zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

pojedinca. Zbog takvog objašnjena, moguće je da ista situacija kod različitih ljudi dovede do različitihreakcija pa čak i stresa.( 6 )Kasniji autori su razvili različite modele stresa na radu, kojima su objasnili njegovu pojavu. Prvi takvimodeli su bili orijentirani na nesklad izmeñu zahtjeva radnog procesa i radne okoline u odnosu namogućnosti radnika da im udovolje. Kasnije razvijeni modeli su imali širi pristup problemu pa suuzimali u obzir i individualne karakteristike radnika. Karasek (1979) je razvio model stresa na radukoji je objašnjavao obrnutu proporcionalnost odnosa zahtjeva radnog mjesta, s jedne strane i razinestresa i nivo odlučivanja s druge strane.Nadalje su razvijani i drugi modeli stresa na radu koji su uključivali sve veći broj mogućih stresora uprocesu rada i u radnoj okolini, kao i druge brojne faktore kao što su genetski čimbenici,kultura,tradicija, društveno-gospodarske prilike.Stres na radu nije uvijek nužno negativna pojava koja bi rezultirala poremećajem koncentracije,smanjenjem radnog učinka i slično, već manje količine stresa mogu djelovati kao motivirajući faktorza rad.Intenzivni, kontinuirani i učestali stres je patološka pojava koja može dovesti do niza bolesti,zbog toga je nužno poznavati fiziologiju stresa. Stres dovodi u organizmu do poačanog oslobañanjakortikotropnog oslobañajućeg faktora ( CRF ) iz hipotalamusa koji potiče prednji režanj hipofize naoslobañanje adenokortikotropnog hormona (ACTH ). ACTH izaziva lučenje adenokortikalnihhormona iz kore nadbubrežne žlijezde od kojih je najznačajniji kortizol.Lučenje CRF i ACTH je udirektnoj negativnoj povratnoj sprezi sa kortizolom u krvi, ali ukoliko su stresni stimulansi nadmoćnijimogu narušiti tu povratnu spregu. Kortizol ima brojne utjecaje na metaboličke funkcije koji biorganizam pripremile na stanje „borbe i bijega“.U stresnim situacijama dolazi do aktivacije iautonomnog živčanog sustava tj.simpatikusa koji stimulira srž nadbubrežne žlijezde da pojačano lučiadrenalin i noradrenalin sa istim ciljem, a to je priprema organizma na „borbu i bijeg“.Ukoliko je lučenje navedenih hormona intenzivno, učestalo i kontinuirano može dovesti do raznihbolesti kao što su povišeni krvni tlak sa pratećim bolestima srca, čir na želucu ili dvanaesniku,promjene psihičkog stanja u smislu depresija, nesanica, anksioznosti, zlouporabe alkohola ipušenja.Kako stres mijenja i funkciju imunog sustava učestalija je pojava malignoma.U konačnici svenavedeno utječe i na radnu sposobnost radnika.Stresori su uzročnici stresa, a mogu biti vanjski i unutarnji čimbenici.Unutarnji čimbenici se odnose naindividualne razlike svakog pojedinca, dok se vanjski čimbenici odnose na uvjete rada i radnogokoliša.Ubrzani tehnološki razvoj u drugoj polovini dvadesetog stoljeća doveo je do velikih promjenau načinu rada i proizvodnje što je dovelo do povećanja broja stresora na radnom mjestu, a samim tim ido povećanja izloženosti radnika stresu.Stresore radnog okoliša je lako identificirati i izmjeriti, aukoliko je potrebno mogu se i modificirati s ciljem da im se barem ublaži djelovanje, ako se već upotpunosti ne mogu otkloniti ( buka, osvjetljenje, loši ergonomski uvjeti rada itd.).Psihosocijalne stresore je daleko teže otkriti i definirati.Tu ubrajamo lošu organizaciju rada,nejednakost i favoriziranje pojedinih radnika, stil upravljanja rukovodećeg kadra, loši meñuljudskiodnosi kako vertikalnih tako i horizontalnih struktura. Stresori mogu biti i frustrirajuće karakteristikeposla kao što su monotonija, promjenjivo radno vrijeme, rad u smjenama, noćni rad, rad vezan uzrizike od nasilja, rad na izoliranim mjestima i sl.Radno mjesto vatrogasca se oduvijek smatralo jednim od najopasnijih poslova jer se obavlja u vrlosloženim i promjenjivim uvjetima koji se teško mogu predvidjeti i nadzirati.Radne zadaće vatrogascasu vrlo raznolike.U pravilu posao započinju u dobro opremljenim i udobnim prostorima u kojimadežuraju do dojave požara ili nekoga drugoga (incidentnog) dogañaja. Pri gašenju požara i drugimakcijama izloženi su mnogim štetnim utjecajima. Najčešće su izloženi opasnosti od plamena, dima,otrovnih para, urušavanja objekata, pada predmeta i kemikalija.U akcijama su gotovo stalno izloženiraznim vremenskim utjecajima.Da bi se ti štetni utjecaji smanjili, primjenjuju se tehnička i osobna zaštitna sredstva (zaštićene ljestve,razna užad, zaštitna odjeća, zaštitne cipele, kacige i drugo), ovisno o specifičnosti dogañaja .154M&S 8(2013)