zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Hipoteza se prihvaća.Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da se u sustavu upravljanja sigurnošću u Hrvatskoj (63,77%) i Srbiji (68,13 %) najviše primjenjuje demokratski stil voñenja.−Hipoteza H2: U većini slučajeva (više od 50 %) pri voñenju u sustavima upravljanja sigurnošćuprimjenjuju se modeli osobina.Hipoteza se u Hrvatskoj prihvaća, a u Srbiji odbacuje.U Hrvatskoj u sustavima upravljanja sigurnošću najviše primjenjuju modeli osobina (67,39 %). Zarazliku od toga, u Srbiji se u 80,63 % slučajeva primjenjuju suvremeni pristupi vodstvu, dok se modeliosobina primjenjuju u svega 24,38 % slučajeva.−Hipoteza H3: U većini slučajeva (više od 50 %) pri voñenju u sustavima upravljanja sigurnošćuprimjenjuju se legitimna i stručna moć.Hipoteza se u Hrvatskoj djelomično prihvaća, a u Srbiji prihvaća.U Hrvatskoj se pri voñenju u sustavu upravljanja sigurnošću najčešće koristi legitimna moć (70,29 %),nakon čega slijede prisilna (64,49 %) i potom stručna moć (62,32). U Srbiji se u 84,38 % slučajevaprimjenjuje stručna moć, nakon čega se u 43,75 % slučajeva primjenjuje legitimna moć.−Hipoteza H4: U većini slučajeva (više od 50 %) voñe u sustavima upravljanja sigurnošćuposjeduju osnovne osobine (cilj, ambicija, energija, upornost, inicijativa, iskrenost i poštenje,samopouzdanje, razumijevanje, poznavanje posla, druge sposobnosti).Hipoteza se prihvaća.U Hrvatskoj voña u sustavu upravljanja sigurnošću prosječno u 73,31 % slučajeva posjeduju osnovnepotrebne osobine. U sustavima upravljanja sigurnošću u Srbiji voñe prosječno u 68,02 % slučajevaposjeduju osnovne potrebne osobine.−Hipoteza H5: Ispitanici primjenu osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanjasigurnošću (motivacija, komunikacija, usmjeravanje, odlučivanje, interakcija, utjecaj, uspostavaciljeva, kontrola) ocjenjuju najmanje prosječnom ocjenom 3,5.Hipoteza se prihvaća.Prosječna ocjena primjene osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću uHrvatskoj iznosi 3,62, a u Srbiji 3,81. Meñu svim pojedinačnim ocjenama primjene osnovnihkarakteristika voñenja u sustavima upravljanja sigurnošću u Hrvatskoj i Srbiji postoji statističkiznačajna razlika koju potvrñuje vrijednost hi-kvadrat testa. Navedena vrijednost za sva pojedinačnapitanja veća je od granične vrijednosti. Iz rezultata je razvidno da su razlike meñu frekvencijama svihocjena statistički značajne, odnosno one nisu slučajne.−Hipoteza H6: Zadovoljstvo voñenjem u pojedinom području sustava upravljanja sigurnošću(zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita okoliša, privatna zaštita, zaštita informacija, zaštitaosobnih podataka, zaštita tajnosti podataka, business intelligence, integralna sigurnost) ocjenjujese najmanje prosječnom ocjenom 3,5.Hipoteza se djelomično prihvaća.Prosječna ocjena zadovoljstva voñenjem u pojedinom području sustava upravljanja sigurnošću (zaštitana radu, zaštita od požara, zaštita okoliša, privatna zaštita, zaštita informacija, zaštita osobnihpodataka, zaštita tajnosti podataka, business intelligence, integralna sigurnost) u Hrvatskoj iznosi 3,54,dok u Srbiji iznosi 3,82. Statističkom analizom utvrñeno je da meñu svim pojedinačnim ocjenamapostoji statistički značajna razlika koju potvrñuje vrijednost hi-kvadrat testa. Iz rezultata je razvidno dasu razlike meñu frekvencijama svih ocjena statistički značajne, odnosno one nisu slučajne.−Hipoteza H7: Smatra se da je utjecaj voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću na provedbusigurnosti u većini slučajeva (više od 50 %) barem značajan.Hipoteza se prihvaća.U Hrvatskoj ukupno 56,52 % ispitanika smatra da je voñenje u sustavu upravljanja sigurnošćuznačajno i izuzetno značajno, dok u Srbiji čak 91,25 % ispitanika smatra da voñenje značajno iizuzetno značajno utječe na provedbu sigurnosti.−Hipoteza H8: U većini slučajeva (više od 50 %) odgovorna osoba za voñenje u upravljanjasigurnošću u poduzeću je sam poslodavac.Hipoteza se odbacuje.U Hrvatskoj je u 39,86 % slučajeva, a u Srbiji u 36,25 % slučajeva odgovorna osoba za voñenje uupravljanja sigurnošću u poduzeću sam poslodavac.Za nastavak istraživanja predlaže se pokretanje sličnih istraživanja i u drugim državama premaprikazanoj metodologiji. Nakon provedenih istraživanja potrebno je izraditi usporedne analize sa svedržave i na taj način utvrditi sličnosti u obrañenim podacima. Na temelju prikupljenih podatakM&S 8(2013) 149