zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
Testiranje korelacijaKorelacije (povezanosti) izmeñu zavisnih i nezavisnih varijabli istraživanja testirane su Pearson-ovimkoeficijentom korelacije (r).Granične vrijednosti koeficijenta korelacije (r):Stupnjevi slobode (N – 2) = 210 – 2 = 218Razine značajnosti korelacije:• Izrazito značajna korelacija** - rizik prihvaćanja postojanja korelacije izmeñu dva pokazateljaje manji od 1% (P 0,01), r ≥ 0,181• Značajna korelacija* - rizik prihvaćanja postojanja korelacije izmeñu dva pokazatelja je manjiod 5% (P 0,05), r ≥ 0,138Statističkom analizom koeficijenta korelacije meñu zavisnim i nezavisnim varijablama utvrñene susljedeće izrazito značajne povezanosti: Što je duži vremenski period od osnivanja i rada odbora za zaštitu na radu više su i ocjene radaodbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji, posebno ocjene doprinosa odbora za zaštitu naradu unapreñenju zaštite na radu u poslovnoj organizaciji. Što su češće redovne sjednice odbora za zaštitu na radu veće su i financijske investicije poslodavcau zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji (r = 0,390**). Što su češće redovne sjednice odbora za zaštitu na radu viša je ocjena stanja sigurnosti na radu uposlovnoj organizaciji (r = 0,359**). Što su veće financijske investicije poslodavca u zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji bolje je istanje sigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji, mjereno brojem ozljeda na radu i profesionalnihbolesti, uključujući i njihovu težinu obzirom na prosjek djelatnosti (r = 0,559**).RASPRAVABudući da su u istraživanju gotovo jednako zastupljene, prema kriteriju broja zaposlenih, srednjevelike poslovne organizacije (50-250 zaposlenih) i velike poslovne organizacije (više od 250zaposlenih) važno je istaknuti da nema statistički značajnih razlika meñu rezultatima rada odbora zazaštitu na radu te dvije kategorije poslovnih organizacija. Jednako tako nema statistički značajnihrazlika meñu kategorijama poslovnih organizacija po vrsti poslovne organizacije prema vlasništvu,sjedištu poslovne organizacije u županiji te glavnoj djelatnosti poslovne organizacije.Profil stručnjaka za zaštitu na radu člana odbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji uglavnomprati utvrñeni profil stručnjaka za zaštitu na radu iz drugih istraživanja problematike i stanja zaštite naradu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj [1, 3] i to po spolu, dobnoj skupini, razini i smjerustručne spreme. Obzirom da prosječno radno iskustvo stručnjaka za zaštitu na radu u sastavu odbora zazaštitu na radu iznosi osam i pol godina, to potvrñuje solidno iskustvo i praktičnu kompetentnoststručnjaka za zaštitu na radu.Kako većina (60,48 %) stručnjaka za zaštitu na radu koji su članovi odbora za zaštitu na radu uposlovnim organizacijama u Hrvatskoj nema nikakva dodatna znanja iz menadžmenta, a koja suneminovno potrebna za uspješan rad odbora za zaštitu na radu, to saznanje potvrñuje potrebu dodatne ikontinuirane edukacije stručnjaka za zaštitu na radu i u području menadžmenta.Optimistična je činjenica da je odbor za zaštitu na radu (što je i zakonska obveza, premda bezzakonskih sankcija) osnovan u velikoj većini poslovnih organizacija u Hrvatskoj. No, kako jeodržavanje redovnih sjednica odbora za zaštitu na radu u suprotnosti s Zakonom o zaštiti na radu(rjeñe od godišnje jednom u tri mjeseca) prisutno u čak 40,95 % organizacija onda to potvrñujepotrebu periodičnog planiranja i održavanja i tematskih redovnih sjednica odbora za zaštitu na radu.Ocjena doprinosa pojedinih članova odbora za zaštitu na radu njegovom radu proporcionalna jeredovitosti članova na sjednicama odbora za zaštitu na radu. Inspektori rada-zaštite na radu nisuformalni članovi odbora za zaštitu na radu pa se time može opravdati njihovo rijetko prisustvo nanjegovim sjednicama. Potrebno je istaknuti da je sjednica odbora za zaštitu na radu u poslovnojorganizaciji i pravo mjesto i vrijeme za inspektore i njihov preventivni doprinos zaštiti na radu.M&S 8(2013) 121
Doprinos odbora za zaštitu na radu ekonomičnosti i uspješnosti ukupnog poslovanja organizacijenajslabije je ocijenjen što ukazuje na nedovoljno razvijeni ekonomski aspekt zaštite na radu uposlovnim organizacijama.ZAKLJUČAKPostavljeni cilj istraživanja je ostvaren jer se došlo do aktualnih saznanja o problematici organizacije irada odbora za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj te njegovoj funkciji u voñenjuzaštite na radu i unapreñenju stanja sigurnosti na radu. Izabrane znanstvene metode potvrdile su se kaoprikladne za predmet istraživanja. Na osnovi rezultata istraživanja i potvrde postavljenih hipotezamože se donijeti sljedeći zaključak:Odbor za zaštitu na radu pozitivno doprinosi unapreñenju zaštite na radu u poslovnoj organizaciji(H1). Rezultati istraživanja potvrñuju pozitivan doprinos (vrlo dobre ocjene) odbora za zaštitu na raduunapreñenju zaštite na radu u poslovnoj organizaciji i to kroz sve propisane mjere: planiranje primjenepravila zaštite na radu, planiranje i nadziranje obavještavanja iz zaštite na radu, voñenje politikesprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, nadziranje primjene pravila zaštite na radu,planiranje i nadziranje obrazovanja iz zaštite na radu, poticanje stalnog unapreñivanja zaštite na radute sudjelovanje pri izradi procjene opasnosti.Postoji povezanost izmeñu rada odbora za zaštitu na radu i financijskog investiranja poslodavca uzaštitu na radu (H2). Testiranje korelacija meñu varijablama potvrñuje izrazitu značajnu pozitivnukorelaciju po kojoj što su češće redovne sjednice odbora za zaštitu na radu veće su i financijskeinvesticije poslodavca u zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji.Postoji povezanost izmeñu rada odbora za zaštitu na radu i stanja sigurnosti na radu u poslovnojorganizaciji (H3). Testiranje korelacija meñu varijablama potvrñuje izrazitu značajnu pozitivnukorelaciju po kojoj što su češće redovne sjednice odbora za zaštitu na radu viša je ocjena stanjasigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji (mjerena brojem ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,uključujući i njihovu težinu, s obzirom na prosjek djelatnosti).Stručnjak za zaštitu na radu zaposlen u poslovnoj organizaciji, koji je obvezni član odbora za zaštituna radu, daje ključni doprinos radu odbora za zaštitu na radu (H4). Prema rezultatima istraživanjanajredovitiji na sjednicama odbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji je stručnjak za zaštitu naradu, a uz to, stručnjak za zaštitu na radu i najviše doprinosi radu odbora za zaštitu na radu.Odbor za zaštitu na radu ima ključnu funkciju u voñenju zaštite na radu i cjelokupnom menadžmentusigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji (H0). Rezultati istraživanja potvrñuju da odbor za zaštituna radu doprinosi unapreñenju stanja sigurnosti na radu pa time, kao savjetodavno menadžersko tijelo,ima i ključnu ulogu u voñenju zaštite na radu i u cjelokupnom menadžmentu sigurnosti na radu uposlovnoj organizaciji s ciljem kontinuiranog unapreñenja stanja sigurnosti na radu. Zbog važnosti iuloge odbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji kao preduvjeta uspješnog menadžmentasigurnosti na radu potrebno je stalno na zakonskoj, stručnoj i znanstvenoj razini razvijati metodikurada odbora za zaštitu na radu, s posebnim naglaskom na stalnu edukaciju svih članova odbora zazaštitu na radu, kako sa sigurnosnog tako i s menadžerskog aspekta.Istraživanje, tematski i metodološki, može biti dobar model za slična istraživanja u državama regije išire, što će omogućiti razmjenu i usporedbu rezultata istraživanja. Za nastavak istraživanja predlaže setematski nastavak empirijskog istraživanja na posebnostima rada odbora za zaštitu na radu teprijedloga za unapreñenje rada odbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji.122M&S 8(2013)
- Page 86 and 87: ) ispitivanje 28.10.2011.115110111,
- Page 88 and 89: Vizualnim pregledom vatrogasaca nak
- Page 90 and 91: Za očitanja termoparovima je važn
- Page 92 and 93: [2] Bergstrom, N., Källström, K-A
- Page 94: PODACI O SUATORIMA (DATA ON CO-AUTH
- Page 97 and 98: Iako je gotovo pravilo da su najuč
- Page 99 and 100: −−utjecaju voñenja u sustava u
- Page 101 and 102: Osobine osobe koja je voña u susta
- Page 103 and 104: Ocjenom vrlo dobar (4) ispitanici s
- Page 105 and 106: 56,52 % ispitanika smatra da je vo
- Page 107 and 108: [4] Bešlić, D., Palačić, D.: Is
- Page 110 and 111: Engleski jezik/English languageUDK/
- Page 112 and 113: First categorization is closest to
- Page 114 and 115: Graph 1. Use of management toolsRad
- Page 116 and 117: Table 6. Usage of management tools
- Page 118 and 119: management tools use. Thus, the foc
- Page 120: [27] Sapkauskiene, A., Leitoniene,
- Page 123 and 124: UVODPredmet istraživanjaKorporativ
- Page 125 and 126: (c) podacima navedenim u članku 9.
- Page 127 and 128: Zakon o bezbednosti i zdravlju na r
- Page 129 and 130: METODOLOGIJAIstraživački problemI
- Page 131 and 132: • suma (Σ)• aritmetička sredi
- Page 133 and 134: 10. Radno iskustvo na poslovima str
- Page 135: 23. Ocjena suradnje i podrške radu
- Page 139 and 140: BIOGRAFIJA PRVOG AUTORAmr. sc. Josi
- Page 142 and 143: Slovenski jezik/Slovenian languageU
- Page 144 and 145: organizacije. Ne nazadnje pa odsotn
- Page 146 and 147: z odgovorom »poročen/-a ali izven
- Page 148 and 149: Tabela 6: Usklajevanje poklicno dru
- Page 150 and 151: ZAKLJUČEKUsklajevanje dela in dru
- Page 152: BIOGRAPHY OF THE FIRST AUTHORZrinka
- Page 155 and 156: potvrñuje da menadžerima svi najv
- Page 157 and 158: −−osobnih podataka, zaštita ta
- Page 159 and 160: Vrste moći u području voñenja u
- Page 161 and 162: sigurnošću statistički značajne
- Page 163 and 164: Rezultati provedenog istraživanja
- Page 165 and 166: predlaže se detaljnija analiza sva
- Page 167 and 168: PODACI O SUATORIMA (DATA ON CO-AUTH
- Page 169 and 170: pojedinca. Zbog takvog objašnjena,
- Page 171 and 172: ispitanika njih oko 77% je bila sre
- Page 173 and 174: Tablica 3: Stresori ocijenjeni kao
- Page 175 and 176: stres nosi posljedično. Dakle, cil
- Page 178 and 179: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 180 and 181: koristi osobna zaštitna sredstva i
- Page 182 and 183: H2-U većini slučajeva ( više od
- Page 184 and 185: Slika 2. Kako je u vašoj tvrtci po
Doprinos odbora za zaštitu na radu ekonomičnosti i uspješnosti ukupnog poslovanja organizacijenajslabije je ocijenjen što ukazuje na nedovoljno razvijeni ekonomski aspekt zaštite na radu uposlovnim organizacijama.ZAKLJUČAKPostavljeni cilj istraživanja je ostvaren jer se došlo do aktualnih saznanja o problematici organizacije irada odbora za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama u <strong>Hrvatsko</strong>j te njegovoj funkciji u voñenjuzaštite na radu i unapreñenju stanja <strong>sigurnosti</strong> na radu. Izabrane znanstvene metode potvrdile su se kaoprikladne za predmet istraživanja. Na osnovi rezultata istraživanja i potvrde postavljenih hipotezamože se donijeti sljedeći zaključak:Odbor za zaštitu na radu pozitivno doprinosi unapreñenju zaštite na radu u poslovnoj organizaciji(H1). Rezultati istraživanja potvrñuju pozitivan doprinos (vrlo dobre ocjene) odbora za zaštitu na raduunapreñenju zaštite na radu u poslovnoj organizaciji i to kroz sve propisane mjere: planiranje primjenepravila zaštite na radu, planiranje i nadziranje obavještavanja iz zaštite na radu, voñenje politikesprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, nadziranje primjene pravila zaštite na radu,planiranje i nadziranje obrazovanja iz zaštite na radu, poticanje stalnog unapreñivanja zaštite na radute sudjelovanje pri izradi procjene opasnosti.Postoji povezanost izmeñu rada odbora za zaštitu na radu i financijskog investiranja poslodavca uzaštitu na radu (H2). Testiranje korelacija meñu varijablama potvrñuje izrazitu značajnu pozitivnukorelaciju po kojoj što su češće redovne sjednice odbora za zaštitu na radu veće su i financijskeinvesticije poslodavca u zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji.Postoji povezanost izmeñu rada odbora za zaštitu na radu i stanja <strong>sigurnosti</strong> na radu u poslovnojorganizaciji (H3). Testiranje korelacija meñu varijablama potvrñuje izrazitu značajnu pozitivnukorelaciju po kojoj što su češće redovne sjednice odbora za zaštitu na radu viša je ocjena stanja<strong>sigurnosti</strong> na radu u poslovnoj organizaciji (mjerena brojem ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,uključujući i njihovu težinu, s obzirom na prosjek djelatnosti).Stručnjak za zaštitu na radu zaposlen u poslovnoj organizaciji, koji je obvezni član odbora za zaštituna radu, daje ključni doprinos radu odbora za zaštitu na radu (H4). Prema rezultatima istraživanjanajredovitiji na sjednicama odbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji je stručnjak za zaštitu naradu, a uz to, stručnjak za zaštitu na radu i najviše doprinosi radu odbora za zaštitu na radu.Odbor za zaštitu na radu ima ključnu funkciju u voñenju zaštite na radu i cjelokupnom menadžmentu<strong>sigurnosti</strong> na radu u poslovnoj organizaciji (H0). Rezultati istraživanja potvrñuju da odbor za zaštituna radu doprinosi unapreñenju stanja <strong>sigurnosti</strong> na radu pa time, kao savjetodavno menadžersko tijelo,ima i ključnu ulogu u voñenju zaštite na radu i u cjelokupnom menadžmentu <strong>sigurnosti</strong> na radu uposlovnoj organizaciji s ciljem kontinuiranog unapreñenja stanja <strong>sigurnosti</strong> na radu. Zbog važnosti iuloge odbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji kao preduvjeta uspješnog menadžmenta<strong>sigurnosti</strong> na radu potrebno je stalno na zakonskoj, stručnoj i znanstvenoj razini razvijati metodikurada odbora za zaštitu na radu, s posebnim naglaskom na stalnu edukaciju svih članova odbora zazaštitu na radu, kako sa sigurnosnog tako i s menadžerskog aspekta.Istraživanje, tematski i metodološki, može biti dobar model za slična istraživanja u državama regije išire, što će omogućiti razmjenu i usporedbu rezultata istraživanja. Za nastavak istraživanja predlaže setematski nastavak empirijskog istraživanja na posebnostima rada odbora za zaštitu na radu teprijedloga za unapreñenje rada odbora za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji.122M&S 8(2013)
Change language