zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

(c) podacima navedenim u članku 9. stavku 1. i članku 10.;(d) angažiranju, kada je to primjereno, stručnih službi ili osoba izvan poduzeća i/ili pogona, sukladnočlanku 7. stavku 3.;(e) planiranju i organizaciji obuke odreñene u članku 12.3. Predstavnici radnika sa specifičnom odgovornošću u pitanjima sigurnosti i zdravlja radnika imajupravo zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere i upoznati ga s prijedlozima zaublažavanje opasnosti za radnike i/ili uklanjanje izvora opasnosti.4. Radnici navedeni u stavku 2. i predstavnici radnika navedeni u stavcima 2. i 3. ne mogu se naći unepovoljnom položaju zbog svojih aktivnosti iz stavaka 2. i 3.5. Poslodavci moraju predstavnicima radnika sa specifičnom odgovornošću u pitanjima sigurnosti izdravlja radnika omogućiti primjereno odsustvo s posla, bez gubitka plaće, te im pružiti sva potrebnasredstva koja im omogućuju izvršavanje prava i obavljanje funkcija koje proizlaze iz ove Direktive.6. Radnici i/ili njihovi predstavnici imaju pravo žalbe, u skladu s nacionalnim propisima i/ili praksom,tijelu vlasti odgovornom za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, ako smatraju da su mjere koje jepoduzeo poslodavac i sredstva koje je koristio neprimjerene za osiguranje sigurnosti i zdravlja naradnom mjestu. Predstavnicima radnika treba biti omogućeno davanje primjedbi tijekom inspekcijekoju provodi nadležno tijelo.Tehnike sudjelovanja radnika značajno se razlikuju izmeñu pojedinih država. Postoje velike razlikeizmeñu različitih sustava industrijskih odnosa i zakonodavstva. Općenito govoreći Direktive EU neutvrñuju praktične detalje sudjelovanja već one odreñuju opća načela i ključne elemente. Postoji viševrsta različitih metoda sudjelovanja radnika u odlučivanju kao npr.: obavješćivanje, savjetovanje,pregovaranje, suodlučivanje, ali i jednostrano donošenje odluka od strane radnika u pojedinimsituacijama.Konvencija MOR br. 155 - Konvencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju iz1981. i Direktiva Vijeća EU od 12. lipnja 1989. o uvoñenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti izdravlja radnika na radu 89/391/EEZ implementirane su u Zakon o zaštiti na radu Republike Hrvatske.Odbor za zaštitu na radu i suodlučivanje o zaštiti na radu u poslovnim organizacijama uzakonskoj regulativi HrvatskeZakonom o zaštiti na radu (N. N., br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.,143/12.), posebnim poglavljem (broj 14.) propisane su obveze vezane uz savjetovanje i suodlučivanjeradnika u zaštiti na radu u poslovnoj organizaciji te obveze za osnivanje i rad odbora za zaštitu na raduu poslovnoj organizaciji.Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ilinjihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, štoobuhvaća: savjetovanje s radnicima, pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odlukevezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga, pravo radnikaili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravljai sigurnosti na radu, sukladno posebnom propisu. Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, dužanje osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo. Poslodavac koji zapošljava više od250 radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva središnjiodbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapreñenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. Postupakizbora članova odbora poslodavac ureñuje općim aktom. (članak 66.)Odbor za zaštitu na radu čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ilistručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator.Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. (članak 67.)Odbor za zaštitu na radu se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca. Predsjednik odbora o sjednicamaodbora obavještava inspektora rada, a inspektor će ocijeniti je li nužna njegova nazočnost na sjednici.U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od48 sati od nastanka ozljede, analizirati uzroke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite. Ukolikopredsjednik odbora propusti sazvati sjednicu odbora za zaštitu na radu u predviñenom roku povjerenikradnika ili koordinator ima pravo sazvati sjednicu odbora. Povjerenik radnika i član radničkog vijeća110M&S 8(2013)