zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

UVODPredmet istraživanjaKorporativni odboriKorporativno upravljanje (engl. Corporate Governance) u središtu je promatranja suvremenogmenadžmenta u kojem se naglašava važnost dobrog upravljanja u cilju postizanja razvoja poduzeća idotoka kapitala [3]. Prema Tipuriću [8], korporativno upravljanje podrazumijeva sustav nadzornihmehanizama kojima svi dobavljači krucijalnih inputa trebaju osigurati povrate na svoja ulaganja ukorporaciji, ne ugrozivši dugoročni opstanak i prosperitet. Bavi se upravljačkim strukturama iprocesima u poslovnim sustavima, odnosno obuhvaća interdisciplinarni pristup ka rješavanjukonkretnih pitanja iz situacija s kojima se menadžment susreće u praksi, budući uključuje skup odnosaizmeñu menadžmenta, odbora, dioničara i interesno-utjecajnih skupina poduzeća [9]. Ono ureñujesustav upravljanja i nadzora, stvara okvir za postizanje dugoročnih i kratkoročnih korporativnih ciljevate odreñivanje načina (sredstava) za njihovo ostvarenje.Korporacijski vrh koji obuhvaća nadzorne odbore, menadžerski tim i upravu, svojom kvalitetomupravljanja i nadzora direktno doprinosi uspješnijem funkcioniranju poduzeća, ali i stvaranju boljepredodžbe investitora o poslovanju. Tradicionalna teorija korporativnog upravljanja naglašava važnostformiranja odbora kao osnovnog upravljačkog mehanizma. Nadzorni odbori ili odbori direktora imajuključnu ulogu u upravljanju jer pružaju sigurnost ulagačima osiguravajući pravilno davanjeinformacija i kontrolu poslovanja. Odbor je pritom organizacijski instrument putem kojeg dioničariutječu na ponašanje menadžera kako bi osigurali da poduzećem upravljaju u njihovu interesu. Osnivase i zbog podjele prava, odgovornosti i obveza izmeñu uprave i nadzornog odbora s ciljem olakšavanjaprocesa korporativnog upravljanja, smanjivanja transakcijskih troškova i povećanja efikasnostiupravljanja. U suvremenim korporacijama postoji tendencija osnivanja specijaliziranih pododbora uokviru odbora direktora koji olakšavaju odboru direktora ispunjavanje dužnosti. Obično se osnivajuodbor vanjskih direktora, izvršni odbor, odbor za nagrañivanje, revizijski odbor ili odbor zaimenovanja [8]. Korporativni odbori ključni su za ukupno vodstvo poslovne organizacije ali i za uloguposlovnih organizacija u društvu [2, 4].U okviru korporativnog upravljanja promatraju se funkcije i poslovanje odbora direktora. Ipak, pojamodbora sam po sebi puno je širi pojam. Prema Weihrich i Koontz [12], odbor obuhvaća skupinu ljudikojima je dodijeljen neki zadatak, odnosno skupinu osoba kojoj se povjerava neko pitanje u ciljuinformiranja, razmjene mišljenja ili odlučivanja. Odbor obuhvaća trajnu ili privremenu grupu ljudikoja se formira za izvršenje nekog zadatka ili upravljanje nekim tipom aktivnosti kao što su,primjerice, koordinacija i integracija, alokacija resursa, predlaganje i donošenje odluka, a upoduzećima su tradicionalni oblik grupa uspostavljen organizacijskom strukturom [7].Zaštita na radu ima, uz humani i socijalni, i važan ekonomski aspekt, zbog troškova ozljeda na radu iprofesionalnih bolesti te troškova odnosno ulaganja u zaštitu na radu [6, 11]. Stoga problematikazaštite na radu u poslovnim organizacijama obuhvaća niz specifičnih poslovnih aktivnosti i mjera kojezahtijevaju sustavno voñenje i cjelokupno upravljanje, uz sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika.Odbor za zaštitu na radu i suodlučivanje o zaštiti na radu u poslovnim organizacijama umeñunarodnoj zakonskoj regulativiMeñunarodna organizacije rada (MOR) formulira meñunarodne radne standarde u obliku konvencija ipreporuka (http://www1.ilo.org). Konvencije imaju obavezno normativno značenje jer ratifikacijomdobivaju zakonsku snagu u okvirima države koja ju je ratificirala, što znači da je nastala obaveza njenestriktne primjene. Obaveza države je da svake godine podnosi pismene izvještaje o primjeni svakeratificirane konvencije. Za razliku od konvencije, preporuka ne obvezuje države, ne ratificira se, alikada je prihvati neka država, ona predstavlja smjernicu za državnu politiku na odreñenom polju i imasavjetodavnu funkciju. Meñunarodna konvencija je tekst koji je pripremio MOR za provoñenje uzemljama članicama i meñunarodnoj zajednici, kojim utvrñuje norme na nekom području kojim seMeñunarodna organizacija rada bavi. Do danas je doneseno ukupno 185 konvencija i 195 preporuka.Republika Hrvatska je do danas ratificirala 60 konvencija, 59 su na snazi, a jedna je otkazana. Uposljednjih 12 mjeseci nije ratificirana niti jedna nova konvencija. Svaka se konvencija može otkazatinakon proteka vremena od 10 godina.108M&S 8(2013)