zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

13.07.2015 Views

Hipoteza H5: Ispitanici primjenu osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću(motivacija, komunikacija, usmjeravanje, odlučivanje, interakcija, utjecaj, uspostava ciljeva, kontrola)ocjenjuju najmanje prosječnom ocjenom 3,5.Hipoteza se prihvaća.Izmeñu svih pitanja, područje primjene odlučivanja ocjenjeno je najvišom ocjenom 3,93, dok jenajlošijima ocjenom 3,10 ocjenjena primjena motivacije u voñenju. Prosječna ocjena primjeneosnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću iznosi 3,62. Meñu svimpojedinačnim ocjenama primjene osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošćupostoji statistički značajna razlika koju potvrñuje vrijednost hi-kvadrat testa. Navedena vrijednost zasva pojedinačna pitanja veća je od granične vrijednosti. Iz rezultata je razvidno da su razlike meñufrekvencijama svih ocjena statistički značajne, odnosno one nisu slučajne.Hipoteza H6: Zadovoljstvo voñenjem u pojedinom području sustava upravljanja sigurnošću (zaštita naradu, zaštita od požara, zaštita okoliša, privatna zaštita, zaštita informacija, zaštita osobnih podataka,zaštita tajnosti podataka, business intelligence, integralna sigurnost) ocjenjuje se najmanje prosječnomocjenom 3,5.Hipoteza se djelomično prihvaća.Od ukupno 9 područja, u 5 područja zadovoljstvo voñenjem ocijenjeno je ocjenom većom od 3,5.Najvišom prosječnom ocjenom 3,79 u poduzećima i ustanovama ocjenjeno je voñenje u područjuzaštite tajnosti podataka. Istovremeno, najlošije je prosječnom ocjenom 3,36 ocjenjeno je voñenje upodručju privatne zaštite. Prosječna ocjena zadovoljstva voñenjem u pojedinom području sustavaupravljanja sigurnošću iznosi 3,54. Statističkom analizom utvrñeno je da meñu svim pojedinačnimocjenama postoji statistički značajna razlika koju potvrñuje vrijednost hi-kvadrat testa. Iz rezultata jerazvidno da su razlike meñu frekvencijama svih ocjena statistički značajne, odnosno one nisu slučajne.Hipoteza H7: Smatra se da je utjecaj voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću na provedbu sigurnostiu većini slučajeva (više od 50 %) barem značajan.Hipoteza se prihvaća.Ukupno 56,52 % ispitanika smatra da je utjecaj voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću značajno(42,03 %) i izuzetno značajno (14,49 %).Hipoteza H8: U većini slučajeva (više od 50 %) odgovorna osoba za voñenje u upravljanja sigurnošćuu poduzeću je sam poslodavac.Hipoteza se odbacuje.Istraživanjem je utvrñeno da je u 39,86 % slučajeva odgovorna osoba za voñenje u upravljanjasigurnošću u poduzeću sam poslodavac.Dobiveni rezultati provedenim istraživanjem dobra su polazna osnova na kojoj treba temeljiti budućedetaljna istraživanja voñenja u sustavima upravljanja sigurnošću. Za nastavak istraživanja predlaže sepokretanje sličnih istraživanja prema prikazanoj metodologiji i u drugim zemljama. Time bi seprikupili podaci na osnovu kojih bi se provele usporedne analize i izveli statistički valjani zaključci.Voñenje u sustavu upravljanja sigurnošću trebalo bi se temeljiti na teoretskim postavkama voñenja štobi u praksi trebalo povećati učinkovitost samog sustava upravljanja sigurnošću. U tom smislu trebalobi uvažiti mišljenja i ocjene ispitanika istraživanja o praktičnom stanju primjene voñenja u sustavuupravljanja sigurnošću i na osnovu tih spoznaja definirati model kojim bi se moglo utjecati napoboljšanja. Voñenje ljudi najsloženija je funkcija menadžmenta sigurnosti, a njena je svrha utjecanjena ljude kako bi oni što više doprinijeli zajedničkom cilju, odnosno smanjenju razine rizika ipovećanju stanja sigurnosti u poslovnim organizacijama.LITERATURA[1] Armstrong, M.: Kompletna menadžerska znanja – Upravljanje ljudima i sobom, M.E.P.Consult, Zagreb, 2001.[2] Bass, B.M.: Stogdil's Handbook of Leadersheip, Free Press, New York, 1981.[3] Bedein, A.G., Glueck, W.H.: Management, Dryen Press, Hinsdel III, 1983.M&S 8(2013) 91

[4] Bešlić, D., Palačić, D.: Istraživanje stajališta o upravljanju ljudskim resursima u sustavuupravljanja sigurnošću, Zbornik radova VII. Znanstveno-stručne konferencije s meñunarodnimsudjelovanjem 'Menadžment i sigurnost 2012', Čakovec, HDIS, 2012., p. 89-100[5] Borgudan, G.: 10 zapovijedi uspješnog voñe, Poslovni magazin, I, 12, 24-25, RRiF, Zagreb,2003.[6] Božajić, I., Cmrečnjak, D., Drozdek, A., Filipović, A. M., Hunjak, D., Koren, T., Minga, I.,Palačić, D., Petričević, N., Taradi, J., red., Žarak, M.: Stručnjak za zaštitu na radu, istraživanjeproblematike rada samostalnog stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnimorganizacijama u Hrvatskoj. - Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2010.[7] Buble, M.: Osnove menadžmenta, Sinergija, Zagreb, 2006.[8] Carnegie, D.: Voña u nama, Prosvjeta, Zagreb, 1995.[9] Cmrečnjak, D., Filipović, A. M., Gorički, Z., Hrstić, G., Hunjak, D., Magud, M., Minga, I.,Petričević, N., Taradi, J., red., Žarak, M.: Služba zaštite na radu, istraživanje problematikeorganizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. – Zagreb:Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2009.[10] Cole, A.G.: Management: Theory and Practice, DP Publications Ltd, London, 1990.[11] Hodgetts, R.M.: Management, Academic Press, Orlando, 1985.[12] Hunjak, D., Palačić, D., Petričević, N.: Istraživanje stajališta o planiranju upravljanjasigurnošću, - Zbornik radova V. Znanstveno-stručne konferencije s meñunarodnim sudjelovanjem'Menadžment i sigurnost 2010'. – Čakovec: HDIS, Visoka škola za sigurnost, 2010, 21-35.[13] Palačić, D.: Voñenje kao procesna funkcija menadžmenta sigurnosti na radu. V. Zbornikstručno-znanstvenih radova „Čovjek i radna okolina“, IPROZ, Zagreb, 2004.[14] Palačić, D.: Sustavi upravljanja sigurnošću. - Zagreb: IPROZ, 2011.[15] Palačić, D.: Elementi učinkovitog sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu. - 2.meñunarodni stručno-znanstveni skup „Zaštita na radu i zaštita zdravlja“, Veleučilište u Karlovcu,Hrvatsko ergonomijsko društvo, Hrvatski zavod za medicinu rada, Boise State Univestity, HOCBjelolasica, 2008., 351-356.[16] Palačić, D.: Preliminarno istraživanje kulture sigurnosti kao elementa sustava upravljanjasigurnošću, - Zbornik radova III. Znanstveno-stručne konferencije s meñunarodnim sudjelovanjem'Menadžment i sigurnost 2008'. – Čakovec: HDIS, Visoka škola za sigurnost, 2008, 90-105.[17] Palačić, D.: Istraživanje upravljanja sustavom zaštite na radu. - Sigurnost, 48, 4, 341-356,ZIRS d.d., Zagreb, 2006.[18] Palačić, D.: Istraživanje stajališta o organiziranju sustava upravljanja sigurnošću, - Zbornikradova VI. Znanstveno-stručne konferencije s meñunarodnim sudjelovanjem 'Menadžment i sigurnost2011'. – Čakovec: HDIS, Visoka škola za sigurnost, 2011, 33-47.[19] Palačić, D.: Istraživanje razvoja i utjecaja kulture sigurnosti na sustav upravljanjasigurnošću. - Sigurnost, 52, 2010, 2, 105-112.[20] Petersen, D.: Safety management: A human approach. - Des Plaines,: American Society ofSafety Engineers, 2001.[21] Petersen, D.: Measurement of Safety Performance. - Des Plaines: American Society of SafetyEngineers, 2005.[22] Petersen, D.: Analyzing Safety System Effectiveness, John Wiley and Sons, New York, 1996.[23] Petersen, D.: Techniques of Safety Management: A Systems Approach. - Des Plaines:American Society of Safety Engineers, 2003.[24] Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F.: Menadžment – Teorija menadžmenta i veliko empirijskoistraživanje u Hrvatskoj. – Zagreb: MASMEDIA, 2004.[25] Weihrich, H., Koontz, H.: Menedžment, Mate, Zagreb, 1998.[26] Živković, S., Palačić, D., Petras, M.: Expected impact of application requirements of OHSAS18001 and ISO 14001 on improvement of performances in occupational health, safety andenvironmental protection. – Proceedings of 14 th International Symposium on Quality – Qualityagainst recession, Croatian Quality Managers Society, Rovinj, 2013., p. 245-255.[27] Žugaj, M., Brčić, R.: Menadžment, Varteks & FOI Varaždin, Varaždin, 2003.92M&S 8(2013)

Hipoteza H5: Ispitanici primjenu osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću(motivacija, komunikacija, usmjeravanje, odlučivanje, interakcija, utjecaj, uspostava ciljeva, kontrola)ocjenjuju najmanje prosječnom ocjenom 3,5.Hipoteza se prihvaća.Izmeñu svih pitanja, područje primjene odlučivanja ocjenjeno je najvišom ocjenom 3,93, dok jenajlošijima ocjenom 3,10 ocjenjena primjena motivacije u voñenju. Prosječna ocjena primjeneosnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću iznosi 3,62. Meñu svimpojedinačnim ocjenama primjene osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošćupostoji statistički značajna razlika koju potvrñuje vrijednost hi-kvadrat testa. Navedena vrijednost zasva pojedinačna pitanja veća je od granične vrijednosti. Iz rezultata je razvidno da su razlike meñufrekvencijama svih ocjena statistički značajne, odnosno one nisu slučajne.Hipoteza H6: Zadovoljstvo voñenjem u pojedinom području sustava upravljanja sigurnošću (zaštita naradu, zaštita od požara, zaštita okoliša, privatna zaštita, zaštita informacija, zaštita osobnih podataka,zaštita tajnosti podataka, business intelligence, integralna sigurnost) ocjenjuje se najmanje prosječnomocjenom 3,5.Hipoteza se djelomično prihvaća.Od ukupno 9 područja, u 5 područja zadovoljstvo voñenjem ocijenjeno je ocjenom većom od 3,5.Najvišom prosječnom ocjenom 3,79 u poduzećima i ustanovama ocjenjeno je voñenje u područjuzaštite tajnosti podataka. Istovremeno, najlošije je prosječnom ocjenom 3,36 ocjenjeno je voñenje upodručju privatne zaštite. Prosječna ocjena zadovoljstva voñenjem u pojedinom području sustavaupravljanja sigurnošću iznosi 3,54. Statističkom analizom utvrñeno je da meñu svim pojedinačnimocjenama postoji statistički značajna razlika koju potvrñuje vrijednost hi-kvadrat testa. Iz rezultata jerazvidno da su razlike meñu frekvencijama svih ocjena statistički značajne, odnosno one nisu slučajne.Hipoteza H7: Smatra se da je utjecaj voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću na provedbu <strong>sigurnosti</strong>u većini slučajeva (više od 50 %) barem značajan.Hipoteza se prihvaća.Ukupno 56,52 % ispitanika smatra da je utjecaj voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću značajno(42,03 %) i izuzetno značajno (14,49 %).Hipoteza H8: U većini slučajeva (više od 50 %) odgovorna osoba za voñenje u upravljanja sigurnošćuu poduzeću je sam poslodavac.Hipoteza se odbacuje.Istraživanjem je utvrñeno da je u 39,86 % slučajeva odgovorna osoba za voñenje u upravljanjasigurnošću u poduzeću sam poslodavac.Dobiveni rezultati provedenim istraživanjem dobra su polazna osnova na kojoj treba temeljiti budućedetaljna istraživanja voñenja u sustavima upravljanja sigurnošću. Za nastavak istraživanja predlaže sepokretanje sličnih istraživanja prema prikazanoj metodologiji i u drugim zemljama. Time bi seprikupili podaci na osnovu kojih bi se provele usporedne analize i izveli statistički valjani zaključci.Voñenje u sustavu upravljanja sigurnošću trebalo bi se temeljiti na teoretskim postavkama voñenja štobi u praksi trebalo povećati učinkovitost samog sustava upravljanja sigurnošću. U tom smislu trebalobi uvažiti mišljenja i ocjene ispitanika istraživanja o praktičnom stanju primjene voñenja u sustavuupravljanja sigurnošću i na osnovu tih spoznaja definirati model kojim bi se moglo utjecati napoboljšanja. Voñenje ljudi najsloženija je funkcija menadžmenta <strong>sigurnosti</strong>, a njena je svrha utjecanjena ljude kako bi oni što više doprinijeli zajedničkom cilju, odnosno smanjenju razine rizika ipovećanju stanja <strong>sigurnosti</strong> u poslovnim organizacijama.LITERATURA[1] Armstrong, M.: Kompletna menadžerska znanja – Upravljanje ljudima i sobom, M.E.P.Consult, Zagreb, 2001.[2] Bass, B.M.: Stogdil's Handbook of Leadersheip, Free Press, New York, 1981.[3] Bedein, A.G., Glueck, W.H.: Management, Dryen Press, Hinsdel III, 1983.M&S 8(2013) 91

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!