zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

slučajeva za voñenje u upravljanja sigurnošću u poduzeću nadležan je netko tko nije poslodavac ilistručnjak sigurnosti, a u 10,14 % slučajeva ta je nadležnost povjerena vanjskim suradnicima.RASPRAVATeoretičari menadžmenta općenito smatraju da je voñenje najvažnija procesna funkcija menadžmenta.Govorimo li o voñenju u sustavu upravljanja sigurnošću, navedenom mišljenju možemo dodati da jevoñenje i jedna od najodgovornijih procesnih funkcija. Sigurnost ima svoje specifičnosti u odnosu naostale poslovne procese. Provedba sigurnosti direktno utječe na zaštitu zdravlja, sprječavanje ozljeda,bolesti i smrtnih stradavanja zaposlenih i svih drugih osoba, ali i na zaštitu materijalne i nematerijalneimovine koja može biti ugrožena zbog provedbe nekih poslovnih procesa. Osim toga, provedbasigurnosti osigurava odvijanje svih poslovnih procesa unutar neke poslovne organizacije. Iz ovog jerazvidno da sigurnost ima poseban značaj za svaku poslovnu organizaciju. Neovisno o domenisigurnosti kojom se bavi neki sustav upravljanja sigurnošću, čovjek je osnovni resurs svakog sustavupravljanja sigurnošću. U provedbi svakog područja sigurnosti čovjek ima najvažniju funkciju.Gledajući na takav način, funkcija voñenje ima izuzetan značaj. Funkcijom voñenja menadžerisigurnosti pomažu ljudima da uvide da mogu zadovoljiti svoje vlastite potrebe te koristiti svojepotencijale za istovremeni doprinos ciljevima sustava sigurnosti. Primjenom funkcije voñenjamenadžeri sigurnosti uspješno i odgovorno koriste moć, razumiju da ljudi u različitim vremenima i urazličitim situacijama imaju različite motive, imaju sposobnost inspirirati podreñene i djeluje na načinkojim razvijaju pogodnu klimu za poticanje motivacije. Voñe u sustavima upravljanja sigurnošćudirektno utječu na ponašanje svih osoba u sustavu upravljanja sigurnošću kako bi što učinkovitije iažurnije obavljali povjerene poslove.Provedeno istraživanje je pokazalo da se u sustavu upravljanja sigurnošću najviše primjenjujedemokratski stil voñenja (63,77 %), čime je potvrñena i postavljena hipoteza.U praksi se primjenjuje četiri osnovna modela i pristupa vodstvu, a istraživanjem je sukladnopostavljenoj hipotezi potvrñeno da se u sustavima upravljanja sigurnošću najviše primjenjuju modeliosobina. To znači da poslovna organizacije prilikom odabira voñe u sustavu upravljanja sigurnošćuanalizira osobine ličnosti zaposlenika i na temelju toga za voñu bira onoga koji posjeduje potrebneosobine (inteligencija, znanje i stručnost, dominantnost, samopouzdanje, energičnost, tolerancija nastres, zrelost). Ograničenje ovog modela je u tome što se isključivo koncentrira na osobne i tjelesnepersonalne karakteristike voñe. No, ovaj pristup bitan je za odreñenje socijalnih karakteristika, kao štosu sposobnost komuniciranja, identifikaciju s grupom i konceptualnu sposobnost, koje nisu nužneosobine voña ali pridonose individualnom uspjehu voña.Prema rezultatima istraživanja, pri voñenju u sustavu upravljanja sigurnošću najčešće se koristilegitimna moć (70,29 %), dok je stručna moć tek na trećem mjestu. Za očekivati je bilo da će stručnamoć imati jači značaj u pri voñenju u sustavima upravljanja sigurnošću.Kod voña u sustavu upravljanja sigurnošću najviše je izražena osobina samopouzdanja (86,96 %), avoñe prosječno u 73,31 % slučajeva posjeduju osnovne potrebne osobine.Prosječna ocjena primjene osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću iznosi3,62. Na osnovu tih rezultata postavljena hipoteza o ocjenjivanju primjene pojedinih osnovnihkarakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću (motivacija, komunikacija, usmjeravanje,odlučivanje, interakcija, utjecaj, uspostava ciljeva, kontrola) se prihvaća. Sve karakteristike voñenjenisu ocijenjene ocjenom većom od 3,5 ali prosječna ocjena svih karakteristika voñenja potvrñujepostavljenu hipotezu. Detaljnijom analizom potvrñeno je da meñu svim pojedinačnim ocjenamaprimjene osnovnih karakteristika voñenja u sustavu upravljanja sigurnošću postoji statistički značajnarazlika koju potvrñuje vrijednost hi-kvadrat testa.Nadalje, postavljena hipoteza o zadovoljstvu voñenjem u pojedinom području sustava upravljanjasigurnošću (zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita okoliša, privatna zaštita, zaštita informacija,zaštita osobnih podataka, zaštita tajnosti podataka, business intelligence, integralna sigurnost) seprihvaćena. Iako sva područja nisu ocijenjena ocjenom većom od 3,5 prosječna ocjena zadovoljstvavoñenjem u pojedinom području sustava upravljanja sigurnošću iznosi 3,54. Statističkom analizomutvrñeno je da meñu svim pojedinačnim ocjenama postoji statistički značajna razlika koju potvrñujevrijednost hi-kvadrat testa. Iz rezultata je razvidno da su razlike meñu frekvencijama svih ocjenastatistički značajne, odnosno one nisu slučajne.Potvrñeno je mišljenje da je utjecaja voñenja u sustava upravljanja sigurnošću na provedbu sigurnostiznačajan (42,03 % ispitanika), dok 14,49 % ispitanika smatra da je ono izuzetno značajno. UkupnoM&S 8(2013) 89