Umesto In memoriamaPredsednik Saveznog izvršnogveća (SIV) Milka Planinc,počasni predsednikOrganizacionog odbora Svetskekonferencije IAA,15 maja 1983. godineu Beogradu pozdravljačlanove Odbora direktora IAAMilka Planinc(1924 – 2010)Prijatno sećanjeOd borca i predsednice Jugoslovenske vlade do predsednice Međunarodne IAA konferencije1983. godine u BeograduVrlo verovatno. Da nije bilo nje, MilkePlaninc, tada predsednice Saveznog izvršnogveća (koristila se skraćenica SIV), azbog današnje generacije, savezne ili jugoslovenskevlade, ne bi bilo ni MeđunarodneIAA konferencije, održane pod njenim predsedavanjemi pod pokroviteljstvom SIV-a.Bila je to prva IAA konferencija ikadaodržana na prostorima tzv. Istočne Evrope.Neko je to nazivao „zemljama iza gvozdenezavese”, mi smo se ljutili tvrdeći da im nepripadamo a oni su tvrdoglavo branili taj terminkoji se odnosio na države sa komunističkimrežimom na vlasti. Mi smo im, obično,odgovarali: Mi smo socijalistička država.I, stvarno, da ne bi Marijana Rožiča,Slovenca na privremenom radu u Beogradu(poštapalica koju su, počesto, koristili kadroviiz Slovenije i Hrvatske prilikom obavljanjasaveznih funkcija), koji je bio generalnisekretar Savezne konferencije SSRNJ(Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije– „prevod” iz pažnje prema mlađima),sigurno je da SIV nikada ne bi odlučioda bude pokrovitelj Međunarodne IAA konferencijeodržane u Beogradu od 15. do 18.maja 1983. godine, u Centru Sava, odnosnoda predsednica SIV-a Milka Planinc budepredsednica Počasnog odbora. I to da otvoriIAA konferenciju na „svetu” nedelju, koju jeljubomorno čuvala za svoj privatni život, uporodičnom krugu. (Apropo mnogih današnjihpolitičkih delatnika, Milka Planinc u28svom mandatu, 1982–1985, nikada nijepreselila svoju porodicu u Beograd, niti jenjenog supruga u to vreme bilo ko video uBeogradu).Vreme čini svoje, memorije p(r)opuštaju,mnoge stvari odlaze u zaborav. Trebalobi se prisetiti mnogo toga, ali, ponekad, ilisve češće, to ne ide. Čak ni „mali zeleni” nepomažu!I ne samo zbog toga, od ovog leta,grupa „zaludnih” i u godinama, iz Beograda,Ljubljane, Pančeva, Sarajeva i Zagreba (čekase i pristanak iz Novog Sada), radi napripremnim aktivnostima kako bi se započeorad na pisanju istorije razvoja oglašavanjau Jugoslaviji. Razmišlja se da to budeperiod od 1918. do 1991. godine, od dananjenog formiranja 1. decembra 1918. godinedo njenog raspada. Ponuđeni radninaslov koji je u opticaju jeste ALMANAH:Živeli da bi ostavili traga.Vratimo se poštovanoj Milki Planinc injenoj ogromnoj ulozi u razvoju tržišta marketinškihusluga u Jugoslaviji, što bi trebaloda bude zapisano (pojedini autori vole dakoriste tu stilsku figuru) zlatnim slovima.U redovnoj proceduri (tri godine sambio generalni sekretar Organizacionog komitetaIAA konferencije) naš zahtev je odbijen.Još na nižim nivoima onih koji pripremaju(filtriraju) dnevni red sednice Vlade (isto kaošto se i danas to radi, ne samo kod nas veći svugde u svetu).Ovom prilikom, to je bio kabinet potpredsednikaVlade zaduženog za privredu.Čelnik, diplomirani ekonomista poobrazovanju (Borislav Srebrić), imao je ideološkeprobleme. Nije nalazio „kopču” izmeđuaktivnosti IAA (nevladine organizacijebez obzira na njenu profesionalnu delatnost)i jedne države. Tada ja to ponašanjenisam najbolje razumeo. Pa sam protestovaopostavljajući pitanje kako je taj SIVstalni generalni pokrovitelj svih kongresaJUME (Jugoslovenskog udruženja za marketing),čak i sa značajnim finansijskim participacijama.Odgovor je bio kratak i jasan:Tito nam je tako (pre)poručio! I tako je JUMAstigla i do svog desetog kongresa.Sada mnogo bolje razumem postupakpotpredsednika SIV-a. Školski sistem, bezobzira na stepen obrazovanja, ni danas apogotovu onda, ne omogućava razumevanjemarketinške filozofije, pogotovu načina imetoda njene primene. To se oseća i krozrazgovore, i kroz nastupe, i kroz izjave i/ilikomentare. Ne samo od strane čelnih privrednika.Već i od političkih delatnika. Čijeizjave, a iz njih i postupci, mogu imati i tekako štetne posledice.Jernej Repovš bio je tada predsednikPredsedništva Saveza udruženja ekonomskihpropagandista Jugoslavije. Pozvao jeMarijana Rožiča i rekao mu šta mu je rekao!Rezultanta: usledio mi je poziv iz KabinetaM. Rožiča da budem sutra kod njega!
Umesto In memoriamaPoziv me je zatekao na SavetovanjuSEPJ-a u Sarajevu. Na Ilidži. U predivnojatmosferi i ambijentu.Kada sam došao, Marijan Rožič tražioje od mene što više informacija o IAA, onašoj kandidaturi i o mogućem značaju konferencijeza našu zemlju, posebno s aspektainteresa naše privrede. Tada sam, prvi putu stvarnosti (dotle samo na filmu!), videotelefonske aparate, tzv. „specijalce”. MarijanRožič prvo je pozvao druga Srebrića.Svašta mu je kazao (i to nije za novine). Apotom i šefa Kabineta predsednice Vlade.Po obavljenim razgovorima, Rožič mije rekao: Vratite se u Sarajevo i saopštitedrugovima da će odluka Vlade Jugoslavijebiti pozitivna, da će vaši zahtevi u celosti bitiispunjeni.U Sarajevu je aplauzom dočekan mojizveštaj koji sam podneo stojeći na ulaznimvratima hotela, tek pristigao sa butmirskogaerodroma po povratku iz Beograda.I SIV je stvarno doneo po nas pozitivneodluke. Njujork, Pariz, London, Tokio, NjuDelhi, Milano... gde su bila sedišta važnihčlanova IAA, skoro da nam nisu poverovali!U Beogradu, „neverne Tome” nudile su opkladeda će neko od potpredsednika SIV-aotvoriti konferenciju, uz obrazloženje: MilkaPlaninc nikada nije došla u Beograd nedeljom.Uvek i isključivo ponedeljkom ujutro.Kada se javio njen kabinet sa pitanjemna koji ulaz Centra Sava treba da dođeMilka Planinc, znali smo ko je izgubio opkladu.U nedelju, 15. maja 1983. godine, sapočetkom u 19.00 časova, započela je antologijskaIAA konferencija, prva ikadaodržana u bilo kojoj socijalističkoj ili državisa komunističkim režimom.Najmanje tri stvari treba zapamtitikada je Milka Planinc u pitanju.Prva, održala je sjajan pozdravni govori izrazila direktna očekivanja od interesa zaJugoslaviju. A u Radnom predsedništvu sedelisu i Klod Šove (Claude Shauvet), svetskiIAA predsednik, i Rasel Melvin (RasselMelvin), predsednik Skupštine IAA.A ispred Milke Planinc, ceo Odbor IAAdirektora: od Seula, Tokija, Nju Delhija i Kaira,do Njujorka, Vašingtona, Pariza, Londona,Sao Paula...Druga, po okončanom ceremonijalu,Milka Planinc je u tzv. Titovom salonu (Paviljonbroj 9 u Centru Sava, počast koju uživajusamo privilegovani!) pozdravila svetskečelnike: „postrojene u njenu čast”, jednogpo jednog srdačno je pozdravila, ponekom– u zavisnosti od toga odakle je zvanica –uputila i posebne poruke. To sve pouzdanoznam jer sam ja bio taj koji je stajao poredMilke Planinc i predstavljao jednog po jednogfunkcionera i zvaničnika IAA. Doživljajza pamćenje!Treća. I bi koktel. I kako protokol nalaže,predsednica je trebalo da ostane petnaestakminuta u kurtoaznim razgovorimasa visokim zvanicama. Klod Šove sedi ufotelji pored naše predsednice. U tom momentu,neko iz protokola šapuće „na uvo”Milke Planinc. Sa smeškom mu je neštoodgovorila. Monsieur Chauvet ustaje, prilazimi i kaže: Žozef, pretpostavljam da je čovekkoji je dozvolio sebi da gospođi predsednicišapuće na uvo neko iz njenog protokola.Mogu čak i da pogodim da je rekao da jevreme da se povuče, ali ne mogu čak ni dapretpostavim sadržaj njenog odgovora.Rekao sam mu: Moj dragi predsedniče,njena izjava takođe nije u duhu protokola,ali je srdačna, pogotovu iskrena. Kazala muje: „Meni je ovde lepo, nedelja je, imam vremenakoliko hoću i želim što više da razgovaramsa ljudima”. I ostala je više od jednogsata, na zadovoljstvo i prijatno iznenađenjevisokih zvanica IAA.Milka Planinc, pripadnica SKOJ-a (Savezakomunističke omladine Jugoslavije) od1941. godine; prvoborac na ratištima; članicaKPJ od 1943. godine. Predsednica Republičkogvijeća Sabora Socijalističke RepublikeHrvatske (1967–1969); članicaIzvršnog komiteta SK CK Hrvatske (1969–1971); predsednica CK SKH (1971–1982) ipredsednica SIV-a (Vlade Jugoslavije) od1982. do isteka mandata 1985. godine.Prvi državnik Jugoslavije posle Tita (pokroviteljaOsnivačke skupštine Jugoslovenskogudruženja za marketing 1968. godineu Opatiji) koji je hteo da razume filozofijumarketinga.U Sloveniji danas je to postala uobičajenapojava. Na drugim prostorima bivše Jugoslavijepelcer nikako da se primi!Draga drugarice Planinc, nismo se najboljerazumeli u vezi sa izvedbom RukovetiStevana Hristića i Stevana Mokranjca, nasvečanom otvaranju IAA konferencije. Ni uvezi sa horom KUD-a Ivo Lola Ribar koji seupravo vratio sa svetskog festivala horovaduhovne muzike sa laskavim priznanjempobednika i koji ih je u svoj repertoar uključiou čast visokih zvanica.Sa moje strane, od srca Vam opraštam.Drugarski. I sa poštovanjem i respektomprema svemu što ste uradili u životu.Verujem da će se mojim stavovima priključitii Staniša Jovanović.A u almanahu pripašće Vam posebnomesto. Sasvim zasluženo!TABOO NEDELJNIK, stručni časopis.U elektronskoj formi emituje se svakogdrugog petka, a štampano izdanje sedistribuira ponedeljkom.IzdavačSVET MARKETINGA d.o.o.Časopis je upisan u Registar javnih glasila,pod registarskim brojem NV000311,od 11. januara 2010. godine.ISSN 1451-2068; COBISS 185018375Osnivač i vlasnikŽOZEF-IVAN LONČARzozef@panet.rsGlavna i odgovorna urednicaSVETLANA - DADA RATKOVIĆdratkovic@taboomagazine.orgZamenik glavnog i odgovornog urednikaPETAR STAKIĆpstakic@taboomagazine.orgUrednik specijalne rubrike SNAGAKREATIVNOSTIDUŠAN ŠUNJKAdsunjka@taboomagazine.orgNovinariŽELJKA MILETIĆzmiletic@taboomagazine.orgIVANA PARČETIĆivana.parcetic@gmail.comGrafički dizajnĐORĐO IVANIŠEVIĆ, art direktordjivanisevic@taboomagazine.orgi ATELJE DUART: VERA JARAKOVIĆi MIODRAG MLADENOVIĆverajarakovic@gmail.comIlustracijeMIODRAG MLADENOVIĆmiodragbmladenovic@gmail.comVD direktoraSVETLANA LONČARcecaloncar@sbb.rsSekretar RedakcijeDALIBORKA IGNJATOVIĆmarketing@taboomagazine.orgSedište izdavačaSVET MARKETINGAIzdavačko-edukativni i konsultantski centaru i o svetu marketinga, d.o.o.26000 Pančevo, Ulica Stevana Šupljikca broj 71Sedište Redakcije26000 Pančevo, Ulica Petra Drapšina broj 2dTelefoni: 013/314 981 i 318 011Telefaks: 013/312 495www.taboomagazine.orgE-mail: nedeljnik@taboomagazine.orgtabooredakcija@nadlanu.comPretplata1. Godišnja pretplata na časopis TABOO(4 broja godišnje) u štampanoj formi obimado 100 strana, sa 23 broja TABOONEDELJNIKA u štampanoj formi obima do28 strana (isporuka poštanskim putem),iznosi 12.000,00 dinara, neto. PDV 8%*.2. Godišnja pretplata na časopis TABOO(4 broja godišnje) u štampanoj formi obimado 100 strana, sa 23 broja TABOONEDELJNIKA u elektronskoj formi obima do28 strana, iznosi 9.000,00 dinara, neto.PDV 8%*.3. Godišnja pretplata na TABOO NEDELJNIK(bez časopisa TABOO) u štampanoj formi,23 broja godišnje, iznosi 6.000,00 dinara,neto. PDV 8%.4. Godišnja pretplata na TABOO NEDELJNIK(bez časopisa TABOO) u elektronskoj formi,23 broja godišnje, iznosi 3.000,00 dinara,neto. PDV 8% .* Bonus na redne brojeve 1 ili 2 je pravonaručioca da dostavi do deset elektronskihadresa, svojih zaposlenih ili poslovnih prijateljana koje će se dostavljati TABOO NEDELJNIK uelektronskoj formi.29<strong>Taboo</strong> & Jovšić Printing Centar