13.07.2015 Views

Postdiplomskih magistarskih studija na ... - ETF Podgorica

Postdiplomskih magistarskih studija na ... - ETF Podgorica

Postdiplomskih magistarskih studija na ... - ETF Podgorica

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Postdiplomskih</strong> <strong>magistarskih</strong> <strong>studija</strong> <strong>na</strong> Elektrotehničkom fakultetuŠifre predmeta su u formatu: abcdabcdstudijski program <strong>na</strong> kom se predmet prvi put pojavljujea=1 Elektronikaa=2 Raču<strong>na</strong>ria=3 Telekomunikacijea=4 Automatikaa=5 Industrijska elektrotehnikaa=6 Elektroenergetski sistemia=7 Tehnika visokih učestanostia=8 Fundamentalne disciplinesemestarredni broj predmeta u semestruPA1701PREDMET:PROJEKTOVANJE VLSI KOLAFOND ČASOVA: 3+1+0.5O integrisanim kolima: vrste podloga, tehnologije izrade, tehnike izrade, stepen integracije, metodologijeprojektovanja. MOSFET: fizička struktura, režimi rada. CMOS invertor: jednosmjerne karakteristike, marginesmetnji, parazitni efekti, zaštita od elektrostatičkog pražnjenja. Transmisioni gejt: prenos<strong>na</strong> karakteristika,ekvivalent<strong>na</strong> otpornost transmisionog gejta. Pla<strong>na</strong>rni proces: priprema monokristalne pločice, epitaksijalnirast, oksidacija, litografija, difuzija, jonska implantacija, metalizacija. Karakterizacija kola i procje<strong>na</strong>parametara: procje<strong>na</strong> otpornosti, procje<strong>na</strong> kapacitivnosti, procje<strong>na</strong> induktivnosti, raspodjeljeni RC parametri.Di<strong>na</strong>mičke karakteristike: vrijeme porasta, vrijeme pada, vrijeme kašnjenja. Pobudjivanje velikihkapacitivnosti. Disipacija s<strong>na</strong>ge. Preraspodjela <strong>na</strong>elektrisanja. Projektovanje CMOS kola: komplementar<strong>na</strong>logika, ekvivalentiranje redne (paralelne) veze MOSFET-ova jednim tranzistorom, pseudo nMOS logičkakola, di<strong>na</strong>mička CMOS logika, CMOS domino logika, prenos<strong>na</strong> logika. Projektovanje layout-a.Literatura:1. N. Tadić: "Projektovanje VLSI kola", skripta, Elektrotehnički fakultet, <strong>Podgorica</strong>, 2001.PA1702PREDMET:FIZIČKO-TEHNIČKA MJERENJAFOND ČASOVA: 3+1+1Opšte o mjernim pretvaračima i mjerenjima neelektričnih veliči<strong>na</strong>. Greške i di<strong>na</strong>mičke karakteristike mjernihpretvarača. Mjerni mostovi. Otpornički mjerni pretvarači: potenciometarski mjerni pretvaračči, mjerne trake,termootpornički mjerni pretvarači. Kapacitivni mjerni pretvarači. Induktivni mjerni pretvarači. Indukcioni mjernipretvaračči. Piezoelektrični mjerni pretvarači. Termoelektrični mjerni pretvarači. Fotoelektrični mjernipretvaračči. Ultrazvučni mjerni pretvaračči i njihova primje<strong>na</strong>. Optoelektronski mjerni pretvarači.Elektrohemijski pretvarači. Primje<strong>na</strong> mjernih pretvarača za mjerenje: sile i <strong>na</strong>prezanja, momenta obrtanja itorzije, linijskih i ugaonih pomjeraja, nivoa, vibracija, brzine i ubrzanja, pritiska, brzine i protoka fluida,temperature, vlažnosti, koncentracije i sastava materije, svjetlosnih veliči<strong>na</strong>, hemijskih veliči<strong>na</strong>.Literatura:1. Stanković D.: "Fizičko-tehnička mjerenja - Senzori", Nauč<strong>na</strong> knjiga Beograd, 1987. / 1996.2. Stanković D.: "Zbirka zadataka iz fizičko-tehničkih mjerenja", Nauč<strong>na</strong> knjiga Beograd, 1990.PA1703PREDMET:RAČUNARSKI PERIFERIJE I INTERFEJSIFOND ČASOVA: 3+1Ulazno-izlazni prostor u arhitekturi raču<strong>na</strong>ra. Portovi: ulazni i izlazni (paralelni port), drajveri, primjeriočitavanja tastature i upravljanja semaforom. Optički interfejsi: primje<strong>na</strong>, pregled tipova optičkih interfejsa,inkrementalni davači položaja, softverska podrška za inkrementalne davače položaja. Koračni motori: principrada, vrste motora, pobudjivanje, kontrola koračnog motora punim korakom ili polukorakom, realizacijadijagrama kretanja. D/A konverzija: polje primjene, R-2R konvertor, f/V konvertor, primjeri regulacijeosvjetljenja i regulacije brzine JSS motora. A/D konvertori: primje<strong>na</strong>, vrste A/D konvertora, V/f konvertori,


softverska podrška za prateću ili sukcesivnu konverziju, primjeri mjerenja temperature, nivoa, itd.Komunikacioni interfejsi: paraleleni, serijski (RS232, USB, Ethernet, modemi, GPRS). Primje<strong>na</strong> interfejsa uindustriji: galvansko odvajanje, digitalni ulazni i izlazni interfejsi, a<strong>na</strong>logni ulazni i izlazni interfejsi; upravljanjeindustrijskim procesima.Literatura:1. Mijanović Z.: Raču<strong>na</strong>rske periferije i interfejsi, skripta, <strong>Podgorica</strong> 1999.2. “Borland C++Builder 6 Developer's Guide.pdf” raspoloživo u elektronskom obliku.PA1704PREDMET:MULTIMEDIJALNI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Uvod u multimedijalne sisteme. Bitni pojmovi: kodiranje, prezentacija, smještanje i prenos podataka.Kompjuterske arhitekture i hardver za multimedijelne sisteme. RISC procesori, sig<strong>na</strong>l procesori, mrež<strong>na</strong>tehnologija u multimedijalnim sistemima. Kompjuterske komponente: Procesori <strong>na</strong>mijenjeni grafici i audio ivideo obradi podataka, adapteri, konektori. Ulazno izlazni uredjaji: mikrofoni, pojačala, kamere, monitor.Magistrale i propus<strong>na</strong> moć. UltraSparc arhitekture. Integrisane digitalne komunikacije. Audio: Zvuč<strong>na</strong> kartica.Osnovni pojmovi psihoakustike. Vremenski, frekvencijski i vremensko-frekvencijski domen. Uticaj A/Dkonverzije <strong>na</strong> kvalitet audio sig<strong>na</strong>la. Kodiranje govornog sig<strong>na</strong>la. Produkcija i smještanje muzičkog sig<strong>na</strong>la.MIDI uredjaji. Prenos govornih sig<strong>na</strong>la. Digital<strong>na</strong> slika i grafika: Predstavljanje digitalne slike: crno bijele, uboji. Kodiranje slike. Formati slika (GIF,TIFF,..). A<strong>na</strong>liza slike. Predstavljanje slike u Fourierovom idiskretnom kosinusnom domenu. Kompresija slike: RLE, LZW, Entropijsko kodiranje JPEG kompresija.Filtriranje slike: median filtar, filtar za usrednjavanje... Digitalni video: Osnovni formati (SubQCIF, QCIF, CIF,4CIF, kodiranje 4:4:4, 4:2:2, 4:2:0) i protok podataka. Procjene kretanje. Video kodiranje-MPEG kompresije(MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4). VCEG algoritmi (H.261, H.263, H.26L) i prenosLiteratura:1. Ralf Steinmetz: "Multimedia-Systems", Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg-New York, 2000.2. S. Stanković: "Multimedihjalni sistemi", skripta, <strong>Podgorica</strong>, 2005.PA1705PREDMET:SIMULACIJE ELEKTRONSKIH KOLAFOND ČASOVA: 2+0+2SPICE modeli elektronskih komponenti: Dioda, Bipolarni tranzistor (BJT), Spojni tranzistor sa efektom polja-JFET, Metal-oksid-poluprovodnik tranzistor sa efektom polja - MOSFET (parametri modela; odredjivanjestruje; odredjivanje kapacitivnosti; uticaj promjene temperature; odredjivanje šuma. Naredbe za opis (grafičkiprikaz) elektronskog kola čiji se rad simulira. Otpornik; kondenzator; spregnuti kalemovi; vod bez gubitaka;nezavisni <strong>na</strong>ponski izvor (odgovarajuća biblioteka); nezavisni strujni izvor (odgovarajuća biblioteka);<strong>na</strong>ponom konrolisan <strong>na</strong>ponski izvor; strujom kontrolisan <strong>na</strong>ponski izvor; <strong>na</strong>ponom kontrolisan strujni izvor;strujom kontrolisan strujni zivor. Odgovarjuće biblioteke za BJT, JFET, MOSFET, operacioni pojačavač,digital<strong>na</strong> integrisa<strong>na</strong> kola. Kreiranje sopstvenih biblioteka. Grafički prikaz rezultata simulacije - PROBE.Jednosmjer<strong>na</strong> (DC) a<strong>na</strong>liza kola. Frekvent<strong>na</strong> (AC) a<strong>na</strong>liza kola. A<strong>na</strong>liza prelaznog režima. Fourier-ovaa<strong>na</strong>liza kola. Monte-Carlo a<strong>na</strong>liza kola.Temperatur<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza kola. Parametarska a<strong>na</strong>liza kola. A<strong>na</strong>liza šumakola.Literatura:1. Vasiljević D. M., Hribšek M., Ilić M.: Linear<strong>na</strong> elektronika - zbirka rešenih zadataka, Nauč<strong>na</strong> knjiga,Beograd, drugo izdanje, 1995.2. SPICE (Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis).PA1801PREDMET:PROJEKTOVANJE MIKROKONTROLERSKIH SISTEMAFOND ČASOVA: 2+0+2Šta je to mikrokontroler: arhitektura, vrste, <strong>na</strong>mje<strong>na</strong>, posebnosti. Pregled <strong>na</strong>jviše zastupljenih mikrokontrolerau svijetu. Atmel-ov mikrokontroler Atmega16 i njegova arhitektura. Registri: radni, opšte <strong>na</strong>mjene, specijalni.Ulazno/izlazni portovi. ALU. SRAM. Kolo za reset i kontrolu prekida. Kontrola s<strong>na</strong>ge (potrošnje). Tajmeri,preskaleri, PWM. Nadzornik (Watchdog). Eeprom. Serijski interfejsi: SPI, I2C, USART. A<strong>na</strong>logni komparator.ADC. Očitavanje tastature u matričnom spoju. Ispis <strong>na</strong> LCD modul. Pisanje programa za mikrokontroler u Cjeziku pomoću WinAVR prevodioca. Punjenje mikrokontrolera programom (SP12). Realizacija nekogprojekta sa mikrokontrolerom Atmega16.Literatura:1. “ATmega16 complete doc2466.pdf” može se uzeti sa www.atmel.com2. WinAVR može se uzeti sa http://wi<strong>na</strong>vr.sourceforge.net/


PA1802PREDMET:ELEKTRONSKI MJERNI INSTRUMENTIFOND ČASOVA: 3+1+0.5Osnovni princip funkcionisanja elektronskih mjernih instrume<strong>na</strong>ta. Filteri: prenosne funkcije filtera 2. reda,aktivni RC filteri 2. reda sa dva integratora, filteri sa prekidačkim kondenzatorima, G m -C filteri. Diferencijalnipojačavači: pojačanje diferencijalnog sig<strong>na</strong>la, pojačanje srednje vrijednosti sig<strong>na</strong>la, faktor potiskivanjasrednje vrijednosti sig<strong>na</strong>la, opšti tip, sa T-mrežama, sa velikim ulaznim <strong>na</strong>ponima, sa velikom ulaznomotpornošću. Instrumentacioni pojačavači: sa 3 operacio<strong>na</strong> pojačavača, sa 2 operacio<strong>na</strong> pojačavača, sastrujnim procesiranjem. Digitalno-a<strong>na</strong>logni konvertori (DAC): DAC sa težinskom otpornom mrežom, DAC saljestvičastom otpornom mrežom, DAC sa strujnim procesiranjem. A<strong>na</strong>logno-digitalni konvertori (ADC):Paralelni ADC, ADC sa pretvaranjem <strong>na</strong>po<strong>na</strong> u frekvenciju, ADC sa dvojnom integracijom, ADC sasukcesivnim aproksimacijama, Algoritamski ADC, Sigma-delta ADC, ADC sa mantisom i eksponentom, ADCsa strujnim procesiranjem. Konvertori kapacitivnosti u frekvenciju. Konvertori otpornosti u frekvenciju.Literatura:1. Tadić N.: "Elektronski mjerni instrumenti", skripta, Elektrotehnički fakultet, <strong>Podgorica</strong>, 2001.PA1803PREDMET:INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKAFOND ČASOVA: 2+0+2Predmetom se predvidja rad <strong>na</strong> konkretnim projektima u radnim organizacijama. Projekti su vezani zarealizaciju i primjenu elektronskih kola u industriji. Nastavnik, pored toga što koordinira radom <strong>na</strong> projektu,izvodi <strong>na</strong>stavu iz <strong>na</strong>stavnih cjeli<strong>na</strong> bitnih za praktične aplikacije u okruženju: Standardni sig<strong>na</strong>li u industriji.Elektronska kola za konverziju sig<strong>na</strong>la. Pojačavači sa galvanskim razdvajanjem. Pregled elektronskih kolakod industrijskih davača (temperature, pritiska, sile, momenta, brzine, ubrzanja, nivoa, vibracija,...). Pregledelektronskih kola za upravljanje izvršnim organima (JSS motori, asihroni motori, ...). Industijski raču<strong>na</strong>rskiinterfejsi. Programabilni automati, Industrijske mreze.Literatura:1. Thomas E. Kissell, Industrial Electronics, Third Edition, Prentice Hall, 20032. Steven A. Karr, Thomas E. Kissell, Robert C. Overstreet, Thomas W. Wylie, Laboratory manuel toaccompany Industrial Electronics, Third Edition, Prentice Hall, 20033. Radovan Stojanović, Materijal za učenje kursa Industrijske elektronike, CD, <strong>ETF</strong> <strong>Podgorica</strong>.PA1901PREDMET:UPRAVLJANJE U REALNOM VREMENUFOND ČASOVA: 3+1Upravljanje u realnom vremenu (osnovni principi kontrole: on-of, proporcio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>, integral<strong>na</strong>, PID, fazi,kaskad<strong>na</strong>, feedforward, neuralne mreže). Uloga raču<strong>na</strong>ra u kontroli, DSP kontrola. Kriterijumi za određivanjekontrole. Sistemi realnog vreme<strong>na</strong> (parametri, raču<strong>na</strong>nje, predvidljivost, vremenski redosled, arhitekturasistema realnog vreme<strong>na</strong>, operativni sistemi, komunikacije, tolerancije, sinhronizacija časovnika, vještačkainteligencija). Sig<strong>na</strong>li (obrada, šum, prenosne linije, akvizicija). Prekidi (hardverski, vremenskasinhronizacioja, primje<strong>na</strong>). Paralelni i serijski prenos podataka (paralelni port, serijski port, programiranje).Tajmeri. Uredjaji za dobijanje informacija u realnom vremenu (klasifikacija senzora, senzori temperature,<strong>na</strong>prezanja, pritiska, sile, pozicije, nivoa, optički senzori). Primjeri hardverskih rešenja u upravljanju urealnom vremenu.Literatura:1. Djurović M.: Upravljanje u realnom vremenuPA1902PREDMET:PROJEKTOVANJE ANALOGNIH INTEGRISANIH KOLAFOND ČASOVA: 3+1Komponente integrisanih kola i njihovi modeli. Tehnologije izrade integrisanih kola. Jednostepeni idvostepeni pojačavači. Struj<strong>na</strong> ogledala. Dvostepeni operacioni pojačavač. U<strong>na</strong>prijedjeni tipovi operacionihpojačavača. Komparatori. Sample and hold kola. Naponske i strujne reference. Diskretni sig<strong>na</strong>li. Kola saprekidačkim kondenzatorima. Transkonduktori. Transimpedansni pojačavači. Naponom kontrolisanielementi. Kola sa translinearnim petljama. Strujni prenosnici. Filteri. Opto-elektronska integrisa<strong>na</strong> kola.Phase-locked loops. Šum u integrisanim kolima.Literatura:1. P. R. Gray, and R. G. Meyer, A<strong>na</strong>lysis and Design of A<strong>na</strong>log integrated Circuits, 3 rd edition, New York: John Wiley &Sons, 1993.2. D. Johns, and K. Martin, A<strong>na</strong>log Integrated Circuit Design, New York: John Wiley & Sons, 1997.


3. C. Toumazou, F. J. Lidgey, and D. G. Haigh, A<strong>na</strong>logue IC Design: The Current-Mode Approach, Steve<strong>na</strong>ge, U.K.:Peter Peregrinus, 1990.PA1903PREDMET:ODABRANA POGLAVLJA IZ DIGITALNIH SISTEMAFOND ČASOVA: 3+1Kodiranje: Kodovi za detekciju i korekciju greške Hamming-ovi jednodimenzioni i dvodimenzioni kodovi,Kodovi za kompresije sig<strong>na</strong>la (LZW, RLE), Kodovi za serijski prenos i smjestanje podataka. Digitalni potpis;Integrisa<strong>na</strong> digital<strong>na</strong> kola sa ASIC implementacijama; A<strong>na</strong>liza taktovane sinhronizovane mašine stanja;Dizajniranje taktovane sinhronizovane mašine stanja; Dizajniranje mašine stanja u praksi; Dizajniranjemašine stanja sa sekvencijalnim programabilnim kolima; Sekvencijal<strong>na</strong> kola sa spregom; Dizajniranjesekvencijalnih kola sa spregom; Neki IEEE standardi u digitalnoj elektronici.Literatura:1. J. F. Wakerly, Digital design principles and practices, Prentice Hall, NJ: Englewood Cliffs.PA1904PREDMET:PROJEKTOVANJE MIKROKONTROLERSKIH SISTEMA (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Pregled <strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tijih mikrokontrolera: Intel, Motorola, TI, Atmel, Microchip, Philips, ST, itd. Mikrokontroleriizuzetno male potrošnje struje (micropower). Brzi mikrokontroleri: ARM, DSP, ColdFire, 32 bitnimikrokontroleri. Samopunjači (boot loaders) kod mikrokontrolera. Povezivanje mikrokontrolera <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>rskumrežu preko Ethernet interfejsa. Mikrokontrolerski web server – realizacija TCP/IP protokola. Mikrokontrolerkao USB periferija (slave) i/ili kao USB gazda (host). Softveri: WinAVR, GNU, Emulatori ICE, Simulatori.Programski jezici za mikrokontrolere - posebnosti ovih jezika kod mikrokontrolera: Asembler, C, Basic,Pascal, C++, Java, RTOS, COCOR. Male tajne... Nekoliko primjera mikrokontrolerskih uređaja i/ili sistema:dozator, termoregulator, detektor dima, UPS, a<strong>na</strong>lizator mreže, hidraulične makaze, itd. Realizacija projektasa nekim konkretnim mikrokontrolerom.Literatura:1. Mijanović Z.: Odabrani tekstovi proizvođača mikrokontrolera (oko 150 stranica sa slikama)PA1905PREDMET:RAČUNARSKE PERIFERIJE I INTERFEJSI (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Magistrale: ISA, PCI. Paralelni intefejsi: SPP, EPP, ECP, PCMCI, Centronix, GPIB, Ultra ATA, SCSI (Fast,Ultra, Ultra2, Narrow, Wide, LVD, ASA-2). Serijski interfejsi: RS232, RS422, RS485, USB-1, USB-2,Firewire, CAN, Serial ATA, Ethernet, itd. Interfejsi za tastaturu i miša: AT, PS2. Intefejsi za vezu izmeđučipova: I2C, SPI, 3-wire, 1-wire. Video adapteri. Interfejsi za bežične komunikacije: Bluetooth, IEEE802.11,itd. Poredjenje paralelnog i serijskog prenosa podataka pri velikim brzi<strong>na</strong>ma. Primjer prenosa podataka ICzracima. Primjer upravljanja udaljenim postrojenjem pomoću GPRS-a. Primjer proste USB periferije.Industrijski interfejsi: Modbus, Profibus, Fieldbus, Memobus, Hart, ASI, Wang. Identifikacioni sistemi:beskontaktne kartice i čitači kartica ( Mifare, Hitag, transponderi <strong>na</strong> 125KHz , NFC, pametne kartice, pametnipasoši), čitači otiska prsta, biometrija lica. Laserski uređaji: blizinski senzori, mjerači rastojanja, mjerne letve,skeneri. Razne druge periferije: GPS prijemnici, IP kamere, VoIP, itd. Izrada semestralnog rada.Literatura:1. Mijanović Z.: Zbirka relevantnih tekstova i standarda (oko 140 stranica sa slikama u el.obliku)2. “Borland C++Builder 6 Developer's Guide.pdf” raspoloživo u elektronskom oblikuPA1906PREDMET:MULTIMEDIJALNI SISTEMI (Napredni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Standardi za multimedijalne komunikacije. Circuits switched mreže, Packet switched mreže. Elektronskoposlovanje. Linearno prediktivno kodiranje, Adaptivno prediktivno kodiranje. QoS. Entertainment mreže i vrlobrzi modemi (Kablovska trelevizija, digital<strong>na</strong> televizija, interaktivni servisi, terrestrial<strong>na</strong> televizijska mreža)Vrlo brze PTSN mreže (ADSL, VDSL). Digitalni wateramarking. Procjene parametara kretanja u videosekvencama .Literatura:1 Fred Halsall :"Multimedia communications ", Addison Wesley 2001.2. I Djurović: "Digital<strong>na</strong> obrada slike", <strong>Podgorica</strong>, 2005PA1907PREDMET:SENZORI


FOND ČASOVA: 3+1Uvod; Razvoj mjernih pretvarača; Mjerni pretvarači; Di<strong>na</strong>mičke karakteristike mjernih pretvarača; Savremenorješenje mjernog uredjaja za mjerenje mase; Mjerenje dužine pomoću interferometara; Laserskiinterferometri; Mjerenje pomjeraja <strong>na</strong> bazi promjene frekvencije oscilatora; Digitalni pretvarači za mjerenjeugaonog pomjeraja; Optoelektronski pretvarač za mjerenje ugaone brzine; Silicijumski integrisaniakcelerometri; Interferometarsko etaloniranje akcelerometara; Integrisani silicijumski pretvarači za mjerenjepritiska; Optoelektronski pretvarači za mjerenje pritiska; Laserski Doplerov anemometar; Ultrazvučniprotokomjeri; Silicijumski otporni senzori temperature; Tranzistor kao senzor temperature; Radijacio<strong>na</strong>termometrija; Poluprovodnički senzori magnetne indukcije; Primje<strong>na</strong> nuklearne magnetne rezo<strong>na</strong>nce umjerenjeima magnetskog polja; Rubidijumski magnetometri; Fiberoptički senzori neelektričnih veliči<strong>na</strong>;Fiberoptički senzori pomjeraja; Fiberoptički termometri; Interferometarski fiberoptički senzori.Literatura:1. E. Doebelin, Measurement systems, 4 th edition, McGraw-Hill;2. A. Morris, Principles of measurement and instrumentation, 2 nd edition, Prentice Hall;3. D. Stanković, Fizičko-tehnička mjerenja (senzori), Univerzitet u Beogradu, 1997.PA1908PREDMET:INTEGRISANI MIKROSISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Elektronski materijali i procesiranje. Materijali mikro-elektromehaničkih sistema (MEMS) i njihova priprema.Standardne mikroelektronske tehnologije. Mikroobrada silicijuma. Mikrosenzori. Uredjaji sa površinskimakustičnim talasima (SAW) i pretvaračima <strong>na</strong> bazi madjuprstastih formi (IDT). Inteligentni senzori i MEMS.Instrumentacioni pojačavači. Osnovi konverzije sig<strong>na</strong>la. Digitalno-a<strong>na</strong>logni konvertori (DAC) sa Nyquistovombrzinom rada. A<strong>na</strong>logno-digitalni konvertori (ADC) sa Nyquist-ovom brzinom rada. Oversampling DACi ADC. Konvertori <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i struje u frekvenciju sa linearnim prenosnim karakteristikama. Konvertori <strong>na</strong>po<strong>na</strong> istruje u frekvenciju sa nelinearnim prenosnim karakteristikama. Konvertori otpornosti u frekvenciju.Konvertori kapacitivnosti u frekvenciju. Konvertori odnosa dvije električne veličine u frekvenciju. Konvertorifrekvencije u <strong>na</strong>pon i struju.Literatura:1. N. H. E. Weste, and K. Eshraghian, Principles of CMOS VLSI Design: A Systems Perspective, 2 ndedition, Reading, Massachusetts: Addison-Wesley, 1994.2. J. P. Uyemura, Introduction to VLSI Circuits and Systems, New York: John Wiley & Sons, 2002.3. J. W. Gardner, V. K. Varadan, and O. O. Awadelkarim, Microsensors, MEMS and Smart Devices, NewYork: John Wiley & Sons, 2002.PA1909PREDMET:KOMPJUTERSKA I MAŠINSKA VIZIJAFOND ČASOVA: 3+1Uvod u digitalnu obradu slike. Senzori slike. Kamere, crno-bijele, kolor, digitalne, a<strong>na</strong>logne. Prikaz različitihnevizuelnih informacija u slikovnim formama. Akvizicija slike. Izobličenja slike, korekcija, kalibracija kamere.Osnovne tehnike za obradu slike, bi<strong>na</strong>rne tehnike, grey-level tehnike, histogram, kontrast, detekcija ivica,elimi<strong>na</strong>cija šumova, filtriranje slike u vremenskom i frekvencijskom domenu. Izdvajanje karakteristika, a<strong>na</strong>lizaslike. Transformacije slike. Matematička morfologija. Teksture. Kolor a<strong>na</strong>liza. 3D tehnike za obradu slike.Vještačka intelegencija u obradi slike. Klasifikacija i prepoz<strong>na</strong>vanje oblika. Hardverske arhitekture za obraduslike. Video sistem kao komponenta industrijske mreže. Različite tehnike za prenos video podataka uindustriji. Metodologija projektovanja realnih sistema za obradu slike. Revija i a<strong>na</strong>liza postojećih sistema.Primjeri primjene obrade slike u industriji. Primje<strong>na</strong> lasera i mašinski vid primjene kompjuterske obrade slikeza inspekciju industrijskih proizvoda. Di<strong>na</strong>mička kompjuterska obrade slike za intelegent<strong>na</strong> vozila. Nedestruktivnotestiranje. Primjeri primjene obrade slike u medicini. Osnove medicinske obrade slike.Kompjuterska tomografija. Radiologija (a<strong>na</strong>log<strong>na</strong>, digital<strong>na</strong>). Ultrazvuk. Ostale primjene. Geodezija.Gradjevi<strong>na</strong>. Spektroskopija. Termovizija. Biologija, itd.Literatura:1. R. Jain, R. Kasturi, and B. Schunk , Machine Vision, McGraw Hill, 19952. John C. Russ, Image Processing Handbok, 3rd Ed., CRC Press and IEEE Press, Boca Raton, FL, 2000.3. Van der Heijden , Image Based Measurement Systems, Wiley,1995PA1910PREDMET:HARDVERSKO-SOFTVERSKI DIZAJN ELEKTRONSKIH KOLA I SISTEMAFOND ČASOVA: 3+1Uvod. “Embedded” (E) raču<strong>na</strong>rske platforme. “Embedded” mikroprocesori. Metodologije projektovanja.Programski jezici za projektovanje E-sistema (VHDL, Verilog, etc). Modeliranje sistema u realnom vremenu.


Distribuirani “Embedded” sistemi u realnom vremenu. Real-time operativni sistemi (RTOS) (multitasking,multithreading). Real-time planiranje. Real-time interfejsi. Sistemi <strong>na</strong> cipu (SoC) i IP jezgra FPGA, CPLD.Umrezeni “Embedded” sistemi. Optimizacija disipacije u “Embeded” sistemima. Sistemi za akvizicijupodataka. Kontrolni sistemi bazirani <strong>na</strong> mikroprocesorima. “Embedded” DSP processori. Rekonfigurabilnearhitekture. Multimedia u realnom vremenu. “Embedded” sistemi za telekomunikacione aplikacije.“Embedded” sistemi za medicinske aplikacije.Literatura:1.W. Wolf, “Computers as Components: Principles of Embedded Computing System Design”, MorganKaufman, 2001.2.H. Kopetz, “Real-Time Systems: Design Principles for Distributed Embedded Applications”, KlugerAcademic Publishers, 1997.3.R. Grehan et al, “Real-Time Programming: A Guide to 32-bit Embedded Development”, Addison-Wesley,1998.PA1911PREDMET:NELINEARNI PROBLEMI I TEORIJA SPECIJALNIH TRANSCENDENTNIH FUNKCIJAFOND ČASOVA: 3+1Klasifikacija nelinearnih fenome<strong>na</strong>. Klasični metodi a<strong>na</strong>lize nelinearne elektronike. Neke oblasti primjene.Kvazi-linearizacione tehnike. Metodi perturbacije. Definicija teorije specijalnih transcendentnih funkcija ua<strong>na</strong>lizi elektronskih kola. Parcijal<strong>na</strong> diferencijal<strong>na</strong> jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> za identifikaciju funkcio<strong>na</strong>lne jed<strong>na</strong>činenelinearnog kola u teoriji specijalnih transcendentnih funkcija. A<strong>na</strong>litička parametarska a<strong>na</strong>liza nelinearnihkola direktnom primjenom teorije specijalnih transcendentnih funkcija.Literatura:1.Chua O.L., Introduction to the Nonlinear Networks Theory, McGraw Hill, N.Y., 1969.2. Perovich S.M., Special Trans Function Theory (Research Monograph based on Doctoral Dissertation1998).3. Chua O.L., Desoer C.A., Kuh E.S., Linear and Nonlinear Circuits, McGraw Hill, N.Y., 1987.4. Hasler M., Neirynsk J., Nonlinear Circuits, Artech House, Norwood, 1986.PA1912PREDMET:BIOMEDICINSKA MJERENJA I INSTRUMENTACIJAFOND ČASOVA: 3+1Uvodne <strong>na</strong>pomene o biomedicinskih sig<strong>na</strong>lima, principima mjerenja i tahonomijom mjernog sistema iliinstrumenta. Biomedicinski pojačavači, filtri, kola za <strong>na</strong>pajanje, optičko odvajanje, prekidački i kontinualni<strong>na</strong>čin rada, itd. Biomedicinski senzori: invazivni, neinvazivni, aktivni, pasivni, itd. Fiziološka i ostala mjerenja:ECG, EEG, EMG, EOG, krvni pritisak, plethusmografija (impedans<strong>na</strong> i optička), fonocardiografija,respirator<strong>na</strong> mjerenja, mjerenja protoka, temperature, pulsa, radiografija, MRI, ulrazvuk, laser-dopler,pejsmejkeri, holteri , defibrilatori, endoskopi, različiti elektronski implanti, urološki kateteri, pumpe, itd.Osnove digitalne obrade medicinskih sig<strong>na</strong>la: digitalno filtriranje, vremenske , frekventne i vremenskofrekventne transformacije, kompresija, ekstarkcija vitalnih z<strong>na</strong>ka, statistika, itd. Virtuelni instrumenti zabiomedicinske <strong>na</strong>mjene (Matlab, LabView...). Medicinski sistemi u jednom čipu. Osnovi telemetrije itelemedicine. Praktičan projekat.Literatura:1. “Bioinstrumentation”, edited by John G. Webster, Wiley and Sons, 2004.2. Medical Instrumentation: Application and Design, J.G. Webster, 3rd Edition 1998.3. Medical Electronics, Dr Neil Townsend, Michaelmas Term 2001.4. Introduction to medical electronics applications, L. Nokea et al, Elsevier, 2005PA2701PREDMET:ORGANIZACIJA I ARHITEKTURA RAČUNARA IIFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Linije podataka i kontrolne strukture. Linije podataka i kontrolne strukture procesora; Prenos i transferpodataka kroz registar. Raču<strong>na</strong>r opšte <strong>na</strong>mjene. Osnovni oblici procesora; Procesori 68000 i MIPS;Poredjenje CISC i RISC arhitektura. Naredbe. Dizajniranje niza <strong>na</strong>redbi; Formati <strong>na</strong>redbi; Načini adresiranja.Protočč<strong>na</strong> obrada. Istovremeno izvršavanje više <strong>na</strong>redbi; Protočni hazardi i njihovo razrješavanje;Detektovanje hazarda, proslijedjivanje i predikcija gra<strong>na</strong>njem; Hijerarhija smještanja podataka u raču<strong>na</strong>r.Memorija - pregled; Glav<strong>na</strong> memorija i cache memorija; Memorija sa direktnim pristupom; Stek i rad sastekom; Prekidi i diskontinuiteti u prihvatanju i izvršavanju niza <strong>na</strong>redbi.Literatura:1. Tanenbaum A.S., Structured Computer Organisation, 3 rd edition, Prentice Hall.


2. D. A. Patterson, J. L. Hennessy, Computer Organization, Morgan Kaufmann Publishers, San Mateo,California.3. V.P. Heuring, H.F. Jordan, Computer systems design and architecture, 2 nd edition, Pearson Prentice Hall,2004.PA2702PREDMET:BAZE PODATAKAFOND ČASOVA: 3+1Opšte o razvoju informacionih sistema (IS). Savremeni pristup razvoju IS. Opšte o modeliranju podataka.Klasifikacija, struktura, ograničenja i operatori modela podataka. Funkcio<strong>na</strong>lne zavisnosti. Model podatakaobjekti – veze (MOV). Struktura, ogrančenja i operatori MOV. Metodologija razvoja MOV. Prevodjenje MOVu relacioni model. Primjer MOV. Klasični relacioni model podataka (RM). Struktura, ograničenja i operatoriRM. Relacio<strong>na</strong> algebra. Koncepti RM. Prošireni relacioni model podataka (RM/T). Koncepti, modeliranje ivrste entiteta u RM/T. Generalizacija i agregacija. Proširenje skupa operatora RM/T. Rječnik podataka(katalog). Logičko projektovanje baza podataka (BP). Projektovanje kanoničnog modela BP normalizacijom.Prvi, drugi, treći, Boyce-Codd-ov, četvrti i peti normalizovani oblik. Projektovanje kanoničnog modela BPa<strong>na</strong>lizom nenormalizovanih relacija. Sistemi za upravljanje BP (SUBP). Opis strukture podataka i rad sapodacima. Arhitektura SUBP. Primjer relacionog SUBP. Relacioni upitni jezik SQL. Kreiranje relacija ivirtuelnih relacija. Pretraživanje BP. Kreiranje izvještaja. Upravljanje BP. Objektne BP. Pregled savremenihmodela BP. Objektno orijentisani pristup BP. Objektno orijentisani model podataka. Osnovni interfejs i OOSUBP. Objektni upitni jezik OQL. Distribuirane objektne BP.Literatura:1. Poliščuk J.: Baza podataka, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2003.2. Poliščuk J.: Objektne baze podataka, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2004.PA2703PREDMET:DIGITALNA OBRADA SLIKEFOND ČASOVA: 3+1Wavelet transformacija u obradi slike: kompresija, dekompzicija i denoising pomoću wavelet transformacije.Dizajn savremenih adaptivnih i neadaptivnih linearnih i nelinearnih filtara (klase filtara ICI, LCP, Lepski itd).Razvoj filtara za ekstrakciju visokofrekventnog sadržaja. Dizajn diskretnih unitarnih i ortogo<strong>na</strong>lnihtransformacija u obradi slike. Prostorne/prostorno-frekvencijske transfomracije. KL transformacija. Dizajnfiltara za slike u boji i video-sekvence. Filtriranje polja kretanja (motion field). Halftonizacij i dithering slike saosnovnim algoritmima za halftonizaciju i dithering u boji. Savremene tehnike u kompresiji digitalne slike.Obrada i filtriranje medicinske slike. Filtriranje slike zahvaćene Poissonovim šumom. Savremeni detektoriivica. Praćenje ivica. Deskriptori slike (quadrtree, lančani kodovi, spektralni deskriptori, statistički deskriptori,opsi tekstuera, wavelet deskriptori). Prepoz<strong>na</strong>vanje oblika (Houghova transformacija, grass-fire algoritam,morfološki filtri, tanjenje i skeletonizacija objekata, itd). Zaštita digitalnih multimedijalnih informaicja: dizajnsistema, ključeva, komunikacionih strategija, kodova, detektora za digitalni watermarking i kriptografijudigitalne slike.Literatura:1. I. Djurović: Digital<strong>na</strong> obrada slike, <strong>ETF</strong>, 2005.2. R. C. Gonzales, R. E. Woods: Digital image processing, Prentice Hall, 2002.PA2704PREDMET:ADAPTIVNI DISKRETNI SISTEMI I NEURALNE MREŽEFOND ČASOVA: 3+1Optimalni sistem. Linearni adaptivni sabirač. Funkcija greške. Sopstveni brojevi i vektori autokorelacionematrice. Metod <strong>na</strong>jbržeg spuštanja. Konvergencija koeficije<strong>na</strong>ta. Normalne jed<strong>na</strong>čine. LMS algoritam.Konvergencije koeficije<strong>na</strong>ta i greška stacio<strong>na</strong>rnog stanja. Modifikacije LMS algoritma. Algoritam z<strong>na</strong>ka.Algoritmi sa promjenljivim korakom. LMS algoritam kod sistema sa besko<strong>na</strong>čnim impulsnim odzivom.Primjene LMS algoritama u otklanjanju smetnji, identifikaciji sistema, harmonijskoj a<strong>na</strong>lizi, uobličavanjudijagrama zračenja...RLS algoritam. Poredjenje broja operacija kod RLS i LMS algoritma. Uvod u neuralnemreže, Osnovni neuron i princip rada. Perceptroni i linearne separabilne funkcije. Multilayer perceptroni.Proces učenja. Funkcija prenosa. Backpropagacija - osnovni algoritam za učenje. Varijacije i popravkebackpropagacije. Mogućnosti generalizacije. Rekurentne mreže. Genetički i evolucioni algoritmi. Primje<strong>na</strong>neuralnih mreža i evolucionih algoritama.Literatura:1. B. Widrow, S.D. Strearus: “Adaptive sig<strong>na</strong>l processing” Prentice Hall 1985.2. S.T. Alexander: “Adaptive sig<strong>na</strong>l processing: Theory and applications”, Springer Verlang, 1986.


PA2801PREDMET:INFORMACIONI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Opšte o razvoju informacionih sistema (IS). Savremeni pristup razvoju IS. Planiranje razvoja IS (metoda BSP– Business Systems Planning). Potreba planiranja razvoja IS. Davanje saglasnosti. Priprema za BSP studiju.Definisanje poslovnih procesa. Definisanje klasa podataka. A<strong>na</strong>liza postojećeg IS. Sagledavanje vizijarukovodstva. Izrada materijala o <strong>na</strong>lazima i zaključcima intervjua. Definisanje arhitekture IS. Definisanjeprioriteta razvoja IS. Organizovanje funkcije razvoja IS. Definisanje pla<strong>na</strong> razvoja IS. Planiranje razvoja udistribuiranim IS. Struktur<strong>na</strong> sistem a<strong>na</strong>liza (SSA). Definisanje korisničkih zahtjeva. Sredstva i tehnike SSA.Dijagrami toka podataka. Rječnik podataka SSA. Mini specifikacije-specifikacija logike primitivnih procesa.Metodologija modeliranja procesa. Primjer SSA. Objektno orijentisani pristup razvoju IS. Modeliranjesoftverskih sistema. Objektno orijentisano modeliranje. Uvod u UML (Unified Modeling Language). Osnovnikoncepti UML-a. Dijagrami UML-a. Uporedni prikaz dijagrama SSA i UML dijagrama. Strukturno modeliranje.Primjeri UML dijagrama.Literatura:1. Poliščuk J.: Informacioni sistemi, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2004.PA2802PREDMET:RAČUNARSKE MREŽEFOND ČASOVA: 3+1Raču<strong>na</strong>rske mreže i Internet (Šta je Internet? Šta je mrežni protokol? Pristupni dio raču<strong>na</strong>rske mreže imedijumi za prenos. Okosnica raču<strong>na</strong>rske mreže. Kašnjenje i gubici u mrežama sa komutacijom paketa.Mrežne arhitekture. Internet okosnice, NAP i ISP. Kratka istorija raču<strong>na</strong>rskih mreža i Interneta). Nivoaplikacije (Principi protokola nivoa aplikacije. HTTP. FTP. SMTP. DNS). Transportni nivo (Servisi i principitransportnog nivoa. Multipleksiranje i demultipleksiranje. Nekonektivni transportni servisi. Konektivnitransportni sevisi. Principi kontrole zagušenja). Nivo mreže i rutiranje (Model mrežnog servisa. Principirutiranja. Hijerarhijsko rutiranje. Internet protokol. Rutiranje <strong>na</strong> internetu. Struktura rutera). Nivo linka i lokalneraču<strong>na</strong>rske mreže (Servisi nivoa linka. Detekcija i korekcija greške. Protokoli višestrukog pristupa i LAN-ovi.Fizičke adrese i ARP. Ethernet. Uredjaji nivoa linka.)Literatura:1. J.F. Kurose, K.W. Ross: Computer networking: A top-down aproach featuring the Internet, AddisonWesley, 3 rd edition, 2005.PA2803PREDMET:EKSPERTNI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Opšte o prirodnoj i vještačkoj inteligenciji. Pojam i karakteristike inteligencije. Pojam, karakteristike i definicijavještačke inteligencije (VI). Z<strong>na</strong>čenje izraza z<strong>na</strong>nje. Vrste z<strong>na</strong>nja. Iskazi. Zaključivanje. Automatskodokazivanje teorema. Kognitivni pristup raču<strong>na</strong>ru. Arhitektura ekspertnih sistema (ES). Pojam ES. ESbazirani <strong>na</strong> pravilima. Produkcioni sistemi. Produkcio<strong>na</strong> pravila. Šema produkcionog sistema. ES zasnovani<strong>na</strong> matematičkoj logici. Iskazni račun. Tautologije, kontradikcije i istinitosne tabele. Predikatski račun.Semantičke mreže. Pravila za upotrebu semantičkih mreža. Ramovi z<strong>na</strong>nja. Struktura ramova z<strong>na</strong>nja. FaziES. Uvod u fazi logiku. Fazi skupovi. Ograničenja i operacije fazi skupova. Fazi zaključivanje. Primjer faziES. Izgradnja ES. Sticanje z<strong>na</strong>nja za ES. Metodologija razvoja ES. Sredstva za izgradnju ES. Razvoj ES.Primjer ES razvijenog pomoću Java Expert System Shell-a.Literatura:1. Poliščuk J.: Ekspertni sistemi, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2004.2. Durkin J.: Expert Systems – Design and Development, Macmillan Publishing Company, New York, 1994.PA2901PREDMET:MULTIPROCESORSKI I DISTRIBUIRANI RAČUNARSKI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Planiranje razvoja multiprocesorskih i distribuiranih raču<strong>na</strong>rskih sistema. Koncepti operativnih sistema.Koncepti distribuiranih sistema. Distribuirano raču<strong>na</strong>rsko okruženje. Konkurentni procesi i programiranje.Multiprocesorski raču<strong>na</strong>rski sistemi. Medjuproces<strong>na</strong> koordi<strong>na</strong>cija. Rasporedjivanje distribuiranih procesa(multiprocesiranje). Distribuirani sistemi datoteka. Multiprocesiranje i distribuira<strong>na</strong> dijelje<strong>na</strong> memorija. Zaštitau distribuiranim raču<strong>na</strong>rskim sistemima. Operativni sistemi za rad sa multiprocesorskim i distribuiranimraču<strong>na</strong>rskim sistemima. Mikrokernel. Komponentni moduli (CORBA). Komponentni moduli (COM+).Distribuirani, transakcioni, serverski komponentni model (EJB). Objektno orijentisani dijagramrasporedjenosti.Literatura:


1. Culler A. D. and Singh P. J.: Parallel Computer Architecture, Morgan Kaufmann Publishers, 1999.2. Poliščuk J.: Multiprocesorski i distribuirani raču<strong>na</strong>rski sistemi, monografija, Informatička literatura JEP,<strong>Podgorica</strong>, 2004.PA2902PREDMET:EKSPERTNI SISTEMI (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Opšte o prirodnoj i vještačkoj inteligenciji. Automatsko dokazivanje teorema. Arhitektura ekspertnih sistema(ES). Produkcioni sistemi. ES zasnovani <strong>na</strong> matematičkoj logici. Semantičke mreže. Ramovi z<strong>na</strong>nja. FaziES. Uvod u fazi logiku. Formiranje fazi skupova. Predstavljanje fazi skupova. Ograničenja fazi skupova.Operacije fazi skupova. Izvedeni fazi skupovi. Fazi zaključivanje. Pravilo više pretpostavki. Razvoj fazi ES.Primjer fazi ES. Neuronske mreže i ES. Pojam neuronskih mreža. Vještačke neuronske mreže. Obučavanjeneuronskih mreža. Područja primjene neuronskih mreža. Primjer ES sa neuronskim mrežama. Genetičkialgoritmi. Načini kodiranja. De Jongov test. Testiranje genetičkih algoritama. Agenti, multiagenti i inteligentniagenti. Vrste sistema baziranih <strong>na</strong> agentima. Razlike izmedju OO i agentne metodologije. Primje<strong>na</strong> age<strong>na</strong>ta.Inteligentni sistemi za podršku ES. Inteligentne BP. Hibridni IS. Inteligentne telekomunikacione mreže.Izgradnja ES. Primjer ES: Java Expert System Shell.Literatura:1. Durkin J.: Expert Systems – Design and Development, Macmillan Publishing Company, New York, 1994.2. Poliščuk J.: Ekspertni sistemi, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2004.PA2903PREDMET:BAZE PODATAKA (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Opšte o razvoju informacionih sistema (IS). Opšte o modeliranju podataka. Model podataka objekti – veze(MOV). Relacioni model podataka (RM i RM/T). Logičko projektovanje baza podataka (BP). Projektovanjekanoničnog modela BP normalizacijom. Prvi, drugi, treći, Boyce-Codd-ov, četvrti i peti normalizovani oblik.Projektovanje kanoničnog modela BP a<strong>na</strong>lizom nenormalizovanih relacija. A<strong>na</strong>litička metoda za sintezukanoničkog modela BP. Bernstein-ov algoritam. Sistemi za upravljanje BP (SUBP). Relacioni upitni jezikSQL. Objektno orijentisani model podataka. Koncepti CORE (jezgro) modeliranja. Objekti, literali, klase,atributi, metode, hijerarhija klasa i <strong>na</strong>slijedjivanje. Primjer objektne BP. Hijararhija kompozicije klasa.Kompozitni objekti i verzije. Osnovni interfejs. Objektno orijentisani SUBP. Arhitektura OO SUBP. Objektniupitni jezik OQL. Koncepti distribucije objektne BP. Distribuirane objektne BP. Povezanost OO SUBP i drugihprograma u mrežnom okruženju. Primjer objektne multimedijalne BP.Literatura:1. Kim Won: Introduction to Object – Oriented Databases, MIT Press, USA, 1992.2. Poliščuk J.: Baza podataka, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2003.3. Poliščuk J.: Objektne baze podataka, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2004.PA2904PREDMET:PROJEKTOVANJE INFORMACIONIH SISTEMA (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Opšte o razvoju informacionih sistema (IS). Planiranje razvoja IS (metoda BSP – Business SystemsPlanning). Struktur<strong>na</strong> sistem a<strong>na</strong>liza (SSA). Objektno orijentisani pristup razvoju IS pomoću UML-a (UnifiedModeling Language). Projektovanje IS pomoći CASE (Computer Aided Software Engineering) alata. A<strong>na</strong>lizai formalno specificiranje korisničkih zahtjeva transakcionih programa. Dijagram objekti – veze studije slučaja.Specifikacije integriteta. Matrice studije slučaja. Implementaciono projektovanje šeme baze podataka (BP).Opšte o trigerima u BP. Implementaciono projektovanje programa i podšeme. Automatsko generisani kodpomoću SQL generatora koda Designer 2000. Generisanje aplikativnog programa.Literatura:1. Booch Grady, Rumbaugh James and Jacobson Ivar: The Unified Modeling Language (UML), User Guide,Ratio<strong>na</strong>l Software Corporation, Origi<strong>na</strong>l Copyright © 1999. by Addison Wesley Longman, Inc.2. Poliščuk J.: Informacioni sistemi, monografija, Informatička literatura JEP, <strong>Podgorica</strong>, 2004.3. Poliščuk J.: Projektovanje informacionih sistema pomoću CASE alata, monografija, Informatička literaturaJEP, <strong>Podgorica</strong>, 2004.PA2905PREDMET:DIGITALNA OBRADA SIGNALA (Napredni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Diskretni sig<strong>na</strong>li i sistemi. Linearni vremenski invarijantni diskretni sistemi. Fourijeova transformacijadiskretnih sig<strong>na</strong>la. Teorema o odabiranju. Diskret<strong>na</strong> Fourijeova transformacija. Brza Fourijeova


transformacija. Od Fourijeovog integrala do Diskretne Fourijeove transformacije. Teorema o odabiranjuperiodičnih sig<strong>na</strong>la. Z-transformacija. Funkcija prenosa diskretnog sig<strong>na</strong>la. Transformacija a<strong>na</strong>lognih sistemau diskretne i njihova a<strong>na</strong>liza. Metod istog impulsnog odziva. bilinear<strong>na</strong> transformacija. Realizacija IIR i FIRsistema. Projektovanje diskretnih filtara. Slučajni sig<strong>na</strong>li. Definicije osnovnih veliči<strong>na</strong>. Spektral<strong>na</strong> gusti<strong>na</strong>s<strong>na</strong>ge. Linearni sig<strong>na</strong>li sa slučajnim ulaznim sig<strong>na</strong>lima. Optimalno filtriranje, zaobljavanje i predvidjanje.Prilagodjeni filtar. Ocjke<strong>na</strong> srednjih vrijednosti i korelacionih funkcija diskretnih sig<strong>na</strong>la. Diskretizacijaamplitude sig<strong>na</strong>la. Višedimenzioni diskretni sig<strong>na</strong>li. Transformacija višedimenzionih sig<strong>na</strong>la. DvodimenzioneFourijeove transformacije. Dvodimenziono odabiranje sa složenom geometrijom. Dvodimenzione z-transformacije. Radonova transformacija. AMbiguity i Wignerova transformacija. Sistemi za obradudvodimenzionih sig<strong>na</strong>la. Dvodimenzioni filtri.Litetatura:1. LJ. Stanković: Digital<strong>na</strong> obrada sig<strong>na</strong>la, Nauč<strong>na</strong> knjiga 1990, Beograd.2. A. Papoulis: Sig<strong>na</strong>l a<strong>na</strong>lysis, McGraw Hill. 1977.3. J. G. Proakis, D. G. Manolakis: Digital sig<strong>na</strong>l processing, Principles, Algorithms and Applications, PrenticeHall, 1996.PA2906PREDMET:DIGITALNA OBRADA SLIKE (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Wavelet transformacija u obradi slike: kompresija, dekompzicija i denoising. Dizajn savremenih adaptivnih ineadaptivnih linearnih i nelinearnih filtara (klase filtara ICI, LCP, Lepski itd). Razvoj filtara za ekstrakcijuvisokofrekventnog sadržaja. Dizajn diskretnih unitarnih i ortogo<strong>na</strong>lnih transformacija u obradi slike.Prostorne/prostorno-frekvencijske transfomracije. KL transformacija. Dizajn filtara za slike u boji i videosekvence.Filtriranje polja kretanja (motion field). Halftonizacija i dithering slike sa osnovnim algoritmima zahalftonizaciju i dithering u boji. Savremene tehnike u kompresiji digitalne slike. Obrada i filtriranje medicinskeslike. Filtriranje slike zahvaćene Poissonovim šumom. Savremeni detektori ivica. Praćenje ivica. Deskriptorislike (quadrtree, lančani kodovi, spektralni deskriptori, statistički deskriptori, teksture, wavelet deskriptori).Osnove prepoz<strong>na</strong>vanja oblika (Houghova transformacija, grass-fire algoritam, morfološki filtri, tanjenje iskeletonizacija objekata, itd). Zaštita digitalnih multimedijalnih informacija: watermarking, kriptografija isig<strong>na</strong>tura.Literatura:1. I. DJurović: Digital<strong>na</strong> obrada slike, <strong>ETF</strong>, 2005.2. R. C. Gonzales, R. E. Woods: Digital image processing, Prentice Hall, 2002.PA2907PREDMET:PROGRAMSKI JEZICI (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Razvoj programskih jezika. Programski jezici za strukturno programiranje. Programski jezici za objektnoorjentisano programiranje. Objektno orjentisani dizajn a<strong>na</strong>liza i projektovanje. Nepaskaloidni jezici. Jezici zapodršku vještačkoj inteligenciji. Savremeni trendovi u teoriji algoritama. Korišćenje i projektovanje vizuelnihprogramskih alata. Veza programa i sistemskog softvera. Kreiranje sistemskog softvera. Projektovanjesoftvera. Projektovanje sistema za obradu izuzetaka. Upotreba CASE alata u projektovanju softvera (direktnii inverzni inžinjering). Strategije za ponovno korišćenje i održavanje programa (reusability). Strategije ukomunikaciji sa OS (OWL, MFC i .NET tehnologije). Programski jezici za distribuitano i paralelno izvršavanje.Markojezici i programiranje kroz aplikacije.Literatura:1. H. M. Deitel, P. J. Deitel: C++ How to program, Prentice Hall, 1994.2. T. H. Cormen, C. E. Leirson, R. L. Rivest: Introduction to algorithms, McGraw Hill Book Company, 2000(25-to izdanje).3. G. Booch, J. Rumbaugh: UML vodič za korisnike, CET 2000.PA2908PREDMET:INTERNET TEHNOLOGIJEFOND ČASOVA: 3+1Internet – pojam, <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k, istorijat, RFC, infrastruktura, usluga i razvoj. Raču<strong>na</strong>rske mreže kao osnovInterneta. Arhitektura Interneta. Osnova interneta: TCP/IP stek protokola (adresiranje, klase, domeni, ARP,RARP; IP; UDP, TCP; IP rutiranje; SNMP; ICMP, IGMP; HTTP, FTP, SMTP, POP, IMAP; NFS, …)Povezivanje <strong>na</strong> Internet (Priprema raču<strong>na</strong>ra ili lokalne mreže za povezivanje <strong>na</strong> Internet; Realizacijapovremene veze ; Realizacija stalne veze). Klijen-server koncept (Internet serveri; Mail server (Postfix,Sendmail, Ability…); Web server (Apache, Ability,...); Telnet server; FTP server;DNS server; DHCP server;Proxy server). Internet klijenti (Mail klijenti; Browser-i; FTP klijenti ...). Internet servisi (E-mail; WWW; Telnet;


FTP; Mailing liste i diskusione grupe; Finger; Audio i video konferencije; IRC; Voice on the NET). Internetaplikacije (Troslojni model; Projektovanje i realizacija; e-biznis). Privatne mreže i Internet (VPN;Ugrožavanje privatnosti; Mehanizmi zaštite; Firewall-i i Antivirusi). Internet provajding. Intranet. BudućnostInterneta i TCP/IP-aLiteratura:1. Douglas E.Comer, Internet working With TCP/IP , Prentice Hall, 2001.PA2909PREDMET:PROJEKTOVANJE MIKRORAČUNARSKIH SISTEMAFOND ČASOVA: 3+1Uloga mikrokontrolera. Resursi mikrokontrolera. Kontrola u realnom vremenu. Programersko okruzenje.Struktura registara CPU-a; Oblici adresiranja; Skup <strong>na</strong>redbi; Asemblerski jezik. Software building blocks.Tabele i nizovi; Organizacija progframa; Masine stanja. Metodi za razvijanja mikrokontrolera. Alter<strong>na</strong>tive I/Ohardware-u. Primjeri miktoracu<strong>na</strong>ra sa miktroprocesorima firmi MOTOROLA i Intel.Literatura:1. W.A. Triebel, A. Singh, The 8088 and 8086 Microprocessors - Programming, Interfacing, Software,Hardware, and Applications, 4 th edition, Pearson Prentice Hall, 2003.2. J. B. Peatman, Design with Microcontrollers, McGraw-Hill Book Company, New York.3. B.B. Bray, The intel microprocessors - 8086/8088, 80186/80188, 80286, 80386, 80486, Pentium andPentium Pro Processor - Architecture, Programming, and Interfacing, 4 th edition, Prentice Hall Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l,1997.PA2910PREDMET:AUTOMATIZOVANI DIZAJN MIKROELEKTRONSKIH KOLA I SISTEMAFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Potreba za automatizovanim dizajnom. Opis savremenog procesa dizajniranja. Struktura gradiva.Osnove VHDL-a. Istorija. Componente VHDL modela. Deklaracija entiteta. Arhitektura. Paralel<strong>na</strong>“Behavioral” deskripcija . Sekvencijal<strong>na</strong> “Behavioral” deskripcija. Struktural<strong>na</strong> deskripcija. UpotrebaMaxPlus2 programskog paketa za VHDL editovanje, kompajliranje i simulaciju. Deklaracija konfiguracije.Konfiguracija ”Behavioral” deskripcije . Konfiguracija “Strukturalne” deskripcije. Moduli. Deklaracija modula.Tijelo modula. Z<strong>na</strong>čajni moduli. Karakteristike sig<strong>na</strong>la. Modeli kašnjenja. Tipovi podataka. Skalarni tipovi.Kompozitni. Pointeri. Fajlovi. Atributi. Deklaracije i identifiaktori. Izrazi i operatori. Sekvencijalnomodelovanje. Pridruživanje. Potprogrami. Sig<strong>na</strong>li. Opis sig<strong>na</strong>la. Pridruživanje sig<strong>na</strong>la u procesu. Atributisig<strong>na</strong>la. Paralelno modelovanje. Struktural<strong>na</strong> deskripcija. Upotreba modula. Konfiguracija. Generisanje.Moduli i biblioteke. Ostali jezici za opis hardvera. Verilog. Sistem C. SPICE. SPICE concept. Modelovanje uSPICE. A<strong>na</strong>lize u SPICE-u. Osnovni softveri za simulaciju <strong>na</strong> bazi SPICE-a. PSPICE, Orcad, Workbench,Microsim, itd. Osnove ASIC dizaj<strong>na</strong>. “Flow-chart” projektovanja. Jednostavni primjeri; kroz L-Edit Pro: Layout& Verification. T-Spice Pro Designer: Design & Simulation. Tanner Tools Pro. Projektiovanje složenijegelektronskog kola koristeći automatizovani dizajn. FPGA dizajn. Opis FPGA dizaj<strong>na</strong>, Primjer implementacijeu Maxplus2, Altera. Dizajn. Simulacija. Verifikacija. Parktic<strong>na</strong> implementacija.Litaratura:1. Chin-Hwa Lee, Digital Design Using VHDL, CorralTek, Sali<strong>na</strong>s, California2. Michael John Sebastian Smith, Application-Specific Integrated Circuits, Addison-Wesley, 1997 (ISBN:0201500221) WWW page: http://www-ee.eng.hawaii.edu/čmsmith/ASICs/HTML/ASICs.htmPA2911PREDMET:OPERATIVNI SISTEMI (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Uvod u operativne sisteme. Osobine modernog operativnog sistema. Osnovni koncept modernogoperativnog sistema. Moduli OS-a za upravljanje procesima, fajlovima, memorijom, procesorom i ulaznoizlaznimuredjajima. Upravljanje procesima i nitima (multithreading). Stanja procesa i prelazak iz jednog udrugo. Fajl sistemi (FAT; NTFS; ext2, ext3, …). Organizacija i korišćenje memorije. Inter<strong>na</strong> i ekster<strong>na</strong>fragmentacija. Stranični prekidi,swap-ovanje, konverzija memoriskih adresa, zamje<strong>na</strong> slika procesa, ...Problem rasporedjivanja priključivanja procesa <strong>na</strong> procesor, promje<strong>na</strong> prioriteta procesa i kvote procesa.Višeprocesorski operativni sistemi. Karakterni I blokovski ulazno-izlazni uredjaji. Drajveri i interapti. Sigurnosti zaštita operativnih sistema. Distribuiranni operativni sistemi i mrežni operativni sistemi. Kategorijeoperativnih sistema: opensource OS (Linux) vs komercijlizovani OS, višekorisnički, višeprocesorski,grafučko-orjentisani, OS u realnom vremenu, OS za posebnu <strong>na</strong>mjenu (ugradjeni), OS za pametne kartice,distribuirani OS, ...Razvijanje origi<strong>na</strong>lne distribucije opensource OS.Literatura:


1. A. Tanenbaum, MODERN OPERATING SYSTEMS, Prentice Hall2. A.Silberschatz, P.Galvin and G.Gagne, APPLIED OPERATING SYSTEM CONCEPTS, Wiley 2003PA2912PREDMET:TEORIJA SLUČAJNIH PROCESAFOND ČASOVA: 3+1Teorija vjerovatnoće. Teorija i algebra skupova. Aksione vjerovatnoće. Uslov<strong>na</strong> vjerovatnoća. Bajesovateorema. Nezavisni dogadjaji. Slučajne promjenljive. Funkcija gustine vjerovatnoće. Distribucijavjerovatnoće. Srednja vrijednost i momenti. Slučajni vektori. Funkcija gustine vjerovatnoće i distribucijaslčajnih vektora. Numeričke karakteristike funkcija slučajne promjenljive. Srednja vrijednost. Korelacije iKovarijanse. Višedimenzione Gausove promjenljive. Optimal<strong>na</strong> linear<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong>. Korelacione i kovarijansnematrice. Central<strong>na</strong> granič<strong>na</strong> teorema. Slučajni procesi. Srednja vrijednost, korelacione i kovarijansnefunkcije. Stacio<strong>na</strong>rnost i stacio<strong>na</strong>rnost u širem smislu. spektral<strong>na</strong> gusti<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ge slučajnih sig<strong>na</strong>la. Primjerislučajnih procesa. markovljevi procesi. Teorija čekanja. Linearne transformacije slučajnih procesa. Optimalnisistemi za obradu slučajnih sig<strong>na</strong>la. Prilagodjeni filtar. Ergodičnost. Furier-ova transformacija slučajnihsig<strong>na</strong>la. Ocje<strong>na</strong> spektra slučajnih sig<strong>na</strong>la.Literatura:1. A. Papoulis, S. U. Pillai: Probavility, Random variables, and Stochastic Processes, MCGraw Hill, 2002.PA2913PREDMET:DIGITALNI FILTRIFOND ČASOVA: 3+1Pregled: Diskretni Sig<strong>na</strong>li i sistemi, Važne transformacije. Digital<strong>na</strong> obrada kontinualnih sig<strong>na</strong>la, Linearnivremenski invarijantni sistemi. Funkcija prenosa i frekvencijski odziv. Digitalni filtri ko<strong>na</strong>čnog impulsnogodziva (FIR): Osobine funkcije prenosa linearne faze. Projektovanje FIR filtara primenom prozora. Optimalnemetode projektovanja. Parks-McClellan-ov algoritam. Napredne metode projektovanja FIR filtara. Digitalnifiltri besko<strong>na</strong>čnog impulsnog odziva (IIR): Aproksimacija funkcije prenosa. A<strong>na</strong>logno-digital<strong>na</strong> konverzijafunkcije prenosa: Impulsno invarijant<strong>na</strong> transformacija i bilinear<strong>na</strong> transformacija. Eliptička funkcija prenosaminimalnih Q faktora. Projektovanje filtarskih funkcija <strong>na</strong> osnovu zadatih gabarita. Eliptički Half-band IIR filtri.Projektovanje IIR filtara bez množača. Napredne metode projektovanja IIR filtara. Realizacione strukturedigitalnih filtara. Digitalni sistemi sa promjenljivom učestanošću odabiranja (Multirate systems) : Decimacija iInterpolacija, Polifaz<strong>na</strong> dekompozicija, Banke digitalnih filtara, QMF banke filtara.Literatura:1. M. D. Lutovac, D. V. Tosic, and B. L. Evans: Filter Design for Sig<strong>na</strong>l Processing Using Matlab andMathematica, Prentice-Hall, 2001.2. S. K. Mitra: Digital Sig<strong>na</strong>l Processing A Computer-Based Approach, McGraw-Hill, 2002.3. P. P. Vaidya<strong>na</strong>than: Multirate Systems And Filter Banks, Prentice-Hall, 1993.PA2914PREDMET:TEORIJA ALGORITAMAFOND ČASOVA: 3+1Rekapitualcija matematičkih osnova algoritmike: rast funkcija; redovi; rekurzije; skupovi; brojanje ivjerovatnoća. Sortiranje i statistike uređenja: heapsort, quicksort, drugi algoritmi sortiranja, median i statistikareda. Strukture podataka: elementarne strukture podataka, hash tabele, bi<strong>na</strong>r<strong>na</strong> drveta, ostali tipovi drveta,uvećavajuće strukture podataka. Tehnike za <strong>na</strong>predni dizajn i a<strong>na</strong>lizu algoritama: dimaničko programiranje,greedy metodi i njihovi teorijski fundamenti (primjer Huffmanov kod); amortizova<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza. Naprednestrukture podataka: B-drveta; binomni heapovi; Fibo<strong>na</strong>čijevi heapovi; strukture podataka za razdvojeneskupove. Algoritmi za grafove: elementarni algoritmi sa grafovima; minimal<strong>na</strong> širi<strong>na</strong> drveta; metodeodređivanja <strong>na</strong>jkraće putanje (Dijkstra, Bellman-Fordov, Floyd-Warshallov, Johnsonov); problemmaksimalnog toka; Viterbijev algoritam. Izabra<strong>na</strong> poglavlja teorije algoritama: sortirajuće mreže; aritmetičkakola; algoritmi za paralelno izvršavanje; matrične operacije; polinomi i FFT; algoritmi iz teorije brojeva;kompleksni algoritmi za rad sa stringovima; primje<strong>na</strong> u geometriji; aproksimativni algoritmi.LiteraturaT. H. Cormen, C. E. Leiserson, R. L. Rivest: "Introduction to algorithms", MIT Press and McGraw Hill Bookcompany, 2000 (25-to izdanje).PA2915PREDMET:PARALELNO PROGRAMIRANJEFOND ČASOVA: 3+1Opšta teorija di<strong>na</strong>mičkih sistema, Elektromehanički i elektropneumatski sistemi, Modeliranje sistemazasnovano <strong>na</strong> energetskim bilansima, Lagranžeova i Hamiltonova jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> di<strong>na</strong>mičkih sistema, Formiranje


modela sistema, Simulacija fizičkog sistema drugim fizičkim sistemom, Raču<strong>na</strong>rska simulacija sistema,Nelinearni sistemi.Literatura:J. H. Williams, Fundamentals of Applied Dy<strong>na</strong>mics, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1996.PA3701PREDMET:RADIOTEHNIKAFOND ČASOVA: 3+1Mjesto i uloga radiotehničkih sklopova u primopredajnim strukturama. Funkcio<strong>na</strong>lni i konstrukcioni aspektiulaznog kola prijemnika. RF pojačavači za male sig<strong>na</strong>le (izbor aktivnog elementa, a<strong>na</strong>liza <strong>na</strong> bazi y-parametara, a<strong>na</strong>liza stabilnosti, a<strong>na</strong>liza linearnosti, a<strong>na</strong>liza šumnih karakteristika); uskopojasni pojačavači;širokopojasni pojačavači; pojačavači sa automatskom regulacijom pojačanja. Sklopovi za konvertovanjefrekvencije (pasivni i aktivni mješači, frekvencijski množači). Konverzione arhitekture prijemnika (up-, down-,zero IF). Sklopovi za generisanje frekvencija; a<strong>na</strong>liza stabilnosti frekvencije (u frekvencijskom i u vrmenskomdomenu). Koncepcijska rešenja oscilatora (XO, TCXO, VCO). A<strong>na</strong>liza fazne petlje (linearni model, filtriranjefaznog šuma). Varijante indirektnih sintezatora. RF transformatori (teorijski koncept, realizacija, tipičneprimjene). RF pojačavači velike s<strong>na</strong>ge. Specifičnosti bipolarnih i VMOS RF tranzistora s<strong>na</strong>ge. A<strong>na</strong>lizastabilnosti. A<strong>na</strong>liza linearnih RF pojačavača s<strong>na</strong>ge (klasa A, klasa AB). A<strong>na</strong>liza nelinearnih RF pojačavačas<strong>na</strong>ge (klasa C, E, CE, F, D).Literatura:1. I. Kostić, Radiotehnički sklopovi i arhitekture. Pergame<strong>na</strong>, <strong>Podgorica</strong>, 1996.PA3702PREDMET:MIKROTALASNA TEHNIKAFOND ČASOVA: 3+1Uvod: Osnov<strong>na</strong> svojstva i primjene mikrotalasa. Mikrotalasni vodovi: Vodovi sa TEM talasom; Talasovodi;Trakasti vodovi; Kriva stojećeg talasa; Grafičko rješavanje vodova pomoću Smitovog dijagrama;Prilagodjavanje vodova. Mikrotalas<strong>na</strong> kola: Matrice za opisivanje mikrotalasnih kola; Matrica rasejanja.Zapreminski rezo<strong>na</strong>tori: Tipovi rezo<strong>na</strong>tora; Mikrotalasni filtri; Mjerenje učestanosti. Komponentemikrotalasnih kola: Prilagodjeni potrošač; Detektori za indukciju i mjerenje s<strong>na</strong>ge; Atenuator; Obrtač faze;Most; Usmjereni sprežnjak; Nerecipročne mikrotalasne komponente sa feritima. Mikrotalasni oscilatori ipojačavači: Klistron; Magnetron; Cijev sa putujućim talasom. Parametarski pojačavač; Tranzistorskipojačavači i oscilatori; Pojačavači i oscilatori sa Ganovom i lavinskom diodom.Literatura:1. Milovanović B.: Hiperfrekvencije-MikrotalasiPA3703PREDMET:RADIOKOMUNIKACIJEFOND ČASOVA: 3+1Modeli prostiranja u pojedinim radiofrekvencijskim opsezima (LF, MF,HF, VHF, UHF). Modeli slabljenja.Modeli shadowing-a. Vrste multipath fedinga: ″glatki″, frekvencijski selektivni, vremenski selektivni, diskretnimultipath. Statističke raspodjele brzih amplitudskih i faznih fluktuacija u radio-ka<strong>na</strong>lu. Komunikacionekarakteristike: MF radiodifuznog ka<strong>na</strong>la, HF ka<strong>na</strong>la, VHF/UHF ka<strong>na</strong>la mobilne veze, meteor-scatter ka<strong>na</strong>la,radio-relejnog ka<strong>na</strong>la i satelitskog ka<strong>na</strong>la.Karakteristike aditivnih smetnji u pojedinim radiofrekvencijskimopsezima. Principi simulacije radio-ka<strong>na</strong>la. Arhitektura profesio<strong>na</strong>lnih SSB sistema. Arhitektura VSB sistemaza zemaljsku TV difuziju. Arhitektura FM radiodifuznih i FM funkcio<strong>na</strong>lnih sistema. Sistemski aspekti izboradigitalnih modulacija za primjene u radio-ka<strong>na</strong>lu. Aktuelne arhitekture predajnika i prijemnika digitalnih radiosistema.Koncepcijski aspekti metoda za poboljšanje kvaliteta prenosa digitalnih sig<strong>na</strong>la (FEC, ARQ, MCM,di<strong>na</strong>mička ekvalizacija, diverziti). Koncepcijske specifičnosti DAB. Koncept SS (Spread Spectrum) sistema(DS i FH). Ilustracija primjene SS u GSM-u i GPS-u.Literatura:1. G. L. Stüber, Principles of Mobile Communications, 2 nd ed. Norwell, MA: Kluwer Academic, 2001.Chapters: 2, 9PA3704PREDMET:TELEKOMUNIKACIONE MREŽEFOND ČASOVA: 3+1Uvod u telekomunikacione mreže (Istorijat telekomunikacionih mreža. Fundamenti telekomunikacionihmreža. Telekomunikacioni servisi. Koncepti. Standardizacija i regulativa.). Transportne mreže ( pristup,jezgro). Servisne mreže (Telefonske mreže, WAN mreže, LAN mreže, MAN mreže, Uskopojasne i


širokopjasne integrisane mreže, Radio mreže, Satelitske mreže, Mobilne mreže, Kablovska televizija).Upravljačke mreže.Literatura:1. T. Anttalainen: Introduction to Telecommunicatons Network Engineering, Artech House, 2 nd edition, 2003.2. A.L. Garcia, I. Widjaja: Communications networks - fundamental concepts and key architectures, Mc-GrawHill, 2004PA3705PREDMET:KOMUTACIONI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Uvod (Funkcije. Strukture.) Osnovi posluživanja telekomunikacionog saobraćaja (Teorija saobraćaja. Modelisaobraćaja. Procesi radjanja i umiranja. Elementi teorije redova čekanja. Modelovanje izvora govora.Izraču<strong>na</strong>vanje performansi saobraćaja: ponudjenog, posluženog i izgubljenog. Modeli sa prioritetom. Mrežesastavljene od elementarnih redova čekanja. Primje<strong>na</strong> u raznim multipleksnim tehnikama.). Komutatori kola(Razvoj. Principi. Prostorni i vremenski sistemi. Jedno i više-kaskadni sistemi. Digitalni komutacioni sistemi.Softver komutacionih sistema. Telefonska mreža i strategije rutiranja: hijerarhijske i nehijerahijske tehnike.Sig<strong>na</strong>lizacija. Sinhronizacija. Pomoćne funkcije. Funkcije upravljanja. Komutacija u mobilnim celularnimmrežama.). Komutatori paketa (Principi. Klasifikacija. Prostorni i vremenski komutatori. Performanse.Baferovanje. VOQ. CICQ. Komutacija u mobilnim celularnim mrežama. Komutacija labela (MPLS)).Komutatori talasnih duži<strong>na</strong> (Principi. Klasifikacija. Potpuno optički komutatori. OE komutatori. MEMS)Literatura:1. S.R. Ali: Digital Switching Systems, McGraw-Hill, 19972. H.J. Chao, C.H. Lam, E. Oki: Broadband Packet Switching Technologies, John Wiley & Sons, 20013. J.F. Hayes, T.V.J.G. Babu: Modeling and A<strong>na</strong>lysis of Telecommunications Networks, Wiley Interscience,2004.PA3801PREDMET:DIGITALNI TELEKOMUNIKACIONI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Uvodne <strong>na</strong>pomene. Prenos u osnovnom opsegu - a<strong>na</strong>liza sistemskih zahtjeva. Sinteza i spektral<strong>na</strong> a<strong>na</strong>lizalinijskh kodova. Primjeri a<strong>na</strong>lize pojedinih kodova (AMI, HDB-n, Manchester, Miller, mBnB). Korelativnokodovanje. A<strong>na</strong>liza prenosa linijskih kodova u prisustvu Gausovog šuma i/ili intersimbolske interferencije i/iliimpulsnog šuma. Principi ekvalizacije ka<strong>na</strong>la sa fiksnim parametrima. Uskopojasne digitalne modulacije.A<strong>na</strong>liza sistemskih zahtjeva. Kriterijumi efikasnosti modulacije: spektralni, energetski, komunikacioni.Optimalni i suboptimalni prijemnici. Implementacione (modulator/demodulator) i sistemske specifičnosti za:MCPSK, MDPSK, MDCPSK, MFSK. Implementacione (modulator/demodulator) i sistemske specifičnosti zaGMSK. A<strong>na</strong>liza kvaliteta prenosa u prisustvu šuma i ka<strong>na</strong>lskih nesavršenosti. Sinhronizacioni aspektidigitalnih modulacija. Teorija PLL (nelinear<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza). Princip i a<strong>na</strong>liza sklopa za regenerisanje nosioca(optimalni regenerator, Kostasova petlja, remodulacio<strong>na</strong> petlja). Princip i a<strong>na</strong>liza sklopa za regenerisanjatakta. Pregled metoda za sinhronizaciju telekomunikacione mreže.Literatura:1. I. Kostić, Digitalni telekomunikacioni sistemi - I. Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 19942. S. Bregni, Synchronization of Digital Telecommunications networks. John Wiley&Sons,2002, Chapters:1,4PA3802PREDMET:MOBILNE RADIOKOMUNIKACIJEFOND ČASOVA: 3+1Razvoj mobilnih radiokomunikacija. Klasifikacija mobilnih radio sistema. Primjeri mobilnih radio sistema.Celularni koncept. Frekvencijsko planiranje. Interferencija i kapacitet sistema. Mogućnosti povećanjakapaciteta sistema. Tehnike višestrukog pristupa: FDMA, TDMA, CDMA, W-CDMA. Statističko opisivanjemobilnog radio ka<strong>na</strong>la. Uslovi prenosa sig<strong>na</strong>la. Raspodjela prijemnog polja. Klasifikacija ka<strong>na</strong>la i fedinga.Karakteristike šuma. Predikcija gubitaka prostiranja u mobilnom radio ka<strong>na</strong>lu. Model prostiranja u slobodnomprostoru. Osnovni mehanizmi prostiranja. Klasifikacija i opis metoda predikcije. Diversity sistemi. Osnovnikoncept diversity sistema. Makroskopski diversity. Mikroskopski diversity. Principi kombinovanja sig<strong>na</strong>la.Performanse različitih diversity tehnika. Koncept digitalnih celularnih sistema. Celularni sistemi drugegeneracije. GSM standard. OSI model. Arhitektura i organizacija. Mrežni i radio podsistemi. Standardi 2+generacije: HSCSD, GPRS, EDGE. Koncept sistema treće generacije. IP-bazirani mobilni radio sistemi.Literatura:1. Marvin K. Simon, Mohamed-Slim Alouini: Digital Communication over Fading Channels, JohnWiley&Sons, Inc., 2000


2. J.S.Blogh, L.Hanzo: ''Third-Generation Systems and Intelligent Wireless Networking'', John Wiley & Sons,LTD, 2002.3. Alex Brand, Hamid Aghvami: Multiple Access Protocols for Mobile Communications, John Wiley & Sons,LTD, 2002.PA3803PREDMET:OPTIČKE KOMUNIKACIJEFOND ČASOVA: 3+1Mjesto i uloga fiber-optičkih kablova u telekomunikacionoj infrastrukturi. A<strong>na</strong>liza transmisionih karakteristika(slabljenje, disprzija) optičkog vlak<strong>na</strong> (monomodno, višemodno, gradijentno). Optički predajnici (LED, LD).Optički prijemnici (PIN, APD). Modulacione specifičnosti u fiber-optičkom sistemu. A<strong>na</strong>liza fiber optičkihsistema koji baziraju <strong>na</strong> modulaciji intenziteta svjetlosti (IM). A<strong>na</strong>liza spektralnih kararakteristika linijskihkodova relevantnih za fiber-optičke sisteme. A<strong>na</strong>liza vjerovatnoće greške određenih linijskih kodova u IMfiber-optičkom sistemu. Višeka<strong>na</strong>lski fiber-optički sistemi <strong>na</strong> bazi WDM.Specifičnosti i a<strong>na</strong>liza koherentnihoptičkih sistema. Arhitekture fiber-optičkih sistema. Projektovanje fiber-optičkih sistema.Literatura:1. I. Kostić, Digitalni telekomunikacioni sistemi - I. Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1994, Glave: 3, 42. G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication systems. John Wiley&Sons, 2002, Chapters: 2-5, 8, 10PA3804PREDMET:SATELITSKE KOMUNIKACIJEFOND ČASOVA: 3+1Principi i model satelitskih komunikacionih sistema. ITU regioni i planovi frekvencija. Pozicije GEO satelita,zemaljskih stanica, dometi, elevacija. Karakteristike prostiranja satelitskog komunikacionog sig<strong>na</strong>la. Usloviprostiranja: troposferski efekti, jonosferski efekti, multipath. Modeli utvrdjivanja pouzdanosti linka. Modulacije:MPSK, OK-QPSK, π/4 QPSK, MSK, QAM. Model prenosa, EIRP. Šum: termički, šum antene, šum sistema,intermodulacioni šum. Parametri linka: odnos sig<strong>na</strong>l/šum, kvalitet sig<strong>na</strong>la. Tehnike višestrukog pristupa injihovo uporedjenje. Transponderi: konfiguracije. Standardi za zemaljske stanice. ATM i B-ISDN prekosatelita. Primje<strong>na</strong> IP i TCP/IP protokola u realizaciji satelitskih mreža. Vrste satelitskih sistema. Sistemi zadigitalnu radio difuziju: od MAC do HDTV. DVB kodiranje i modulacija, DAB, COFDM. Mobilni satelitskisistemi: arhitektura, handover i integracija sa zemaljskim sistemima. IMT-2000 radio interfejs i karakteristikemultimedijalnog saobraćaja. VSAT sistemi : struktura mreže, protokoli kontrole protoka, tehnike pristupa.Literatura:1. Richharia M.: Satellite Communications Systems, J.Wiley, 1999.2. Prentiss S.: Satellite Communications, Tabbooks, 1998.3. Ray Sheriff, Fun Hu: Mobile Satellite Communication Networks, John Wiley & Sons,LTD, 2001.PA3901PREDMET:PRINCIPI MODERNIH TELEKOMUNIKACIJAFOND ČASOVA: 3+1Telekomunikacioni sistem. A<strong>na</strong>logne i digitalne poruke. Odnos sig<strong>na</strong>l/šum. Širi<strong>na</strong> ka<strong>na</strong>la. Brzi<strong>na</strong> prenosainformacije. Refundacija i kodiranje poruka. Matematičko predstavljanje sig<strong>na</strong>la. Prenos sig<strong>na</strong>la kroz linearnei nelinearne sisteme; izobličenja sig<strong>na</strong>la. Linearni sistemi modulacije (a<strong>na</strong>litičko opisivanje sig<strong>na</strong>la,izobličenja sig<strong>na</strong>la). Eksponencijalni sistemi modulacije.Transmisioni medijumi. Opštičke telekomunikacije.IKM, delta modulacija, kombinovani sistemi modulacije. Digitalni multipleksni sistemi. Prenos digitalnihsig<strong>na</strong>la u osnovnom opsegu učestanosti; linijski kodovi; uobličavanje digitalnih sig<strong>na</strong>la; vjerovatnoća greške:M-arni digitalni sistemi; optimiziranje sistema za prenos. Prenos digitalnih sig<strong>na</strong>la modulisanim nosiocem; M-arni sistemi modulacije; primje<strong>na</strong> statističkih teorija u detekciji sig<strong>na</strong>la. Uticaj šuma u sistemima sa linearnommodulacijom i sistemima sa eksoponencijalnom modulacijom. Uticaj šuma <strong>na</strong> digitalne sisteme prenosa.Sinhronizacija. Prenos proširenim spektrom.Literatura:1. J.K.Proakis: “Digital Communications”, New York: McGraw-Hill, 1998.2. John M. Senior: Optical Fiber Communications, Pearson Education LTD, 1992PA3902PREDMET:PERSONALNI TELEKOMUNIKACIONI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Klasifikacije sistema za bežični prenos informacija. Definisanje perso<strong>na</strong>lnih telekomunikacionih sistema.Frekvencijski opsezi i standardi. Statistički model mobilnog radio-ka<strong>na</strong>la. "Multipath" feding, Doplerov efekat,šumovi. Digitalni mobilni radio-sistemi. Modulacioni postupci. Spektral<strong>na</strong> efikasnost. Vjerovatnoća greške.Postupci poboljšanja performansi mobilnih radio sistema. Diverzituy tehnike (prostorni, frekvencijski,


polarizacijski, vremenski diversity). Efikasnost diversity sistema. Složeni diversity sistemi. Konceptprostornog po<strong>na</strong>vljanja ka<strong>na</strong>la, linearni, jednoliki i maksimalno gusti raspored ka<strong>na</strong>la. Redukcija istokalanihsmetnji <strong>na</strong> istoj lokaciji. Definicija zo<strong>na</strong> pokrivanja i ometanja. Paging, telepoint (CT-2) sistemi zajednosmjerni prenos informacija radio putem, prenos podataka radio-sistemima, bežične LAN. Konceptperso<strong>na</strong>lnih telekomunikacionih sistema: tehnologija (CDMA i TDMA), model propagacije, perso<strong>na</strong>lnetelekomunikacione mreže.Literatura:1. Marvin K. Simon, Mohamed-Slim Alouini: Digital Communication over Fading Channels, JohnWiley&Sons, Inc., 20002. Erik Larsson and Petre Stoica: Space-Time Block Coding for Wireless Communications, CambridgeUnicersity Press, 20033. Ari Hottinen, Olav Tirkkonen, Risto Wichman:, Multi-anten<strong>na</strong> Tranceiver Techniques for 3G and Beyond,John Wiley&Sons, Inc., 2003PA3903PREDMET:TEORIJA DIGITALNIH MODULACIJAFOND ČASOVA: 3+1Napome<strong>na</strong>: ovaj kurs komplementaran je sa kursom Digitalni telekomunikacioni sistemi. Uvodne <strong>na</strong>pomene.Elaboracija CPM modulacionog koncepta (Full response, multi-h; Partial response, multi-h). Metode zaa<strong>na</strong>lizu spektra CPM sig<strong>na</strong>la. Principi a<strong>na</strong>lize performansi prijema CPM sig<strong>na</strong>la (Euclidean distance, Trellisstructure). Uticaj filtriranja i amplitudskog ogranicenja <strong>na</strong> performanse CPM sig<strong>na</strong>la. Multicarrier sistemi.Definisanje OFDM sig<strong>na</strong>la. Koncept OFDM predajnika. Koncept OFDM prijemnika. A<strong>na</strong>liza sistemskihproblema multicarrier sig<strong>na</strong>la. Elaboracija koncepta adaptivnih modulacija (Variable-rate variable-powerMQAM). Uvod u turbo kodove. Sinhronizacioni aspekti u uslovima primjene turbo kodova.Literatura:1. J. B. Anderson, T. Aulin, C.-E. Sundberg, Digital Phase Modulation. New York. Plenum Press, 1986.Chapters: 2 – 42. J. G. Proakis, Digital Communications. McGraw Hill., 2001. Chapter: 123. L. Hanzo, C H. Wong, M.S. Yee, Adaptive Wireless Transceivers. IEEE Press, 2002. Chapter 4PA3904PREDMET:DIGITALNI RADIO SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Napome<strong>na</strong>: ovaj kurs komplementaran je sa kursom Radiokomunikacije. Uvodne <strong>na</strong>pomene. Modellinearnog ka<strong>na</strong>la sa promjenljivim parametrima. Opis ka<strong>na</strong>la <strong>na</strong> bazi sistematskih funkcija. ElaboracijaWSSUS ka<strong>na</strong>la. Definisanje i uloga funkcije rasijavanja (a<strong>na</strong>liza frekvencijskog i vremenskog presjeka).Sinteza optimalnog prijemnika za ka<strong>na</strong>l sa promjenljivim parametrima. Suboptimalni prijemnici. A<strong>na</strong>lizakapaciteta radio-ka<strong>na</strong>la. Mjere kvaliteta prenosa (srednja vjerovatnoća greške, vjerovatnoća prekida veze).Metode za a<strong>na</strong>lizu kvaliteta prenosa (PDF metod, MGF metod, CHF metod). Primjeri a<strong>na</strong>lize kvalitetaprenosa u jednoka<strong>na</strong>lskim sistemima: u prisustvu fedinga, u prisustvu fedinga i shadowing-a Primjeri a<strong>na</strong>lizekvaliteta diverziti sistema. Uvod u MIMO sisteme.Literatura:1. M. Patzold, Mobile Fading Channels. John Wiley&Sons, 2002; Chapter 72. Simon M. K., Alouini M. -S., Digital Communication over Fading Channels: A Unified Approach toPerformance A<strong>na</strong>lysis. Wiley .John Wiley&Sons, 2000, Chapters: 8, 9, 11PA3905PREDMET:RF ELEKTRONIKAFOND ČASOVA: 3+1Napome<strong>na</strong>: ovaj kurs komplementaran je sa kursom Radiotehnika. Uvodne <strong>na</strong>pomene. A<strong>na</strong>liza i optimizacijalinearnih RF sklopova <strong>na</strong> bazi opisa pomoću s-parametara. A<strong>na</strong>liza i projektovanje malošumnih linearnihpojačavača (LNA). A<strong>na</strong>liza, projektovanje i optimizacija RF oscilatora. Koncept i elaboracija softverskidefinisanog radia (SDR); oblasti primjene; aktuel<strong>na</strong> tehnološka ograničenja. Arhitekture prijemnika <strong>na</strong> bazikompleksnog mješača. Optimalne arhitekture predajnika. Koncept i arhitekure linearizovanih pojačavačas<strong>na</strong>ge. Sistemski aspekti AM-AM i AM-PM konverzije. Modeli AM-AM i AM-PM konverzije. Pregled i a<strong>na</strong>lizaaktuelnih metoda za linearizaciju pojačavača (Feed-Forward, Feedback, Predistortion, Adaptive).Literatura:1. B. Razavi, RF Microelectronics, Prentice-Hall, 1998. Chapters: 5 - 7, 92. W. Tuttlebee, Ed., Software Defined Radio. John Wiley&Sons, 2002; Chapters: 1, 2


PA3906PREDMET:OPŠTA TEORIJA TELEKOMUNIKACIONIH MREŽAFOND ČASOVA: 3+1Evaluacija performansi telekomunikacionih mreža. Pregled vjerovatnoće i slučajnih procesa. Primje<strong>na</strong>procesa radjanja i umiranja u teoriji redova čekanja. Markovljevi lanci: Primje<strong>na</strong> u multipleksiranju i pristupnojmreži. M/G/1 red čekanja. G/M/1 red čekanja. Redovi čekanja sa prioritetom. Polling. Fluid Flow a<strong>na</strong>liza.Tehnike matrične geometrije. Monte Carlo Simulacija.Literatura:1. G. Bolch, S. Greiner, H. de Meer, K.S. Trivedi: Queueing networks and Markov chains: Modeling andperformance evaluation with Computer sceince applications, John Wiley & Sons, 1998.2. J.F. Hayes, T.V.J. Ganesh Babu: Modeling and a<strong>na</strong>lysis of telecommunications networks, John Wiley &Sons, 2004.3. J.N. Daigle: Queueing Theory with Applications to Packet Telecommunication, Springer, 2005.PA3907PREDMET:TELEKOMUNIKACIONE MREŽE (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Uvod. Umrežavanje: Funkcio<strong>na</strong>lni elementi i praksa. Multipleksiranje (Performanse i problemi uimplementaciji). Streaming sesije (Deterministička a<strong>na</strong>liza mreže). Streaming sesije (Stohastička a<strong>na</strong>lizamreže). Mreže sa komutacijom kola i multipleksiranjem (Performanse i problemi u implementaciji). Adaptivnodijeljenje kapaciteta za elastični saobraćaj. Višestruki pristup u bežičnim mrežama (Performanse i problemi uimplementaciji). Karakterizacija i klasifikacija IP saobraćaja. Mobilne IP mreže sa višestrukim saobraćajnimklasama. A<strong>na</strong>litička a<strong>na</strong>liza multimedijalnih mobilnih mreža. Kontrola pristupa sa podrškom QoS. A<strong>na</strong>lizaperformansi celularnih IP mreža. Handover agenti za QoS podršku. QoS provisioning u bežičnim IPmrežama kroz baferovanje bazirano <strong>na</strong> klasama.Literatura:1. A. Kumar, D. Manju<strong>na</strong>th, J. Kuri: Communication networking: an a<strong>na</strong>lytical approach, Elsevier, 2004.2. T. Janevski: Traffic a<strong>na</strong>lysis and design of wireless IP networks, Artech House, 2003PA3908PREDMET:RAČUNARSKE MREŽE (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Bežične i mobilne mreže (Uvod. Bežični linkovi i mrežne karakteristike. Wi-Fi: IEEE 802.11 mreže. CelularniInternet pristup. Principi Internet mobilnosti. Mobile IP. Upravljanje mobilnošću u celelarnim mrežama. Uticajbežičnog pristupa i mobilnosti <strong>na</strong> protokole viših nivoa). Zaštita u raču<strong>na</strong>rskim mrežama (Principikriptografije. Autentifikacija. Integritet. Distribucija i sertifikacija ključa. Kontrola pristupa: Firewall. Napadi ikontramjere. Zaštita <strong>na</strong> više nivoa). Mrežni me<strong>na</strong>džment (Šta je mrežni me<strong>na</strong>džment? Infrastrukturamrežnog me<strong>na</strong>džmenta. Okvir Internet mrežnog me<strong>na</strong>džmenta. ASN.1). Uvod u dizajn raču<strong>na</strong>rskih mreža.Problemi u mrežnom dizajnu. Tehnološki bazirani primjeli modelovanja. Problemi modelovanja računraskihmreža. Opšte metode optimizacije mrežnog dizaj<strong>na</strong>. Lokacijski i topološki dizajn. Mreže sa Shortest-pathrutiranjem. Fair mreže.Literatura:1. J.F. Kurose, K.W. Ross: Computer networking: A top-down aproach featuring the Internet, AddisonWesley, 3 rd edition, 20052. M. Pioro, D. Medhi: Networking Routing Flow and Capacity Design in Communication and ComputerNetworks, Morgan Kaufman 20043. G. Davies: Designing and Developing Scalable IP Networks, Wiley, 2004.PA3909PREDMET:PROTOKOLI I TEHNOLOGIJE ZA BEŽIČNE KOMUNIKACIONE SISTEMEFOND ČASOVA: 3+1Kurs obezbijeđuje detaljno poz<strong>na</strong>vanje protokola i tehnologija <strong>na</strong> kojima su zasnovani <strong>na</strong>jsavremeniji bežičnikomunikacioni sistemi, tipa: UMTS, WLAN, WPAN i UWB. Specifičnosti radio interfejsa za <strong>na</strong>vedenekategorije sistema u nestacio<strong>na</strong>rnim uslovima propagacije i uz prisustvo različitih tipova interferencije.Generalne procedure za konfiguraciju radio interfejsa uključujući prenosne tehnike, <strong>na</strong>predne tehnikevišestrukog prenosa, kodiranje, MIMO sisteme i optimalne arhitekture prijemnika. Interoperabilnosti različitihbežičnih mreža. Sagledavanja mogućnosti realizacije heterogenih bežičnih mreža zasnovanih <strong>na</strong> IPprotokolu. Upravljanje radio resursima i mobilnošću u takvim mrežama. Identifikovanje preduslova zaostvarivanje širokopojasnog prenosa dovoljnog kapaciteta. Specifične strategije i algoritmi (kako za pristupni,tako i za core segment mreža) kojima se može postići optimizacija ograničenih radio resursa u podršci


servisima različite prirode. Metodi evaluacije performansi tako integrisanih sistema (simulacijom i numerički),zajedno sa procjenom njihove kompleksnosti.Literatura:1) J.S.Blogh, L.Hanzo: "Third generation systems and intelligent wireless networking", John Wiley&Sons,2002.2) G.Camarillo, M.Garcia-Martin: "The 3G IP multimedia subsystem: merging the Internet and the cellularwords", John Wiley&Sons, 2005.PA3910PREDMET:ARHITEKTURE KOMUTATORA PAKETAFOND ČASOVA: 3+1Teorija i praksa dizajniranja komutatora paketa, kao što su Internet ruteri, Ethernet komutatori i ATMkomutatori. Uvod: evolucija komutatora i rutera. Izlaz<strong>na</strong> selekcija: motivacija za pružanje garancija u smisluopsega i kašnjenja; fer izbor; aktivni ma<strong>na</strong>džment reda čekanja i metode odbacivanja paketa. Komutacija:primjer arhitektura, metrike performansi; unicast komutacija: fenomen blokiranja, veze sa uparivanjembipartitnog grafa, praktični algoritmi; unicast komutacija sa ubrzavanjem; multicast komutacija. Addresslookup: uparivanje preciznog i <strong>na</strong>jdužeg prefiksa, metrike performansi, hardverska i softverska rješenja.Klasifikatori paketa: za firewall-sko i <strong>na</strong> polisi bazirano rutiranje; grafički opis; A<strong>na</strong>litički alati: osnovni modeliredova čekanja, algoritmi grafova uparivanja, stabilnost kroz Lyapunov funkcije, fluidni modeli.Literatura:1. A. Demers, S. Keshav, and S. Shenker: "A<strong>na</strong>lysis and Simulation of a Fair Queueing Algorithm,"Proceedings of the ACM Sigcomm '89 and Computer Communications Review 19(4):1-12, 1989.2. A. Parekh and R. Gallager: "A Generalized Processor Sharing Approach to Flow Control in IntegratedServices Networks: The Single Node Case," IEEE/ACM Transactions on Networking, 1(3):344-357, June1993.PA3911PREDMET:TEORIJA INFORMACIJA I KODOVA (NAPREDNI KURS)FOND ČASOVA: 3+1Pregled eleme<strong>na</strong>ta teorije vjerovatnoće i kombi<strong>na</strong>torike. Pregled eleme<strong>na</strong>ta algebarske teorije (polja, grupe).Mjera količine informacija (entropija, uslov<strong>na</strong> entropija, združe<strong>na</strong> entropija, relativ<strong>na</strong> entropija, relativ<strong>na</strong>informacija). Osnovne osobine i ogranečnja kod entropije i lančano pravilo za entropije i međusobneinformacije. Model ka<strong>na</strong>la sa prenos informacija. Entropija izvora: izvor bez memorije i izvor sa memorijom(Markovoljev izvor). Vizuelizacija izvora sa memorijom (graf i trelis). Fundamentalni pojmovi vezani zakodiranje izvora: AEP, tipič<strong>na</strong> sekvenca, trenutni kodovi, Kraftova nejed<strong>na</strong>kost. Kodiranje izvora: Shannon-Fanoovo kodiranje, Huffmanovo kodiranje (bi<strong>na</strong>rno, nebi<strong>na</strong>rno, sa ograničenjima, kod izvora sa memorijom,adaptivno); LZ kodiranje i aritmetičko kodiranje. Ka<strong>na</strong>l za prenos informacija: Opis ka<strong>na</strong>la preko tranzijentnematrice; Kodni odnos; Kapacitet ka<strong>na</strong>la; Kapacitet nekih karakterističnih ka<strong>na</strong>la (bi<strong>na</strong>rni, sa brisanjem,ter<strong>na</strong>rni, slabosimetrični, Gausov). II Shannonova teorema i njeno z<strong>na</strong>čenje u pogledu kodnog odnosa ikapaciteta ka<strong>na</strong>la. Osnovni kodovi za detekciju greške. Kodovi za korekciju greške: poluintuitivno uvođenjekodova i geometrijsko tumačenje; Hammingovi kodovi; kodovi u matričnom obliku; polinomijalni prikazkodova; osnov<strong>na</strong> ideja za korekciju više grešaka. BCH kodovi i korekcija više pogrleški. Reed Solomonovi iReed Mullerovi kodovi kao generalizacije Hammingovih i BCH kodova. Uvod u nebi<strong>na</strong>rno kodiranje.Konvolucioni kodovi: zapis i izgled sistema za kodiranje; dizajn dekodera; Viterbijev algoritam; većinskalogika; sekvencijalno dekodiranje. Turbo kodovi. Transformaciono kodiranje: idealni transformacioni koder;DCT kodiranje; Wavelet transformacija kao koder; entroprija wavelet koeficije<strong>na</strong>ta. Pozicija kodova u nekimsavremenim komunikacionim standardima.Literatura:D. B. Drajić: "Uvod u teoriju informacija sa kodovanjem", Akademska misao, 2000.J. Bierbrauer: "Introduction to coding theory", Chapman & Hall/CRC, 2005.M. Vetterli, J. Kovačević: "Wavelets and subband codding", Englewood Cliffs, 1995.PA3912PREDMET:TEHNIKE VIŠESTRUKOG PRISTUPAFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Frekvencijski multipleks (FDMA). Vremenski multipleks (TDMA). Frekvencijski dupleks (FDD).Vremenski dupleks (TDD). FDMA/FDD. TDMA/FDD. TDMA/TDD. Kodni multipleks (CDMA). CDMA/FDD.CDMA/TDD. Tehnike prenosa proširenim spektrom. Direkt<strong>na</strong> sekvenca (DS-CDMA). Frekvencijsko skakanje(FH-CDMA). Sporo frekvencijsko skakanje (SFH-CDMA). Ortogo<strong>na</strong>lno frekvencijsko multipleksiranje(OFDM). Tehnike prenosa višestrukim nosiocima MCM). MC-CDMA. MC-DS-CDMA. OFDM-CDMA. OFDM-SFH-CDMA. Tehnike estimacije ka<strong>na</strong>la (RAKE kombinovanje, MRC, EGC, ML, ...). Tehnike višestrukog


pristupa koje za estimaciju ka<strong>na</strong>la koriste pilot ton. Strukture prijemnika. ORC kombinovanje. CECkombinovanje. TDC kombinovanje. Optimalno TDC kombinovanje. Performanse.Literatura:A.F. Molisch: ''Wireless Communications'', J.Wiley&Sons, Ltd., 2005.Ramjee Prasad: ''OFDM for Wireless Communications System'', Artech House, Inc., Boston, 2004.S.Hara and R.Prasad: ''Multicarrier Techniques for 4G Mobile Communications'', Artech House, Boston,2003.L.Hanzo, L.L.Yang, E.L.Kuan and K.Yen: ''Single- and Multi-Carrier DS-CDMA'', John Wiley & Sons,LTD,2003.PA3913Predmet:SIMULACIJA I SOFTVER RADIOFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Definicija i simulacioni tulovi. Simulacija osnovnih modulacionih šema (PSK, QPSK, OQPSK, MSK,GMSK,QAM). Simulacija AWGN ka<strong>na</strong>la. Simulacija mobilnog radio ka<strong>na</strong>la (multipath, delay spread, Dopplerspread). Simulacija OFDM sistema. Simulacija OFDM sistema sa pilot tonom. Simulacija CDMA šema (DS-CDMA, FH-CDMA, TH-CDMA). Simulacija sistema sa višestrukim nosiocima. Simulacija MIMO sistema.Simulacija BER performansi mobilnih radio-sistema. Simulacija celularnih telekomunikacionih sistema.Softver radio. Prednosti Softver radia. Problemi kod softver radia. Stanje tehnologije kod softver radia.Projektovanje komunikacionih sistema sa softver radiom. Buduće aplikacije komunikacionih sistema sasoftver radiom.Literatura:H. Harada, R.Prasad: ''Simulation and softwer radio for mobile communications'', Artech house, 2002.PA4701PREDMET:UPRAVLJANJE TEHNOLOŠKIM PROCESIMAFOND ČASOVA: 3+0+1Uvod<strong>na</strong> razmatranja. Specifičnosti automatskog upravljanja tehnološkim procesima. Eksperimental<strong>na</strong>identifikacija. Metoda odskočnog sig<strong>na</strong>la. Metoda impulsnog sig<strong>na</strong>la. Metoda prostog i složenogharmonijskog sig<strong>na</strong>la. Metode pasivnog eksperimenta. Metode identifikacije objekta u konturi saregulatorom. Identifikacija statičkih karakteristika. Metode fizičkog modeliranja. Izbor metodaeksperimentalne identifikacije. Tehnički uslovi za regulacione sisteme. Tehnički uslovi u vremenskomdomenu. Tehnički uslovi u domenu amplitudno fazne karakteristike. Tehnički uslovi za konture sadvopozicionim regulatorima. Prosti regulacioni krug. Smetnje. Kriterijumi optimalnog podešenja. Regulacio<strong>na</strong>kontura kao optimalni filter smetnji. Sinteza i podešenje prostog regulacionog kruga. Informacioni organi.Izvršni organi. Podešavanje linearnih regulatora. Upravljačke konture sa dopunskim informacijama. Principiformalnog projektovanja regulacionih kontura. Kompleksni digitalni sistemi za <strong>na</strong>dzor i upravljanja.Literatura:1. Matić B.: Projektovanje sistema automatske regulacije i upravljanja tehnoloških procesa, Svjetlost,Sarajevo.2. Curtis D. Johnson: Process Control Instrumentation Technology, Prentice Hall, 2003.PA4702PREDMET:MODELOVANJE I SIMULACIJA DINAMIČKIH SISTEMAFOND ČASOVA: 2+0+1Di<strong>na</strong>mički sistemi: definicija i osnovni pojmovi. Modelovanje di<strong>na</strong>mičkih sistema. Fizičko modelovanje.Primjeri modela sistema različite fizičke prirode: električnih, mehaničkih, termičkih, hidrauličkih,pneumatskih,... A<strong>na</strong>logija u modelovanju sistema. Predstavljanje di<strong>na</strong>mičkih sistema različitim tehnikama imatematičkom aparaturom: strukturni blok-dijagrami, kvazi-a<strong>na</strong>logni blok dijagrami, grafovi toka sig<strong>na</strong>la.Rješavanje modela: a<strong>na</strong>litički metod, približni metodi, simulacija. Konstrukcija simulacionih modela koji dajuzadovoljavjuće rezultate u praksi. Simulacija kontinualnih di<strong>na</strong>mičkih sustema. Simulacija diskretnih sistema iuzimanje u obzir posebnih fenome<strong>na</strong> diskretizacije koji utiču <strong>na</strong> rješenje modela. Tipični nelinerani elementi injihovo modelovanje. Efekti nelineranosti u modelu. A<strong>na</strong>liza rezultata simulacije sa aspekta tačnosti,stabilnosti i potrebnog raču<strong>na</strong>rskog vreme<strong>na</strong>. Simulacija <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>ru pomoću simulacionih paketa.Literatura:1. A.M. Law and W.D. Kelton “ Simulation, Modeling and A<strong>na</strong>lysis”, MC Graw Hill, 20002. D. Antic, “Prirucnik za modeliranje i simulaciju di<strong>na</strong>mickih sistema”, EF Nis, 1999.PA4703PREDMET:ROBOTIKA I FLEKSIBILNI PROIZVODNI SISTEMIFOND ČASOVA: 2+0+1


Uvod<strong>na</strong> razmatranja. Namjene i klasifikacija robotskih sistema. Opšte specifičnosi robotskih sistema i njihovaklasifikacija. Kinematika manipulatora. Kime<strong>na</strong>tički model. Osnovne definicije. Direktan kinematički problem.Inverzni kinematički problem. Sinteza trajektorija <strong>na</strong> kinematičkom nivou. Di<strong>na</strong>mika i di<strong>na</strong>mička a<strong>na</strong>lizamanipulacionih robota. Matematički model di<strong>na</strong>mike. Di<strong>na</strong>mika robota pri djelovanju spoljašnjih sila.Upravljanje robotima. Hijerarhijsko upravljanje. Upravljanje jednim zglobom. Upravljanje simultanimkretanjem više zglobova. Adaptivno upravljanje robotima. Senzori u robotici. Izvršni organi u robotici. Mobilnirobori. Klasifikacija. Kinematika. Di<strong>na</strong>mički modeli. Upravljanje mobilnim robotima. Upravljanje sistema saviše mobilnih robota. Fleksibini proizvodni sistemi. Koncepcija. Struktura fleksibilnih proizvodnih sistema.Upravljanje. Multi robot sistemi.Literatura:1. Vukobratović M.Ć: Uvod u Robotiku, Institut Mihajlo Pupin, Beograd.PA4704PREDMET:PROJEKTOVANJE ENERGETSKIH POLUPROVODNIČKIH PRETVARAČAFOND ČASOVA: 3+1Pregled energetskih pretvarača: nekontrolisani i fazno kontrolisani ispravljači, impulsni regulatorijednosmjernog <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, autonomni invertori, AC-AC pretvarači, rezo<strong>na</strong>ntni konvertori, višestepeni konvertori.Kompjuterska simulacija kola energetske elektronike. Realne komponente i njihov uticaj <strong>na</strong> rad energetskihpretvarača. Snubber kola. Okid<strong>na</strong> kola. Modulacione strategije i kontrolne tehnike kod energetskihpretvarača. Aproksimativne metode za projektovanje kontrole. Primje<strong>na</strong> energetskih pretvarača u izvorima<strong>na</strong>pajanja, industriji, električnim pogonima i dr. Filtriranje viših harmonika i korekcija faktora s<strong>na</strong>ge.Literatura:1. Mohan, Ned, Tore M. Undeland, William P. Robbins: Power Electronics: Converters, Applications andDesign, J.Wiley&sons, Inc., 1995.2. Krein, Philip T.: Elements of Power Electronics, New York : Oxford University Press, 1998.3. T. L. Skvareni<strong>na</strong>: The Power Electronic Handbook, Industrial electronic series, CRC Press LLC, 2002.PA4705PREDMET:ELEKTROTERMIJAFOND ČASOVA: 2+0+1Istorijski razvoj elektrotermije. Osobine elektrotermičkih primje<strong>na</strong>. Prostiranje toplote: Provodjenje;Diferencijal<strong>na</strong> jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> provodjenja toplote. Granični uslovi. A<strong>na</strong>litičke i numeričke metode rješavanjajed<strong>na</strong>čine provodje<strong>na</strong> toplote. Zračenje: Vinov, Stefan-Bolcmanov, Kirhofov zakon. Prostiranje toplotestrujanjem. Mjerenje toplotnih gubitaka. Termička vremenska konstanta. Promje<strong>na</strong> temperature uakumulatorima toplotne energije. Mjerenje temperature. Elektrootporno zagrijavanje: Uredjaji za direktnozagrijavanje. Elektroliza. Elektrootporne peći sa indirektnim zagrijavanjem.. Elektrolučno zagrijavanje:Tehnologija rada i električ<strong>na</strong> oprema elektrolučnih peći. Uticaj peći <strong>na</strong> mrežu i mjere za eliminisanjenegativnih uticaja. Indukciono zagrijavanje: Teorijske osnove indukcionog zagrijavanja. Peći sa i bezmagnetnog jezgra. Dielektrično zagrijavanje: Izvori za <strong>na</strong>pajanje ovih uredjaja. Električno zagrijavanjeprostorija: Toplotni komfor. Termoakumulacioni uredjaji. Toplot<strong>na</strong> pumpa. Korišćenje solarne energije.Literatura:1. Pralas J.: Elektrotermija, Univerzitet CG, <strong>ETF</strong>, <strong>Podgorica</strong>, 20012. Hot E.: Elektrotermička konverzija energije, Svjetlost, Sarajevo, 19853. Jovanović M.: Osnovi Elektrotermije i elektrotermička postrojenja, Nauč<strong>na</strong> knjiga, BG, 1990PA4706PREDMET:ELEKTRIČNI POGONIFOND ČASOVA: 3+2+1Uvod: Opšta struktura električnih pogo<strong>na</strong>. Mehanika pogo<strong>na</strong> - torzija vratila, mome<strong>na</strong>t inercije, svodjenjemomenta inercije. Statika pogo<strong>na</strong>: Jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> kretanja u ustaljenom stanju, mehaničke karakteristike,kvadranti, aktivno i reaktivno opterećenje, rad<strong>na</strong> tačka i stabilnost. Jednosmjerni električni pogoni - Statičkemehaničke karakteristike MJS sa nezavisnom pobudom (uticaj <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, otpornosti i pobude). Generatorsko,protivstrujno i elektrodi<strong>na</strong>mičko kočenje. Statičke k-ke MJS sa rednom pobudom. Protivstrujno ielektrodi<strong>na</strong>mičko kočenje. Regulacija brzine kod JS pogo<strong>na</strong>. Pogoni sa tiristorskim i tranzistorskimispravljačima i čoperima. Naizmjenični električni pogoni. Statičke mehaničke k-ke asinhronog pogo<strong>na</strong> - prikonstantnom <strong>na</strong>ponu, fluksu i promjenljivoj učestanosti. Mehaničke karakteristike AM u kočećim režimimarada i nesimetričnom <strong>na</strong>pajanju. Regulacija brzine AM sa autonomnim invertorima <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i struje, prifaznom upravljanju, sa ciklokonvertorima, poluprovodničkim kaskadama. El. Pogoni sa sinhronim motorima.Izbor s<strong>na</strong>ge elektromotora. Zaštita EP. Zaštita od preopterećenja, od štetnog uticaja mreže, sredine, radnemašine.Literatura:


1. Vučković V.: Električni pogoni, <strong>ETF</strong>, Beograd, 1997.2. Jurković B.: Elektromotorni pogoni, Školska knjiga, Zagreb, 1978.3. Čilikin M.G. i dr.:Teorija avtomatizirovannogo elektroprivoda, Energija, Moskva, 1979.PA4801PREDMET:UPRAVLJANJE I REGULACIJA ELEKTRIČNIH POGONAFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Savremeni automatizovani električni pogoni i njihova klasifikacija. Pregled operatorskih metoda zaa<strong>na</strong>lizu i sintezu. Pregled metoda prostora stanja. Jednosmjerni automatizovani električni pogoni (JAEP).Upravljanje JAEP: pogoni sa tiristorskim konvertorom, pogoni sa čoperom, reversibilni pogoni. RegulacijaJAEP: di<strong>na</strong>mika aktuatora, kaskad<strong>na</strong> regulacija, sinteza strujne petlje sa simetričnim optimumom, dvozonskaregulacija. Naizmjenični automatizovani električni pogoni. Upravljanje AEP sa as. motorom.: Pregled tipičnihšema; upravljanje sa <strong>na</strong>ponskim, strujnim i PWM invertorom, ciklokonvertorom i kaskadom, faznoupravljanje. Vektorsko upravljanje: direktno i indirektno. Vektorsko upravljanje sinhronim motorima.Regulacija AEP sa as. motorom: pregled tipičnih šema; U/f upravljanje sa kompenzacijom, sa regulacijomstruje i brzine, sa povratnom spregom brzine i ograničenjem klizanja. Regulacija momenta, brzine i fluksa.Sinteza različitih tipova regulatora sa primjerima.Literatura:1. Vučković V.: Električni pogoni (poglavlja iz upravljanja i regulacije), <strong>ETF</strong>, Beograd, 1997.2. Čilikin M. G. i dr. Osnovi avtomatizirovannogo elektroprivida, Energija, Moskva, 1978.PA4802PREDMET:MIKROPROCESORI U INDUSTRIJIFOND ČASOVA: 3+1Arhitektura i organizacija IBM kompatibilnih PC raču<strong>na</strong>ra. Osnovni hardverski djelovi PC raču<strong>na</strong>ra. Periferije iinterfejsi PC raču<strong>na</strong>ra. Pregled karakterističnih uredjaja u industriji. Kreiranje interfejsa između energetskihuredjaja i mikroraču<strong>na</strong>ra, odnosno mikrokontrolera. A/D i D/A konverzija. Mjerenje karakterističnih fizičkihveliči<strong>na</strong> u industriji pomoću raču<strong>na</strong>ra. Senzori. Korišćenje profesio<strong>na</strong>lnih interfejsnih kartica za PC raču<strong>na</strong>re.Regulacija i upravljanje električnim uredjajima u industriji. Korišćenje profesio<strong>na</strong>lnih alata za PC raču<strong>na</strong>re.Povezivanje i komunikacija raču<strong>na</strong>ra u industriji. Arhitektura i organizacija modernih mikrokontrolera.Programiranje mikrokontrolera. Praktične vježbe realizovane korišćenjem mikroraču<strong>na</strong>ra i mikrokontrolera.Vježbe: Simulacije <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>ru (Simulink, C++ Borland Builder) i eksperimentalne u laboratorijiLiteratura:1. Krish<strong>na</strong>n R.: “Electric Motor Drives, Modeling, A<strong>na</strong>lysis and Control”, Prentice Hall, 2001.2. Ostojić M., Marković B.: Mikroprocesori u industriji, materijal za predavanja.3. Mijanović Z.: “Raču<strong>na</strong>rske periferije i interfejsi”, <strong>ETF</strong>, <strong>Podgorica</strong>.PA4803PREDMET:ADAPTIVNI SISTEMI UPRAVLJANJAFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Definicija adaptivnih sistema. Klasifikacija adaptivnih sistema. Motivacija za korišćenje adaptivnihsistema. Opravdanost adaptacije u sistemu. Identifikacija parametara sistema. Metode identifikacije:korelacija, <strong>na</strong>jmanji kvadrati, gradijentne tehnike, metod <strong>na</strong>jveće vjerovatnoće. Perzistent<strong>na</strong> pobuda.Identifikacija sistema u otvorenoj i zatvorenoj petlji. Osnovni pojmovi adaptivnog upravljanja. Stabilnost.Konvergencija. Optimalnost. Tačnost i robustnost. Implementacija. Efekti ko<strong>na</strong>čne dužine riječi. Zakoniadaptacije (Pravilo MIT, Metoda Ljapunova). Adaptivni sistemi sa referentnim modelom (MRAS). Različitekonfiguracije MRAS. Matematički opis. Direktni i indirektni MRAS. Kontinulani MRAS. Diskretni MRAS.Samopodešavajuće adaptivno upravljanje (self-tuning). Različite koncepcije samo-podešavanja. Rekurziv<strong>na</strong>estimacija parametara. Impicitni i eksplicitni samopodešavajući regulatori. Implementacija.Literatura:1. G. Goodwin, K.S. Sin “Adaptive filtering, prediction and control”, Prentice Hall2. S. Haykin, “Adaptive Filter Theory”, Prentice Hall, 2001PA4901PREDMET:MEHATRONIKAFOND ČASOVA: 3+1Uvod: Opis mehatroničkog sistema. Principi projektovanja u mehatronici i sastavni djelovimehatroničkog sistema. Matematički modeli i di<strong>na</strong>mička svojstva elektromehaničkih sistema, konverzijaenergije i elektromehaničke a<strong>na</strong>logije. Osnovne komponente upravljačkog sistema: senzori (linearni irotacioni senzori, akcelerometri, mjerenje sile, momenta, s<strong>na</strong>ge, protoka, temperature i rastojanja), aktuatori(elektromehanički aktuatori, električne mašine, piezoelektrični aktuatori, hidraulični i pneumatski aktuatori,


mikropretvarači), mikrokontroleri, konvertori. Upravljanje, regulacija i a<strong>na</strong>liza karakteristika mehatroničkihsistema (sistemi sa i bez povratne sprege, stabilnost, brzi<strong>na</strong> odziva, osjetljivost mehatroničkog sistema i dr.).Sistemi upravljanja <strong>na</strong> bazi mikrokontrolera (primjeri: upravljanje brushless DC motorom i upravljanjeprekidačkim reluktantnim motorom).Literatura:1. Robert H. Bishop: The Mechatronics Handbook, CRC Press, 2002,2. Sergey E. Lyshevski: Electromechanical Systems, Electric Machines, and Applied Mechatronics, CRCPress, 2000.PA4902PREDMET:VJEŠTAČKA INTELIGENCIJAFOND ČASOVA: 3+1Inteligencija. Z<strong>na</strong>nje. Vještačko biće. Vještačka inteligencija. Istorijske osnove. Razvoj logike. Tjuringov test.Biološki i socijalni model inteligencije. Oblast VI. Teorija igara. Rješavanje teoreme. Ekspertni sistemi.Prirodni jezici i sematički modeli. modeli ljudskih perfomansi. Primje<strong>na</strong> u robotici. Jezici VI. Mašinskoobučavanje. Pravno procesiranje. VI u filozofiji. VI kao prezentacija i pretraživanje. Inteligentni agenti.Rješavanje problema <strong>na</strong> osnovu z<strong>na</strong>nja. Izgradnja baze z<strong>na</strong>nja. Principi poz<strong>na</strong>vanja uzoraka. Sistemi zalogičko rezonovanje.Literatura:1. Jockanović M.: Vještačka inteligencijaPA4903PREDMET:UPRAVLJANJE PROCESIMA (NAPREDNI KURS)FOND ČASOVA: 3+1Upravljačke strukture kompleksnih sistema automatizacije. Tok materijala, energije i informacija u procesu.Teorijska i eksperimental<strong>na</strong> identifikacija procesa. Klasične metode identifikacije. Osnovne funkcije raču<strong>na</strong>rau upravljanju procesom. Elementi za spregu raču<strong>na</strong>ra i procesa. Relejni i kontinualni aktuatori. Sprezanjeraču<strong>na</strong>ra sa aktuatorima i tehnike proveravanja ispravnosti aktuatora. Zasićenje aktuatora. Programskarealizacija kontinualnih regulatora. Raču<strong>na</strong>rska realizacija diskretnog digitalnog upravljanja. Realizacijasekvencijalnog upravljanja. Organizacija i programiranje programabilnih logičkih kontrolera. Elementioperativnih sistema za rad u realnom vremenu. Tehnike projektovanja softverske podrške. Organizacijaizvršavanja zadataka. Detekcija i dijagnostika grešaka. Primeri projektovanja upravljačkih sistema za rad urealnom vremenu. Primje<strong>na</strong> PLC-programabilnih logičkih kontrolera za upravljanje kompleksnim procesima.Vizuelizacija procesnih promjenljivih i cjelokupnog procesa.(SCAD-a sistemi).Literatura:1. Do<strong>na</strong>ld R. Coughanowr, Process Systems A<strong>na</strong>lysis and Control, McGraw-Hill, February 20022. B. V. Babu : Process Plant Simulation, Oxford Universitu Press, 2004.PA4904PREDMET:DISTRUBIRANI UPRAVLJAČKI SISTEMI (NAPREDNI KURS)FOND ČASOVA: 3+1Osnov<strong>na</strong> struktur distrubiranih upravljačkih sistema. Distribuirani raču<strong>na</strong>rski sistemi. Komunikacioni sistemi.Hijerarhijska organizacija distribuiranih upravljačkih sistema, funkcije hijerarhijskih nivoa i njihova integracija.Komunikacije u sistemima upravljanja. Real-time distribuirani raču<strong>na</strong>rski sistemi: funkcio<strong>na</strong>lni zahtjevi,a<strong>na</strong>liza kašnjenja, sinhronizacija prema globalnom i internom vremenu. Mjerenje i modelovanjekomunikacionog kašnjenja. Komunikacio<strong>na</strong> mreža kao dio regulacione konture. Sinhronizacija višeregulacionih kontura u istoj komunikacionoj mreži. Pouzdanost sistema daljinskog i distribuiranogupravljanja.Literatura:1. D. Popović, V.P. Bhatkar: Distributed Computer Control for Industrial Automation, Marcel Dekker, Inc.,1990.PA4905PREDMET:SAVREMENI TRENDOVI U AUTOMATICIFOND ČASOVA: 3+1Moderne teorijske koncepcije a<strong>na</strong>lize i sinteze sistema automatskog upravljanja . Različiti aspektimodeliranja sistema automatskog upravljanja. A<strong>na</strong>liza eksperimentalnih rezultata. Specifičnosti simulacijerazličitih sistema automatskog upravljanja. Koncepcije vještačke inteligencije u automatici. Savremeneinformacione i kumunikacione tehnologije u upravljanju. Primje<strong>na</strong> novih tehnika i tehnologija u automatici.Literatura:


1. Charles M. Close, Dean K. Frederick, Jo<strong>na</strong>than C. Newell, Modeling and A<strong>na</strong>lysis of Du<strong>na</strong>micSystems, John Wiley&Sons, Inc., 2002.2. David E. Goldberg Genetic Algorithms in Search Optimization and Machine Learning, Addison-Wesley, 1989.3. Rajendar Akerkar, Introduction to Artifical Intelligence, Prentice-Hall,2005.4. B V. Babu, Process Plant Simulation, Oxford University Press, 2004.PA4906PREDMET:OPTIMALNO UPRAVLJANJEFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Kvadratni kriterijum performanse. Projektovanje optimalnih regulatora zasnovanih <strong>na</strong> vektoru stanja.Matrič<strong>na</strong> Rikatijeva jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> i njeno rješavanje. Estimacija promjenljivih stanja – Observer. Optimalniregulatori zasnovani <strong>na</strong> povretnoj sprezi po vektoru izlaza. Osobine optimalnog sistema interpretirane saaspekta klasicnog upravljanja. Robustnost rezultujuceg optimalnog sistema.Literatura:1. B.D.O. Anderson, J.H. Moore: Optimal Control -Linear Quadratic Methods, Prentice Hall, 1990.PA4907PREDMET:ENERGETSKA ELEKTRONIKA (<strong>na</strong>predni kurs)FOND ČASOVA: 3+1Poluprovodnički ventili dioda, tiristor, bipolovni tranzistor, diac, triac, drosmjerni tiristor, fototiristor. Ispravljači.Proces komutacije struja u ispravljačima. Upravljačke karakteristike ispravljača. Invertori. Mrežom vodjeniinvertori. Pretvarači <strong>na</strong>izmjeničnog <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Pretvarači učestanosti. Pretvarači jednosmjernog <strong>na</strong>po<strong>na</strong>.Poluprovodnički ventili – izbor. Prekidačke karaktersitike. Gubici. Područje pouzdanog rada. zaštitapoluprovodničkih ventila. Upravljačka kola. Impulsni transformatori. Projektovanje upravljačkih kola iimpulsnih transformatora. Mikroprocesori u energetskim pretvaračima. Izbor pasivnih komponenti uuredjajima energetske elektronike. Primje<strong>na</strong> uredjaja energetske elektronike: čoperi, invertori uelektrotermičkim postrojenjima, statički impenzatori reaktivne s<strong>na</strong>ge, HVDC.Literatura:1.Mohan N., Undeland T. Robbins W.: «Power electronics converters, application and designe», John Willeyand sons.2. Lander W Cyril « Power electronics», McGrawHill Book Company, London.PA4908PREDMET:UPRAVLJANJE ELEKTROMOTORNIM POGONIMA JSSFOND ČASOVA: 3+1Uvod, savremeni automatizovani elektromotorni pogoni, osnovni kriterijumi vrednovanja automatizovanihelektromotornih pogo<strong>na</strong>. Standardne strukture elektromotornih pogov<strong>na</strong> i elementi. Matematičkomodelovanje AEMP, matematičko modelovanje diferencijalnih jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> i prenosnih funkcija. Matematičkimodeli pretvarača elektromotora, prenosnika, regulatora i ostalih eleme<strong>na</strong>ta AEMP. Standardnopodešavanje kontura, tehnički i modularni optimum. Princip zavisne (podredjene regulacije), smanjenje redajednokonturnih sistema. Sistemi regulacije ikoordi<strong>na</strong>ta EMP, momenta brzine i položaja. Programskoupravljanje AEMP, opšta struktura, formiranje zako<strong>na</strong> upravljanja. Mikroprocesorsko upravljanje AEMP-om,mikroprocesor kao element AEMP-a, impulsni modeli AEMP-a. Sinteza automatizovanih elektromotornihpogo<strong>na</strong>, funkcio<strong>na</strong>lne sinteze, strukture parametarska sineta i parametarska sinteza.Literatura:1. P.C.Sen «Thyristor DC drives», NY, John Willey and sons.2. Vučković V.: Električni pogoni, <strong>ETF</strong>, Beograd, 1997.PA4909PREDMET:UPRAVLJANJE ELEKTROMOTORNIM POGONIMA NAIZMJENIČNE STRUJEFOND ČASOVA: 3+1Uvod, savremeni automatizovani elektromotorni pogoni sa motorima za <strong>na</strong>izmjeničnu struju. Pretvaračielektrične energije u regulisanjim pogonima, autonomni invertori <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i struje, pretvarač <strong>na</strong>po<strong>na</strong>,Ciklokonvertor. Matematički modeli eleme<strong>na</strong>ta AEMP sa motorima za <strong>na</strong>izmjeničnu struju. Upravljanjepogonom sa asinhronim motorom, promjenom <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i učestanosti, skalarni metod upravljanja, kontrolisani<strong>na</strong>ponski i strujni invertori, regulacija sa strane rotora. Vektorski metod regulacije, direktno inverzno


vektorsko upravljanje , upravljanje sa strujnim autonomnim invertorom i ciklokonvertorom. Upravljanjepogonima sa sinhronim maši<strong>na</strong>ma, skalarno i vektorkso upravljanje.Literatura:1.Murphy, John M. D. « Thyristor control of A.C. motors, Oxford, Pergamon press.PA5701PREDMET:MODELOVANJE I DINAMIKA ELEKTRIČNIH MAŠINAFOND ČASOVA: 2+1+1Uvod, Induktivnosti <strong>na</strong>motaja električnih maši<strong>na</strong>. Dvostruko pobudjeni rotacioni pretvarač. Opšta maši<strong>na</strong>.Matematički model opšte mašine. Linearne transformacije u električnim maši<strong>na</strong>ma. Svodjenje <strong>na</strong>motajaelektričnih maši<strong>na</strong> <strong>na</strong> dvije normalne ose. Svodjenje mašine za jss <strong>na</strong> dvije normalne ose. Matematičkimodeli maši<strong>na</strong> za jss. Svodjenje asinhrone i sinhrone mašine <strong>na</strong> dvije normalne ose. Matematički modeli -Parkove jed<strong>na</strong>čine sinhrone i asinhrone mašine. A<strong>na</strong>liza karakterističnih elektromagnetskigh ielektromehaničkih prelaznih procesa u sinhronim i asinhronim maši<strong>na</strong>ma i maši<strong>na</strong>ma za jednosmjernustruju.Vježbe: Izrada odgovarajućih aplikacija u vizuelnom programskom jeziku C++ i u Simulinku.Literatura:1. Krause P.C., O. Wasynczuk, and S.D. Sudhoff: “A<strong>na</strong>lysis of Electric Machinery”, IEEE Press, 1995.2. Krish<strong>na</strong>n R.: “Electric Motor Drives, Modeling, A<strong>na</strong>lysis and Control”, Prentice Hall, 2001.3. Ostojić M.: “Opšta teorija električnih maši<strong>na</strong>”, Skripta, <strong>Podgorica</strong>, 1995. godine.4. Ostojić M.: “Modeliranje i di<strong>na</strong>mika električnih maši<strong>na</strong>“, <strong>ETF</strong>, 2004.PA5702PREDMET:ISPITIVANJE ELEKTRIČNIH MAŠINAFOND ČASOVA: 3+0+2Svrha ispitivanja. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju u odnosu <strong>na</strong> el. mašine. Klasifikacija, obim ispitivanja.Medjufaz<strong>na</strong>. Ispitivanje tokom eksploatacije. Organizacija. Ispitivanje zagrijavanja. Mjerenje otpornosti<strong>na</strong>motaja. Mjerenje temperature. Ispitivanje opšteg stanja izolacije. Naponska ispitivanja. Odredjivanjegubitaka i stepe<strong>na</strong> iskorišćenja. Mjerenje momenta i brzine. Metodi i sredstva za opterećivanje.Zaustavljanje. Zalijetanje. Pobjeg. Vibracije i buka. Ležajne struje. Specifič<strong>na</strong> ispitivanja indukcionih maši<strong>na</strong>.Kontrola <strong>na</strong>motaja i kaveza. PH i KS indukcione mašine. Odredjivanje dodatih gubitaka. Opterećivanje ikarakteristike u motorskom i generatorskom režimu. Naponska ispitivanja. Specifič<strong>na</strong> ispitivanja maši<strong>na</strong> zaJSS. Kontrola <strong>na</strong>motaja. Mjerenje otpora induktovog niza. Karakteristike. Crni pojas komutacije. Metodopozicije za opterećivanje. Naponska ispitivanja.Literatura:1. Mitraković B.: Ispitivanje električnih maši<strong>na</strong>, Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1984.2. Wolf R.: Ispitivanje električnih strojeva, III skripta, <strong>ETF</strong>, Zagreb, 1982.PA5703PREDMET:PROJEKAT IIFOND ČASOVA: 1+0+0+2Izrada tehničke dokumentacije za električnu mašinu prema zadatim karakteristikama. Projekat ispitne staniceza ispitivanje električnih maši<strong>na</strong> odgovarajućih karakteristika i veličine serije.Literatura:1. Katalozi R. Končara, Simensa, Energoprojekta.PA5901REGULACIJA ELEKTRIČNIH MAŠINAFOND ČASOVA: 3+0+1Uvod. Modeliranje maši<strong>na</strong> za jss. Faz<strong>na</strong> regulacija brzine motora za jss. Regulacija u dva i četiri kvadranta.Uticaj harmonika. Regulacija brzine motora za jss pomoću čopera. Rad u sva četiri kvadranta. Pulsacijemomenta. Modeliranje asinhronog motora. Model u prostoru stanja. Parametri motora. Faz<strong>na</strong> regulacija.Regulacija <strong>na</strong>po<strong>na</strong> statora. Frekvent<strong>na</strong> regulacija. Napajanje motora preko <strong>na</strong>ponskog i strujnog invertora.Vektorska regulacija asinhronog motora. Regulacija asinhronog motora bez senzora. Modeliranja sinhronogmotora sa stalnim magnetima. Vektorska regulacija. Regulacija bez senzora. Regulacija motora za jss bezčetkica.Vježbe: Simulacije <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>ru (Simulink, C++ Borland Builder) i eksperimentalne u laboratorijiLiteratura:1. Krish<strong>na</strong>n R.: “Electric Motor Drives, Modeling, A<strong>na</strong>lysis and Control”, Prentice Hall, 2001.2. Vukčević V.: “Električni pogoni“, <strong>ETF</strong>, Beograd.3. Ostojić M.: “Modeliranje i di<strong>na</strong>mika električnih maši<strong>na</strong>“, <strong>ETF</strong>, 2004.


PA5902PREDMET:PLANIRANJE EKSPERIMENTAFOND ČASOVA: 3+0+1Eksperiment. Faktori i klasifikacija. Funkcije cilja pri identifikaciji. Funkcije cilja pri optimizaciji. Mjeresmanjenja broja mjerljivih upravljivih faktora. Pasivni, aktivni i aktivno-pasivni eksperiment. Metod običneregresione a<strong>na</strong>lize. Pretpostavke. Ideja metoda. Algoritam metoda. Jednodimenzio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> regresio<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza.Višedimenzio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> regresio<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza. Matrica vrijednosti bazisnih funkcija. Fišerova informacio<strong>na</strong> matrica.Varijansa ponovljivosti i sistemi po<strong>na</strong>vljanja. Izraču<strong>na</strong>vanje ocje<strong>na</strong> koeficije<strong>na</strong>ta. Kovariacio<strong>na</strong> matrica ocje<strong>na</strong>koeficije<strong>na</strong>ta. Provjera signifikantnosti parametara. Rezidual<strong>na</strong> varijansa. Provjera adekvatnosti modela. Okriterijumima optimalnosti planova. Potpuni planovi prvog reda. Ortogo<strong>na</strong>lni planovi prvog reda. Svojstvorotatabilnosti. Parcijalni planovi. Prednosti i nedostaci u odnosu <strong>na</strong> potpune planove. Generatori polureplika.Kontrasti. Ortogo<strong>na</strong>lni i rotatabilni planovi drugog reda. Planovi za optimizaviju. Gradijentni metod.Simpleksni metod.Literatura:1. Laković R.M., Nikolić B. - Primijenje<strong>na</strong> statistika, 1. dio, Mjerenje, Unireks, <strong>Podgorica</strong>, 1996.2. Laković R.M., Nikolić B. - Primijenje<strong>na</strong> statistika, 2. dio, Eksperiment, Univ. CG, <strong>Podgorica</strong>, 1999.PA5903PREDMET:OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJEFOND ČASOVA: 3+0+1Moderni (novi) obnovljivi izvori. Kontraverze obnovljive energije. Male instalacije. Sunce kao obnovljivi izbor(PV i elektrotermalni – sun tracing). Energija vjetra (<strong>na</strong> kopnu, <strong>na</strong> moru). Geotermal<strong>na</strong> energija (zagrijavanje,proizvodnja električne energije). S<strong>na</strong>ga vode (plima, talasi, termal<strong>na</strong> energija okea<strong>na</strong>). Biomas (teč<strong>na</strong>biogoriva, biogas, urbani otpad, biootpad). Hibridni sistemi. Sistemi pohranjivanja energije obnovljivih izvora(baterije, centralizovani sistemi, zamajni točkovi, komprimovani vazduh, <strong>na</strong>notenologije). Vodonične gorivnećelije (PEM-uticaj <strong>na</strong> transport i decentralizovane sisteme). Pasiv<strong>na</strong> arhitektura. Sistemi velike s<strong>na</strong>ge(upravljanje, potreba za rezervnom s<strong>na</strong>gom pitanje stabilnosti rada, rad pri promjenljivim vrednostima<strong>na</strong>po<strong>na</strong> i struje u mreži, regulacija s<strong>na</strong>ge: aktivne i reaktivne). Novi nuklearni talas; Upotreba obnovljiveenergije <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnom nivou. Zakonodavstvo (direktive EU, Kyoto. UN, Johanezburg, Bohn). Centralizacija<strong>na</strong>suprot decentralizacije. Mehanizmi za podršku obnovljivih izvora.Literatura:1. REW 2005, 2004, 20032. WREC 2004, 2002, 2000.3. M.Djurović: Energija vjetra, Mediteran 1985.4.M.Djurović : Izazovi budućnosti i energija, CANU 2005.PA5904PREDMET:MIKROPROCESORSKO UPRAVLJANJE MOTORIMAFOND ČASOVA: 3+0+1Uvod. Pregled mikroprocesorskih sistema. Mikroprocesori u dizajniranju digitalnih upravljačkih sistema.Arhitektura i Organizacija mikroraču<strong>na</strong>ra. Real time operativni sistemi. Programiranje ulaza/izlaza.Programirani ulaz/izlaz. U/I preko interapta. Prenos blokova podataka i DMA. Digitalni U/I interfejsi. A/D i D/Akonvertori. A<strong>na</strong>logni interfejsi i industrijska kontrola. Serijski i paralelni komunikacioni interfejsi. Asinhro<strong>na</strong>komunikacija. Sinhro<strong>na</strong> komunikacija. Fizički komunikacioni standardi. 8251A programabilni komunikacioniinterfejs. Paralel<strong>na</strong> komunikacija. 8255A programabilni periferni interfejs. Programabilni tajmeri i brojačidogadjaja. Tastatura i displej. Raču<strong>na</strong>rska realizacija diskretnog digitalnog upravljanja. Transportnokašnjenje usljed izraču<strong>na</strong>vanja. Organizacija i programiranje programabilnih logičkih kontrolera. Organizacijaulaz/izlaz, U/I kontroleri. Portovi, tajmeri. Prenos podataka. Interfejsi. A/D konverzija. Mikroraču<strong>na</strong>romkontrolisani ispravljači, invertori. Mikroprocesorsko upravljanje motorima za jednosmjernu struju, faznoupravljanje motorom za jss, upravljanje motorom za jss pomoću mikroraču<strong>na</strong>rom kontrolisanog čopera,Mikroprocesorsko upravljanje asinhronim motorima, fazno upravljanje, frekventno upravljanje, vektorskoupravljanje. Mikroprocesorsko upravljanje sinhronim motorima sa stalnim magnetima, brushless motorima ikoračnim motorima. Simulacija upravljanja <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>ru.Vježbe: Simulacije <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>ru (Simulink, C++ Borland Builder). Realizacija upravljanja u laboratoriji.Literatura:1. Krish<strong>na</strong>n R.: “Electric Motor Drives, Modeling, A<strong>na</strong>lysis and Control”, Prentice Hall, 2001.2. Stojić M.: “Diskretni sistemi automatskog upravljanja”, Nauč<strong>na</strong> knjiga, 1996, Beograd.3. Mijanović Z.: “Raču<strong>na</strong>rske periferije i interfejsi”, <strong>ETF</strong>, <strong>Podgorica</strong>4. Ostojić M., Marković B. “Mikroprocesorsko upravljane motorima”, materijal za predavanja


PA5905PREDMET:KVAROVI ELEKTRIČNIH MAŠINAFOND ČASOVA: 3+0+1Uvod. Transport rotacionih električnih maši<strong>na</strong> i transformatora. Neophodne promjene i pripreme za prvopuštanje u rad i za puštanje u rad <strong>na</strong>kon dužeg bez<strong>na</strong>ponskog stanja. Karakteristične neispravnosti za sverotacione mašine i manifestacije tih neispravnosti tokom eksploatacije. Matematički modeli za utvrđivanjekvarova kod rotacionih maši<strong>na</strong>. Eksperimentalno određivanje kvarova. Predviđanje kvarova. Minimumopreme potrebne za dijagnostiku. Održavanja rotacionih el. maši<strong>na</strong> i transformatora. Kriterijumi relevantni zaopravku mašine. Opravke <strong>na</strong> mjestu ugradnje, u radionici.Literatura:1. G.Schweitzer: Fraxctio<strong>na</strong>l horsepower motors and repair, Hyden2. K.Gebelrt: Transformers,American Technical society, 87.3. G. Joksimović: A<strong>na</strong>liza i simulacija kvarova kod kaveznog indukcionog motora modelom mnogostrukospregnutih kola, <strong>ETF</strong> 2000.4. A. Obradović: Bezsenzorsko određivanje brzine indukcionog motora u realnom vremenu. Magistarski rad,<strong>ETF</strong> 2002.PA6701PREDMET:ANALIZA EES IIFOND ČASOVA: 2+2+0.5Eelektroenergetski sistem (EES) u poremećenom režimu: Priroda poremećaja u EES. Kratki spojevi i prekidiprovodnika: uticaj sinhrone mašine <strong>na</strong> tok prelaznog procesa, simetrični i nesimetrični poremećaji i opštimetod simetričnih komponenti. Metod superpozicije (Thevenin-ov metod) i metod stvarnih ems. Matricakratkog spoja za približne proračune. Zemljospoj. Uzemljenje zvjezdišta. Elektromagnetski uticajelektroenergetskih <strong>na</strong> telekomunikacione vodove pri zemnom spoju. Stabilnost ESS-a: Definicija problema ipretpostavke za a<strong>na</strong>lizu. Stabilnost pri regularnim poremećajima: statička i di<strong>na</strong>mička stabilnost. Stabilnostpri velikim poremećajima (tranzijent<strong>na</strong> stabilnost). Pojam sinhronizacione s<strong>na</strong>ge. Osnovni kriterijumistabilnosti pri malim poremećajima. Kriterijumi za procjenu di<strong>na</strong>mičke stabilnosti jednomašinskog ivišemašinskog sistema. Metod "korak po korak" za numeričko rješavanje jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> njihanja višemašinskogsistema. Mjere i sredstva za poboljšanje stabilnosti. Tendencije razvoja EES-a i uticaj <strong>na</strong> metode a<strong>na</strong>lize:Povezivanje sistema. Prenos s<strong>na</strong>ge jednosmjernom strujom. Restrukturiranje elektroenergetskog sektora.Literatura:1. S. Despotović: Osnovi a<strong>na</strong>lize elektroenergetskih sistema, Beograd, 1962.2. M. Ožegović, K. Ožegović: Električne mreže I i II, Split, 1977.3. A. R. Bergen: Power Systems A<strong>na</strong>lysis, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, 1986.PA6702PREDMET:TEHNIKA VISOKOG NAPONAFOND ČASOVA: 3+1+1Opšti pojmovi u TVN. Tačne i približne metode za proračun električnog polja pri složenim oblicima elektroda.Eksperimentalno odredjivanje oblika i jačine električnog polja. Dielektrici: podjela, osobine, osnovneelektrične karakteristike i mehanizam pražnjenja u gasovitim, tečnim, čvrstim i kombinovanim dielektricima.Mogući uticaji <strong>na</strong> preskočne i probojne <strong>na</strong>pone. Dimenzionisanje izolacije. Pre<strong>na</strong>poni: opšti pojmovi o<strong>na</strong>stajanju i prirodi pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong>; vrste, karakteristike, uticaji i dejstva pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong>; spoljašnji i unutrašnjipre<strong>na</strong>poni; prostiranje pre<strong>na</strong>ponskih talasa. Metode za proračun pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Primje<strong>na</strong> raču<strong>na</strong>ra uproračunima. Zaštita od pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong> i koordi<strong>na</strong>cija izolacije: vrste, <strong>na</strong>čini i principi zaštite; zaštitni uredjaji;Odredjivanje zaštitne zone; Metodologija izbora odvodnika pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Principi i metode koordi<strong>na</strong>cijeizolacije. Mjer<strong>na</strong> oprema, mjerne metode i mjerenja u TVN: Uredjaji i oprema VN laboratorija. Dobijanjevisokih ispitnih <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i velikih udarnih struja; Mjerenja u TVN: <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, struja, broja impulsa, ugla gubitaka,dielektričnih gubitaka, parcijalnih pražnjenja. Zaštitni uredjaji i uputstva za rad u VN laboratorijama.Literatura:1. Milanković Lj.: Tehnika visokog <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, <strong>ETF</strong>, BG, 1981.2. Savić M, Stojković Z.: Tehnika Visokog Napo<strong>na</strong> – atmosferski pre<strong>na</strong>poni, <strong>ETF</strong> BG, 1966.3. Škuletić S.: Tehnika visokog <strong>na</strong>po<strong>na</strong> , UCG UR, TG, 1989.PA6703PREDMET:ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEMIFOND ČASOVA: 3+1Uvod: Termini i definicije. Funkcija, struktura i podjela EDS i mreža. Napojne, distributivne i potrošačkemreže. Potrošači i opterećenje distributivnih konzuma: Klasifikacija i parametri opterećenja potrošača.Domaćinstva kao potrošači el.en. Dijagrami opterećenja i gubitaka. Vršno opterećenje i površinska gusti<strong>na</strong>


opterećenja po nivoima EDS. Statičke karakteristike potrošnje. Prognoza opterećenja. Električni proračun EDmreža: Pad <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i gubici s<strong>na</strong>ge. Metode proraču<strong>na</strong> gubitaka. Termičko opterećenje vodova itransformatora. Regulacija <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i kompenzacija reaktivne s<strong>na</strong>ge. Osnove tehničko-ekonomskihproraču<strong>na</strong>: Struktura troškova. Tarifni stavovi. Cijene gubitaka. Ekonomski presjek vodova. Relativnoekonomsko opterećenje transformatoar. Metode optimizacije i tehničko-ekonomski modeli. Izbor <strong>na</strong>ponskihnivoa, broja i s<strong>na</strong>ga transformatorski stanica, trasa vodova, konfiguracija mreža.Uzemljenje u EDS. Zaštita,automatika, <strong>na</strong>dzor i upravljanje u EDS. Industrijski ED sistemi-mreže. ED sistemi svjetskih metropola.Literatura:1. Radović J.: "Elektrodistributivni sistemi", skripta, <strong>ETF</strong> <strong>Podgorica</strong>, 1999.PA6704PREDMET:EKSPLOATACIJA I PLANIRANJE EESFOND ČASOVA: 3+0UVOD: Opšti problemi i zadaci eksploatacije EES-a. ENERGETSKO - EKSPLOATACIONEKARAKTERISTIKE POTROŠAČA: Kategorizacija potrošača. Dnevni dijagram potrošnje i dnev<strong>na</strong> krivatrajanja. Sedmični, mjesečni i godišnji dijagrami opterećenja. ENERGETSKO - EKSPLOATACIONEKARAKTERISTIKE ELEKTRANA: Osnovni pokazatelji elektra<strong>na</strong>. Eksploatacione karakteristikehidroelektra<strong>na</strong> (klasične i reverzibilne). Eksploatacione karakteristike termoelektra<strong>na</strong> (klasične i nuklearnetermoelektrane <strong>na</strong> paru, gasnoturbinske i termoelektrane sa kombinovanim ciklusom, termoelektrane -toplane). Rezerve proizvodnih kapaciteta. PROBLEMI EKSPLOATACIJE PRENOSNIH I DISTRIBUTIVNIHMREŽA: Gubici električne s<strong>na</strong>ge i energije u vodovima i transformatorima. mjere za smanjenje gubitaka.PROGNOZA POTROŠNJE: Cilj i klasifikacija prognoza električne s<strong>na</strong>ge i energije. Metodi dugoročneprognoze: kvalitativni metodi, nezavisni (ekstrapolacioni) metodi, zavisni (korelacioni) metodi. Praktičniaspekti dugoročne prognoze potrošnje. OPŠTI PRINCIPI PLANIRANJA RAZVOJA EES-a: Osnoviinženjerske ekonomije. Definicije troškova i kapitala. Princip aktuelizacije vrijednosti kapitala. Metodeekonomske ocjene investicija. Pore|enje alter<strong>na</strong>tiva. PLANIRANJE RAZVOJA IZVORA: Opšta razmatranja.Elektroenergetski bilansi. Pouzdanost proizvodnog podsistema. Proračun potrebnih dodatnih proizvodnihkapaciteta. Izbor <strong>na</strong>jpovoljnije strukture izvora električne energije. Ekonomsko vrednovanje projekataelektra<strong>na</strong>. Metodi globalnog planiranja razvoja izvora. PLANIRANJE RAZVOJA PRENOSNIH MREŽA: Opštarazmatranja. Optimizacija prenosnih vodova: izbor optimalnog presjeka provodnika i <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Izbor jediničnihs<strong>na</strong>ga i broja transformatora u transformatorskim stanicama. Proračuni kratkih spojeva u fazi planiranja.Modeli globalnog planiranja razvoja prenosnih mreža.Literatura1. M. S. Ćalović, A. T. Sarić: Eksploatacija elektroenergetskih sistema, Beopres, Beograd, 1999.2. M. S. Ćalović, A. T. Sarić: Planiranje elektroenergetskih sistema, Beopres, Beograd, 2000.PA6705PREDMET:PROJEKTOVANJE POMOČU RAČUNARA U EESFOND ČASOVA: 1+0+3Grafičko predstavljanje pomoću raču<strong>na</strong>ra. Projektovanje osvjetljenja pomoću raču<strong>na</strong>ra. Simboli iprojektovanje električnih instalacija. Simboli eleme<strong>na</strong>ta elektroenergetskih postrojenja. Projektovanje glavnihšema elektroenergetskih postrojenja i elektra<strong>na</strong> (Projektovanje i predstavljanje karakterističnih poljapostrojenja; Izbor i optimalni raspored ćelija i karakteristični presjeci). Projektovanje kola pomoćnog <strong>na</strong>po<strong>na</strong>i kola zaštite. Projektovanje sig<strong>na</strong>lizacije, upravljanja i mjerenja u postrojenjima. Gromobranska zaštita iosvjetljenje postrojenja. Optimalno trasiranje <strong>na</strong>dzemnih elektroenergetskih vodova. Izbor lokacije i visinestubova <strong>na</strong>dzemnih elektroenergetskih vodova. Proračuni struja kratkih spojeva i izbor električne opreme.Projektovanje uzemljivačkih sistema. Savremeni softveri za izradu projektnih <strong>studija</strong> u oblasti EE sistema.Literatura:1. Softverski paketi za izradu projekata iz oblasti EE sistema.PA6801PREDMET:UPRAVLJANJE EESFOND ČASOVA: 3+1UVOD: Osnovne upravljačke funkcije pri eksploataciji EES-a. Funkcije upravljanja u realnom vremenu.SIGURNOST EES-a: Opšte definicije sisgurnosti EES-a. Radni režimi i sigurnost EES-a. Klasifikacija i efektiporemećaja u stacio<strong>na</strong>rnom stanju. Modeli za približnu procjenu efekata poremećaja. Procedure za a<strong>na</strong>lizustatičke sigurnosti. Primje<strong>na</strong> metoda osjetljivosti u a<strong>na</strong>lizi poremećaja. Odre|ivanje koeficije<strong>na</strong>ta osjetljivostipomoću"DC" modela za proračun tokova s<strong>na</strong>ga. A<strong>na</strong>liza i kontrola sigurnosti EES-a u realnom vremenu.Upravljačke akcije za obezbje|enje sigurnosti. STATIČKA ESTIMACIJA STANJA: Definicija problema.Statički estimator stanja. Algoritam statičke estimacije. Detekcija i identifikacija grešaka ulaznih podataka.Primjene statičkog estimatora stanja. FUNKCIJE UPRAVLJANJA U REALNOM VREMENU: Opšta


azmatranja. Nivoi upravljanja i informacio<strong>na</strong> struktura u savremenim EES. SCADA sistemi. Opšti problemiregulacije regulacije EES-a: svrha, principi, podjela, modeli. Regulacija učestanosti i aktivnih s<strong>na</strong>ga: opštarazmatranja, primar<strong>na</strong> regulacija učestanosti, akcelerotahometrijski turbinski regulatori, regulatori saprolaznim statizmom, sekundar<strong>na</strong> i tercijar<strong>na</strong> regulacija izolovanih i povezanih EES-a. Regulacija <strong>na</strong>po<strong>na</strong> ireaktivnih s<strong>na</strong>ga: opšti problem regulacije <strong>na</strong>po<strong>na</strong> i reaktivnih s<strong>na</strong>ga, hijerarhijska struktura upravljanja<strong>na</strong>ponima i reaktivnim s<strong>na</strong>gama, <strong>na</strong>ponsko- reaktivni regulacioni resursi (sinhroni generator i kompenzator,otočni kondenzatori i reaktori, regulacioni transformatori, statički kompenzacioni sistemi, redni kondenzatori),regulatori regulacionih resursa (regulatori pobude sinhronih maši<strong>na</strong>, regulatori <strong>na</strong>po<strong>na</strong> regulacionihtransformatora), automatska sekundar<strong>na</strong> regulacija, tercijar<strong>na</strong> regulacija i izrada optimalnog pla<strong>na</strong> <strong>na</strong>po<strong>na</strong>.ORGANIZACIONA STRUKTURA SISTEMA UPRAVLJANJA: Struktura sistema upravljanja vertikalnointegrisanog i restrukturiranog EES-a.Literatura1. M. S. Ćalović, A. T. Sarić: Eksploatacija elektroenergetskih sistema, Beopres, Beograd, 1999.2. M. Ćalović: Regulacija elektroenergetskih sistema, Tom I i II, <strong>ETF</strong>, Beograd, 1997PA6802PREDMET:RELEJNA ZAŠTITAFOND ČASOVA: 3+0+2Uloga, osnovni zahtjevi i razvoj relejne zaštite EE sistema. Zaštit<strong>na</strong> relea: struj<strong>na</strong> (prekostruj<strong>na</strong>,diferencijal<strong>na</strong>, relea sa simetričnim, nultim i inverznim komponentama), usmjer<strong>na</strong> (indukcio<strong>na</strong>,elektrodi<strong>na</strong>mička, ravnotež<strong>na</strong>, nulte i inverzne komponente struje), <strong>na</strong>ponska (<strong>na</strong>d<strong>na</strong>ponska i pod<strong>na</strong>ponska),distant<strong>na</strong>, frekvent<strong>na</strong>, vremenska, statička, digital<strong>na</strong>, pomoć<strong>na</strong> i sig<strong>na</strong>l<strong>na</strong> relea. Zaštita generatora (odkratkih spojeva, zemljospoja, preopterećenja, previsokog <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, nesimetričnog opterećenja, povratnes<strong>na</strong>ge, asinhronog rada, požara). Zaštita transformatora (od kratkih spojeva, zemljospoja, preopterećenja).Zaštita mreža (od kratkih spojeva, zemljospoja, preopterećenja, automatsko ponovno uključenje). Zaštitaelektromotora (od kratkih spojeva, preopterećenja, smanjenog <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, obrnutog redosljeda faza,jednofaznog rada). Karakteristike mjernih transformatora za priključak zaštitnih uređaja.Literatura:1. Fedosejev M.: "Relej<strong>na</strong>ja zasćita električeskih sistem", Energij- Moskva, 1976.2. Božuta F.: "Automatska zaštita uređaja EEP", Sarajevo, 1989.3. Djurić M.: "Relej<strong>na</strong> zaštita", Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1991.PA6803PREDMET:ELEKTROENERGETSKI KABLOVIFOND ČASOVA: 3+0+1Uvod: Pregled istorijskog razvoja kablova. Primje<strong>na</strong> kablova. Vrste kablova: Nisko<strong>na</strong>ponski kablovi (PVCkablovi, UPE kablovi). Srednje<strong>na</strong>ponski kablovi (papirni kablovi, kablovi sa sintetičkom izolacijom).Visoko<strong>na</strong>ponski kablovi (termoplastični kablovi, kablovi sa sintetičkom izolacijom). Visoko<strong>na</strong>ponski kablovi zaprenos velikih s<strong>na</strong>ga (kablovi s prinudnim hla|enjem, cijevni kablovi, kriogeni kablovi). Nove tehnologije uizradi kablova. Električni parametri kablova: Otpor, induktivnost, kapacitivnost. Parametri nultog redosljeda.Električni otpor izolacije kablova. Strujno opterećenje kablova: Proračun strujnog opterećenja. Uticaj sredine<strong>na</strong> strujno opterećenje kablova. Medjusobni uticaj kablova i uticaj <strong>na</strong>či<strong>na</strong> polaganja. Gubici uelektroenergetskim kablovima: Gubici u provodniku. Gubici u metalnom omotaču i mehaničkoj zaštiti kabla.Dielektrični gubici. Medjusobni uticaj elektroenergetskih kablova i drugih podzemnih instalacija i objekata.Polaganje elektroenergetskih kablova. Kablovski pribor: Kablovske glave. Kablovske spojnice. Spajanjeprovodnika. Eksploatacija i ispitivanje elektroenergetskih kablova: Pouzdanost kablova. Odredjivanjegrašaka <strong>na</strong> kablu. Ispitivanje izolacije i spoljašnjeg omotača kablova.Literatura:1. Lalević B.: "Elektroenergetski kablovi", Beograd, 1993.PA6901PREDMET:RAČUNARSKE METODE U ELEKTROENERGETSKIM SISTEMIMAFOND ČASOVA: 3+1Problemi a<strong>na</strong>lize trofaznih elektroenergetskih mreža u stacio<strong>na</strong>rnom režimu u svijetlu opšte teorije sliženihelektričnih mreža. Algoritmi za formiranje matrica mreža: matrica impedansi čvorova, admitansi čvorova,matrica admitansi petlji, uticaj promje<strong>na</strong> u mreži <strong>na</strong> oblik matrica mreže. Elementi i zamjenske šemeeleme<strong>na</strong>ta mreža za stacio<strong>na</strong>rni režim: generatori, transformatori (dvo<strong>na</strong>motajni, tro<strong>na</strong>motajni,autotransformatori i regulacioni transformatori), vodovi i potošači. Pojam injektiranja. Proračun tokova s<strong>na</strong>gai <strong>na</strong>ponskih stanja: Gauss-Seidel-ov, Newton-Raphson-ov i relaksacioni metod. Proračun kratkih spojeva usloženoj mreži. Formiranje modela i razvoja algoritma rješenja. Osnovne tehnike rješavanja problema


statičke i tranzijentne stabilnosti.Primje<strong>na</strong> metoda dijakoptike za rješavanje složenih sistema. Osnovi tehnikerijetkih matrica.Literatura:1. G.W. Stagg, A.H. El-Abiad: Computer Methods in Power System A<strong>na</strong>lysis, McGraw-Hill, Kogakusha, Ltd.19682. G.L. Kusic: Computer-Aided Power System A<strong>na</strong>lysis, Prentice-Hall, New Jersez, 19863. A. Brameller, M.N. John, M.R. Scott, Practical Diakoptics for Electrical Networks, Chapman Hall Ltd.,London,19694. M.Craw, Computatio<strong>na</strong>l Methods for Electric Power Systems, CRC Press, London, New York, 2003PA6902PREDMET:POUZDANOST ELEKTROENERGETSKIH SISTEMAFOND ČASOVA: 3+1+1Osnovi teorije vjerovatnoće. Uvod u pouzdanost i raspoloživost. Pouzdanost i raspoloživost komponenti,funkcije gustine vjerovatnoće kvara, učestanosti kvarova i remonta. Modelovanje pouzdanosti i matematičkimodeli za proračun pouzdanosti i raspoloživosti prostih i složenih sistema sa nezavisnim, zavisnim iobnovljivim komponentama. Neobnovljivi sistemi: karakteristične funkcije, pokazatelji i raspodjelevjerovatnoća. Obnovljivi sistemi: dijagrami stanja, pokazatelji, raspodjele trajanja. A<strong>na</strong>litičke i simulacionetehnike. Markovljevi modeli. Monte Karlo simulacija. Približni proračuni pouzdanosti. Elementarne i složenemrežne strukture. Proizvodjački kapaciteti. Prenosni kapaciteti. Postrojenja. Složeni (proizvodnja i prenos)sistemi. Distributivni sistemi. Distribuirani sistemi. Povezani i integralni EES. Operativ<strong>na</strong> rezerva. Uticajokoline <strong>na</strong> pouzdanost i raspoloživost sistema. Tehničko-ekonomski proračuni. Štete usljed prekida<strong>na</strong>pajanja. Optimizacija pouzdanosti.Literatura:1. Nahman J.: Metode a<strong>na</strong>lize pouzdanosti elektroenergetskih sistema, Nauč<strong>na</strong> knjiga, BG, 1992.2. Bilinton R, Allan R.: Reliability evaluation of power systems, Pitman Books Ltd, London, 1984.3. Nahman J.: Dependability of Engineering Systems, Modeling and Simulation, Springer, 2002.PA6903PREDMET:KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJEFOND ČASOVA: 3+1Pokazatelji kvaliteta električne energije (definicije, kvantifikacija). Kvalitet učestanosti (odstupanjeučestanosti, kolebanje učestanosti). Regulacija učestanosti. Uticaj (štete) odstupanja i kolebanja učestanosti<strong>na</strong> sistem i potrošače. Kvalitet <strong>na</strong>po<strong>na</strong> (odstupanje <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, kolebanje <strong>na</strong>po<strong>na</strong>, nesinusoidalnost <strong>na</strong>po<strong>na</strong>,nesimetrija <strong>na</strong>po<strong>na</strong>). "Izvori" pada, kolebanja, nesinusoidalnosti i nesimetrija <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Uticaj (štete) sniženogkvaliteta <strong>na</strong>po<strong>na</strong> <strong>na</strong> sistem <strong>na</strong>pajanja i <strong>na</strong> rad različitih potrošaca i tehnoloških postrojenja. Mjerenja iproračun pokazatelja kvaliteta <strong>na</strong>po<strong>na</strong> (metode, primjeri razrada softvera). Metode i sredstva poboljšanjakvaliteta <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Regulacija <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Sniženje kolebanja <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Sniženje nesimetrija <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Sniženjenesinusoiadlnosti <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Kontrola pokazatelja kvaliteta <strong>na</strong>po<strong>na</strong> (metode i uredaji). Tehničko-ekonomskea<strong>na</strong>lize kvaliteta <strong>na</strong>po<strong>na</strong> (razrada softvera).Standardi i preporuke o kvalitetu električne energije.Literatura:1. J. Arrilaga, N. R. Watson, S. Chan: Power System Quality Assesment, John Wiley and sons, 2001.2. R. Dugan, M. McGra<strong>na</strong>ghan, H. W. Beaty: Electrical Power System Quality, McGraw-Hill, 1996.PA6904PREDMET:ZAŠTITA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMAFOND ČASOVA: 3+11. Zaštita uredjaja sa mjernim organom jedne mjerne električne veličine (Šmitovo okidno kolo,mjerni organ<strong>na</strong> principu detekcije redosleda <strong>na</strong>izmjenične veličine, prekostrujno vremensko zavisno rele).2. Mjerni organi sa dvije ili više mjernih električnih veliči<strong>na</strong> (impedantni mjerni organ, ugaono-admintant<strong>na</strong>karakteristika, linear<strong>na</strong> k-ka, amplitudni komparator, <strong>na</strong>ponski komparator, ugaono-impedant<strong>na</strong>karakteristika, fazno-mostni komparator, komparatori više električnih veliči<strong>na</strong>, specifičnosti faznihkomparatora, Hollov efekat, mjerenje koincidencije polariteta električnih veliči<strong>na</strong>).3. Digitalne zaštite sa mikroprocesorom.4. Tranzijentne pojave kod mjernih transformatora i uticaji <strong>na</strong> rad mjernih relea.Literatura:1. Fedosejev M.: "Relej<strong>na</strong>ja zasćita električeskih sistem", Energija- Moskva, 1976.2. Božuta F.: "Automatska zaštita uređaja EEP", Sarajevo, 1989.3. Djurić M.: "Relej<strong>na</strong> zaštita", Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1991.PA6905


PREDMET:STABILNOST I UPRAVLJANJE ELEKTROENERGETSKIM SISTEMIMAFOND ČASOVA: 3+1Osnovni koncepti i definicije. Klasifikacija stabilnosti. Statička stabilnost: Osnovni koncepti stabilnostidi<strong>na</strong>mičkih sistema. Sopstvene vrijednosti matrice stanja. Statička stabilnost jednomašinskog sistema. Uticajisistema pobude. Stabilizator sistema. Statička stabilnost višemašinskih sistema. Specijalne tehnike zaa<strong>na</strong>lizu vrlo velikih sistema. Tranzijent<strong>na</strong> stabilnost: Numeričke metode integracije. Simulacija di<strong>na</strong>mičkogodziva EES-a. A<strong>na</strong>liza neuravnoteženih kvarova. Performanse relejne zaštite. Direktni metod a<strong>na</strong>lizetranzijentne stabilnosti. Naponska stabilnost: Osnov<strong>na</strong> teorija <strong>na</strong>ponske stabilnosti. Naponski kolaps. A<strong>na</strong>liza<strong>na</strong>ponske stabilnosti. Prevencija <strong>na</strong>ponskog kolapsa. Subsinhrone oscilacije: Torzione karakteristike turbi<strong>na</strong>generator.Interakcija sa sistemima regulacije generatora. Subsinhro<strong>na</strong> rezo<strong>na</strong>nsa. Torzione interakcijeizmeđu blisko spregnutih jedinica. Torzione karakteristike hidrogeneratora. Stabilnost dugog i srednjegtrajanja: Priroda odziva sistema <strong>na</strong> velike poremećaje. Simulacija dugotrajnih di<strong>na</strong>mičkih odziva. Metodepoboljšanja stabilnosti: Jačanje tranzijentne stabilnosti. Jačanje statičke stabilnosti.Literatura:1. P. Kundur. Power System Stability and Control, McGraw-Hill, Inc. New York, San Francisco, 19942. P. M. Anderson, A. A. Fouad: Power System Control and Stability, IEEE Press, John Wiley Interscience,1999.PA6906PREDMET:PRENAPONI I KOORDINACIJA IZOLACIJEFOND ČASOVA: 3+1Osnovne karakteristike dielektrika. Mehanizmi razornog pražnjenja u dielektricima. Osnovne ekvivalentnešeme u kojima se proučavaju prelazni režimi. Spoljašnji pre<strong>na</strong>poni. Teorije o <strong>na</strong>stanku grmljavinskeaktivnosti i elektriciteta u atmosferi. Mehanizam odvijanja pražnjenja. Karakteristike atmosferskog pražnjenja.Pre<strong>na</strong>poni pri direktnim i indirektnim pražnjenjima. Modelovanje atmosferskog pražnjenja i eleme<strong>na</strong>tasistema i opreme. Metode i modeli proraču<strong>na</strong> pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong> atmosferskog porijekla. Vrste i podjela unutrašnjihpre<strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Sklopni pre<strong>na</strong>poni. Pre<strong>na</strong>poni pri kvarovima. Pre<strong>na</strong>poni kod dugačkih vodova i pri prekidufaznog provodnika. Metode i modeli proraču<strong>na</strong> unutrašnjih pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Bliski kratki spoj. Kvazistacio<strong>na</strong>rnipre<strong>na</strong>poni pri normalnim i poremećenim režimima sistema. Uticaj konfiguracije mreže, karakteristikaprekidača i vrste APU operacije <strong>na</strong> nivo pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Ferorezo<strong>na</strong>ntni pre<strong>na</strong>poni. Zaštita izolacije odpre<strong>na</strong>po<strong>na</strong> - principi zaštite i uredjaji za zaštitu. Primje<strong>na</strong> zaštitnih mjera. Metode procjene rizika kvaraizolacije. Koordi<strong>na</strong>cija izolacije. Uticaj pre<strong>na</strong>po<strong>na</strong> <strong>na</strong> žive organizme i okolinu.Literatura:1. M. Haddad, D.Warne: Advances in High-Voltage Engineering, IEE Power Series, UK, 2004.2. M. Abdel-Salam i dr.: High-Voltage Engineering, M.Dekker,Inc. New York, USA, 2000.3. V. Cooray: The Lightning Flash, IEE Power Series 34, London, UK, 2003.PA6907PREDMET:PROJEKTOVANJE ELEKTROENERGETSKIH VODOVAFOND ČASOVA: 3+1Elementi <strong>na</strong>dzemnih vodova (provodnici, zaštit<strong>na</strong> užad, zemljovodi, uzemljivači, izolatori, nosači, konzole,stubovi i temelji). Karakteristike, materijali i konstrukcije. Termička opteretivost. Mehanički proračun<strong>na</strong>dzemnih elektroenergetskih vodova. Pravi, umjereni kosi i veliki kosi rasponi. Klimatski uslovi. Kritičniraspon, kritič<strong>na</strong> temperatura, granični raspon, sigurnosne visine, jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> stanja,... (za sve vrste raspo<strong>na</strong> ispecifične klimatske uslove). Algoritmi i softver za mehanički proračun. Izolacija <strong>na</strong>dzemnihelektroenergetskih vodova. Proračun, savreme<strong>na</strong> rješenja izolatora, spoj<strong>na</strong> i ovjes<strong>na</strong> oprema. Izolacija uuslovima "zagadjene" okoline. Stubovi <strong>na</strong>dzemnih elektroenergetskih vodova. Marerijal, vrste i savremenekonstrukcije. Proračun stubova (dimenzionisanje glave stuba, <strong>na</strong>prezanje i opterećenje stubova, statičkiproračun). Proračun temelja. Uticaj elektroenergetskih vodova <strong>na</strong> okolinu. Uticaj <strong>na</strong> telekomunikacionevodove. Savremene metode u projektovanju, gradnji i održavanju <strong>na</strong>dzemnih elektroenergetskih vodova(primje<strong>na</strong> i razrada softvera).Literatura:1. A. Glazunov: Osnovi mehaničeskoj časti vozdušnih linij elektroperedači, GEI Moskva, Lenjingrad, 1976.2. M. B. Ðuric: Elementi EES-a, <strong>ETF</strong> Beograd, 19953. H. Happoldt, D. Oeding: Elektrische Kraftwerke und Netze, S-VH New York, 1978.PA6908PREDMET:OPTIMIZACIJA POGONA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMAFOND ČASOVA: 3+1Ekonomski aspekti eksploatacije EES: Opšta razmatranja. Specifikacija opšteg problema angažovanjaagregata. Metode za rješavanje problema angažovanja agregata: Metod prioritetne liste, Metod Di<strong>na</strong>mičkog


programiranja. Proizvodnja pri ograničenom <strong>na</strong>pajanju primarnom energijom: Specijalni ugovori zas<strong>na</strong>bdijevanje gorivom. Ulazno-izlaz<strong>na</strong> funkcija troškova. Rješenje gradijentnim metodom. Tvrdaograničenja i spore promjenjljive. Angažovanje goriva Metodom Linearnog programiranja. Hidro-termokoordi<strong>na</strong>cija: Modeli hidroelektra<strong>na</strong>. Problemi optimalnog a<strong>na</strong>gažovanja. Problem kratkoročnog hidro-termoangažovanja agregata. Gradijentni pristup rješenju problema. Kaskada hidroelektra<strong>na</strong>. Primje<strong>na</strong> Di<strong>na</strong>mičkogprogramiranja za problem hidro-termo koordi<strong>na</strong>cije. Modeli troškova za budžetiranje i planiranje goriva zaproizvodnju energije: Uvod. Tipovi programa za troškove proizvodnje. Probabilistički programi troškovaproizvodnje.Literatura:1. A. J. Wood, B. F. Wollenberg, Power Generation, Operation and Control, John Wiley & Sons, New York,Cicester, 1984.2. A. S. Debs, Modern Power Systems Control and Operation, Decision Systems Intera<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l, Atlanta,Georgia, 1996.PA6909PREDMET:OPTIMIZACIJA ELEKTRODISTRIBUTIVNIH SISTEMAFOND ČASOVA: 3+1Savreme<strong>na</strong> urbanistička rješenja gradskih aglomeracija i njihovo <strong>na</strong>pajanje električnom energijom. Strukturai karakteristike potrošnje električne energije u gradskim, seoskim i industrijskim konzumima. Metodeprognoze potrošnje električne energije. Planiranje konzuma (vrš<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga, faktor jednovremenosti,površinska gusti<strong>na</strong> opterećenja). Statičke karakteristike potrošnje. Modelovanje potrošnje. Savremenekoncepcije gradskih elektrodistributivnih sistema. Napojne mreže, distributivne mreže, potrošačke mreže(konfiguracije, izbor parametara, ...). Kablovski vodovi visokog <strong>na</strong>po<strong>na</strong> (konstrukcija, termička opteretivost).Proračun radnih stanja. Matematičko modelovanje. Model elektrodistributivnog sistema sa složenopetljastomnisko<strong>na</strong>ponskom mrežom. Optimizacija elektrodistributivnih sistema (global<strong>na</strong> optimizacija, parcijalneoptimizacije). Metode optimizacije i tehničko-ekonomski modeli. Optimizacija strukture sistema, optimizacijakonfiguracija elektroenergetskih mreža, optimizacija parametara,.... Proračun pouzdanosti uelektrodistributivnim sistemima (prametri pouzdanosti, metode proraču<strong>na</strong>). Proračun štete zbog prekida<strong>na</strong>pajanja (metode proraču<strong>na</strong>, kategorizacija potrošaca). Softver za proračun pouzdanosti. Zaštita,automatika, <strong>na</strong>dzor i upravljanje u elektrodistributivnim sistemima. Algoritmi i softveri za prognozu potrošnje,proračune radnih režima, optimizacione tehničko ekonomske a<strong>na</strong>lize i pouzdanost..Literatura:1. William H. Kersting: Distribution System Modeling and A<strong>na</strong>lysis, CRC Press, 2001.2. E. Lakervi, E.J. Holmes: Electricity distribution network design, IEE Power Series, 1995.3. M. Ćalović, A. Sarić, P. Stefanov: Planiranje elektroenergetskih sistema, Beopres, 2000.4. M. Plaper: Principi optimalnosti u mrežama za prenos i distribuciju električne energije, “EI. Milan Vidmar”Ljublja<strong>na</strong>, 1980.PA6910PREDMET:ALTERNATIVNI IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJEFOND ČASOVA: 3+1Razvoj potreba za električnom energijom i predvidjanja za budućnost. Rezerve i potencijali. Mogućnostizadovoljenja potreba. Podjele energetskih izvora, karakteristike, raspoložive količine, mogućnost pretvaranjau električnu energiju. Konvencio<strong>na</strong>lni i alter<strong>na</strong>tivni izvori energije. Principi ob<strong>na</strong>vljive energije. Novetehnologije u elektroenergetici. Sunčevo zračenje, vrste, mjerenje zračenja, prednosti i nedostaci. Sunčevaenergija kao izvor toplote. Foto<strong>na</strong>ponska konverzija. Vrste, karakteristike, konstrikcije solarnih elektra<strong>na</strong>.Energija vjetra. Vrste, karakteristike, konstrukcije I djelovi elektra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vjetar. Mogućnosti i perspektive malihhidroelektra<strong>na</strong>. Proizvodnja električne energije korišćenjem energija biomase i ostalih izvora nižeg stepe<strong>na</strong>.Energija talasa i plime i osjeke. Elektrane koje koriste termičku konverziju toplote okea<strong>na</strong>. Geotermalneelektrane. MHDG. Termoelektrič<strong>na</strong> konverzija. Nuklear<strong>na</strong> fisija i fisioni procesi. Vodonik kao energetski izvor.Elektrohemijski izvori. Akumulisanje i transport električne energije. Tehnologije za proizvodnju električneenergije u budućnosti. Uticaj dobijanja, pretvaranja i korišćenja električne energije <strong>na</strong> ljude i okolinu.Literatura:1. Sorensen B.: Renewable energy, Academic Press, NY, 2000.2. Jenkins N. Allan R. I dr: Embeded Generation, IEE Power Series, UK, 2000.3. Požar H.: Osnove energetike I-III, Školska knjiga, Zagreb, 1992.PA6911PREDMET:TELEKOMUNIKACIJE U ELEKTRO-ENERGETSKIM SISTEMIMAFOND ČASOVA: 3+1


Poruke (govorne i negovorne) i sig<strong>na</strong>li (a<strong>na</strong>logni i digitalni). Predstavljanje sig<strong>na</strong>la u vremenskom i ufrekvencijskom domenu. Osnovi a<strong>na</strong>lognih i digitalnih modulacija (AM, FM, FSK, PSK, SS). Mjere kvalitetaprenosa sig<strong>na</strong>la (odnos sig<strong>na</strong>l-šum, vjerovatnoća greške). Telekomunikacioni ka<strong>na</strong>l. Telekomunikacio<strong>na</strong>mreža. Telekomunikacioni sistem. Telekomunikacione specifičnosti u elektro-energetskim sistemima.Energetski vod kao telekomunikacioni medij. Amplitudsko-frekvencijske i impedantne karakteristikeenergetskog voda. Tipične telekomunikacione smetnje <strong>na</strong> energetskom vodu (harmonijske smetnje i koro<strong>na</strong>).Elementi sprege energetskog voda i telekomunikacionog uređaja. Fiber-optika u elektro-energetskimsistemima. Vrste optičkih vlaka<strong>na</strong>. Elementi fiber-optičkog sistema. Principi implementacije fiber-optike uelektro-energetskim sistemima. Korišćenje GPS-a u elektro-energetskim sistemima.Literatura:1. I. Stojanović: Osnovi telekomunikacija. Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1990. Glave: 1, 22. I. Kostić: Digitalni telekomunikacioni sistemi, I. Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1994. Glave:1, 3PA6912PREDMET:OPŠTA ENERGETIKAFOND ČASOVA: 3+1Energija u prošlosti i budućnosti. Nagomilani i prelazni, primarni, transformisani i korisni oblici energije.Potrebe i <strong>na</strong>čini energetskih transformacija. Obnovljivi i neobnovljivi, konvencio<strong>na</strong>lni i nekonvencio<strong>na</strong>lni oblicienergije. Energetske rezerve i potencijali. Primarni oblici energije. Energija otpadnih materijala i izvora nižegstepe<strong>na</strong>. Nasta<strong>na</strong>k, karakteristike, rezerve, mogućnosti eksploatacije i prerade: uglja, sirove <strong>na</strong>fte, zemnoggasa, uljnih škriljaca, bitumenoznog pijeska. Karakteristike, potencijal i iskorišćenje vodnih s<strong>na</strong>ga. Nuklear<strong>na</strong>goriva, stanje i perspektive. Neophodnost istraživanja i razvoja novih izvora. Nove tehnologije u energetici.Nekonvencio<strong>na</strong>lni primarni oblici energije, rezerve, mogućnosti, karakteristike, <strong>na</strong>čin korišćenja, trenut<strong>na</strong>ograničenja, perspektive. Korisni oblici energije. Mogućnost pretvaranja primarnih i transformisanih u korisneoblike. Kvalitet energije. Različiti modeli razvoja energetskog sektora. Politike i tehnologije za poboljšanjeenergetske efikasnosti. Reforme energetskog sektora u zemljama EU i u Svijetu. EU energetski programi izajedničko tržište EU. Metode, modeli i postupci planiranja razvoja energetskog sektora. Ekonomskoenergetskea<strong>na</strong>lize. Programi za gazdovanje energijom. Reforme i liberalizacija elektroenergetskog sektora.Održivi razvoj energetike i elektroenergetike. Ekološki problemi u energetici. Predvidjanje budućeg razvojaenergetike u Svijetu i kod <strong>na</strong>s.Literatura:1. Požar H.: Osnove energetike I-III, Školska knjiga, Zagreb, 1992.2. Flynn E.: Thermal Power Plant Simulation and Control, IEE Power Series, UK, 2003.3. Lai L.L.: Power System Restructuring and Deregulation, J.Wiley, UK, 2001.PA6913PREDMET:REGULACIJA POBUDE SINHRONIH MAŠINAFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Parkove transformacije. Matematički modeli sinhronih maši<strong>na</strong>: preko flukseva; preko struja; uticajzasićenja. Matematički modeli u sistemu relativnih jedinica. Matematićki model u formi prostora stanja.Jed<strong>na</strong>čine opterećenja. Reaktanse i vremenske konstante. Linearizovani i uprošćeni modeli sinhronihmaši<strong>na</strong>. Sistemi za regulaciju pobude. Vrste sistema pobude. Karakteristike sistema pobude pri velikim imalim poremećajima. Matematički modeli pobudnica. Regulatori pobude. Klasifikacija modela sistema zaregulaciju pobude. Projektovanje regulatora pobude. Mikroprocesorski sistemi za regulaciju pobude.Vježbe: Simulacije <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>ru (Simulink, C++ Borland Builder)Literatura:1. Krause P.C., O. Wasynczuk, and S.D. Sudhoff: “A<strong>na</strong>lysis of Electric Machinery”, IEEE Press, 1995.2. Krish<strong>na</strong>n R.: “Electric Motor Drives, Modeling, A<strong>na</strong>lysis and Control”, Prentice Hall, 2001.3. Ostojić M.: “Sinhrone mašine”, Unireks, 1994.4. Ćalović M. “Regulacija elektroenergetskih sistema”,<strong>ETF</strong> Beograd ,1997..5. Venikov V.A.: “Perehodnie elektromehaničeskie procesi v električeskih sistemah”, Višaja škola, 1985.6. Stojić M.: “Diskretni sistemi automatskog upravljanja”, Nauč<strong>na</strong> knjiga, 1996, Beograd.PA6914PREDMET:ODABRANA POGLAVLJA IZ STABILNOSTI EES-AFOND ČASOVA: 3+1Fundamentalni koncepti stabilnosti di<strong>na</strong>mičkih sistema. Predstavljanje u prostoru stanja. Lokal<strong>na</strong>, ko<strong>na</strong>č<strong>na</strong> iglobal<strong>na</strong> stabilnost. Linearizacija. Kriterijumi stabilnosti po Ljapunovu. Stabilnost u malom višemašinskihsistema. Specijalne tehnike za a<strong>na</strong>lizu stabilnosti vrlo velikih sistema (AESOPS, PEALS, MAM). Numeričkiintegracioni metodi kod tranzijentne stabilnosti (Euler, Runge-Kutta II i IV reda, Gillsova verzija Runge –


Kutta IV reda). Parcijalni i simultani pristupi rješavanja potpunog sistema jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong>. Direktni metodi a<strong>na</strong>lizetranzijentne stabilnosti EES-a. Fenomeni <strong>na</strong>ponske (ne)stabilnosti EES-a. Naponski kolaps. V-Q a<strong>na</strong>lizaosjetljivosti. Faktori participacije čvorova, gra<strong>na</strong> i generatora. LOPSI i IILSI algoritam. Određivanje<strong>na</strong>jkaraćeg rastojanja do nestabilnosti. Mehanizmi i strategije kontrole. Subsinhrone oscilacije. Torzionekarakteristike sistema turbi<strong>na</strong>-generator. Subsinhro<strong>na</strong> reso<strong>na</strong>nsa.Literatura:1. P. Kundur: ''Power System Stability and Control'', McGraw-Hill, Inc., New York, San Francisko, ..., 1994.2. P.M. Anderson, A.A. Fouad: ''Power System Control and Stability'' Second Edition, IEEE Series on PowerEngineering, USA, 2003.3. F. Saccamanno: ''Electric Power Systems - A<strong>na</strong>lysis and Control'', IEEE Series on Power Engineering,USA, 2003.PA7701PREDMET:PROSTIRANJE I ZRAČENJE EMTFOND ČASOVA: 3+1+0.5Elementarni radijatori, Hercov i magnetski dipol, hajgersnsov radijator. Temperatura šuma antene. Uticajzemlje <strong>na</strong> polje zranja. Raspodjela struje u anteni i ulaz<strong>na</strong> imedjusobne impedanse ante<strong>na</strong>. Antenski sistemi,uniformni i neuniformni nizovi, rijetke. Sinteza antenskih nizova. Frekventno i fazno skanirani nizovi. Rombpovrši<strong>na</strong>ma, levak antene, parabolični reflektor, sočiva, prorezne antene. Adaptivni antenski nizovi. Tipovitrajektorija radiotalasa. Slabljenje u slobodnom prostoru, prizemni i prostorni talas, radiohorizont. Apsorpcijai refrakcija u atmosferi. Difrakcija radiotalasa. Sastav jonosfere i njeni parametri, maksimal<strong>na</strong> upotrebljivaučestanost.Literatura:1. Branko Popović: Elektomagnetika, Beograd 19902. D.M. Sazonov: Microwave circuits and anten<strong>na</strong>s, Moscow 1990PA7801PREDMET:MIKROTALASNA MJERENJAFOND ČASOVA: 2+0+1Mjerenje koeficijenta stojećih talasa iimpedanse. Mjerni vod i talasovod. Mjerač stojećih talasa. Mjerenjeustanosti. Rezo<strong>na</strong>tori. Brojači. Heterodi<strong>na</strong> konvezija i nulto izbijanje. M jerenje s<strong>na</strong>ge. Kalorimetarski metodi.Bolometarski metodi. Bareteri i termisori. Termoparovi i detektori. Neodredjenost usled refleksije. Mjerenjes<strong>na</strong>ge impulsa. Mjerenje faktora šuma. Mjerni generatori. A<strong>na</strong>lizatori mreža. Vektorski a<strong>na</strong>lizatori mreža.Automatska korekcija grešaka. Antenska mjerenja. Ispitni prostori. Anehoične sobe. Otvoreni mjerni prostori.sni anje dijagrama zračenja. Mjerenje pojačanja. Odredjivanje karaktersitika antene mjerenjem u bliskompolju. Mjerenje intenziteta elektromagnetskog polja. Mjerenje efektivne površine radarskih ciljeva.Literatura:1. Popovic V.: Merenja u mikrotalasnoj tehniciPA7802PREDMET:MIKROTALASNA KOLAFOND ČASOVA: 3+1Osnovne teoreme mikrotalasnih kola. Pointingova, Lorencova i Fosterova. Osnovne osobine i parametričetvoropol<strong>na</strong>. Matrice četvoropola. Z i Y parametri, parametri rasijanja i transmisije. Četvoropolni bezgubitaka. Mjerenje parametara četvoropola. Simetri četvoropoli, šestopoli (T i Y spojevi), osmopoli(sprežnjaci). Nesimetrii četvoropoli. Rezo<strong>na</strong>tori. Elementi sinteze mreža sa diskretnim elementima.Mikrotalasni filtri. Orijentisani grafovi i njihova primje<strong>na</strong> u proračunu karakteristika mikrotalasnih kola.Literatura:1. Fusko V.: SVC cepi (<strong>na</strong> ruskom; engl. origi<strong>na</strong>l: V. Fusco: Microwave circuits)PA7803PREDMET:MIKROTALASNE ANTENEFOND ČASOVA: 2+1Žičane antene, Prorezne antene, Talasovodne prorezne antene, Frekventno-nezavisne antene, Dielektričneštap antene, Spiralne antene, Impedansne antene, Jagi antene, Levkaste antene, Parabolične antene,Fazirane antenske rešetke, Antenske rešetke sa frekventnim skeniranjem.Literatura:1. D.M. Sazonov: Microwave circuits and anten<strong>na</strong>s, Moscow 1990PA7901PREDMET:NUMERIČKE METODE


FOND ČASOVA: 3+1Interpolacija. Numeričko diferenciranje: numeričko diferenciranje podataka, numeričko diferenciranjefunkcija. Numeričko rešavanje diferencijalnih jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong>: metode numeričke integracije, prediktor-korektormetoda, metode Runge-Kutta. Aproksimacija funkcije: metod <strong>na</strong>jmanjih kvadrata. Rešavanje nelinernihjed<strong>na</strong>či<strong>na</strong>. Rešavanje sistema linearnih jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong>. Sopstvene vrijednosti i sopstveni vektori matrice.Literatura:1. W.H.Press, B.P.Flannery, S.A.Teukolsky, W.T.Vetterling, “Numerical recipes in C”, Cambridge UniversityPress, 1992 (materijal dostupan <strong>na</strong> Internetu,http://www.library.cornell.edu/nr/bookcpdf.html)2. G.Dahlquist, Å.Bjorck “Numerical methods”, Dover publications, 19743. B.P.Demidovich, I.A.Maron, “Computatio<strong>na</strong>l mathematics”, Mir Publisher, Moscow, 19734. A.Ralston, P.Rabinowitz, “A first course in Numerical A<strong>na</strong>lysis”, Dover publicationsPA7902PREDMET:NELINEARNA KOLAFOND ČASOVA: 3+1Teorija nelinearnih kola: elementi i jed<strong>na</strong>čine kola. Rezistiv<strong>na</strong> nelinear<strong>na</strong> kola. Grafička a<strong>na</strong>liza nelinearnihrezistivnih kola. Nelinear<strong>na</strong> monoto<strong>na</strong> kola. Egzistencija i jednoz<strong>na</strong>čnost rješenja jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong>nelinearnogrezistivnog kola. Nelinear<strong>na</strong> RLC kola. Di<strong>na</strong>mičke jed<strong>na</strong>čine RLC kola. Definicija linearnih i nelinearnihsistema. Aproksimativ<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza nelinearnih sistema. Krylov i bogoliubov asimptotski metod. Prinudneoscilacije. A<strong>na</strong>lize stabilnoast – Kriterij Liapunova. Problem Lure i metod Popova.Literatura:1. Chua L. O.: Introduction to Nonlinear Network Theory, Wiley, 1970.PA7906PREDMET:ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTFOND ČASOVA: 3+1Struktura disturbirajucih elektromagnetskih polja. Ekranizacija elektromagnetskih polja. Ekranizacijamagnetskih polja. Ekranizacija elektricnih polja. Viseslojno ekranizovanje. Perforirani ekrani. Materijali zaekrane. Kontaktni uredjaji ekra<strong>na</strong> i konstrukcionih spojeva. Ekranizovanje pojedinih djelova radioelektronskeaparature i njihovih spojeva. Probabilisticka a<strong>na</strong>liza efektivnosti elektromagnetskog ekranizovanja metodomstatistickih ispitivanja.Literatura:1. Cernusenko A. i dr.: Konstrukcii SVC ustrojstv i ekranov (<strong>na</strong> ruskom)PA7904PREDMET:MIKROTALASNA ELEKTRONIKA.FOND ČASOVA: 3+1Mikrotalasne cijevi, triode, klisotni magnetroni, cijevi sa progresivnim talasom amplitroni i tvajstroni.Mikrotalasni poluprovodni elementi diode. Diode sa tačkastim spojem i Šotki diode. Varaktor diode. Diode sa<strong>na</strong>glim oporavkom. Tunel diode. Gan diode. Lavinske diode. Bipolarni tranzistori. Tranzistori saefektompolja. Tranzistori sa velikom pokretljivošžću elektro<strong>na</strong>. maseri. Parametarski pojačavači.Ekvivalentne šeme eleme<strong>na</strong>ta. proračun pojačavača i oscilatora pomoću parametara rasijanja. Malošumni iširokopojasni pojačavači. Pojačavači s<strong>na</strong>ge. Mješači.Literatura:1. Chang K., I. Bahl, V. Nair: RF and microwave circuit and component design for wireless systemsPA7905PREDMET:ANALIZA I PROJEKTOVANJE KOLA POMOĆU RAČUNARAFOND ČASOVA: 3+1Metode a<strong>na</strong>lize kola pomoću raču<strong>na</strong>ra. Topološka a<strong>na</strong>liza kola. Jed<strong>na</strong>čine stanja. Pasivnost i stabilnost.Prime<strong>na</strong> komercijalnih programa (SPICE). Simbolička a<strong>na</strong>liza kola pomoću raču<strong>na</strong>ra (u programskomokruženju Mathematica). Metode sinteze elektičnih kola. Minimalne (kanonične) i neminimalne realizacije.Simbolička a<strong>na</strong>liza i sinteza mreža sa jednim i dva pristupa i linearnih aktivnih mreža sa dva pristupa.Literatura:1. J. Vlach, K. Singhal: Computer Methods for Circuit A<strong>na</strong>lysis and Design, 19832. M. D. Lutovac, D. V. Tosic, and B. L. Evans: Filter Design for Sig<strong>na</strong>l Processing Using Matlab andMathematica, Prentice-Hall, 2001.3. R. Horvat: Sinteza električnih mreža, Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1980.


PA7907PREDMET:SINTEZA ELEKTRIČNIH KOLAFOND ČASOVA: 3+1Predmet sinteze električnih kola. Aproksimacija i realizacija. Pozitivno realne funkcije. Sinteza mreža sajednim pristupom. Sinteza mreža sa dva pristupa. Linearne aktivne mreže sa dva pristupa i njihova sinteza.Sinteza distributivnih mreža. Projektovanje kola i optimizacija. Teorija aproksimacije. Polinomijalneaproksimacije. Sinteza filtara.Literatura:1. R. Horvat: Sinteza električnih mreža, Nauč<strong>na</strong> knjiga, Beograd, 1980.2. G. C. Temes, J. W. LaPATRA: Introduction to Circuit Synthesis and Design, McGRAW-HILL, 1977PA7908PREDMET:SOFTVERSKI ALATI ZA PROJEKTOVANJE U MTTFOND ČASOVA: 3+1Uvod. Istorijski razvoj projektovanja mikrotalasnih kola pomoću raču<strong>na</strong>ra. Softveri koji se koriste umikrotalasnoj tehnici. Optimizacioni algoritmi kao standardni alat pri projektovanju mikrotalasnih kola isklopova pomoću raču<strong>na</strong>ra. Pregled algoritama koji se <strong>na</strong>jčešće sreću u okviru softverskih paketa.Literatura:1. A. R. Djordjević, M. B. Bazdar, G. Vitošević, T. K. Sarkar, R. F. Harrington, MATPAR ScatteringParameters of Microwave Networks with Multiconductor Transmission Lines, Norwood, MA: Artech House,1990.2. Microwave Office: http://www.appwave.com/3. Zeland software http://www.zeland.comDS8701PREDMET:ISTORIJA IDEJA I TEORIJA U ELEKTROTEHNICIFOND ČASOVA 3+1Ra<strong>na</strong> istorija ideja o elektricitetu i magnetizmu do XIX vijeka: Thales, Peregrinius, Gilbert, Gray,Muschenbroek, Newton, Franklin, Galvani, Volta. Počeci kvantitativne ere i prvi pro<strong>na</strong>lasci: Coulomb,Ampère, Faraday, Watson, Davy. Osnovni zakoni i elektromagnetska teorija polja u nepokretnim sredi<strong>na</strong>ma:Oersted, Joule, Henry, Kirchoff, Faraday, Maxwell, Thompson. Elektronska treorija i fotoelektrični efekat:Lorentz, Helmoholz, Wiechert, Kaufmann, Thomson, Millikan, Hertz, Hallwachs, Le<strong>na</strong>rd, Einstein.Elektrodi<strong>na</strong>mika pokretnih sredi<strong>na</strong>: Lorentz, Einstein. Glavni elektrotehnički pro<strong>na</strong>lasci u XIX i XX vijeku:telegraf, telefon, polifaz<strong>na</strong> obrt<strong>na</strong> polja, električni generator i motori jednosmjerne i <strong>na</strong>izmjenične struje,transformator, radio, rentgen, elektronska cijev, tranzistor, televizija i sl.Literatura:1. W. Saslow: “Electricity, Magnetism and Light”, Academic Press, Amsterdam, Boston, New York, 2002.2. J. F. Keithley: “The Story of Electrical and Magnetic Measurements, From 500 BC to the 1940.”, IEEEPress, New York, 1999.3. J. Surutka: “Elektromagnetika”, Građevinska knjiga, Beograd, 1966.4. P.W Kingsford: “Electrical Engineering: A History of the Men and the Ideas”, St. Martin’s Press, New York,1970.DS8901PREDMET:IZABRANA POGLAVLJA MODERNE FIZIKEFOND ČASOVA: 3+1Oscilacije; Talasi; Mehanika tečnosti i gasova; Termofizika; Termodi<strong>na</strong>mika; Geometrijska optika; Fizuička(talas<strong>na</strong>) optika; Kvant<strong>na</strong> fizika; Atomska fizika; Nuklear<strong>na</strong> fizika; Relativnost; Čestič<strong>na</strong> priroda talasa;Talas<strong>na</strong> priroda čestica; Atomska struktura; Kvant<strong>na</strong> mehanika; Kvant<strong>na</strong> teorija za atom vodonika;Višeelektronski atomi; Molekuli.Napome<strong>na</strong>: Student bira uz dogovor sa <strong>na</strong>stavnikom i akademskim savjetnikom do 3 poglavlja.Literatura:1. Resnic, Halliday, Krane: "Physics," Vol. 1 and 2, fifth edition.2. Arthur Beiser: "Concepts of modern physics".DS8902PREDMET:PRIMJENA PLAZME U KVANTNOJ ELEKTRONICI-LASERIFOND ČASOVA: 3+1Interakcija zračenja sa materijom; Radijativ<strong>na</strong> izmje<strong>na</strong> energije; Sponta<strong>na</strong> emisija kao izvor šuma; Stvaranjeinverzne <strong>na</strong>seljenosti; Tehnike stvaranja inverzne <strong>na</strong>seljenosti; Laserski oscilator;Uslovi za prag oscilovanjamoda; Gasni laseri; Ekscitacija gornjeg laserskog nivoa uz jonizaciju molekula ili jonizaciju atoma; Ekscitacija


gornjeg laserskog nivoa neelastičnim sudarima atoma i molekula; Laserski pojačavači; Laserski oscilator;Optički rezo<strong>na</strong>tori i prostiranje laserskih zraka; Talas<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza laserskih zraka i rezo<strong>na</strong>tora.Literatura:1. N. Konjević: Uvod u kvantnu elektroniku-laseri.2. W. Demtroder: Laser spectroscopy.DS8903PREDMET:FIZIKA MATERIJALAFOND ČASOVA: 3+1Zonska struktura materijala: Što dovodi do toga da se neki materijali po<strong>na</strong>šaju kao metali, neki kao izolatori aneki kao poluprovodnici; Fizika poluprovodnika: Razmijevanje fizike p-n spoja koji stoji iza cjelokupnemikroelektronske industrije. Superprovodni materijali: Neobične osobine materijala čiji je električni otporjed<strong>na</strong>k nuli, sa <strong>na</strong>glaskom <strong>na</strong> primjeni u elektronici. Materijali sa negativnim indeksom prelamanja: Egzotičneoptičke osobine vještačkih materijala kod kojih je istovremeno dielektrič<strong>na</strong> permitivnost e


formule). Cilindrične (Beselove) funkcije. Sferne funkcije. Rješavanje osnovnih diferencijalnih jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong>elektromagnetskog polja pomoću specijalnih funkcija (metod razdvajanja promjenljivih).Literatura:1. D.Mitrinović: Uvod u specijalne funkcije, Gradjevinska knjiga, beograd, 1972.2. A.Nikiforov, V.Ouvarov, Elements de la tehorie des fonctions speciales, Mir, Moscow, 1976.DS8907PREDMET:TEORIJA APROKSIMACIJA I OPTIMIZACIJA U ELEKTROTEHNICIFOND ČASOVA: 3+1Aproksimacija funkcija pomoću polinoma. Aproksimacija funkcija pomoću splajnova. Primje<strong>na</strong> <strong>na</strong> približnoizraču<strong>na</strong>vanje odredjenih integrala. Metodi bezuslovne optimizacije – Gradijentni metod, metod konjugovanihgradije<strong>na</strong>ta, Njutnov metod. Metodi uslovne optimizacije (optimizacije sa ograničenjima). Linearnoprogramiranje. Kvadratno programiranje. Konveksno programiranje. Optimalno upravljanje.Literatura:1. J. P.Laurent: Approximation et optimisation, Dunod, Paris, 1972.2. E.Polak: Computatio<strong>na</strong>l methods in optimization, Academic Press, New York – London, 19713. B.Marcus, T.Lee, Optimal control theory, Wiley, New York, 1972.DS8908PREDMET:NEURALNE MREŽEFOND ČASOVA: 3+1Uvod u neuralne mreže. Biološke neuralne mreže i fiziologija neuro<strong>na</strong>. Vještačke neuralne mreže (ANN) –koncepti. Neuralni atributi. Bazični model neuro<strong>na</strong>. Karakteristike i parametri ANN. Topologije ANN.Perceptron i multiplayer perceptron. Tipovi učenja ANN. ADALINE i MADALINE modeli. Back –propagatio<strong>na</strong>lgoritam učenja. Winner-Takes-All algoritam učenja. Hopefield model. Algoritam ART (Adaptive Reso<strong>na</strong>nceTheory). Kompetitivni model učenja. Cognitron i neocognitron modeli ucenja. Drugi tipovi paradigmi.Literatura:1. Stamatios V. Kartalopoulos: “Understanding neural network and fuzzy logic”, , IEEE Press, New York1996.J.S.R. Jang & others: “Neuro fuzzy and soft computing”, Prentice Hall, NJ 1997.DS8909PREDMET:FUZZY LOGIKAFOND ČASOVA: 3+1Definicija. Fazi skupovi. Fazi funkcija pripadnosti. Predstavljanje fazi funkcija pripadnosti: Trapezoid<strong>na</strong>,Trougao<strong>na</strong>, Pravolinijska i Zvo<strong>na</strong>sta fazi funkcija pripadnosti. Operacije <strong>na</strong>d fazi skupovima (komplement,presjek, unija). Fazi kontroleri. Fazi-lingvistička pravila. Struktura fazi kontrolera. Blok za fazifikaciju. Fazisinglton. Blok za odlučivanje. Blok za defazifikaciju. Metod sredine maksimuma. Metod centra mase.Singlton defazifikacija. Projektovanje fazi kontrolera. Okviri spoz<strong>na</strong>je. Primjer okvira spoz<strong>na</strong>je. Fazineuronske mreže. Generalizovani neuroni. Operacije <strong>na</strong>d generalizovanim neuronima.Literatura:1. C. H. Chen: Fuzzy Logic and Neural Network Handbook, McGraw-Hill, 1996.2. Pero Subašić: Fazi logika i neuronske mreže, Tehnička knjiga, 1997.DS8910PREDMET:TEORIJA GRAFOVAFOND ČASOVA: 3+1Uvod u teoriju grafova: Osnovni pojmovi teorije grafova. Nezavisni ciklusi i stabla. Pla<strong>na</strong>rni grafovi. Bojenjegrafova. Broj unutrašnje i spoljašnje stabilnosti grafa. Eulerovi i Hamiltonovi putevi. Metrički problemi.Teorema Mengera i transportne mreže. Matrice u teoriji grafova. Linear<strong>na</strong> algebra i grafovi. Grupe i grafovi.Teorija grafova u a<strong>na</strong>lizi električnjih mreža: Graf mreže, Formulisanje jed<strong>na</strong>či<strong>na</strong> električnih mreža. Topološkaa<strong>na</strong>liza električnjih mreža. A<strong>na</strong>liza električnjih mreža pomoću protoka sig<strong>na</strong>la. Grafovi protoka sig<strong>na</strong>la iteorija povratne sprege.Literatura:Dragoš Cvetković, Mirko Milić: Teorija grafova i njene primjene, Nauč<strong>na</strong> knjiga Beograd, 1977DS8911PREDMET:GENETIČKI ALGORITMIFOND ČASOVA: 3+1


Uvod u evoluciono izraču<strong>na</strong>vanje. Osnovni elementi genetičke algoritama – istorijat i Hollandove ideje.Razlozi za uvođenje genetičkih algoritama – multimodalni problemi, problemi sa više ciljeva itd. Z<strong>na</strong>čajsheme i genetičkih algoritama. Pojmovi generacija, populacija, hromozom, mutacija i njihovo korišćenje ugenetičkim algoritmima. Multipopulacijski algoritmi. Evolucione strategije. Genetičko programiranje. Problemisa ograničenjima. Testiranje genetičkih strategija. Monte Carlo metod i Monte Carlo simulacije. Primje<strong>na</strong>genetičkih algoritama. Programski toolboxovi za rad sa genetičkim algoritmima.Literatura:1. Mitsuo Gen, Runwei Cheng : Genetic Algorithms and Engineering Design.DS8912PREDMET:TEORIJA DETEKCIJE I ESTIMACIJEFOND ČASOVA: 3+1Klasič<strong>na</strong> teorija hipoteza, Kriterijum detekcije, Višestruke i složene hipoteze, Detekcija determinističkogsig<strong>na</strong>la u bijelom i obojenom šumu, Detekcija stohastičkog sig<strong>na</strong>la u šumnom okruženju, Primje<strong>na</strong> <strong>na</strong>radarskim i so<strong>na</strong>rskim sig<strong>na</strong>lima, Estimacija parametara sig<strong>na</strong>la, Bias i varijansa estimacije.Literatura:H.L. Van Trees, Detection, Estimation, nd Modulation Theory, John Wiley & Sons, 1968.H.V. Poor, An Introduction to Sig<strong>na</strong>l Detection and Estimation, 2nd Ed., Spinger Verlag 1994.DS8913PREDMET:MATRIČNE TRANSFORMACIJE U ELEKTROENERGETICIFOND ČASOVA: 3+1Osnovni principi. Razlozi uvođenja transformacija. Fortescue-ova transformacija. Simetrične komponente.Transformatori i jedinične vrijednosti. Sprege transformatora i simetrične komponente impedanse. Rotacionemašine. Tranzijentne struje generatora, vremenske konstante, simetrične komponente impedanse rotacionihmaši<strong>na</strong>. Prenosni vodovi. Park-ova transformacija. Prostorni vektor. Konzervacija s<strong>na</strong>ge. TransformacijaClark-Concordia. Lyon-ova transformacija. Primje<strong>na</strong> transformacija u a<strong>na</strong>lizama nesimetričnih režimaelektričnih maši<strong>na</strong>, trofaznih električnih mreža i konvertora. Kompjuterske metode a<strong>na</strong>lize.Literatura:P.C.Krause: A<strong>na</strong>lysis of electric machinery, IEEE Press 1994J.L.Blackburn, B.L.Blackburn: Symmetrical components for power systems engineering, Marcel Dekker,1993.J.J.Grainger, W.D.Stevenson, Power system a<strong>na</strong>lysis, McGraw Hill 1994A.E.Fitzgerald, C.Kingsley, S.D.Umans: Electric Machinery, McGraw Hill professio<strong>na</strong>l, sixth edition, 2002.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!