1.3.1.A. Habsburški fortifikacijski sustav na jugoistoku Europe od ...
1.3.1.A. Habsburški fortifikacijski sustav na jugoistoku Europe od ...
1.3.1.A. Habsburški fortifikacijski sustav na jugoistoku Europe od ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
36Habsburški <strong>fortifikacijski</strong> <strong>sustav</strong>uočiti i u arhitekturi (civilnoj, sakralnoj i vojnoj). Habsburškaarhitektura, pak, slijedila je vojne i političke zadaćete <strong>na</strong>glo prekida veze s urbanističkim <strong>na</strong>slijeđem i osmanlijskomtradicijom, utemeljujući novi kriteriji prostornoguređenja. No, zbog neprestane ratne opasnosti i velikeživotne nesigurnosti nije, međutim, bilo sigurnosnih uvjetaza s<strong>na</strong>žniji urbanistički razvoj i gradnju reprezentativnihcivilnih objekata. Stoga se rat <strong>na</strong>metnuo kao glavni građevničinitelj (u obliku skromnoga i reduciranog baroknogavojnog asketizma), a fortifikacije su, sa vojnima i sakralnimobjektima, postale v<strong>od</strong>eći urbanistički elementi.Habsburška je Mo<strong>na</strong>rhija, <strong>od</strong>mah po potpisivanju Mira uSrijemskim Karlovcima 1699. g<strong>od</strong>ine, <strong>od</strong>lučila ustrojiti uSlavoniji i Srijemu novi obrambeno-tvrđavski pojas. Naizabranim je mjestima vojska predložila izgradnju suvremenihtvrđava, tvrđavskih <strong>na</strong>selja i <strong>sustav</strong>a čardaka. No,realizaciju te ideje vojni vrh je počeo prov<strong>od</strong>iti tek <strong>na</strong>konšto su vojni stratezi izabrali <strong>od</strong>govarajuća strategijskamjesta. U slavonsko-srijemskome p<strong>od</strong>ručju izgradnja novihtvrđava u Petrovaradinu i Osijeku počela je <strong>od</strong>mah <strong>na</strong>konoslobođenja <strong>od</strong> osmanlijske vlasti, dok se posavske tvrđaveu Rači, Br<strong>od</strong>u i Gradiški ob<strong>na</strong>vljalo do i poslije Karlovačkogmira. 6 Beograd, Petrovaradin i Osijek su primjeri većihtvrđavskih <strong>na</strong>selja, za razliku <strong>od</strong> primjerice Br<strong>od</strong>a koji jeplaniran isključivo kao voj<strong>na</strong> tvrđava. Ranije su utvrde višeštitile <strong>na</strong>selja, a <strong>od</strong> 18. st. novi <strong>na</strong>čin ratovanja držao jeutvrđenja <strong>na</strong> strateškim pravcima primarnima, a civil<strong>na</strong> <strong>na</strong>seljasekundarnima. Stvaranje novoga obrambenog pojasabilo je u skladu s tadašnjima vojnim zahtjevima zaštite6 Usp. V. Bedenko, Urbanistička prošlost Stare Gradiške, G<strong>od</strong>išnjak zaštitespomenika kulture Hrvatske, br. 2-3, Zagreb, 1976.-1977., 111.
Change language