1.3.1.A. Habsburški fortifikacijski sustav na jugoistoku Europe od ...

40Habsburški fortifikacijski sustavsamostana tijekom 18. st. srednjovjekovni i osmanlijskibedemi brodskog naselja izgubili su svoju obrambenuvažnost, pa su, kao i prokopi (grabišta), srušeni i zaravnani.Brodsko naselje u obliku izduženog pravokutnika (podijeljenona četiri jednaka kvadrata) postalo je podgrađetvrđave (tvrđavsko podgrađe), dok je njegov zapadnikvadrat srušen te iskorišten za projektnu jezgru novebarokne tvrđave.U prvome razdoblju (1715.-1724.), a nakon projektiranja iiskolčavanja obrisa tvrđave, izgrađena je unutarnja (osnovna,kvadratna) obrambena jezgra sa četiri bastiona, međusobnopovezana sa četiri spojna bedema (kurtine). Ta jejezgra najprije građena zemljanim nabojem i drvom, anakon potpisivanja Požarevačkog mira 1718. obzidana jeopekom. U drugome razdoblju (1724.-1738.), pak, jezgraje fortifikacijski dopunjena s tri revelina, hornverkom (rogovljastautvrda s dva polubastiona okrenuta prema Savi) i,djelomično, bastionskim uškama, pri čemu je taj unutarnjiobrambeni pojas tvrđave zaštićen i glavnim obrambenimprokopom (grabištem), širine 28-36,5 m. Potonje je razdobljeobilježeno Doxatovim graditeljskim utjecajem, kontroverznimdjelovanjem zapovjednika brodske tvrđaveJohana Trencka i ponovnim životom, nakon 35 godina,stanovnika Bosanskoga i Slavonskog Posavlja u jednojdržavi – ovaj put u Habsburškoj Monarhiji.4.3. Račka tvrđavaPlan o gradnji modernije tvrđave u Rači ostvaren je tekpotkraj 18. st., a do tada je stara utvrda uspješno obavljala