13.07.2015 Views

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

4. Spasavanje deceUgao Visokog Stevana i DubrovačkePorodica BenAvrama je pre nemačke okupacije živela u Jevrejskoj13. Porodicu su činili Saul BenAvrama, njegova suprugaEster, njihovo troje dece: Hajm (19), Roza (12) i Josef (10), kao injihova baka Barbara. Saul BenAvrama i njegov stariji sin Hajm,kao odrasli Jevreji, bili su primorani da obavljaju teške poslovečišćenja ruševina nakon aprilskog bombardovanja, pri čemu subili izloženi ponižavanjima i maltretiranju od strane nacista. Sauli Hajm su lišeni slobode u leto 1941. Porodica nije saznala kada sui gde ubijeni. Pretpostavlja se da su, zajedno sa ostalim odraslimjevrejskim muškarcima iz Beograda, stradali kao zatočenici logoraTopovske šupe.Na Dorćolu, u neposrednoj blizini porodice BenAvrama stanovaoje obućar Pal Žamboki, Mađar poreklom iz Kanjiže, koga susugrađani zvali Čika Pavle, koji se nakon izučenog zanata u Beču,početkom 20. veka, doselio u Beograd. Pavle Žamboki je imaoobućarsku radnju na uglu Ulice Visokog Stevana i Dubrovačke.Pavle je imao veliki broj prijatelja na Dorćolu, odnosno na Jaliji, ukraju koji je bio nastanjen siromašnim jevrejskim stanovništvom.Dečak Josef BenAvrama pomagao je Čika Pavlu u raznošenjuobuće mušterijama.Početkom okupacije, Pavle je kao znalac nemačkog pozvan uGestapo za prevodioca. Prema sećanju Josefa BenAvrama, kojeje zabeležio publicista Milan Fogel, Pavle je pomagao svojimsugrađanima koliko je mogao, a kada je počelo odvođenje dorćolskihJevreja, odnosno žena i dece, u logor na Starom sajmištu, Pavle jedošao da ih isprati, jer nikako nije mogao da prihvati da će u logorbiti odvođena i deca. Pavle je predložio Ester BenAvrama da njui njenu decu skloni na sigurno. Ester nije htela da baka Barbarasama ode u logor, ali je prihvatila da Pavle skloni decu. Pavle jezamolio svoju poznanicu Vidu (nažalost, u literaturi se ne navodenjeno puno ime i prezime), koja je stanovala u blizini Bajlonijevepijace, da primi decu, što je ona bez zadrške prihvatila.Kako navodi Milan Fogel, Pavle je svojevremeno pomagao i svommlađem kolegi, obućaru Joci Ćiriću, koji je bio sklon alkoholu.Ćirić je doznao da je Pavle sklonio dvoje jevrejske dece i počeo jeda ga novčano ucenjuje. Kako bi zaštitio decu, Pavle je odlučio daih skloni iz Beograda. Najpre je februara 1942. omogućio ilegalno92

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!