13.07.2015 Views

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Vešanje petorice komunista na Terazijama, 17. avgusta 1941.godine, izvedeno je u cilju zastrašivanja stanovnika glavnog grada,zarad manifestovanja svemoći okupatora i njegovih pomagača, ali izbog međusobnog ohrabrivanja nacističkog okupatora i domaćihfašista usled sve učestalijih atentata, diverzija i sabotaža koje supreduzimali komunisti u Beogradu.Dva dana nakon ubistva 42 banjička logoraša i zatočenika zatvoraSpecijalne policije kao i 14 meštana sela Skela pokraj Obrenovca(odmazda, koja je podrazumevala i vešanje, izvršena je zbogubistva jednog nemačkog poručnika i trojice podoficira, 14. avgusta1941, u ovom selu, od strane boraca Posavskog NOP odreda),usledilo je novo vešanje. Inicijator i glavni organizator vešanja ucentru Beograda bio je SS-major Karl Kraus, prvi šef beogradskogGestapoa, dok je njegov glavni pomagač bio šef Uprave gradaBeograda, Dragi Jovanović. Egzekuciju je načelno odobriogeneral Hajnrih Dankelman, vojni zapovednik Srbije, a izvršenje jepovereno Ajnzackomandi (Einsatzkommando) i Specijalnojpoliciji. Na sastanku kod Dankelmana, Kraus i njegov pretpostavljenikonstatovali su da se „Beograđani, uprkos preduzetim merama,nisu umirili i da se u gradu nastavljaju akcije protiv okupacionesile i komesarskog upravno-policijskog aparata. To iziskuje sprovođenjeegzemplarne odmazde u Beogradu radi efektnog zastrašivanjastanovništva. Kraus se energično zalagao da to bude vešanjeu centru grada.“ Dankelman je na narednom sastanku zaključio da„žrtve odmazde treba jasno označiti kao krivce iz komunističkihredova, kako se ne bi izazvao opšti revolt i uzburkala nacionalnaosećanja stanovništva“. Žrtve su odabrane među nedavnim uhapšenicimaSpecijalne policije i Gestapoa.Uhapšenik Gestapoa, lišen slobode samo dan pre egzekucije, zvaose Milorad Pokrajac, učenik VII razreda gimnazije, rođen 1924. uVinkovcima, gde je živeo do 22. juna 1941. kada je izbegao u Beograd(prethodno su ustaše u Vinkovcima, aprila 1941, ubile njegovog ocaNikolu). Uhapšen je zbog pokušaja atentata na nemačkog narednikau Dositejevoj ulici, neposredno pred zgradom u kojoj je stanovao.Od četiri uhapšenika Specijalne policije, dvojica su bili radnici izBeograda, a dvojica zarobljeni partizani, seljaci iz kosmajskogsreza. Jovan Janković, rođen u Donjoj Morači u Crnoj Gori 1920,bio je zaposlen u krojačkoj radnji Mladena Lakovića u Ulici knezaMihaila 9. Poput Pokrajca, uhapšen je svega jedan dan pre pogubljenja.Janković je takođe pokušao atentat, ali na agenta Specijalnepolicije Životu Jeremića, 14. avgusta 1941, u Bulevaru kralja60

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!