13.07.2015 Views

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

su bili pošteđeni Romi „čiste ciganskekrvi“, zatim oni koji su se integrisali udruštvo, kao i oni koji su se dokazali unemačkoj vojsci. U praksi su izuzecibili retki. U novembru 1943, Himlerje izdao naredbu koja je Rome, u „tretmanu“u koncentracionim logorima,izjednačila sa Jevrejima. U okupiranojSrbiji, Romi su streljani tokom 1941.i početkom 1942. godine, u logoru„Topovske šupe“. Žene i deca su bilizatvoreni u logoru na Sajmištu. Tačanbroj ubijenih Roma u Srbiji se ne zna.Procenjuje se da je ubijeno do 12.000ljudi. Ne zna se tačan broj ubijenihRoma u Evropi. Brojke variraju, jerne postoje precizni predratni podaci.Procenjuje se da je ubijeno do 30% celokupnepopulacije, to jest, od 130.565do pola miliona ljudi, po nekima i više.Savezna Republika Nemačka formalnoje priznala genocid nad Romimatek 1982. godine, tako da Romiprvobitno nisu bili uključeni u Zakono odšteti (1949). Formalne državneinicijative u vezi sa istragom genocidanad Romima i reparacije preživelimadošle su od Švajcarske, koja jeosnovala komisiju za istraživanje, kaoi Rumunije, čiji se predsednik TrajanBasesku izvinio (oktobar 2007), delomi na romskom jeziku, zbog ulogeRumunije u deportovanju Roma ulogore smrti.Literatura: Janos Barsony, Facts and Debates:The Roma Holocaust in Pharrajimos:The Fate of the Roma During the Holocaust,ed. Janos Barsony and Agnes Daroczi,New York, 2008.; Isabel Fonseca, Bury MeStanding: The Gypsies and their Journey,New York, 1995; Ian Hancock, Responsesto the Porrajmos: The Romani Holocaustin Rosenbaum, Alan S., ed., Is the HolocaustUnique? Boulder & Oxford, 1996; IanHancock, „Romanis and the Holocaust:Reevaluation and an Overview“, TheHistoriography of the Holocaust, New York,2004; Donald Kenrick, & Grattan Puxon,The Destiny of Europe’s Gypsies, New York,1972; Leh Mruz, 2002, „Nesećanje nijezaboravljanje: Cigani-Romi i Holokaust“,Kultura: časopis za teoriju i sociologijukulture i kulturnu politiku, br. 103/104, str.97–121, http://www.zaprokul.org.rs/Media/Document/CasopisKultura/1639.pdf;The International School for HolocaustStudies u Shoah Resource Center, Gypsies,članak, http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%206324.pdf; State Museum of Auschwitz-Birkenau,Memorial Book: The Gypsies at Auschwitz-Birkenau, Munich, 1993.RelativizacijafašističkihzločinaNakon slomaevropskog socijalizmaradikalno je izmenjenakultura sećanja naDrugi svetski rat. Zbog potrebenacionalističke ideologije za kontinuitetomsa nacionalnim elementimaprošlosti, političke elite i revizionističkainteligencija nametnuli sunove obrasce sećanja, koji relativizujuzločine fašista, rehabilituju kvislinge ikoji sve što je antifašističko odbacujukao totalitarno.Prekrajanje istorije Drugog svetskograta u današnjoj Srbiji odlikuje težnjada se odgovornost lokalnih kolaboracionistasvede na minimum, uprkosbrojnim istorijskim izvorima kojirasvetljavaju njihovo učešće u kolaboraciji,zločinima i realizaciji Holokausta,kao i normalizacija ideologijeravnogorskog četničkog pokreta,koji se predstavlja kao jedan od dvameđusobno sukobljena antifašističkapokreta, dok se kolaboracija sa okupacionimsnagama i zločini nad civilimazaboravljaju.Odgovornost lokalnih kvislinških vlastiza Holokaust se prećutkuje. Uprkostome što je Beograd imao jedan od296

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!