13.07.2015 Views

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

LogoriuništenjaPosle Vanzejske konferencije(Wannseekonferenz) ujanuaru 1942. godine, počinjeprojekat uništenja evropskih Jevrejau logorima smrti, koji su Nemcieufemistički zvali „konačno rešenjejevrejskog pitanja u Evropi“ (Endlösungder Judenfrage). Proces je bioprecizno organizovan, a sastojao se odhapšenja, transporta, ubijanja gasom,kremiranja i industrijske preradedelova leševa (zlatnih zuba i proteza,kostiju za sapune, kose za tekstilnuindustriju, itd.).Nacisti su u okupiranoj Poljskoj i drugimmestima, od 1942. do 1944, počelida raspuštaju prethodno formiranageta, deportujući civile u logore smrti,koji su za tu namenu bili opremljenigasnim komorama i krematorijumima.Prva ubijanja u gasnim komoramapočela su u logoru Helmno (polj.,Chełmno, nem., Kulmhof), u koji suprebačeni Jevreji iz Lođskog geta.Pored toga, logori za istrebljenjeJevreja, Roma i slovenskog stanovništvasa okupiranih područja bili su iBelzec, Sobibor, Treblinka, Majdaneki Aušvic-Birkenau. Dalje deportacijeslede i iz ostalih okupiranih teritorija,a intenziviraju se s napredovanjemnemačke armije u Sovjetskom Savezu.Literatura: J. Daniel Goldhagen, Hitlerovidobrovoljni dželati, Beograd, 1998; GeorgeMosse, Do konačnog rešenja. Istorijarasizma u Evropi, Beograd, 2005; MilanKoljanin, „Represija kao sistem: logori uokupiranoj Srbiji 1941–1945“, Hereticus,1, 2007.Nacionalizam,imperijalizam ikolonijalizamNacionalizam sedefiniše kao političkiprincip koji se zalažeza poklapanje političkih(državnih) ietničkih granica, a formira se oko etničkezajednice na najvećem stepenurazvoja – nacije. Naciju čini stanovništvokoje se ujedinjuje oko nacionalnihmitova, zajedničke tradicije, zajedničkogkolektivnog sećanja, masovne javnekulture, teritorije, institucionalnozajamčenih prava, te osećaja solidarnostisa drugim pripadnicima.Glavne odlike nacionalizma su shvatanjeda je svet podeljen na nacije, da jetakav poredak pravedan i prirodan, dasvaka nacija ima svoju individualnosti istoriju, da je nacija izvor političkemoći i da je uslov čovekove slobodepripadnost određenoj naciji. Takođe,nacionalizam insistira na tome da jesudbina nacije izraz sudbine pojedincai da je njegova dužnost da svojeinterese potpuno podredi interesimanacije. Nacionalizam se održava iprenosi na nove generacije prekonacionalnih simbola (grb, zastava,nošnja), običaja i ceremonija, kojipodstiču nacionalne osećaje širokihnarodnih masa i podsećaju na istorijskutrajnost, mučeništvo i junaštvonacije i njenih pripadnika.Postoji mnogo tipologija nacionalizma,među kojima je poznatijaVelerova (Hans-Urlich Wehler) tipologijanacionalizma prema razvojnimfazama. Nacionalizam se tu deli na:Integrativni: država nacionalizmomintegriše različite etničke grupe ujedinstvenu naciju (primer je prvafaza oblikovanja francuske i američkenacije);Ujediniteljski nacionalizam: odposebnih delova jedne nacije stvarase, ujedinjenjem u nacionalnu državu,jedinstvena nacija;Secesionistički: razbijanjem moćnihvišenarodnih imperija stvaraju seposebne nacije;285

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!