13.07.2015 Views

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

Mesta stradanja i antifašističke borbe u ... - Starosajmiste.info

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

anjičkog logora, kao i Jevreji koje su bugarske vlasti kao izbeglicevratile u Srbiju. Dva dana kasnije na Sajmište je doveženo i oko600 Roma. Po izveštaju Opunomoćenog i komandujućeg generalau Srbiji, do 15. decembra u logor je smešteno 5.281 lice, a početkom1942. godine još 200-300 osoba iz Topovskih šupa. Načelnik štabaraspuštene Jugoslovenske vojske Bogoljub Ilić, 31. decembra 1941.godine izvestio je Dušana Simovića i vladu u Londonu da „Jevrejaviše nema u Beogradu“. U toku naredna tri meseca u logor Zemunsu dovedeni i Jevreji iz Šabačkog logora, Niša, Kosovske Mitrovice,Kragujevca i Novog Pazara.Jevrejski logor na Sajmištu bio je sabirni, ali je, kako se navodi uliteraturi, po tipu definisan kao koncentracioni logor, pod upravomPolicije bezbednosti i Službe bezbednosti. Finansiran je odprodaje jevrejske imovine, kojom je raspolagao štab generalnogopunomoćenika za privredu u Srbiji, Nojhauzena. Upravnik i zamenikJevrejskog logora su bili SS podoficiri Herbert Andorfer iEdgar Enge. Pored nemačke uprave, Jevrejima je bilo prepuštenoodržavanje reda u logoru. Poput koncentracionih logora u Nemačkoji Poljskoj i on je imao organizovanu „logorašku samoupravu“.Najteži i najlošiji uslovi života u logoru bili su u paviljonu u kojije smešteno oko 600 Roma. Bile su to uglavnom članovi porodicaonih Roma koji su streljani tokom jeseni 1941. U prostoriji koja jeprokišnjavala, gotovo bez grejanja, živele su žene sa decom kojasu gladovala. Romska deca nisu dobijala ni dnevna sledovanjamleka, koja su obezbeđivana ostaloj deci u logoru. Romi u logorunisu imali svoju samoupravu. Za njih je od strane Jevrejske upraveodređena logorašica Jevrejka, čije puno ime nije na žalost zapamćeno.U svedočenjima preživelih pominje se samo kao medicinskasestra Matilda, žena koja se sa puno pažnje i ljubavi brinula oromskoj deci. U sećanjima logoraša je ostao zapamćen događajkada je kumovala bebi koju je upravo donela na svet, dajući jojime Logorka. Sestri Matildi je od januara 1942. pomagao mladićStevan Kostić, koji je bio komandir paviljona zadužen za održavanjereda. Prema izveštaju koje je Gradskom poglavarstvu Beogradmaja 1942 poslao v. d. Predstavnik jevrejske zajednice u logoru,tokom zime i proleća je umrlo 56 Roma, što je gotovo 10% zatočenih.Postotak umrlih Roma do početka proleća možda je bio i dvostrukoveći. Romi su sahranjivani pored logorske ograde, u velikojkrečani kraj Save, ili su njihova tela predavana beogradskoj opštini,koja ih je sahranjivala na gradskim grobljima. Sestra Matilda je184

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!