1070D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)u toè. 3. navode se dramska i dramsko-glazbena <strong>djela</strong>, dok se u toè. 4. navodekoreografska i pantomimska <strong>djela</strong>.Za dramska <strong>djela</strong> ne traži se neki dodatni preduvjet zaštite u smislu registracije.Ipak kod dramskih <strong>djela</strong> u cilju sprjeèavanja ili zaustavljanja povredaneèijih autorskih prava poželjno je da su <strong>djela</strong> objavljena, odnosno ako nisuobjavljena, da su dostavljena po nastanku kolektivnim zastupnicima odnosnostrukovnim udrugama koje skrbe za zaštitu statusa književnika i autora. 293.3. Neka pravna i teatrološka pitanja u svezi s dramskim djelimaUtvrdili smo da su dramska <strong>djela</strong> posebna kategorija autorskih <strong>djela</strong> u veæinizakonodavstava i meðunarodnih dokumenata s podruèja autorskog prava.Dakle, autorskopravna zaštita pruža se dramskom djelu, a ne kazališnojpredstavi. Iako je dramski tekst nedovršeni scenarij koji èeka uprizorenje i kojismisao dobiva tek u predstavi, predstava <strong>kao</strong> režijska vizualizacija teksta nijeprimarna. Dramski tekst je ipak primaran, pa nije stoga èudno da se upravoautora dramskog teksta posebno zaštiæuje autorskim pravom, <strong>kao</strong> i samonjegovo djelo, dok se predstava podvodi pod prikazivanje odnosno izvedbu ipodliježe zaštiti u sklopu srodnih izvoðaèkih prava. 30Posebno treba istaknuti da suvremeno kazalište ne koristi samo književnuvrstu drame <strong>kao</strong> dramski tekst. Suvremena je tendencija dramskog pisma dase s punim pravom poseže za bilo kojim tekstom radi eventualnog njegovoguprizorenja. Tako <strong>kao</strong> podloga kazališne predstave mogu poslužiti i drugeknjiževne vrste (pjesme, novele, romani i sl.), ali i neki drugi tekstovi koji mogupotpadati pod sasvim drugu kategoriju autorskih <strong>djela</strong> (primjerice privatnapisma, dnevnici i slièni privatni zapisi koji su objavljeni u obliku književnog<strong>djela</strong>, te nadalje autorski novinski radovi i sl.). Takoðer, danas se, primjerice,uprizorenje telefonskog imenika više ne smatra hirom ili neostvarenomzamisli, 31 a oèito je da se ne radi o dramskom djelu niti ijednom drugomautorskom djelu. Nekad je postojala i dramska vrsta – drama za èitanje (engl.closet drama, franc. Theater dans un fauteuil, njem. Lesedrama), koja u svojojizvornoj zamisli nije bila predodreðena za prikazivanje, nego samo za èitanjezbog otežanosti inscenacije (dužina teksta, velik broj likova, èeste izmjene dekorai sl.), ali danas i ona može poslužiti <strong>kao</strong> predložak za kazališnu predstavu. 32To ne znaèi da se i ta druga <strong>djela</strong>, bilo da imaju status odreðene kategorijeautorskih <strong>djela</strong> ili ne, samim tim što su poslužila <strong>kao</strong> tekstualna podloga zakazališnu inscenaciju, imaju smatrati dramskim djelima.29Primjerice kod nas Hrvatska <strong>autorska</strong> agencija odnosno Društvo hrvatskih književnika.30Detaljnije kod Gliha, I., Pravo umjetnika izvoðaèa u hrvatskom zakonodavstvu, ZbornikPravnog fakulteta Sveuèilišta u Rijeci, 22, 2001., 1, str. 155-180.31Pavis, P., op.cit., str. 65.32Meðu ova <strong>djela</strong> svrstavaju se Mussetova “Predstava u naslonjaèu”, Shelleyev “OsloboðeniPrometej”, Byronov “Manfred” i dr.
D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1071Dakle, u smislu autorskog prava posebno mjesto zauzimaju dramsko djeloi njegov autor. Ipak, uvijek nije bilo tako. Status dramskog <strong>djela</strong>, a samim timepogotovo i autora – dramatièara, mijenjao se kroz stoljeæa, od proizvoðaèateksta po narudžbi do osobe s gotovo prenaglašenim statusom u evolucijikazališne umjetnosti. Danas je dramatièar <strong>kao</strong> autor dramskog teksta za autorskopravo temeljna zaštiæena kategorija osoba u svezi s inscenacijom njegovog <strong>djela</strong>,a u teatrološkom smislu glavna, temeljna i prva karika u produkcijskom lancukoji dramski tekst “istanjuje” odnosno obogaæuje kroz režiju, glumaèku igru,konkretnu scensku igru i recepciju publike. 33Moramo apostrofirati i pravnu situaciju tzv. “kuænog pisca” ili “kuænogautora”, odnosno dramatièara koji je u radnom odnosu u odreðenoj kazališnojinstituciji, te kojem u opisu poslova stoji i stvaranje dramskih <strong>djela</strong> zarepertoarno izvoðenje u tom kazalištu. Dakle, radi se o autoru koji je svojimumjetnièkim djelovanjem vezan za odreðeno kazalište, i to u naèelu temeljemugovora o radu. 34 Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu prema èl. 75.ZAPSP-a, oznaèava djelo koje je za vrijeme trajanja radnog odnosa kododreðenog poslodavca stvorio autor – zaposlenik izvršavajuæi svoje obveze ilipo uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu autorskog <strong>djela</strong> stvorenog uradnom odnosu ureðuju se ZAPSP-om, ugovorom o radu ili drugim aktom kojimse ureðuje radni odnos. Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju<strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>, ugovorom o radu odreðuje se, izmeðu ostalog, stjeèe liposlodavac pravo na iskorištavanje autorskog <strong>djela</strong>, te posebice, ako ga stjeèe,opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog <strong>djela</strong>. Ako ZAPSP-om,ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureðuje radni odnos nije drukèijeodreðeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ogranièenja. 35U praksi autor dramskog <strong>djela</strong> u naèelu zadržava autorsko pravo na ovom djelu,ali obièno mu se ne isplaæuju tantijeme za iskorištavanje odnosno prikazivanje<strong>djela</strong> u izvedbi matiènog kazališta.4. Autorsko pravo i koreografska i pantomimska <strong>djela</strong>4.1. Odreðenje koreografskih i pantomimskih <strong>djela</strong>Izvedbena praksa danas briše granice izmeðu govornog kazališta, pjevanja,mime, plesnog kazališta, plesa, itd. Ali sagledavajuæi zaštitu autorskih prava usvezi s ovim djelima, nužno se je držati terminologije zakona i meðunarodnih33Ibid., str. 66.34Isti termin može se rabiti i za autora koji je vezan za odreðeno kazalište i ugovorom odugoroènoj suradnji a ne ugovorom o radu, dakle èija se dramska <strong>djela</strong> izvode prvenstveno unekom odreðenom kazalištu. Meðutim, kod toga je situacija sasvim drukèija i ne potpada podposebne autorskopravne odredbe.35Von Lewinski, S., Autorska <strong>djela</strong> stvorena u radnom odnosu, Zbornik Hrvatskog društva zaautorsko pravo, Zagreb, 2004., vol. 5., str. 116.-117.
- Page 3 and 4: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 5 and 6: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 7: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 11 and 12: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 13 and 14: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 15 and 16: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 17 and 18: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 19 and 20: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 21 and 22: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 23 and 24: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 25 and 26: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 27 and 28: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 29 and 30: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 31 and 32: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 33 and 34: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 35 and 36: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 37 and 38: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 39 and 40: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 41: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao