Kazališna djela kao autorska djela

1070D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)u toè. 3. navode se dramska i dramsko-glazbena djela, dok se u toè. 4. navodekoreografska i pantomimska djela.Za dramska djela ne traži se neki dodatni preduvjet zaštite u smislu registracije.Ipak kod dramskih djela u cilju sprjeèavanja ili zaustavljanja povredaneèijih autorskih prava poželjno je da su djela objavljena, odnosno ako nisuobjavljena, da su dostavljena po nastanku kolektivnim zastupnicima odnosnostrukovnim udrugama koje skrbe za zaštitu statusa književnika i autora. 293.3. Neka pravna i teatrološka pitanja u svezi s dramskim djelimaUtvrdili smo da su dramska djela posebna kategorija autorskih djela u veæinizakonodavstava i meðunarodnih dokumenata s podruèja autorskog prava.Dakle, autorskopravna zaštita pruža se dramskom djelu, a ne kazališnojpredstavi. Iako je dramski tekst nedovršeni scenarij koji èeka uprizorenje i kojismisao dobiva tek u predstavi, predstava kao režijska vizualizacija teksta nijeprimarna. Dramski tekst je ipak primaran, pa nije stoga èudno da se upravoautora dramskog teksta posebno zaštiæuje autorskim pravom, kao i samonjegovo djelo, dok se predstava podvodi pod prikazivanje odnosno izvedbu ipodliježe zaštiti u sklopu srodnih izvoðaèkih prava. 30Posebno treba istaknuti da suvremeno kazalište ne koristi samo književnuvrstu drame kao dramski tekst. Suvremena je tendencija dramskog pisma dase s punim pravom poseže za bilo kojim tekstom radi eventualnog njegovoguprizorenja. Tako kao podloga kazališne predstave mogu poslužiti i drugeknjiževne vrste (pjesme, novele, romani i sl.), ali i neki drugi tekstovi koji mogupotpadati pod sasvim drugu kategoriju autorskih djela (primjerice privatnapisma, dnevnici i slièni privatni zapisi koji su objavljeni u obliku književnogdjela, te nadalje autorski novinski radovi i sl.). Takoðer, danas se, primjerice,uprizorenje telefonskog imenika više ne smatra hirom ili neostvarenomzamisli, 31 a oèito je da se ne radi o dramskom djelu niti ijednom drugomautorskom djelu. Nekad je postojala i dramska vrsta – drama za èitanje (engl.closet drama, franc. Theater dans un fauteuil, njem. Lesedrama), koja u svojojizvornoj zamisli nije bila predodreðena za prikazivanje, nego samo za èitanjezbog otežanosti inscenacije (dužina teksta, velik broj likova, èeste izmjene dekorai sl.), ali danas i ona može poslužiti kao predložak za kazališnu predstavu. 32To ne znaèi da se i ta druga djela, bilo da imaju status odreðene kategorijeautorskih djela ili ne, samim tim što su poslužila kao tekstualna podloga zakazališnu inscenaciju, imaju smatrati dramskim djelima.29Primjerice kod nas Hrvatska autorska agencija odnosno Društvo hrvatskih književnika.30Detaljnije kod Gliha, I., Pravo umjetnika izvoðaèa u hrvatskom zakonodavstvu, ZbornikPravnog fakulteta Sveuèilišta u Rijeci, 22, 2001., 1, str. 155-180.31Pavis, P., op.cit., str. 65.32Meðu ova djela svrstavaju se Mussetova “Predstava u naslonjaèu”, Shelleyev “OsloboðeniPrometej”, Byronov “Manfred” i dr.