Kazališna djela kao autorska djela

D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1069zakonskih tekstova s podruèja autorskog prava možemo uoèiti i ona rješenjapo kojima ova djela nisu izdvojena u posebnu vrstu autorskih djela, nego suobuhvaæena odreðenjem književnih djela za dramska djela odnosno glazbenihdjela za dramsko-glazbena djela. 26Ipak, kako je veæ navedeno neka rijetka zakonodavstva eksplicitno navodekazališna ili scenska djela kao zakonsku kategoriju. 27Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetnièkih djela iz 1886. godine,s posljednjom novelom od 28. rujna 1979. godine, predviða zaštitu prava autoraknjiževnih i umjetnièkih djela (engl. literary and artistic works) u zemljamakoje su èlanice Konvencije. Pojam “književna i umjetnièka djela” ukljuèujesvaku tvorevinu na književnom, znanstvenom i umjetnièkom polju, neovisnoo naèinu ili formi njihove ekspresije.Takvo izražavanje podrazumijeva, meðuostalima, i dramska djela i dramsko-glazbena djela. 28Naš ZAPSP takoðer ne sadrži u egzemplifikativnom navoðenju osobitihautorskih djela kazališna djela kao posebnu kategoriju. U èl. 2. st. 2. ZAPSP-a25Tako primjerice u èl. 7. st. 1. toè. III brazilskog Law No. 9610 of February 19, 1998 onCopyright and Neighbouring Rights; èl. 1. st.1. ranijeg danskog Act on Copyright 1995; èl. L.112-2.toè. 3. francuskog Law on the Intellectual Property, No. 92-597 of July 1, 1992, posljednji putnoveliranog 2003..; èl. 2. st. 1. toè. 1. i 2. talijanskog Law for the Protection of Copyright andNeighbouring Rights, No. 633 of April 22, 1941, as last amended by Decree Law No. 68, April 9,2003. vidi kod Gaudenzi A.S., Il Nuovo Diritto D’autore, Maggioli Editore, Rimini, 2002., str.28.; èl. 7. st.1. ruskog Law on Copyright and Neighbouring Rights No 5315, July 9, 1993,izmijenjenog 1995.; te èl. 2. st. 1. Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetnièkih djela,vidi kod Gliha: op.cit., str. 189. Slovenski Copyright and Related Rights Act of March 30, 1995.u èl. 5. st. 2. toè. 4. navedenim djelima pridodaje i lutkarska djela. Detaljnije o kazališnim djelimau slovenskom autorskom pravu kod Trampuž, M., Avtorsko pravo, Cankarjeva založba, Ljubljana,2000., str. 98.26Vidi npr. odredbu èl. 2. st.1. toè. 1. i 2. njemaèkog Law on Copyright and NeighbouringRights of September 9, 1965, as last amended by the Law of 2002.; èl. 2. st. 1. toè. 1. austrijskogCopyright Law; odnosno èl. 1. st. 2.a švicarskog Federal Law on Copyright and NeighbouringRights of October 9, 1992, as amended by the Law of December 16, 1994.27Tako norveški Act No 2 of May, 12, 1961, last amended of July 1, 2001., u èl. 1. st. 2. toè.3. meðu autorskim djelima navodi i djela za scensku izvedbu. Sliènu odredbu ima i bugarski Lawon Copyright and Neighbouring Rights of 1993., mod. 1994., 1999., 2000. & 2002., u èl. 3. st.toè. 3. gdje se meðu ostalima autorskim djelima smatraju i djela izvedbenih umjetnosti kao što sudramska, dramsko-glazbena, pantomimska i koreografska djela. Austrijski zakon sa zadnjomnovelom iz 2003. u èl. 2 navodi da se književnim djelima smatraju i scenska djela. Posebnu situacijunalazimo u Zakonu o autorskom i srodnim pravima Srbije i Crne Gore (Sl.l. SCG, 61/04.) gdje semeðu autorskim djelima nabrajaju i dramska i dramsko-glazbena djela, ali, što je posebnointeresantno, u èl. 2. st. 2. toè. 10. i kazališna režija kao zasebna kategorija autorskih djela. Ovoje rezultanta stajališta srpske autorske doktrine po kojoj se autorsko djelo sastoji u samoj kazališnoj,opernoj, baletnoj i pantomimskoj predstavi. Vidi za ta stajališta kod Markoviæ, S.M., op.cit., str.132. Za stajališta koja odrièu kazališnoj režiji status autorskog djela, kao i redatelju kazališnepredstave status autora, detaljnije kod Zlatoviæ, D., Kazališni redatelj i režija u smislu doktrine,legislative i prakse autorskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 40 (71.-72.),2003., str. 371.-411.28Usp. Tritton, G., Intellectual Property in Europe, sec.ed., Sweet & Maxwell, London, 2002.,str. 307 – 308.