Kazališna djela kao autorska djela
Kazališna djela kao autorska djela Kazališna djela kao autorska djela
1068D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)stvima operete, pretežito suvremena sadržaja i modernih glazbenih te plesnihobilježja. 19 Neka dramsko – glazbena djela (scenski oratorij, scenska kantatai sl.), ukoliko se izvode nescenski, gube to svoje odreðenje i tada se smatrajuglazbenim djelima. Pravo objavljivanja i pravo scenskog izvoðenja dramskoglazbenogdjela kao zajednièkog djela koautorima pripadaju kao odvojenaprava.Ista argumentacija koju smo rabili kod odreðenja monodrame kao dramskogdjela vrijedi i za kuplet kao dramsko-glazbeno djelo, gdje pjeva samo jednaosoba. 20Meðutim, iako su prvenstveno namijenjena scenskom prikazivanju, kazališnadjela mogu se izvoditi i nescenski, no i tada se smatraju scenskim djelima. 21Takoðer, nalazimo i djela koja su stvorena jednako za scensko prikazivanje iza nescenske izvedbe, pa se u sluèaju scenskog prikazivanja tretiraju kaodramsko-glazbena djela, odnosno u sluèaju nescenske izvedbe kao glazbenadjela. 223.2. Dramska i dramsko-glazbena djela u našem, meðunarodnom ikomparativnom pravuS obzirom na svoje karakteristike ova se djela, uz koreografska i pantomimskadjela, još nazivaju i scenskim ili kazališnim djelima, i to kako u pravnojdoktrini, 23 tako eksplicitno i u nekim inozemnim zakonima s podruèja autorskogprava. 24Naše zakonsko rješenje prati ono koje sadrže veæina poredbenih izvora, gdjese dramska i dramsko-glazbena djela navode kao posebna vrsta autorskih djela,s obzirom da se radi o autorskim djelima koja su namijenjena scenskoj izvedbijednog ili više umjetnika – izvoðaèa. 25 Komparativnom analizom inozemnih19Detaljnije u Hribar – Ožegoviæ, M., op. cit., str. 64.; te Škaviæ Ð., op. cit., str. 122.20Suprotno stajalište u starijoj pravnoj teoriji zastupao je u Spaiæ, V., op.cit., str. 45.21Prof. Hennebreg navodi takav sluèaj kada se dramsko djelo emitira putem radija, te kada sepravo javne izvedbe ostvaruje individualno kao tzv. “veliko pravo”. Vidi Henneberg, I., op. cit.,str. 95.22Isti autor navodi sluèaj djela Carla Orffa “Carmina burana”, premijerno izvedene 8.6.1937.u frankfurtskoj Staatsoperi. Ovo djelo svrstava se po glazbenim povjesnièarima u kategorijuscenskih kantata. Vidi Raeburn, M., op.cit., str. 192.23Usp. Henneberg, I., op. cit., str. 94.; Besaroviæ, V., Pravo industrijske svojine i autorskopravo, NIO Poslovna politika, Beograd, 1984., str. 227.; Markoviæ, S. M., Autorsko pravo i srodnaprava, Službeni glasnik, Beograd, 1999., str. 131.24Tako o kazališnim djelima kao autorskim djelima u èl. 3. toè. 3. èileanskog Law No. 17.336 on Copyright, as amended up to February 22, 1990., u èl. 2. st. 1. èeškog Law No. 35 ofMarch 25, 1965, on Literary, Scientific and Artistic Works, as last amended by Law No. 86 ofMarch 14, 1996., u èl. 2. st. 1. grèkog Law No. 2121/1993 as last amended by No. 2435 ofAugust 2, 1996. Svi ovi zakoni, kao i ostali koje navodimo u ovom radu, izuzev onih uz koje jenaznaèen poseban izvor, dostupni su na internetskoj stranici www.unesco.org/culture/copy/copyright.
D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1069zakonskih tekstova s podruèja autorskog prava možemo uoèiti i ona rješenjapo kojima ova djela nisu izdvojena u posebnu vrstu autorskih djela, nego suobuhvaæena odreðenjem književnih djela za dramska djela odnosno glazbenihdjela za dramsko-glazbena djela. 26Ipak, kako je veæ navedeno neka rijetka zakonodavstva eksplicitno navodekazališna ili scenska djela kao zakonsku kategoriju. 27Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetnièkih djela iz 1886. godine,s posljednjom novelom od 28. rujna 1979. godine, predviða zaštitu prava autoraknjiževnih i umjetnièkih djela (engl. literary and artistic works) u zemljamakoje su èlanice Konvencije. Pojam “književna i umjetnièka djela” ukljuèujesvaku tvorevinu na književnom, znanstvenom i umjetnièkom polju, neovisnoo naèinu ili formi njihove ekspresije.Takvo izražavanje podrazumijeva, meðuostalima, i dramska djela i dramsko-glazbena djela. 28Naš ZAPSP takoðer ne sadrži u egzemplifikativnom navoðenju osobitihautorskih djela kazališna djela kao posebnu kategoriju. U èl. 2. st. 2. ZAPSP-a25Tako primjerice u èl. 7. st. 1. toè. III brazilskog Law No. 9610 of February 19, 1998 onCopyright and Neighbouring Rights; èl. 1. st.1. ranijeg danskog Act on Copyright 1995; èl. L.112-2.toè. 3. francuskog Law on the Intellectual Property, No. 92-597 of July 1, 1992, posljednji putnoveliranog 2003..; èl. 2. st. 1. toè. 1. i 2. talijanskog Law for the Protection of Copyright andNeighbouring Rights, No. 633 of April 22, 1941, as last amended by Decree Law No. 68, April 9,2003. vidi kod Gaudenzi A.S., Il Nuovo Diritto D’autore, Maggioli Editore, Rimini, 2002., str.28.; èl. 7. st.1. ruskog Law on Copyright and Neighbouring Rights No 5315, July 9, 1993,izmijenjenog 1995.; te èl. 2. st. 1. Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetnièkih djela,vidi kod Gliha: op.cit., str. 189. Slovenski Copyright and Related Rights Act of March 30, 1995.u èl. 5. st. 2. toè. 4. navedenim djelima pridodaje i lutkarska djela. Detaljnije o kazališnim djelimau slovenskom autorskom pravu kod Trampuž, M., Avtorsko pravo, Cankarjeva založba, Ljubljana,2000., str. 98.26Vidi npr. odredbu èl. 2. st.1. toè. 1. i 2. njemaèkog Law on Copyright and NeighbouringRights of September 9, 1965, as last amended by the Law of 2002.; èl. 2. st. 1. toè. 1. austrijskogCopyright Law; odnosno èl. 1. st. 2.a švicarskog Federal Law on Copyright and NeighbouringRights of October 9, 1992, as amended by the Law of December 16, 1994.27Tako norveški Act No 2 of May, 12, 1961, last amended of July 1, 2001., u èl. 1. st. 2. toè.3. meðu autorskim djelima navodi i djela za scensku izvedbu. Sliènu odredbu ima i bugarski Lawon Copyright and Neighbouring Rights of 1993., mod. 1994., 1999., 2000. & 2002., u èl. 3. st.toè. 3. gdje se meðu ostalima autorskim djelima smatraju i djela izvedbenih umjetnosti kao što sudramska, dramsko-glazbena, pantomimska i koreografska djela. Austrijski zakon sa zadnjomnovelom iz 2003. u èl. 2 navodi da se književnim djelima smatraju i scenska djela. Posebnu situacijunalazimo u Zakonu o autorskom i srodnim pravima Srbije i Crne Gore (Sl.l. SCG, 61/04.) gdje semeðu autorskim djelima nabrajaju i dramska i dramsko-glazbena djela, ali, što je posebnointeresantno, u èl. 2. st. 2. toè. 10. i kazališna režija kao zasebna kategorija autorskih djela. Ovoje rezultanta stajališta srpske autorske doktrine po kojoj se autorsko djelo sastoji u samoj kazališnoj,opernoj, baletnoj i pantomimskoj predstavi. Vidi za ta stajališta kod Markoviæ, S.M., op.cit., str.132. Za stajališta koja odrièu kazališnoj režiji status autorskog djela, kao i redatelju kazališnepredstave status autora, detaljnije kod Zlatoviæ, D., Kazališni redatelj i režija u smislu doktrine,legislative i prakse autorskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 40 (71.-72.),2003., str. 371.-411.28Usp. Tritton, G., Intellectual Property in Europe, sec.ed., Sweet & Maxwell, London, 2002.,str. 307 – 308.
- Page 3 and 4: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 5: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 9 and 10: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 11 and 12: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 13 and 14: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 15 and 16: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 17 and 18: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 19 and 20: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 21 and 22: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 23 and 24: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 25 and 26: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 27 and 28: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 29 and 30: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 31 and 32: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 33 and 34: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 35 and 36: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 37 and 38: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 39 and 40: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 41: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
1068D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)stvima operete, pretežito suvremena sadržaja i modernih glazbenih te plesnihobilježja. 19 Neka dramsko – glazbena <strong>djela</strong> (scenski oratorij, scenska kantatai sl.), ukoliko se izvode nescenski, gube to svoje odreðenje i tada se smatrajuglazbenim djelima. Pravo objavljivanja i pravo scenskog izvoðenja dramskoglazbenog<strong>djela</strong> <strong>kao</strong> zajednièkog <strong>djela</strong> koautorima pripadaju <strong>kao</strong> odvojenaprava.Ista argumentacija koju smo rabili kod odreðenja monodrame <strong>kao</strong> dramskog<strong>djela</strong> vrijedi i za kuplet <strong>kao</strong> dramsko-glazbeno djelo, gdje pjeva samo jednaosoba. 20Meðutim, iako su prvenstveno namijenjena scenskom prikazivanju, kazališna<strong>djela</strong> mogu se izvoditi i nescenski, no i tada se smatraju scenskim djelima. 21Takoðer, nalazimo i <strong>djela</strong> koja su stvorena jednako za scensko prikazivanje iza nescenske izvedbe, pa se u sluèaju scenskog prikazivanja tretiraju <strong>kao</strong>dramsko-glazbena <strong>djela</strong>, odnosno u sluèaju nescenske izvedbe <strong>kao</strong> glazbena<strong>djela</strong>. 223.2. Dramska i dramsko-glazbena <strong>djela</strong> u našem, meðunarodnom ikomparativnom pravuS obzirom na svoje karakteristike ova se <strong>djela</strong>, uz koreografska i pantomimska<strong>djela</strong>, još nazivaju i scenskim ili kazališnim djelima, i to kako u pravnojdoktrini, 23 tako eksplicitno i u nekim inozemnim zakonima s podruèja autorskogprava. 24Naše zakonsko rješenje prati ono koje sadrže veæina poredbenih izvora, gdjese dramska i dramsko-glazbena <strong>djela</strong> navode <strong>kao</strong> posebna vrsta autorskih <strong>djela</strong>,s obzirom da se radi o autorskim djelima koja su namijenjena scenskoj izvedbijednog ili više umjetnika – izvoðaèa. 25 Komparativnom analizom inozemnih19Detaljnije u Hribar – Ožegoviæ, M., op. cit., str. 64.; te Škaviæ Ð., op. cit., str. 122.20Suprotno stajalište u starijoj pravnoj teoriji zastupao je u Spaiæ, V., op.cit., str. 45.21Prof. Hennebreg navodi takav sluèaj kada se dramsko djelo emitira putem radija, te kada sepravo javne izvedbe ostvaruje individualno <strong>kao</strong> tzv. “veliko pravo”. Vidi Henneberg, I., op. cit.,str. 95.22Isti autor navodi sluèaj <strong>djela</strong> Carla Orffa “Carmina burana”, premijerno izvedene 8.6.1937.u frankfurtskoj Staatsoperi. Ovo djelo svrstava se po glazbenim povjesnièarima u kategorijuscenskih kantata. Vidi Raeburn, M., op.cit., str. 192.23Usp. Henneberg, I., op. cit., str. 94.; Besaroviæ, V., Pravo industrijske svojine i autorskopravo, NIO Poslovna politika, Beograd, 1984., str. 227.; Markoviæ, S. M., Autorsko pravo i srodnaprava, Službeni glasnik, Beograd, 1999., str. 131.24Tako o kazališnim djelima <strong>kao</strong> autorskim djelima u èl. 3. toè. 3. èileanskog Law No. 17.336 on Copyright, as amended up to February 22, 1990., u èl. 2. st. 1. èeškog Law No. 35 ofMarch 25, 1965, on Literary, Scientific and Artistic Works, as last amended by Law No. 86 ofMarch 14, 1996., u èl. 2. st. 1. grèkog Law No. 2121/1993 as last amended by No. 2435 ofAugust 2, 1996. Svi ovi zakoni, <strong>kao</strong> i ostali koje navodimo u ovom radu, izuzev onih uz koje jenaznaèen poseban izvor, dostupni su na internetskoj stranici www.unesco.org/culture/copy/copyright.
Change language