Kazališna djela kao autorska djela

D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1101dodavanja, kraæenja, zamjene prizora, preoblikovanja likova i promjene replika.Ipak, ovo razlikovanje ne odrièe stvaralaèki karakter prevoðenju.Èeste su pojave u suvremenoj kazališnoj umjetnosti prilagodbe (adaptacije)postojeæih autorskih djela, pri èemu se autorsko djelo jedne vrste pretvara uautorsko djelo druge vrste. 150 Exempli gratia, radi se o sluèaju prerade i kodprijenosa književnog djela, filma ili opere u kazališno ili koreografsko djelo,koje postaje pogodno za scensko predstavljanje.Kod autorskog djela nastalog preradom veæ postojeæeg djela nailazimo unaèelu na autorskopravni odnos više osoba. Kako to proizlazi iz odredbi èl. 6.st. 1. i 3. ZAP-a, prerada autorskog djela zaštiæena je kao i izvorno djelo, štone utjeèe na prava autora izvornog autorskog djela. Kako autor u skladu sodredbama èl. 18. i 31. ZASP-a ima iskljuèivo pravo prerade autorskog djela,to isti mora dopustiti preradu svog djela, odnosno preraðivaè tog djela moraod autora zatražiti odobrenje za preradu autorskog djela. Time je preuzetaodredba èl. 12. Bernske konvencije po kojoj autori književnih ili umjetnièkihdjela uživaju iskljuèivo pravo da daju odobrenje za adaptacije, aranžmane idruge prerade svojih djela. Stoga autor ima pravo na naknadu štete od osobekoja je bez njegovoga odobrenja preradila i iskorištavala djela i time povrijedilanjegovo autorsko pravo. 151Dakle, u sluèaju prerade autorskog djela imamo autora novog djela i autoraizvornog djela, ukoliko ovom drugom još traju autorska imovinska prava, kojinota bene mora dati dopuštenje za preradu svog djela. U suprotnom radilo bise o zloporabi, te tako nastalo djelo na štetu autora ranijeg djela ne uživa zaštitu.Primjerice, autori èije je književno djelo poslužilo kao osnova za scenarijTV-drame imaju pravo na autorskopravnu zaštitu, ako korisnici nisu s autorimasklopili ugovor o pravu prikazivanja odnosno izvoðenja TV-drame odnosnoautori nisu dali dopuštenje radi prerade i objave djela. 152 Za neovlaštenu preraduautorskog djela autoru odgovaraju preraðivaè te nakladnik kad se radi o preradiknjiževnog djela koje se kao takovo izdaje u nakladi odreðenog nakladnika,odnosno prikazivaè (primjerice kazalište) kad se neovlašteno preraðeno djelojavno izvodi odnosno scenski ili na drugi naèin prikazuje. 153 Za odgovornost usvezi s povredom autorskog prava u tom sluèaju dovoljno je i postojanjenepažnje izdavaèa odnosno prikazivaèa.Ako se preraðuje izvorno djelo u odnosu na koje su autorska imovinska pravaprestala, autorsko pravo postoji samo glede djela prerade.150Tako i Henneberg, I., Vrste autorskih djela i njihova autorskopravna zaštita, Male stranice,Informator br. 4077, od 3. travnja 1993., str. 11.151Vidi presudu VSH, Gž-3974/73, od 11.9.1974., Pregled sudske prakse Naše zakonitostiPSP NZ7/75, odl.179.152Vidi presudu VPSH, Pr-1643/85, od 10.6.1986., Informator, br. 3478, od 8.7.1987.153Vidi presudu VTS RH, Pž-1184/98, od 10.11.1998., Zbornik odluka Visokog trgovaèkogsuda Republike Hrvatske 1994. – 2004., broj 9, odl. 168, str. 125.