Kazališna djela kao autorska djela

1098D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)kategoriji bila su ukljuèena i djela koja potjeèu iz folklora. 137 Kod toga, zarazliku od koreografskih i pantomimskih djela, kod djela iz folklora nije setražio dodatni uvjet zaštite u vidu potrebe da ta djela budu fiksirana u pisanomili nekom drugom obliku. Radilo se o nejasnoj odredbi, jer se postavljalo pitanjeodnosi li se ova zakonska sintagma na izvorna ili obraðena djela. Neki autoritumaèili su ovu odredbu na naèin da se odnosi samo na plesni folklor. 138 Zbirkedjela koja potjeèu iz folklora takoðer su po odredbi èl. 4. ZAP-a iz 1978. uživaleautorskopravnu zaštitu kao takvu. Uporaba narodnih književnih i umjetnièkihtvorevina radi književne, umjetnièke ili znanstvene obrade bila je prema odredbièl. 6. ZAP-a iz 1978. slobodna, 139 ali sukladno odredbi èl. 50. ZAP-a iz 1978.iskorištavanje tih djela u svrhu javnog prikazivanja, odnosno izvedbe, nije biloosloboðeno plaæanja naknade. Prerade djela koja potjeèu iz folklora uživala suzaštitu prema èl. 5. ZAP-a iz 1978.Raniji Zakon o autorskom pravu, iz 1957. godine, nije propisivao uživanjeautorskopravne zaštite za narodne i umjetnièke tvorevine, ali su bile zaštiæenekao takve zbirke narodnih i umjetnièkih djela koje su s obzirom na izbor, naèinizlaganja i raspored graðe predstavljale samostalne duhovne tvorevine. 140 Osobekoje su koristile ta djela slobodna za uporabu radi književnog, umjetnièkog iliznanstvenog obraðivanja bile su dužne oznaèiti porijeklo djela, odnosno nisusmjele te tvorevine sakatiti i vrijeðati, odnosno koristiti ih na nedostojan naèin.Narodnim tvorevinama nije priznavao zaštitu ni Zakon o zaštiti autorskog pravaiz 1929. godine. 141Ni Bernska konvencija ne ukljuèuje folklorna djela meðu djela koja nabrajau èl. 2. st. 1. Tijekom Stockholmske konferencije, iz 1967. radi revizije Bernskekonvencije predložila je indijska delegacija da se meðu taksativno navedenaautorska djela po Bernskoj konvenciji uvrste i djela folklora. Time se izraziointeres zemalja u razvoju za zaštitu svojega folklora koji se sve više poèeoiskorištavati u svijetu, posebice u vidu tzv. world music, odnosno njegovogkorištenja u razlièitim priredbama i radiodifuziji. 142 Meðutim, takav prijedlog137Vidi èl. 3. st.2. alineja 4. ZAP-a iz 1978.138Tako Henneberg, I., Autorsko pravo, Informator, Zagreb, 2001., str. 97.139Vidi presudu VTS RH, I Pž-2986/94-2, od 7.2.1995., kod Gliha, I., Autorsko pravo,sudska praksa, Prilog lista Informator, br. 24., Inforator br. 4450-4451, od 30.10. i 2.11.1996.,odl. br. 33., str. 8.140Spaiæ, V., op.cit., str. 42.141Izdavaè bajki ili narodnih pjesama nema autorskog prava na bajci ili na narodnoj pjesmi,samo zbirka, ukoliko pokaže naroèitu individualnu formu, uživa zaštitu. Drugaèije je bilo kadautor sakupljeni materijal samostalno preraðuje, jer u tom sluèaju stjeèe na ovom djelu pravoautora. Vidi Šuman, J., Zakon o zaštiti autorskog prava i meðunarodnih propisa, Beograd, 1935.,str. 47. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini, iz 2002. g., u èl. 14.st. 3. odreðuje da je osoba koja je stvorila umjetnièko ili književno djelo uporabom narodnihknjiževnih ili umjetnièkih duhovnim tvorevina, autor tog djela.142Izostanak oèekivane zaštite na meðunarodnopravnoj razini, izazvao je potrebu da nekezemlje svoju folklornu baštinu zaštite nacionalnim propisima. Tako je Tanzanija u svom Copyrightand Neighbouring Act iz 1999. g. izrièito u èl. 2. st. 2. predvidjela zaštitu folklora kao autorskog