Kazališna djela kao autorska djela

1094D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)Kostimi, scenografija i scenska rasvjeta mogu biti pogodni za zaštitu kaoposebne kategorije djela, primjerice kao likovna, grafièka ili skulpturalna djela.Kao i izbor glazbe, izbor odreðenih kostima radi korištenja za odreðene plesnepokrete mogu biti novina, ali jasno, ne mogu biti dio koreografskog djela usmislu oblikovanja kretanja. Takoðer ni radnja plesne prièe odnosno emocijeizražene djelom obièno neæe udovoljiti traženjima pretpostavke originalnostidjela, jer zbog odsutnosti rijeèi dramski elementi u plesu su iskljuèeni od zaštite.4.4.3. Ekspresija djela u odnosu na idejuDrugo pitanje koje proizlazi iz novog hrvatskog ZAPSP-a ogleda se u potrebidistinkcije izmeðu ekspresije (izražaja) djela i ideje u kategoriji koreografskogdjela.Zaštita je prema èl. 8. st. 1. ZAPSP-a odreðena za izražaje, a iskljuèena jeza ideje, postupke, metode rada, proces, sustav, koncept, naèela ili otkriæe. Kaotakvi iskljuèeni su od zaštite svi elementi standardnog plesnog vokabulara, kaošto su primjerice plié ili pirouette. Manje je razumljivo za trivijalno poimanjeautorstva, ali gotovo sigurno da su takoðer iskljuèeni od autorskopravne zaštitenovoizmišljeni, odnosno novonastali koraci, neovisno o njihovoj umjetnièkojrazini, kvaliteti i izvanrednosti, 127 odnosno novi plesni vokabulari. 128 Oni suiskljuèeni zbog istih razloga zbog kojih æe nova atonalna glazbena ljestvica ilinovi glazbeni žanr biti iskljuèeni od zaštite.Stoga je primarno ovdje utvrditi razliku izmeðu novog koraka iskljuèenogod zaštite, i originalne kombinacije koraka, moguæe podesne za zaštitu kaodijela cjelovitog koreografskog djela. Plesni teoretièari i historièari igrat æeglavnu ulogu u pronalaženju odgovora u svezi s navedenim razlikovanjem.4.4.4. Granièni sluèajeviImajuæi na umu liberalne definicije koreografije, moglo bi se ustvrditi da,ovisno o uvjetima originalnosti i fiksiranja na medij, ništa ne bi smjelo sprijeèitikvalificiranje gimnastièkih ili akrobatskih toèaka kao koreografskih djela. 129Meðutim, smisao sporta odnosno akrobatike nije u osnovi da izražava mislii emocije, veæ da stimulira tjelesnu snagu i snalažljivost èovjeka i demonstriranjegove fizièke moguænosti. Stoga se ne bi gimnastièke i akrobatske toèkemoglo kvalificirati kao koreografska djela. 130 Sekvence sportske igre ili sportanisu koreografsko djelo zbog toga što, za razliku od plesa, sportski dogaðaj je127Primjerice “the split tour jete” slavnog Mikhaila Baryshnikova ili “kick-jete” MayePlisetskaye.128Primjerice poznati vokabular koreografkinje Marthe Graham, na www.marthagrahamdance.org129Tako Carriére, L, op.cit., str. 9.130Tako Markoviæ, S.M., Autorsko pravo i srodna prava, Službeni glasnik, Beograd, 1999.,str. 132.