1092D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)definicija primjenjuje u odnosu na koreografije koje su napravljene prijestupanja na snagu ZAPSP-a, pa uz tumaèenja pravne doktrine nužno æe bitisaèekati i vidjeti i eventualne sudske rješidbe.4.4.2. Originalnost <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> pretpostavka zaštitePrema èl. 5. st.1. ZAPSP-a za pojam autorskog <strong>djela</strong> bitno je sljedeæe: dase radi o originalnoj intelektualnoj tvorevini, da je ta tvorevina s književnog,znanstvenog ili umjetnièkog podruèja, da je individualnog karaktera i da je naneki naèin izražena. 124Dakle, ZAPS odreðuje da autorsko djelo, izmeðu ostaloga, mora bitioriginalno djelo stvaralaštva kako bi bilo podesno za zaštitu. Klasièni testoriginalnosti za sva <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong> nije novost, nego kada je produkcija rezultatneovisnog samostalnog pristupa i rada. Jednostavno stoga što je koreografinficiran djelima prethodnika, bilo iz podruèja plesa ili iz drugih umjetnièkihpodruèja, te se teško može postiæi dovoljna originalnost za autorsku zaštitu.Koreogafskom djelu može nedostajati dovoljno originalnosti ako su kretanjatoliko jednostavna ili tako stereotipna da nemaju dovoljno elemenata kako bipredstavljalo kreativno autorstvo.Pojam “originalnosti” može biti odreðen elementima mnogih tipiènih plesnihizvedbi:a) osnovni koraci, od kojih se ustanovio ili ponovno kreirao vokabular plesnihpokreta, koji sub) kombinirani u skevencama od nekoliko pokreta ili koraka;c) za jednog ili više plesaèa;d) u plesnom prostoru;e) uz dodatak glazbe;f) s namjerom da isprièa prièu i/ili komunicira ili izražava ljudska uzbuðenjai emocije;g) uz pomoæ mime, kostima, scenografije i scenske rasvjete. 125Jasno, djelo ne mora ispunjavati sve ove elemente da bi se okvalificiralo<strong>kao</strong> koreografsko djelo. Ovi elementi prisutni su u mnogim djelima i predstavljajujedan od pristupa u analizi što “originalnost” mora znaèiti u ovomkontekstu. U nastavku osvrnut æemo se ukratko na svaki od navedenihelemenata.Izdvojeni koraci od odreðenog vokabulara pokreta oèito nisu originalni.Novostvoreni koraci, izolirani od neke odreðene sekvence, mogu biti originalni,ali vjerojatno nepodesni za zaštitu, jer bi predstavljali ideju, sustav ili metodu124Tako i Tomiæ, T., Prava likovnih umjetnika po propisima novog ZAPSP, Zbornik Hrvatskogdruštva za autorsko pravo, 2004., vol. 5., str. 147.125Detaljnije za amerièka gledišta kod Van Camp, J., op.cit., str. 61.-62.
D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1093djelovanja koji su iskljuèeni od zaštite. Vokabular baleta i suvremenog plesaipak predstavljaju temeljne pokrete koje može bilo tko koristiti i inkorporiratiu originalno koreografsko djelo. Koraci društvenog plesa (social dance steps),koraci folklore ili tradicijskog plesa, te individualni baletni koraci su zakoreografa poput rijeèi za pisca književnog <strong>djela</strong>, i <strong>kao</strong> takvi ne mogu bitizaštiæeni autorskim pravom.Nadalje, èini se moguæim da kombinacija plesnih koraka može biti originalna,upravo onako <strong>kao</strong> što može biti kombinacija rijeèi. Neovisno je su li ilinisu elementi originalni, kombinacija tih elemenata može biti još neviðena ipredstavljati odreðenu novost na tom podruèju. Kombinacija plesnih korakadoima se analognom odreðenoj distinktivnoj melodiji u glazbi. Ipak, mnogekombinacije oèito pripadaju opæem dobru, tako da skeptici sumnjaju da postojiijedna kombinacija koja bi sadržavala predviðene uvjete originalnosti.Koreografija za više od jedne osobe takoðer predstavlja moguæu originalnost.Primjerice, ansambl može izvesti istu kombinaciju koraka, ali u razlièitovrijeme, kako bi stvorio dojmljiv i izvoran vizualni primjer plesnog kretanja.Analiza dizajna pokreta pri tome neæe biti fokusirana samo na jednog izvoðaèaizoliranog od grupe, <strong>kao</strong> što se ni kod simfonijskog glazbenog <strong>djela</strong> pažnja neusredotoèuje samo na jedan instrument u odreðenom trenutku.Izbor scenskog prostora može biti originalan i integralni dio <strong>djela</strong>. Ako koreografskodjelo ukljuèuje oblikovanje kretanja, izbor mjesta za to kretanje trebabiti dio tog oblikovanja. Primjerice, uporaba rampi postavljenih iznad gledalištaili stepenice koje vode sa scene u gledalište mogu predstavljati izvoran elementu oblikovanju <strong>djela</strong>. Meðutim, puka uporaba scene za sebe vjerojatno æe bitiiskljuèena od zaštite u smislu što bi predstavljala samo postupak.Glazba korištena <strong>kao</strong> dodatak (pratnja) plesnog kretanja podesna je za zaštitupod drugom kategorijom <strong>djela</strong>, a ne pod koreografskim djelom. Meðutim, izborodreðene glazbene pratnje za odreðenu kombinaciju koraka može doprinijetioriginalnosti koreografskog oblikovanja. Naime, koreografska <strong>djela</strong> obièno sei izvode uz neku glazbenu podlogu, bilo da je skladana za to koreografsko djeloili se koreografija radila na veæ postojeæe glazbeno djelo. Kako su baletne izvedbegotovo redovito popraæene glazbom, bilo ranije skladanom ili novostvorenomposebno za odreðeni balet, postavilo se pitanje radi li se ovdje o djelu koautorstva,odnosno jesu li djelo glazbe za balet odnosno djelo koreografije odvojena,posebno zaštiæena <strong>djela</strong>. Naša ranija judikatura priklonila se stanovištu odjeljivosti i posebnosti ovih <strong>djela</strong>, pozivajuæi se pri tome na zakonsku stipulacijuu kojoj su glazbena <strong>djela</strong> odnosno koreografska <strong>djela</strong> regulirana <strong>kao</strong> zasebnekategorije autorskih <strong>djela</strong>. Koreografija baletnih <strong>djela</strong> je autorsko djelo, ali nijenedjeljiva cjelina s glazbom i scenarijem baleta, pa za razliku od glazbenekompozicije, može postojati više koreografa istog baleta. 126126Vidi presudu VSH, Gž-3834/70, od 2. ožujka 1972. Za suprotno mišljenje vidi Spaiæ,op.cit., str. 46.
- Page 3 and 4: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 5 and 6: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 7 and 8: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 9 and 10: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 11 and 12: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 13 and 14: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 15 and 16: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 17 and 18: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 19 and 20: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 21 and 22: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 23 and 24: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 25 and 26: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 27 and 28: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 29: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 33 and 34: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 35 and 36: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 37 and 38: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 39 and 40: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 41: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao