Kazališna djela kao autorska djela

1086D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)4.3.2. Utvrðivanje (fiksiranje na medij)4.3.2.1. Uvjet opipljive formeKako bi bilo moguæe odreðena zakonska rješenja u nekim zemljamaprimijeniti na koreografsko djelo, to djelo prvo treba biti fiksirano na nekojvrsti opipljivog izrièajnog medija, primjerice na materijalnom nositelju. 102 Èestasu zakonska rješenja da se zaštita pruža i obuhvaæa koreografsko djelo èiji jescenski aranžman ili oblik izvedbe utvrðen u pisanom obliku ili na neki druginaèin. Stoga je potrebno ovdje se osvrnuti i na modalitete fiksiranja, jer neovisnoda li je to zakonski preduvjet zaštite koreografije u sklopu autorskog prava ilise takav preduvjet ne traži, ali fiksiranje može poslužiti pri rješavanju prijeporakao dokazno sredstvo.Prvi uvjet, onaj utvrðivanja u opipljivom obliku, predstavlja problem u zaštitikoreografije, s obzirom da pokret nije podložan fiksiranju poput ostalihumjetnièkih formi. Konaèan proizvod jednoga koreografa prolazan je, i trajesamo onoliko koliko i izvedba plesaèa. Glazba ima slièan problem, ali jebilježenje plesa, ipak, mnogo teže od bilježenja glazbe, stoga što se plesaèi kreæui u prostoru i u vremenu. 103Dakle, koreografija koja je izvedena, ali nije fiksirana na mediju, neæe imatipravo na autorskopravnu zaštitu temeljem zakona odreðenih zemalja kojefiksiranje drže kao preduvjet zaštite ovih djela. Kod zemalja koje takavpreduvjet ne predviðaju, koreografsko djelo uživa zaštitu po javnoj izvedbi togdjela. Meðutim, koreografija nestaje odmah po izvedbi. Koreografsko djelo kojese prenosi na tradicionalan naèin, tj. usmeno, privremenog je oblika, s obziromda o njemu nakon izvedbe nema nikakve bilješke. Privremeno je stoga što nijezabilježeno (fiksirano). 104Oèuvanjem odreðenog plesa, tako što æe uèenik ili uèitelj jednostavnozapamtiti njegove pokrete i strukture, neæe se ispuniti uvjet fiksiranja, kao niizvoðenjem djela u javnosti.Sama koreografija treba biti svedena na neku opipljivu formu, a ne njenatema ili prièa, ukoliko uopæe postoje.4.3.2.2. Sredstva fiksiranja (utvrðivanja)Tekst Bernske konvencije u svom današnjem izdanju, ukljuèujuæi zadnjuizmjenu od 28. rujna 1979., kada govori o fiksiranju, ostavlja zakonodavstvima102Èak se pojam koreografija rabi i za oznaèavanje sustava znakova kojima se bilježe plesnipokreti i likovi (plesna notacija, postava baleta). Vidi u Hrvatskom enciklopedijskom rjeèniku,Jutarnji list & Novi Liber, Zagreb, 2004., knjiga 5., str. 205.103Cook, M., Moving to a New Beat: Copyright Protection for Choreographics Works, 1977,24 UCLA Law Review, str. 1294.104Taubman, J., Choreography under Copyright Revision: The Square Peg in the Round HoleUnpegged, 1980, 10 Performing Arts Review, str. 241.