1082D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)i srodnim pravima Srbije i Crne Gore u èl. 2. st. 2. toè. 3. odreðuje da se posebiceštite i dramska, dramsko-muzièka, koreografska i pantomimska <strong>djela</strong>, <strong>kao</strong> i <strong>djela</strong>koja potjeèu iz folklora. 82 Sliènu odrebu sadrži i španjolski Intellectual PropertyLaw od 12. lipnja 1996. kada u èl. 10. st. 1. toè. c) meðu kategorijama autorskih<strong>djela</strong> navodi i onu koju èine dramska i dramsko-glazbena <strong>djela</strong>, koreografije,pantomime i uopæe kazališna (scenska, teatarska) <strong>djela</strong>. Posebno zanimljivuodredbu sadrži i novelirani austrijski Copyright Act iz 2003. kada u èl. 2. st. 2.uz scenska <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>djela</strong> tjelesnog pokreta (Körperbewegungen) navodi ikoreografska i pantomimska <strong>djela</strong>, a uz dramska <strong>djela</strong> vezuje koreografska <strong>djela</strong>i poljski zakon. 83Neka <strong>autorska</strong> zakonodavstva uopæe eksplicitno ne navode koreografska ipantomimska <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong> za koja je osobito zajamèena zaštita.Meðutim, obièno se u zakonima o autorskom pravu samo primjerice navodenajkarakteristiènija <strong>djela</strong> koja se smatraju autorskim djelima, ostavljajuæi uzta taksativno nabrojena <strong>djela</strong> i zakonsku moguænost da takvu zaštitu uživaju idruga <strong>djela</strong> koja ispunjavaju preduvjete propisane zakonom, odnosno osim onihkoja to ne mogu biti po svojoj naravi ili su izrièito iskljuèeni od zaštite u skladusa zakonom. Stoga i ovakva zakonska rješenja, koja ne navode koreografska<strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>, ne možemo tumaèiti na naèin da iskljuèuju zaštitu ovih<strong>djela</strong> u smislu autorskog prava, Štoviše, držimo da se ovi zakoni mogu tumaèitina naèin da su ili koreografska <strong>djela</strong> implicitno ukljuèena u dramska <strong>djela</strong> iliim se generalnom klauzulom osigurava zaštita. Ovakav rješenja nailazimo,primjerice, u pravima Belgije, Danske, Finske, Švedske i Kenije, koja obiènonavode dramska i dramsko-glazbena dela <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>. 84I konaèno, brojne države u svojim autorskopravnim zakonima navodekoreografska i pantomimska <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> posebnu kategoriju <strong>djela</strong> kojima zakonjamèi osobito autorsku zaštitu. Tako njemaèki Gesetz über Urheberrechte undverwandte Schutzrechte (Urheberrechtgesetz), od 1. sijeènja 1966., s novelomiz 2002., u èl. 2. st. 1. toè. 3., meðu autorskim djelima posebno navodi pantomimska<strong>djela</strong> odnosno <strong>djela</strong> plesne umjetnosti. 85 I rusko autorsko pravo sadržipristup po kojemu su koreografska i pantomimska <strong>djela</strong> izdvojena u posebnukategoriju i za njihovu zaštitu ne traže se dodatni uvjeti notiranja ili82Zakon je objavljen u “Službenom listu Srbije i Crne Gore”, br. 61/04.83Barta, J. (red.), Prawo autorskie, System Prawa Prywatnego, Tom 13, C.H. Beck, InstytutNauk Prawnych Pan, Warszawa, 2003., 23.84Vidi belgijski Loi relative au droit d’auteur et aux droits voisins, od 30. lipnja 1994., sizmjenama i dopunama iz 1995. i 1998.; èl. 1. danskog Consolited Act on Copyright, No. 164., iz2003.; èl. 1. finskog The Copyright Act, No. 404., od 8. srpnja 1961. s izmjenom iz 1998., te èl.22. st. 1. kenijskog Copyright Act iz 2001.85“Literarna, znanstvena i umjetnièka <strong>djela</strong> zaštiæena temeljem ovoga Zakona, posebice: (...)3.pantomimièarska <strong>djela</strong>, ukljuèujuæi koreografska <strong>djela</strong> (...)” O rješenjima njemaèkog autorskogprava detaljnije kod Harke, D., Urheberrecht, Carl Heymanns Verlag KG, Köln – Berlin – Bonn– München, 1997.; Kurz, H., Praxishandbuch Theaterrecht, Verlag C.H. Beck, München, 1999.,str. 517.; Nordemann, W., Das neue Urhebervertragsrecht, zur Reform 2002, Verlag C.H. Beck,München, 2002.
D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1083fiksiranja. 86 I važeæi slovenski Zakon o autorskim i srodnim pravima 87 u èl. 5.st. 2. toè. 5. sadrži isto rješenje, <strong>kao</strong> i Zakon o autorskom pravu i srodnimpravima u Bosni i Hercegovini (èl. 6. st. 2. toè. e). 88Veæ smo naveli da isto rješenje poznaje i pravo SAD-a, 89 uz poštivanjeneobveznog sustava registracije, 90 ali tek po reformi iz 1976., koja je stupilana snagu 1. sijeènja 1978., prije koje je slièno britanskom pravu koreografijauživala zaštitu pod kategorijom dramskih i dramsko-glazbenih <strong>djela</strong>. 91Smatramo kako je važno ukazati na neke precedente iz amerièke sudske praksena ovom podruèju. Jedan od najvažnijih sluèajeva je svakako spor Horgan v.MacMillan, koji predstavlja važnu vodilju u pravnom aspektiranju povredaautorskog prava na podruèju koreografije. 92 Nadalje, sudska praksa oèitovala86Vidi èl. 7. st. 1. toè. 3. ruskog Kodeksa No. 5351 od 9. srpnja 1993. modificiranog 19.srpnja 1995.87Zakon je objavljen u Službenom glasniku Republike Slovenije br. 21/95, 9/01, 30/01 i 43/04.88Zakon je objavljen u PS BiH br. 43/02 i na www.basmp.gov.ba/iv/zakona.htm.89Copyright Law of the United States of America and Related Laws Contained in Title 17 ofthe United States Code, June, 2003., par. 102.a) toè. 4.:“(a) Autorskopravna zaštita postoji, sukladno ovome naslovu, kod originalnih autorskih <strong>djela</strong>kojima je dan èvrst oblik na bilo kojem opipljivom izrièajnom mediju, koji je sada poznat ilikasnije razvijen, a temeljem kojega je <strong>djela</strong> moguæe opažati, reproducirati ili prenositi na nekidrugi naèin, bilo izravno ili pomoæu ureðaja ili mehanizma. Autorska <strong>djela</strong> obuhvaæaju sljedeæekategorije: (...) (4) pantomime i koreografska <strong>djela</strong>; (...)”.Za teorijsku misao vidi Kibbee, B., Copyright Protection for Choreography, Arts & The Law1, 1976.; McMahon, C., Choreography and Copyrihgt, 1978, 3, Arts & The Law 1.90Naime, po amerièkom autorskom pravu da bi bile zaštiæene pantomime i koreografije nemoraju sadržavati prièu ili biti prethodno prikazane pred publikom. U naèelu, registracija autorskogprava u sustavu copyright-a je pravna formalnost s namjerom da se dobije javno utvrðenje temeljnihèinjenica odreðenog autorskog prava. Ipak, registracija nije uvjet za autorskopravnu zaštitu. Iakoregistacija nije pretpostavka za zaštitu, autorsko pravo SAD-a predviða nekoliko poticaja i prednostiradi upuæivanja autora na registraciju svog prava. Vidi za postupak registracije autorskog prava uSAD-u na www.copyright.gov/register/performing.html.91Detaljnije kod Van Camp, J., Copyright of Choreographic Works, 1994-95 Entertainment,Publishing and the Arts Handbook, ed. By Breimer – Thorne – Viera, New York, 1994, str. 59-92.; Fisher, K.A., The Copyright in Choreographic Works: A Tehnical Analysis of the CopyrightAct of 1976, 1984, 31 ASCAP Copyright law Symposium, 145.92U sporu Horgan v. MacMillan, Barbara Hogan, <strong>kao</strong> izvršni nasljednik George Balanchinea,pokrenula je sudski postupak protiv MacMillan publishers radi povrede autorskog prava gledeBalanchineovog “Nutcracker-a”. Horgan je u postupku tražila donošenje privremene mjere radizabrane izdavanja knjige koju je nakladnik namjeravao izdati, a koja je sadržavala fotografije izBalanchineovog “Nutcracker-a”. The U.S. District Court odbio je donošenje mjere iz razloga štofotografije po stajalištu suda ne vrijeðaju pravo koreografije. B. Horgan se žalila na ovu odluku ito na the U.S. Court of Appeal for the Second Circuit. The Appeal Court u svojoj je odlucizakljuèio da je niži sud zauzeo krivo stajalište u sluèaju predmetne povrede, poništioprvostupanjsku sudsku odluku i vratio sluèaj nižem sudu na ponovni postupak, zahtijevajuæi daniži sud koristi pravilne parametre kod prosudbe radi li se o povredi autorskih koreografskih prava.U toj fazi, stranke su postigle izvansudsku nagodbu. Usprkos tome, odluka višeg suda, kojapredstavlja case of first impression omoguæava da se utvrðenja koja sadrži u obrazloženju koristei kod ocjene drugih sluèajeva. The District Court je utvrdio da je koreografija “tijek koraka” uplesu. MacMillan publishers dokazivali su u ovom sluèaju “da središnja temeljna karakteristikakoreografije je kretanje”. Iako se viši sud nije složio sa stajalištem nižeg suda oko standarda
- Page 3 and 4: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 5 and 6: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 7 and 8: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 9 and 10: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 11 and 12: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 13 and 14: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 15 and 16: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 17 and 18: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 19: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 23 and 24: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 25 and 26: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 27 and 28: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 29 and 30: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 31 and 32: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 33 and 34: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 35 and 36: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 37 and 38: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 39 and 40: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 41: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao