1080D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)Obièno se rabi sintagma da dramska <strong>djela</strong> obuhvaæaju i koreografska ipantomimska <strong>djela</strong> odnosno <strong>djela</strong> mime. Izraz “obuhvaæa” opæenito seprimjenjuje u stipulacijama u kojima se daje tumaèenje, a kako bi se proširiloznaèenje rijeèi ili izraza koji se pojavljuju u tekstu zakona. U sluèajevima kadase primjenjuju ove rijeèi ili izrazi, oni se moraju tumaèiti tako da podrazumijevajune samo one predmete koje oznaèavaju sukladno svome prirodnomeznaèenju, nego i one za koje je odreðenjem u kojemu se daje tumaèenje utvrðenoda æe obuhvatiti. Utvrðeno je da kada se u zakonu primjenjuje rijeè “obuhvaæajuæi”ili “obuhvaæa”, radije nego rijeè “znaèi”, tada se ne pretpostavlja da jedefinicija potpuna ili iscrpna te tako ne dolazi do iskljuèivanja prirodnogaznaèenja rijeèi.Stoga, od kada je uvedena rijeèju “obuhvaæa”, definiciju “dramskog”odnosno “koreografskoga <strong>djela</strong>” treba tumaèiti <strong>kao</strong> ilustrativnu ili opsežnu, ane <strong>kao</strong> potpuno i iscrpno nabrajanje.Kad analiziramo razvoj autorskog prava u Ujedinjenom Kraljevstvu, kojeje utjecalo na niz zemalja ovog pravnog kruga, vidimo da je i ono bilo podložnopromjenama tijekom vremena u kontekstu materije koja je predmet overasprave. 71Prema Copyright Act iz 1911., odnosno èl. 35. st. 1., pojam “dramsko djelo”obuhvaæa svako djelo za recitaciju, koreografsko djelo ili zabavne toèke unijemoj predstavi, èiji su scenski aranžmani ili oblik izvedbe utvrðeni u pisanomobliku ili na neki drugi naèin, te svaku kinematografsku produkciju gdjearanžman ili oblik glume, ili kombinacija prikazanih dogaðaja djelu dajuoriginalan karakter. Korekcija ove zakonske definicije data je u sljedeæojbritanskoj reformi autorskog prava iz 1956., gdje se u èl. 48. st. 1. CopyrightAct navodi da “dramsko djelo” obuhvaæa koreografsko djelo ili zabavne toèkeu nijemoj predstavi ukoliko su svedene na tekst u obliku u kojemu se djelo ilizabavne toèke imaju izvesti, ali ne obuhvaæa kinematografski film koji je razlièitod knjige snimanja ili scenarija za kinematografski film. 72 I konaèno važeæiCopyright, Design and Patents Act, iz 1988., u èlanku 3. st.1. utvrðuje da“dramsko djelo” obuhvaæa plesno djelo ili djelo mime. 73 Dakle, zakon nedefinira dramsko djelo veæ se kaže da ono ukljuèuje <strong>djela</strong> plesa i mimike. 74Sudovi ovu zaštitu proširuju odlukama prema kojima “dramsko” podrazumijevaelemente izvedbe odnosno predstave praæene radnjom. 75 S obzirom na važnostprecendentnog prava u pravnom sustavu Ujedinjenog Kraljevstva valja navestii odluku u predmetu Massine v. De Basil u kojoj se navodi “(...) da se balet71Cornish, W.R., op.cit., str. 336-337.72Skone James, Copinger and Skone James on the Law of Copyright, 12 th edition, London,Sweet & Maxwell, 1980., str. 161-168.73Christie, A. & Gare, S., Blackstone’s Statute on Intellectual Property, 7 th Edition, OxfordUniversity Press, New York, 2004., str. 27.74Hart, T. – Fazzani, L., Intellectual Property Law, second edition, Palgrawe, Hamshire &New York, 2000., str. 145.75Vidi odluku u predmetu Norowzian v. Arks Ltd. (No.2) (2000) FSR 363.
D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1081sastoji od nekoliko elemenata – glazbe, prièe ili libreta, koreografije ilizabilježbe plesa, scenografije i kostima.” 76 Prema tome, “dramsko djelo”obvezno traži odreðeni oblik radnje, bilo da se radi o glumi, plesu ili mimici. 77Slièna rješenja britanskom sadrže i još neka zakonodavstva. Tako jekoreografija zaštiæena <strong>kao</strong> koreografska predstava odnosno <strong>kao</strong> subkategorijadramskog <strong>djela</strong> prema èl. 10. st.1. australskog Copyright Act iz 1968. Isto seodnosi i na <strong>djela</strong> pantomime. Da bi uživalo zaštitu, koreografsko djelo morabiti originalno i mora biti izraženo u materijalnoj formi, odnosno mora bitidokumentirano ili snimljeno na odreðeni naèin. 78 Irski Copyright and RelatedRights Act, iz 2000., u èl. 17. st. 2. toè.a štiti originalna literarna, dramska,glazbena ili umjetnièka <strong>djela</strong>, s tim da u èl. 2. odreðuje da dramska <strong>djela</strong>ukljuèuju koreografska ili <strong>djela</strong> mime. 79 Kanadski Copyright Act (Chapter C-42,R.S.1985.) definira u èl. 2. koreografsko djelo <strong>kao</strong> djelo koje ukljuèuje djelokoreografije, bilo da sadrži ili ne dramsku radnju. Takoðer, da bi koreografskodjelo koje je podkategorija dramskog <strong>djela</strong> bilo zaštiæeno, mora biti fiksiranou pisanoj formi ili na drugi naèin. 80 Nadalje i norveški zakon utvrðuje da suzaštiæena, izmeðu ostalih, i <strong>djela</strong> za scensko izvoðenje, dramska i glazbena <strong>kao</strong>što su i koreografije i pantomime, <strong>kao</strong> i radio igre. 81 I na drugim kontinentimagdje je britanski utjecaj bio izražen kroz povijest nailazimo na slièna rješenja.Tako malezijski Copyright Act No. 332, iz 1987., meðu autorskim djelimanovodi i literarna <strong>djela</strong> koja ukljuèuju koreografiju i pantomimu, dok zambijskiCopyright and Performances Rights Act iz 1994. odreðuje da dramska <strong>djela</strong>sadrže i <strong>djela</strong> plesa i mimike kada su fiksirana u pisanom obliku ili su drukèijenotirana, odnosno u audiovizualnom djelu.“Dramsko djelo” obuhvaæa svako djelo namijenjeno recitaciji, koreografskodjelo ili zabavne toèke u nijemoj predstavi, èiji su scenski aranžmani ilioblik izvedbe utvrðeni u pisanom obliku ili na neki drugi naèin, ali ne obuhvaæakinematografski film”, navodi u èl. 2. toè. h indijskog Copyright Act iz 1957.godine. Copyright Act Južnoafrièke Republike, iz 1978., u èl. 1. takoðerodreðuje da “dramsko djelo obuhvaæa koreografsko djelo ili zabavne toèke unijemoj predstavi, ukoliko su svedene na materijalni oblik u kojemu se djeloili zabavne toèke imaju izvesti, ali ne obuhvaæa kinematografski film koji jerazlièit od knjige snimanja ili scenarija za kinematografski film”.Èitav niz zemalja u svojim zakonodavstvima o autorskom i srodnim pravimakoreografska i pantomimska <strong>djela</strong> ne izdvaja u posebnu kategoriju, nego ihnavodi uz neka druga <strong>djela</strong> u jednoj kategoriji. Tako novi Zakon o autorskom76Massine v. De Basil (1937), 81 S.J. 670.77Marett, P., Intellectual Property Law, Sweet & Maxwell, London, 1996., str. 29.78Giles, K., Shall We Dance: dancing and copyright law, ART+law, March 2005.79Ovaj i drugi recentni zakoni o autorskim pravima dostupan je na internetskim stranicamawww.unesco.org/culture/copyright.80Carriére, L., op.cit., str. 1.81Vidi èl. 1. st. 2. toè. 3. norveškog Copyright Act-a No.2. of May 12, 1961, last amended bythe law of July 1, 2001.
- Page 3 and 4: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 5 and 6: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 7 and 8: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 9 and 10: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 11 and 12: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 13 and 14: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 15 and 16: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 17: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 21 and 22: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 23 and 24: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 25 and 26: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 27 and 28: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 29 and 30: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 31 and 32: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 33 and 34: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 35 and 36: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 37 and 38: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 39 and 40: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 41: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao