Kazališna djela kao autorska djela
Kazališna djela kao autorska djela Kazališna djela kao autorska djela
1076D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)konvenciji 58 izdvojena su u posebnu vrstu autorskih djela.Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetnièkih djela donesena je 1886.godine i od tada predstavlja temeljni i najvažniji izvor meðunarodne zaštiteautorskog prava. 59 Jedno od osnovnih naèela koje ova Konvencija predviða zaštitaje autora i njihovih djela bez formalnosti koje eventualno predviða zakonodavstvozemlje u kojoj se traži autorskopravna zaštita, sve to uz jamèenje tzv. minimalnihprava. Konvencija je revidirana ukupno šest puta i to u Berlinu 1908., u Bernu1914., u Rimu 1928., u Bruxellesu 1948., u Stockholmu 1967. i u Parizu 1971.godine. Bernska konvencija smatra se važnim meðunarodnim pravnimdokumentom na podruèju autorskog prava u okrilju zemalja Europske unije. 60Za ovu raspravu znaèajno je upozoriti na berlinsku reviziju od 13. studenoga1908. godine. Tako stavak 1. èlanka 2. Berlinske revizije Bernske konvencije(1908.) u bitnome dijelu glasi kako slijedi: “Izraz “književna i umjetnièka djela”obuhvaæat æe svaku produkciju na literarnom, znanstvenom ili umjetnièkompodruèju, bez obzira na naèin ili oblik njenog izražavanja, poput (...) dramskihili dramsko-glazbenih djela, koreografskih djela i zabavnih toèaka u nijemimpredstavama, èiji je oblik izvedbe utvrðen u pisanom obliku ili na nekidrugi naèin (...).” 61Dakle, po tekstu te revizije za priznavanje ovih djela kao autorskih bilo jenužno da ista djela budu fiksirana u pisanom obliku ili na neki drugi naèin.Ovakav tekst Konvencije zadržale su i revizije iz Berna, Rima i Bruxellesa.Na konferenciji u Stockholmu 1967. zakljuèeno je da se ovaj uvjet briše, jer ses naèelnog gledišta smatralo anomalijom da se za vrstu djela postavlja kao uvjetzaštite da budu fiksirana na materijalnu podlogu, dok se za neke druge vrstedjela takav uvjet ne postavlja. 62zaštiæenih djela nije sasvim jasno, jer predmetna kategorija “djela pantomime i koreografije” nijedefinirana. Interno izvješæe Kongresa iznosi da “djela koreografije ne ukljuèuju društvene plesnekorake i jednostavne rutine.” Postoje dva zakljuèka koja se mogu izvuæi iz toga. Po jednom sezakljuèuje da se iskljuèivanjem jednostavnih rutina željelo staviti izvan zaštite “èisto scenskokretanje.” Usp. Wallis, L.E., Comment, The Different Art: Choreography and Copyright, 33 UCLAL. Rev. 1442, 1453, (1986). Drugi zakljuèak je da koraci moraju imati minimalnu razinu težine dabi imali pravo na autorsku zaštitu. Ured za zaštitu autorskih prava prihvatio je ovaj drugi zakljuèaki utvrdio normativ minimalne razine težine. Ured za zaštitu autorskih prava definira koreografijukao “kompoziciju i aranžman plesnih pokreta i obrazaca... koji su obièno popraæeni glazbom.”Sada amerièki sudovi moraju ustanoviti jasan normativ za potrebnu razinu težine pokreta, kao usporu Horgan v. MacMillan, 789 F.2d 157 (2d Cir. 1986).58Vidi èl. 2. Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetnièkih djela, kod Gliha, I.,Autorsko pravo, Informator, Zagreb, 2000., str. 189.59Besaroviæ, V., Žarkoviæ, B., Intelektualna svojina, knjiga druga – Meðunarodni ugovori,Dosije, Beograd, 1999., str. 448.60Tritton, G. (red.), Intellectual Property in Europe, second edition, Sweet & Maxwell, London,2002., str. 308.61Podvuèeni dio dodan je Berlinskom revizijom iz 1908.62Henneberg, I., Uživanje zaštite prema Stockholmskom aktu Bernske konvencije, Simpozijo pitanjima što ih je otvorila konferencija u Stockholmu o intelektualnom vlasništvu 1967., Institutza meðunarodno pravo i meðunarodne odnose, Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 1969., str. 25.
D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1077Ipak, prijedlog u tom smislu naišao je na protivljenje nekih delegacija. Onesu ovaj poseban uvjet za priznavanje zaštite koreografskim i pantomimskimdjelima opravdavale potrebom razlikovanja onoga što je stvorio autor i onogašto prikazuje izvoðaè. 63 Nadalje, postavljalo se i praktièno pitanje uživa liautorskopravnu zaštitu koreografsko ili pantomimsko djelo koje je samoemitirano putem televizije, a nije ni na kakav naèin fiksirano.Stockholmska revizija prihvatila je kompromisno rješenje izmeðu suprotstavljenihstajališta. Iz Bernske konvencije brisan je uvjet konvencijske zaštitefiksiranja na materijalnu podlogu u pogledu koreografskih i pantomimskih djela,meðutim, ipak je ostavljeno na dispoziciju nacionalnim zakonodavstvima dataj uvjet propišu za pojedinaène, ili za više ili èak za sve kategorije zaštiæenihdjela. Na taj naèin otvorena je moguænost da uvjet fiksiranja na materijalnupodlogu postane uvjet zaštite i za druge vrste djela, što je ekstenzivnijeodstupanje od opæe odredbe prema kojoj zaštitu uživaju književna, znanstvenai umjetnièka djela bez obzira na naèin i oblik izražavanja. Prepuštanjemnacionalnim zakonodavstvima da odluèuju o propisivanju ovog uvjeta zaštitereducira se jednoobraznost konvencijske zaštite. 64S obzirom da je u Stockholmskom aktu opæenito prevladala tendencijauniverzalnosti Bernske unije nad tendencijom unifikacije zaštite, ovakvaodredba o fiksiranju djela na materijalnu podlogu kao uvjet zaštite odgovaranovoj tendenciji u sustavu Bernske unije.Sljedeæe revizije Bernske konvencije nisu mijenale ovakav pristup, padanašnji tekst Konvencije u svom stavku 1. èlanka 2. odreðuje da “izraz“književna i umjetnièka djela” obuhvaæa sve tvorevine iz književnog, znanstvenogi umjetnièkog podruèja, bez obzira na naèin i oblik njihova izražavanja,kao što su (……) dramska ili dramsko-glazbena djela; koreografska i pantomimskadjela; (….).” Prema stavku 2. istog èlanka ostavljeno je, meðutim,zakonodavstvima zemalja iz Bernske unije da propišu da æe književna iumjetnièka djela, ili pak jedna ili više kategorija izmeðu njih, biti zaštiæena samoako su fiksirana na materijalnoj podlozi. 65Vrlo važan akt meðunarodnog prava intelektualnog vlasništva je svakakoSporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) iz1994. 66 Danas predstavlja najznaèajniji meðunarodni ugovor koji se odnosi nacjelokupnu materiju intelektualnog vlasništva – industrijsko vlasništvo iautorsko i srodna prava. U èlanku 9. TRIPS-a predviðena je obveza država63Matthyssens, Oeuvres protegees, champ d’application, duree, RIDA 1967/68, LIV-LV,str.203.64Henneberg, I., Uživanje zaštite prema Stockholmskom aktu Bernske konvencije, Simpozijo pitanjima što ih je otvorila konferencija u Stockholmu o intelektualnom vlasništvu 1967., Institutza meðunarodno pravo i meðunarodne odnose, Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 1969., str. 25.65Vidi proèišæeni tekst Bernske konvencije kod Gliha, I., Autorsko pravo – zbirka propisa,Informator, Zagreb, 2000., str. 189. i 191.66Ibid., str. 387.
- Page 3 and 4: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 5 and 6: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 7 and 8: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 9 and 10: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 11 and 12: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 13: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 17 and 18: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 19 and 20: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 21 and 22: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 23 and 24: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 25 and 26: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 27 and 28: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 29 and 30: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 31 and 32: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 33 and 34: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 35 and 36: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 37 and 38: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 39 and 40: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 41: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1077Ipak, prijedlog u tom smislu naišao je na protivljenje nekih delegacija. Onesu ovaj poseban uvjet za priznavanje zaštite koreografskim i pantomimskimdjelima opravdavale potrebom razlikovanja onoga što je stvorio autor i onogašto prikazuje izvoðaè. 63 Nadalje, postavljalo se i praktièno pitanje uživa liautorskopravnu zaštitu koreografsko ili pantomimsko djelo koje je samoemitirano putem televizije, a nije ni na kakav naèin fiksirano.Stockholmska revizija prihvatila je kompromisno rješenje izmeðu suprotstavljenihstajališta. Iz Bernske konvencije brisan je uvjet konvencijske zaštitefiksiranja na materijalnu podlogu u pogledu koreografskih i pantomimskih <strong>djela</strong>,meðutim, ipak je ostavljeno na dispoziciju nacionalnim zakonodavstvima dataj uvjet propišu za pojedinaène, ili za više ili èak za sve kategorije zaštiæenih<strong>djela</strong>. Na taj naèin otvorena je moguænost da uvjet fiksiranja na materijalnupodlogu postane uvjet zaštite i za druge vrste <strong>djela</strong>, što je ekstenzivnijeodstupanje od opæe odredbe prema kojoj zaštitu uživaju književna, znanstvenai umjetnièka <strong>djela</strong> bez obzira na naèin i oblik izražavanja. Prepuštanjemnacionalnim zakonodavstvima da odluèuju o propisivanju ovog uvjeta zaštitereducira se jednoobraznost konvencijske zaštite. 64S obzirom da je u Stockholmskom aktu opæenito prevladala tendencijauniverzalnosti Bernske unije nad tendencijom unifikacije zaštite, ovakvaodredba o fiksiranju <strong>djela</strong> na materijalnu podlogu <strong>kao</strong> uvjet zaštite odgovaranovoj tendenciji u sustavu Bernske unije.Sljedeæe revizije Bernske konvencije nisu mijenale ovakav pristup, padanašnji tekst Konvencije u svom stavku 1. èlanka 2. odreðuje da “izraz“književna i umjetnièka <strong>djela</strong>” obuhvaæa sve tvorevine iz književnog, znanstvenogi umjetnièkog podruèja, bez obzira na naèin i oblik njihova izražavanja,<strong>kao</strong> što su (……) dramska ili dramsko-glazbena <strong>djela</strong>; koreografska i pantomimska<strong>djela</strong>; (….).” Prema stavku 2. istog èlanka ostavljeno je, meðutim,zakonodavstvima zemalja iz Bernske unije da propišu da æe književna iumjetnièka <strong>djela</strong>, ili pak jedna ili više kategorija izmeðu njih, biti zaštiæena samoako su fiksirana na materijalnoj podlozi. 65Vrlo važan akt meðunarodnog prava intelektualnog vlasništva je svakakoSporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) iz1994. 66 Danas predstavlja najznaèajniji meðunarodni ugovor koji se odnosi nacjelokupnu materiju intelektualnog vlasništva – industrijsko vlasništvo iautorsko i srodna prava. U èlanku 9. TRIPS-a predviðena je obveza država63Matthyssens, Oeuvres protegees, champ d’application, duree, RIDA 1967/68, LIV-LV,str.203.64Henneberg, I., Uživanje zaštite prema Stockholmskom aktu Bernske konvencije, Simpozijo pitanjima što ih je otvorila konferencija u Stockholmu o intelektualnom vlasništvu 1967., Institutza meðunarodno pravo i meðunarodne odnose, Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 1969., str. 25.65Vidi proèišæeni tekst Bernske konvencije kod Gliha, I., Autorsko pravo – zbirka propisa,Informator, Zagreb, 2000., str. 189. i 191.66Ibid., str. 387.
Change language