Kazališna djela kao autorska djela
Kazališna djela kao autorska djela Kazališna djela kao autorska djela
1074D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005)davci rabe bilo jedan ili drugi pojam, a neki i treæi pojam, 47 držimo da zakonskarješenja pod ovim pojmovima podrazumijevaju istu vrstu djela, iako raberazlièite pojmove s teatrološkog gledišta.Naime, kazališnim rjeènikom ne bi se mogao staviti znak jednakosti izmeðuovih pojmova. Štoviše, danas se obièno razlikuju ta dva pojma, koja se razlièitoi vrednuju. 48 Tako se pod mimom (prema grè. mimos, oponašanje, franc. mime,engl. mime, njem. Mimenspiel, Mime, španj. mimo) podrazumijeva umjetnosttjelesnog pokreta, dok je pantomima (prema grè. pantomimes, koji sve oponaša,franc. pantomime, engl. pantomime, njem. Pantomime, španj. pantomima)oponašanje neke verbalne prièe koja se pripovijeda gestama u svrhu objašnjavanja.Mima teži plesu, dakle, tjelesnom izražavanju osloboðenom svakogfigurativnog sadržaja. 49 Pantomima nastoji biti smjerena u oponašanju tipovai društvenih situacija. 50 Danas se, dakle, pantomima više ne služi govorom kaou svojim historijskim pojavnim oblicima (npr. pantomima u starom Rimu iCommedia dell’arte),veæ je to predstava sastavljena samo od izvoðaèevihgesti. 51 Pantomima je autonomna umjetnost, ali i sastavni dio gotovo svakekazališne predstave, a osobito onih koje u najveæoj mjeri izlažu igru glumacai olakšavaju stvaranje scenskih igara i živih slika. 52S obzirom da za pantomimsko djelo nije dana nikakva nova definicija, možese ustvrditi da je u odnosu na nju zadržan uvjet implicitne radnje. Ipak, možese postaviti pitanje da li za pantomimu još uvijek postoji uvjet te radnje(sadržaja), s obzirom da je granica izmeðu pantomime i novodefiniranekoreografije ponekad tanka. U pantomimska djela potpadaju ona koja se izvodeiskljuèivo tjelesnim pokretima i gestama. 53Pitanje da li društvene plesove i jednostavne plesne toèke treba tretirati kaokoreografska djela, ostavlja se otvorenim za sudbeno utvrðivanje.47Primjerice u Australiji, Italiji i Francuskoj.48Pavis, P., Pojmovnik teatra, ADU Zagreb – CDU Zagreb – Izdanja Antibarbarus Zagreb,2004., str. 222.49Ibid. Pavis daje èetiri tipa mime – mimodramu (koja gradi cijelu jednu prièu nizom gestualnihepizoda), plesnu mimu (koja rabi stiliziranu, apstraktnu i proèišæenu gestu, poput baleta, izvodi seu pratnji glazbe i èesto ju je teško razlikovati od plesa), èistu mimu (koja se podudara s gestomkoja ne oponaša neku situaciju, koja je apstraktna i ogoljena) te tjelesnu mimu (mime corporel,izvoðenje dramske umjetnosti iskljuèivo tijelom). Sve ovo upuæuje na vrlo tanke linije razlikovanjaizmeðu dramskih oblika i mime, pa nije èudno da se u jednom dijelu zakonodavstava koreografijai pantomima spominju uz dramska djela, odnosno obuhvaæene su dramskim djelima.50Amerièko pravo definira pantomimu na naèin da je ova, za razliku od koreografije, umjetnostoponašanja (imitiranja) ili igranja odreðenih situacija, likova ili drugih dogaðanja. Vidi naslužbenim stranicama The Copyright Officea-a USA www.copyright.gov51Pod gestama (lat. gestus, stav, pokret tijela) se smatraju pokreti tijela, najèešæe voljni i podkontrolom izvoðaèa.52Ibid., str. 254.53Neki autori ova djela svrstavaju meðu kazališna djela, odnosno zakljuèuju da se radi o“nijemim kazališnim djelima”. Vidi kod Spaiæ, V., Teorija autorskog prava i autorsko pravo uSFRJ, Pravni fakultet u Zagrebu & RO JAA Beograd, Èakovec, 1983., str. 46.
D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1075U Sjedinjenim Amerièkim Državama koraci društvenih plesova i jednostavneplesne toèke nisu ukljuèeni u koreografska djela. Slièno je i u našem autorskompravu.Èinjenica je da klasièni pokreti u baletu ili suvremenom plesu, poputarabeske, assembléa, cabriola, entrechata, glissade, jetéa, piruete ili sissonne,odnosno glissade ili pas de bourrée, 54 nisu sami za sebe autorskopravnozaštiæeni. Ipak, ovi su pokreti komponente veæine koreografija i originalnakombinacija ovih pokreta može saèinjavati zaštiæeno koreografsko djelo. Nemajasnog opravdanja za takav elitistièki pristup. Originalnu kombinaciju plesnihkoraka u tzv. “društvenome plesu” takoðer bi trebalo biti moguæe zaštititi kaokoreografsko djelo, ovisno o sluèaju.4.2. Autorskopravni status koreografije u meðunarodnopravnim izvorimaautorskog pravaDok u nekim zakonodavstvima nisu izdvojena, nego su obuhvaæenadramskim i dramsko-glazbenim djelima ili navedena uz ta djela, 55 ili uopæenisu eksplicitno navedena 56 , u veæini zakonodavstava 57 kao i u Bernskoj54“Pas de bourrée” je serija brzih, putujuæih koraka koji se izvode sur les pointes (plesanjemna prstima) tako brzo da nije moguæe razabrati razdvajanje plesaèevih nogu. “Glissade” je putujuæikorak koji se izvodi klizanjem radne noge s pete pozicije na otvorenu poziciju, dok joj se druganoga pridružuje.55Tako za prvu situaciju u paragrafu 3. britanskog Copyright, Design and Patent Act, iz 1988.godine: “dramatic works include a work of dance or mime”, odnosno za drugu situaciju u èl. 10.st.1.c. španjolskog Law No. 22/1987, of November 11, 1987, on Intellectual Property, as lastamended by law No. 93/1999, of December 30, 1999., te èl. 1., st. 2., toè. 8. poljskog Law ofFebruary 4, 1994, on Copyright and Neighbouring Rights, u Barta, J. – Markiewicz, R., Prawoautorskie, Dom Wydawniczy ABC, Warszawa, 1999., str. 15. O dramskom djelu u britanskompravu, koji izraz ukljuèuje i djela plesa i mimike, detaljnije kod Cornish W.R., Intellectual Property,third edition, Sweet & Maxwell, London, 1996., str. 336.56Tako u èl. 1. st. 1. toè. 3. švedskog Acta on Copyright in Literary and Artistic Works, LawNo. 729, of December 30, 1960, as last amended by Law No. 1274, of December 7, 1995., gdjesu navedena samo “musical and dramatical work”, ali koja implicite ukljuèuju i koreografska ipantomimska djela. Identièno rješenje sadrži i èl. 1. st.1. danskog Act on Copyright iz 1995.57Tako u èl. 5. st. 2. toè. 4. slovenskog Copyright and Related Rights Acta of March 30,1995.; èl.1., st.2.a švicarskog Federal Law on Copyright and Neighbouring Rights of October 9,1992, as amended by the Law of December 16, 1994. (“works of dance or mime”), u èl. L. 112-2.toè. 4. francuskog Law on the Intellectual Property Code, No. 92-597 of July 1, 1992, as lastamended by Law No. 97-283 of March 27, 1997., gdje se navode i cirkuska djela, te u èl. 7. st. 1.ruskog Law on Copyright and Neighbouring Rights. Slièno i u amerièkom autorskom pravu.Amerièki Copyright Act nije štitio koreografiju do amandmana iz 1976. (17 U.S.C. s 102a.4).Prije 1976 Ured za zaštitu autorskih prava (Copyright Office) štitio je samo koreografiju, koja jeimala neku prièu, kao u sluèaju baleta “Romeo i Julija”. Usp. Singer B.A., In Search of AdequateProtection for Choreographic Works: Legislative and Judicial Alternatives vs. the Custom of theDance Community, 38 U. Miami l. Rev. 287, 298 & n.46,(1984). Amerièki sudovi su pružalizaštitu tim plesovima, jer su zadovoljavali predmetnu kategoriju “dramskih ili dramsko-glazbenihkompozicija.” Iako amandman iz 1976 omoguæava zaštitu koreografije, toèno utvrðivanje
- Page 3 and 4: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 5 and 6: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 7 and 8: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 9 and 10: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 11: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 15 and 16: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 17 and 18: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 19 and 20: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 21 and 22: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 23 and 24: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 25 and 26: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 27 and 28: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 29 and 30: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 31 and 32: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 33 and 34: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 35 and 36: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 37 and 38: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 39 and 40: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
- Page 41: D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao
D. ZLATOVIÆ, <strong>Kazališna</strong> <strong>djela</strong> <strong>kao</strong> <strong>autorska</strong> <strong>djela</strong>Zb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1075U Sjedinjenim Amerièkim Državama koraci društvenih plesova i jednostavneplesne toèke nisu ukljuèeni u koreografska <strong>djela</strong>. Slièno je i u našem autorskompravu.Èinjenica je da klasièni pokreti u baletu ili suvremenom plesu, poputarabeske, assembléa, cabriola, entrechata, glissade, jetéa, piruete ili sissonne,odnosno glissade ili pas de bourrée, 54 nisu sami za sebe autorskopravnozaštiæeni. Ipak, ovi su pokreti komponente veæine koreografija i originalnakombinacija ovih pokreta može saèinjavati zaštiæeno koreografsko djelo. Nemajasnog opravdanja za takav elitistièki pristup. Originalnu kombinaciju plesnihkoraka u tzv. “društvenome plesu” takoðer bi trebalo biti moguæe zaštititi <strong>kao</strong>koreografsko djelo, ovisno o sluèaju.4.2. Autorskopravni status koreografije u meðunarodnopravnim izvorimaautorskog pravaDok u nekim zakonodavstvima nisu izdvojena, nego su obuhvaæenadramskim i dramsko-glazbenim djelima ili navedena uz ta <strong>djela</strong>, 55 ili uopæenisu eksplicitno navedena 56 , u veæini zakonodavstava 57 <strong>kao</strong> i u Bernskoj54“Pas de bourrée” je serija brzih, putujuæih koraka koji se izvode sur les pointes (plesanjemna prstima) tako brzo da nije moguæe razabrati razdvajanje plesaèevih nogu. “Glissade” je putujuæikorak koji se izvodi klizanjem radne noge s pete pozicije na otvorenu poziciju, dok joj se druganoga pridružuje.55Tako za prvu situaciju u paragrafu 3. britanskog Copyright, Design and Patent Act, iz 1988.godine: “dramatic works include a work of dance or mime”, odnosno za drugu situaciju u èl. 10.st.1.c. španjolskog Law No. 22/1987, of November 11, 1987, on Intellectual Property, as lastamended by law No. 93/1999, of December 30, 1999., te èl. 1., st. 2., toè. 8. poljskog Law ofFebruary 4, 1994, on Copyright and Neighbouring Rights, u Barta, J. – Markiewicz, R., Prawoautorskie, Dom Wydawniczy ABC, Warszawa, 1999., str. 15. O dramskom djelu u britanskompravu, koji izraz ukljuèuje i <strong>djela</strong> plesa i mimike, detaljnije kod Cornish W.R., Intellectual Property,third edition, Sweet & Maxwell, London, 1996., str. 336.56Tako u èl. 1. st. 1. toè. 3. švedskog Acta on Copyright in Literary and Artistic Works, LawNo. 729, of December 30, 1960, as last amended by Law No. 1274, of December 7, 1995., gdjesu navedena samo “musical and dramatical work”, ali koja implicite ukljuèuju i koreografska ipantomimska <strong>djela</strong>. Identièno rješenje sadrži i èl. 1. st.1. danskog Act on Copyright iz 1995.57Tako u èl. 5. st. 2. toè. 4. slovenskog Copyright and Related Rights Acta of March 30,1995.; èl.1., st.2.a švicarskog Federal Law on Copyright and Neighbouring Rights of October 9,1992, as amended by the Law of December 16, 1994. (“works of dance or mime”), u èl. L. 112-2.toè. 4. francuskog Law on the Intellectual Property Code, No. 92-597 of July 1, 1992, as lastamended by Law No. 97-283 of March 27, 1997., gdje se navode i cirkuska <strong>djela</strong>, te u èl. 7. st. 1.ruskog Law on Copyright and Neighbouring Rights. Slièno i u amerièkom autorskom pravu.Amerièki Copyright Act nije štitio koreografiju do amandmana iz 1976. (17 U.S.C. s 102a.4).Prije 1976 Ured za zaštitu autorskih prava (Copyright Office) štitio je samo koreografiju, koja jeimala neku prièu, <strong>kao</strong> u sluèaju baleta “Romeo i Julija”. Usp. Singer B.A., In Search of AdequateProtection for Choreographic Works: Legislative and Judicial Alternatives vs. the Custom of theDance Community, 38 U. Miami l. Rev. 287, 298 & n.46,(1984). Amerièki sudovi su pružalizaštitu tim plesovima, jer su zadovoljavali predmetnu kategoriju “dramskih ili dramsko-glazbenihkompozicija.” Iako amandman iz 1976 omoguæava zaštitu koreografije, toèno utvrðivanje
Change language