Kazališna djela kao autorska djela

D. ZLATOVIÆ, Kazališna djela kao autorska djelaZb. Prav. fak. Sveuè. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 1063-1103 (2005) 1073ovisno o smjeru ili tempu kojime se izvodi; o tome da li se izvodi tijekom okretaili poskoka; o tome što se istovremeno izvodi ostatkom tijela; te o broju plesaèakoji ga istovremeno izvode. Ukratko, ono što koreografiju èini zanimljivom, ane repetitivnom i dosadnom, jest kombinacija koraka. 38Pravna doktrina rijetko je preciznije definirala ova djela. 39 Meðu tim pravnimodreðenjima nailazimo na ono po kojemu je “koreografija kompozicija iaranžman plesnih pokreta i struktura, dok je ples statièki i kinetièki slijedtjelesnih pokreta koji su u odreðenoj ritmièkoj i prostornoj vezi”, te koreografija,kako bi bila autorskopravno zaštiæena, ne treba prièati prièu.” 40 Nadalje,definiciju ovih djela ne nalazimo niti u pravnim dokumentima, bilo da se radio meðunarodnim aktima odnosno nacionalnim zakonima. 41Meðu ovim djelima za potrebe ove rasprave izdvajamo balet kao neprijepornoscensko kazališno djelo i pantomimu. Baletom nazivamo umjetnièki plesu kojem se uz glazbenu pratnju pokretima ljudskog tijela i mimikom tumaèidramska radnja, misli i osjeæanja. Pantomimom nazivamo predstavu u kojojglumac misli i osjeæaje izražava pomoæu pokreta tijela i gesta kao vanjskihpokreta tijela i lica. Baletni sadržaj i dramska radnja pantomime, s opisomradnje, daju se u scenariju. 42 Pod koreografskim djelom, dakle, razumijevamobalete, razne plesove, žive slike 43 i sl., a pod pantomimskim djelima prikazivanjedjela u kojima izvoðaèi djeluju iskljuèivo tjelesnim kretanjem i mimikom. 44 Ovorazlikovanje posljedak je opæe prihvaæene terminologije Bernske konvencije.Pregledom nekih autorskih zakonodavstava uoèavamo da se uz koreografskadjela štite i djela mime 45 (engl. works of mime) odnosno pantomimskadjela 46 (engl. pantomimes, franc. pantomimes, njem. pantomimische Werke,Maerchenrevue, Zauberstueck, tal. opere pantomimiche) ili “zabavne toèke unijemoj predstavi” (engl. etertainments in dumb show). Iako razlièiti zakono-38Kerner, M., Barefoot to Balanchine – How to Watch Dance, New York, Doubleday, 1991.,str. 132-133.39Tako se u amerièkim The House and Senate Reports navodi da se radi o pojmu koji je meðunekoliko takvih s poprilièno odreðenim znaèenjem (fairly settled meanings) i da nije nužnospecificirati da koreografska djela ne ukljuèuju korake društvenog plesa (social dance steps) ijednostavne rutinske korake (simple routines). S. Rep. No. 473, 94th Cong., 1 st Sess. 52 (1975);H.R.Rep. No. 1476, 94th Cong., 2nd Sess. 53-54 (1976).40Copyright Law Reporter, New York, CCH, 1991., 625.41Carriére, L., Choreography and Copyrigt – Some Comments on Choreographic Works AsNewly Defined in the Copyright Act, www.robic.com/publications/105.htm, str. 4.42Cit. po Škaviæ, Ð., Hrvatsko kazališno nazivlje, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb,1999., str. 98. i 124. O suvremenoj plesnoj umjetnosti detaljnije kod Cohen, S.J.: Ples kao kazališnaumjetnost, CEKADE, Zagreb, 1992., str. 172.-182.43Pod živom slikom – tablo (franc. tableau vivant, engl. tableau vivant, njem. lebendes Bild,španj. cuadro vivente) podrazumijevamo uprizorenje jednog ili više nepomiènih glumaca odnosnoizvoðaèa “okamenjenih” u nekoj ekspresivnoj pozi koja podsjeæa na kip ili umjetnièku sliku.44Šuman, J., Komentar Zakona o zaštiti autorskog prava i meðunarodnih propisa, Beograd,1935., str. 57.45Tako primjerice u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Zambiji i Brazilu.46Tako primjerice u Hrvatskoj, Sloveniji, SAD-u, Španjolskoj, Norveškoj, Rusiji i Njemaèkoj.