13.07.2015 Views

Prirodno kretanje stanovništva u Crnoj Gori, 2011.godina - Monstat

Prirodno kretanje stanovništva u Crnoj Gori, 2011.godina - Monstat

Prirodno kretanje stanovništva u Crnoj Gori, 2011.godina - Monstat

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

CRNA GORAZAVOD ZA STATISTIKUS A O P Š T E NJ E‎102‎׃BrojPodgorica, 30. april 2012. godinePrilikom korišćenja ovihpodataka navesti izvor<strong>Prirodno</strong> <strong>kretanje</strong> stanovništva u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>, <strong>2011.godina</strong>Statistika rođenih i Statistika umrlih3 754Grafik 1. Vitalni događaji u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> u 2011. godini3 4613 0902 757664704muškoţenskoţivorođeni umrli prirodni priraštaj u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> u 2011.godini rođeno je 7 215 živorođene djece. 3 754 ili 52% su dječaci, a 3 461 ili48% su djevojčice; iste godine umrlo je 5 847 lica. Od tog broja 3 090 su muškarci, a 2 757 žene; pozitivan prirodni priraštaj u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> se nastavlja i u 2011.godini, i iznosi 1 368;Grafik 2. Ţivorođeni i umrli po regionima, 2011. godina3 6551 9111 9832 5051 6491 359ţivorođeniumrliSjeverni region Središnji region Primorski regionu Središnjem regionu Crne Gore tokom 2011.godine 3 655-oro djece je živorođeno. Više od polovineživorođenih u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> je u Središnjem regionu;u Sjevernom regionu umrla su 1 983 lica, što je 33.9% od ukupnog broja umrlih u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>;;Grafik 3. Prirodni priraštaj po regionima, 2011. godina1 150290-72Sjeverni region Središnji region Primorski regionu Središnjem i Primorskom regionu prirodni priraštaj je pozitivan, dok je u Sjevernom regionunegativan.


400Grafik 4. Ţivorođeni po polu prema mjesecu rođenja, 2011. godina3002001000dječacidjevojčice u junu je zabilježen veći broj živorođenih djevojčica (297) u odnosu na broj živorođenih dječaka (295),a u svim ostalim mjesecima rodilo se više dječaka; najmanji broj živorođenja je u februaru i to 512, od toga su 272 dječaka i 240 djevojčica; 362 dječaka i 347 djevojčica živorođenih u julu je mjesečni rekord za 2011. godinu;400Grafik 5. Umrli po polu prema mjesecu smrti, 2011. godina3002001000muškoţenskou januaru i decembru umrlo je više žena nego muškaraca;u aprilu je umrlo najmanje lica 424, od toga 233 muškarca i 191 žena;600 lica je umrlo u januaru, 296 muškaraca i 304 žene;Grafik 6. Prirodni priraštaj po mjesecima prema polu, 2011. godina1308030-20muškoţensko negativan prirodni priraštaj (-23) zabilježen je u februaru; najveći prirodni priraštaj je u julu, i iznosi 231;


Grafik 7. Ţivorođeni i umrli po opštinama, 2011. godinaŢabljakUlcinjTivatŠavnikRoţajePodgoricaPluţinePljevljaPlavNikšićMojkovacKotorKolašinHerceg NoviDanilovgradCetinjeBudvaBijelo PoljeBeraneBarAndrijevicaţivorođeniumrli najveći broj živorođene djece zabilježen je u Podgorici 2 501, što čini nešto više od trećine (34,7)živorođenih u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>; najmanje djece rođeno je u Plužinama, njih18-oro; umrlih lica najviše je, i to 1 354, u Podgorici, što je skoro četvrtina (23,2) od ukupnog broja umrlih u<strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>; u Pljevljima je umrlo 435 lica, a skoro duplo manje (201) je živorođeno; u Budvi su umrla 122 lica, a živorođenih je 234;1 147Grafik 8. Kakav je prirodni priraštaj po opštinama220116 112 93 50 29 29 27 16 8PodgoricaRožajeBarBudvaBijelo PoljeNikšićBeraneUlcinjKotorTivatPlav-10 -18 -23 -24 -27 -28 -30 -35 -50KolašinPlužineŽabljakAndrijevicaMojkovacCetinjeDanilovgradŠavnikHerceg Novi-234Pljevlja u 11 opština je pozitivan, a u 10 negativan prirodni priraštaj; najveći prirodni priraštaj je u Podgorici, 1 147, Rožaju 220, Baru 116, Budvi 112; iako pripadaju Sjevernom regionu, u kome je negativan prirodni priraštaj, u opštinama Rožaje, BijeloPolje, Berane i Plav, prirodni priraštaj je pozitivan; Pljevlja imaju najveći negativni prirodni priraštaj (- 234); u grupu opština sa negativnim prirodnim priraštajem našle su se Danilovgrad i Cetinje, iz Centralnogregiona, kao i Herceg Novi iz Primorskog regiona;


15.7 13.5 12.2 12.1 11.7 11.6 11.5 11.4 11.2 10.9 10.2 10.0 10.0 9.9 9.7 9.5 9.5 9.3Grafik 9. Stope nataliteta po opštinama, 2011. godina7.86.5 5.5PlužinePljevljaŽabljakMojkovacAndrijevicaDanilovgradKolašinPlavCetinjeHerceg NoviUlcinjTivatNikšićBeraneKotorŠavnikBarBijelo PoljeBudvaPodgoricaRožaje 11,6 je stopa nataliteta u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>; Rožaje je opština sa najvećom stopom nataliteta od 15,7, što znači da se na 1 000 stanovnika u tojopštini rodilo 16-oro djece; najmanja stopa nataliteta je u Plužinama i iznosi 5,5;Grafik 10. Stope mortaliteta po opštinama, <strong>2011.godina</strong>6.1 6.3 7.3 8.7 8.9 9.3 9.8 10.0 10.3 10.3 10.5 10.5 10.8 11.4 12.4 14.1 15.0 15.6 16.3 16.3 20.3ŠavnikPlužineŽabljakKolašinAndrijevicaPljevljaMojkovacCetinjeDanilovgradNikšićBeraneHerceg NoviKotorBijelo PoljeTivatPlavBarUlcinjPodgoricaBudvaRožaje 9,4 je stopa mortaliteta u <strong>Crnoj</strong><strong>Gori</strong>; najnižu stopu mortaliteta imaju opštine Rožaje 6,1 i Budva 6,3; Šavnik je opština sa najvećom stopom mortaliteta, i iznosi 20,3. Taj podatak govori da je u Šavniku u2011. godini na 1 000 stanovnika umrlo 20 lica;9.66.2 5.8Grafik 11. Stopa prirodnog priraštaja, <strong>2011.godina</strong>2.8 2.0 1.5 1.2 1.1 0.9 0.7 0.6-0.3 -1.2 -1.4-3.1-5.5 -6.0-7.6 -8.4 -8.7 -10.8PlužineŠavnikŽabljakPljevljaKolašinAndrijevicaMojkovacCetinjeDanilovgradHerceg NoviPlavNikšićBeraneTivatKotorUlcinjBijelo PoljeBarBudvaPodgoricaRožaje stopa prirodnog priraštaja u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> je 2,2; najveću stopu, 9,6, ima opština Rožaje, što znači da se u toj opštini u 2011.godini, na osnovu vitalnihdogađaja, broj stanovnika povećao za 10 lica na svakih 1 000 stanovnika.


Grafik 12. <strong>Prirodno</strong> <strong>kretanje</strong> stanovništva u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong> zadnjih šest decenija1600014000120001000080006000Prirodnipriraštaj4000200002010200820062004200220001998199619941992199019881986198419821980197819761974197219701968196619641962196019581956195419521950ţivorođeniumrli rekordan godišnji broj, od 14 428, živorođene djece zabilježen je 1954. godine; 2011. je godina u kojoj je od 1950. godine do sada rođeno najmanje živorođene djece, 7 215; 1966. godine umrlo je najmanje lica u <strong>Crnoj</strong> <strong>Gori</strong>, i to 3 199; u 2007.godini 5 979 lica je umrlo, što je u posmatranom period maksimum; najveći prirodni priraštaj zabilježen je 1954.godine, i iznosi 10 566; u prethodnoj, 2011.godini, prirodni priraštaj, od 1 368, najniži je od 1950. godine do sada;


METODOLOŠKA OBJAŠNJENJAProizvođač Statistike rođenih je Zavod za statistiku. Izvor podataka je administrativni izvor - Matični registarrođenih. Vlasnik izvora podataka je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Statistika rođenih pokriva sve slučajeverodjenja upisane u Matični registar rođenih.Proizvođač Statistike umrlih je Zavod za statistiku. Izvor podataka je administrativni izvor - Matični registarumrlih. Vlasnik izvora podataka je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Statistika umrlih pokriva sve slučajeveumrlih lica upisane u Matični registar umrlih.Ţivorođeno dijete je dijete koje poslije rođenja, čak i za najkraće vrijeme pokazuje znake ţivota (disanje,odnosno kucanje srca).Umrli je lice kod kojeg je bilo kada nakon rođenja došlo do prestanka svih znakova ţivota.Prirodni priraštaj predstavlja razliku u broju ţivorođenih i umrlih u određenom periodu. Prirodni priraštajmoţe biti pozitivan (broj ţivorođenih je veći od broja umrlih), negativan (broj ţivorođenih je manji od brojaumrlih) ili nulti (broj ţivorođenih je jednak broju umrlih).Stopa mortaliteta /smrtnosti/ ili opšta stopa mortaliteta predstavlja broj umrlih u određenom periodupodijeljen sa prosječnim brojem stanovnika u tom periodu. Kako je 2011. godina Popisa stanovništvauzimaju se popisni podaci o broju stanovnika. Obično se računa godišnja ili prosječna godišnja stopamortaliteta, izraţena u promilima (na 1000 stanovnika).Stopa nataliteta (ili opšta stopa nataliteta) predstavlja broj ţivorođenih u određenom period podijeljen saprosječnim brojem stanovnika u tom periodu. Kako je 2011. godina Popisa stanovništva uzimaju se popisnipodaci o broju stanovnika. Obično se računa godišnja ili prosječna godišnja stopa nataliteta, izraţena upromilima (na 1000 stanovnika).Stopa prirodnog priraštaja predstavlja odnos prosječnog godišnjeg prirodnog priraštaja i prosječnog brojastanovnika u posmatranom periodu. Kako je 2011. godina Popisa stanovništva uzimaju se popisni podaci obroju stanovnika. Stopa prirodnog priraštaja se moţe dobiti i kao razlika stope nataliteta i stope mortaliteta.Iskazuje se u promilima (na 1000 stanovnika).Primorski region čine opštine: Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj.Središnji region čine: Glavni grad Podgorica, Prijestonica Cetinje i opštine Danilovgrad i Nikšić.Sjeverni region čine opštine: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Mojkovac, Plav, Pljevlja, Pluţine,Roţaje, Šavnik i Ţabljak.Izdaje i štampa: Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT)Podgorica, IV Proleterske br.2Telefon (+382) 20 230-811, faks (+382) 20 230-814Saopštenje pripremila:Biljana SEKULOVIĆcontact@monstat.org

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!