010-djelovanje-potresa-na-mostove-II

5 Proračun AB mostova na potres5.1 UvodDrugim riječima, pri razmjerno čestim slabijim potresima mostmora ostati u uporabi, a istodobno mora biti dostatnosiguran kako bi izdržao moguće žestoke potrese.Američko Vijeće za primijenjene tehnologije (Applied TechnologiesCouncil) ovako određuje razine uporabivosti i oštećenosti:1. Razine uporabivosti:• uporabivost odmah: potpuna dostupnost neometanuprometu odmah nakon potresa,• ograničena uporabivost: ograničena dostupnost (npr.smanjen broj prometnih trakova; promet lakšim vozilima).2. Razine oštećenosti:• manja oštećenja: zapravo elastično ponašanje,• popravljiva oštećenja: oštećenja što se mogu popravitibez bojazni od gubljenja uporabivosti,

5 Proračun AB mostova na potres5.1 UvodU običnih se mostova podrazumijeva uporabivost pri manjimpotresima.Dakle nužno je samo dokazati neelastičnu izobličljivost uzočuvanje prihvatljive nosivosti iliti duktilnost sklopa.Nadzirana pojava mjestâ neelastična ponašanja u sklopu iziskujesljedeće korake:1. Odabrati poželjan mehanizam pri kojem se rasiplje što višeenergije i utvrditi položaje plastičnih zglobova. U mostova seodabiru mjesta plastičnih zglobova u stupovima.Na slici 5.1 predočena su moguća mjesta pojave plastičnihzglobova u uvriježenih stupišta mostova, pri čemu je na slici5.1a prikazan poprečni, a na slici 5.1b uzdužni smjer.

5 Proračun AB mostova na potres5.1 UvodSlika 5.1a: Moguća mjesta pojave plastičnih zglobova u stupištima (poprečni smjer)

5 Proračun AB mostova na potres5.1 UvodSlika 5.1b: Moguća mjesta pojave plastičnih zglobova u stupištima (uzdužni smjer)

5 Proračun AB mostova na potres5.1 Uvod2. dimenzionirati sklop na proračunsko opterećenje ikonstruirati plastični zglob tako da bude duktilan;3. proračunati i detaljirati sklop tako da se izbjegnu nepoželjnioblici sloma, poput posmičnoga sloma ili sloma spoja stupa iRS-a. Pri tomu je cilj proračuna određivanje graničnogaplastičnog momenta izračunana na osnovi stvarnih izmjerapresjeka, ali i uzimanjem u obzir “viška” čvrstoće gradiva (tj.stvarnih odnosa σ/ε).

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.1 Vlastitosti ponašanja stupaStrogo uzev, o elastičnom ili plastičnom ponašanju može segovoriti samo u slučaju idealnih elastoplastičnih gradiva.U praksi se stvarno ponašanje AB sklopovnih dijelovanadomješta idealiziranim dvopravčanim (bilinearnim)odnosom, kako je predočenona slici 5.2.Pri tomu valja odredititri mehaničke veličine:• krutost,• nosivost i• izobličenje.Slika 5.2: Pojednostavnjena shema ponašanja stupa

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.1 Vlastitosti ponašanja stupaDjelotvorna se krutost (raspucala presjeka), što odgovarapočetku popuštanja uzdužne armature, računa iz izraza:K e = S y1 /δ 1 (5.1)gdje su S y1 i δ 1 sila i izobličenje što odgovaraju početkupopuštanja uzdužne armature.Kako se vidi sa slike 5.2, mjerodavne su dvije nosivosti:• pri početku popuštanja uzdužne armature, S y1 i• nazivna najveća nosivost, S if .U suvremenomu projektiranju mostova na potres izobličenje jepodjednako važno kao i nosivost, jer je izravno povezano soštećenjem sklopa ili njegova dijela.Znakovito je pet graničnih izobličenja.

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.1 Vlastitosti ponašanja stupa• početak raspucavanja,• početak popuštanja skrajnje vlačne armature,• odlamanje zaštitnoga sloja betona,• drobljenje betona pri tlaku i• kidanje armature.Početak raspucavanja zanimljiv je samo kao granica elastičnogponašanja.Početak popuštanja vlačne armature označuje bitnu promjenukrutosti i možemo ga uzeti kao granicu elastične krutosti upojednostavnjenoj dvopravčanoj predočbi ponašanja sklopa,kako je ona izražena u jedn. (5.1).

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.1 Vlastitosti ponašanja stupaIz jedn. (5.1) i slike 5.2 može se dobiti izobličenje pri popuštanjuδ y = (S if /S y1 )δ 1 (5.2)gdje su S y1 i δ 1 sila i izobličenje što odgovaraju početkupopuštanja uzdužne armature, a S if idealizirana nosivost prisavijanju u slučaju elastoplastičnog ponašanja.Pri tomu se faktor duktilnosti, μ, određuje kao pokazateljneelastičnog izobličenja nakon popuštanja:μ = δ/δ y (5.3)gdje su δ promatrano izobličenje, a δ y izobličenje pripopuštanju.Kao granica dvopravčanoga ponašanja uzima se fizikalni događajpridružen znatnu narušavanju nosivosti.

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.1 Vlastitosti ponašanja stupaTako se za nesapete (neovijene) stupove početakodlamanja zaštitnoga sloja betona uzima kao slom.Kidanjem ili poprečne ili uzdužne armature i drobljenjemsapetog betona obično započinje potpuni slomsklopovnoga dijela (elementa).

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.2 Opažanja pri pokusimaNa slici 5.3a predočen je odnos bočne sile i pomaka cikličkiopterećivanog sapetogastupa (puna histereznapetlja).Ovojnica (anvelopa)histereznih petljâmože se, ostajući nastrani sigurnosti, približno uzeti kaodvopravčan dijagram,pri čemu je V ifsila na granici popuštanja.Slika 5.3a: Ponašanje dobro sapeta stupa pri pokusu

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.2 Opažanja pri pokusimaKrutost je određena s obzirom na početak popuštanja uzdužnearmature.Konačan slom stupa uzrokovan je kidanjem uzdužne armature ukritičnim presjecima blizu krajeva stupa.Duktilno ponašanje pedočeno na slici 5.3a postignuto jezahvaljujući tomu što je stup projektiran tako daprevladavaju izobličenja izazvana savijanjem, dok su druginačini izobličenja bili spriječeni.Nasuprot tomu, na slici 5.3b predočen je primjer neduktilnaponašanja, koje se mora svakako izbjeći pri proračunu napotresna djelovanja.Naime, stup je pretrpio krhki slom, prije dosegnuća popuštanja.

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.2 Opažanja pri pokusimaGubitak prianjanja ovojne armature može također dovesti dobrzoga slabljenjanosivosti stupa.Naravno, moguć je imeđuslučaj, tj. ponašanješto se nalaziizmeđu dviju netompokazanih krajnosti.Naime, tu je stupdoduše pretrpioslom zbog posmikaSlika 5.3b: Ponašanje stupa što je pretrpio krhki slom pri sili većoj od onepri popuštanju, ali nije uspio dosegnuti potrebnu duktilnost.

5 Proračun AB mostova na potres5.2 Ponašanje stupa pod bočnim opterećenjem5.2.2 Opažanja pri pokusimaNe treba ni naglašavati da je i ovaj oblik sloma stupa nepoželjan(slika 5.3c), pa o tomutreba voditi računapri projektiranju.Slika 5.3c: Ponašanje stupa ograničene duktilnosti

5 Proračun AB mostova na potres5.3 Dimenzioniranje stupova na savijanje5.3.1 Potresno opterećenjeObični mostovi malih do srednjih raspona mogu seproračunavati na jednakovrijedno statičko bočnoopterećenje:F eq = ma g (5.4)gdje je m masa, a a g proračunsko vršno ubrzanje zavisno odrazdoblja titranja sklopa.Ovo vršno ubrzanje tla računa se kao elastični spektar odzivana ubrzanje uz 5 %-tno prigušenje, izraženo kao ARS, što jeomjer vršnog ubrzanja tla i ubrzanja zemljine teže:F eq = mg(ARS) = W(ARS) (5.5)gdje je W udio stalnog opterećenja što ga prenosi stup.

5 Proračun AB mostova na potres5.3 Dimenzioniranje stupova na savijanje5.3.1 Potresno opterećenjeMeđutim, znajući da se usklopova što se ponašajuneelastično potresna silasmanjuje, elastično se opterećenjeobično smanjujestanovitim faktorom zavisnimod razdoblja titranja:F d = W(ARS)/Z (5.6)Na slici 5.4 predočen je izborfaktora Z u zavisnostiod razdoblja titranja i odduktilnosti sklopa.Slika 5.4: Koeficijent smanjenja potresne sile

5 Proračun AB mostova na potres5.3 Dimenzioniranje stupova na savijanje5.3.2 Proračun uzdužne armatureKada se zna bočna sila, lako se izračuna pripadni momentsavijanja po pravilima građevne statike.Nakon toga slijedi provjera najjače napregnutoga presjeka popostupku uvriježenu pri proračunu AB sklopova (slika 5.5).Slika 5.5: Proračun graničnog momenta savijanja AB presjeka

5 Proračun AB mostova na potres5.3 Dimenzioniranje stupova na savijanje5.3.3 Proračun poprečne armatureDuktilnost stupa zajamčuje se dobrim detaljiranjem poprečnearmature što služi za sapinjanje betona.Ona se može proračunati postupno (višekratnim pokušajima),tako da se zadovolji zahtijevana razina duktilnosti.Slika 5.6: Idealizirane raspodjelbe zakrivljenosti.a) na početku popuštanja armature; b) pri slomuBočni pomak može se dobitiintegriranjem zakrivljenostii kuta zaokreta dužstupa.U tu je svrhu nužno pretpostavitiraspodjelbu zakrivljenostiduž stupa (slika5.6).

5 Proračun AB mostova na potres5.3 Dimenzioniranje stupova na savijanje5.3.3 Proračun poprečne armatureNaravno, predočene su raspodjelbe idealizirane, ali dosta dobroodražavaju stvarno ponašanje.Na slici valja uočiti dvije geometrijske veličine:• h e je djelotvorna visina stupa, tj. čista visina povećana zapotez duž kojega je uzdužna armatura premašila granicupopuštanja:h e = h + 0,022f y· Ø (5.7)• L p je duljina plastičnoga zgloba:L p = 0,08h + 0,022f y· Ø (5.8)Pošto se izračuna bočni pomak, provjerava se (na osnovi omjeranjegove vrijednosti i pomaka na početku popuštanjauzdužne armature) je li stup duktilan.

5 Proračun AB mostova na potres5.3 Dimenzioniranje stupova na savijanje5.3.3 Proračun poprečne armatureAko je taj uvjet ispunjen pristupa se proračunu poprečnearmature.Spomenuto američko Vijeće za primijenjene tehnologijepreporučuje da se za poprečnu armaturu unutar plastičnogazgloba odredi najmanji prostorni udio zavojite armature poizrazu:f ' ⎡ce1,25P⎤eρs= 0,16 ⎢0,5 + ⎥+ 0,13( ρl−0,01 ) ( 5.9)fyc ⎢⎣fce ' Ag⎥⎦gdje su:- f ce ’ tlačna čvrstoća betona u plastičnomu zglobu (= 1,3f c );- f ye vlačna čvrstoća čelika (= 1,1f y );- P e uzdužna sila;

5 Proračun AB mostova na potres5.3 Dimenzioniranje stupova na savijanje5.3.3 Proračun poprečne armature- A g ploština poprečnoga presjeka stupa;- ρ l udio uzdužne armature u presjeku.Izvan plastičnoga zgloba dostatna je upola manja količinapoprečne armature.Inače duljina plastičnoga zgloba mora biti veća od ovih dvijuveličina:- visine presjeka stupa u promatranomu smjeru,- duljine poteza stupa na kojem je moment savijanja veći od80 % momenta u mjerodavnomu presjeku.

5 Proračun AB mostova na potres5.4 Provjera na djelovanje poprečne sileDjelovanje poprečne sile provjerava se po mehanizmupredočenu na slici 5.7.Slika 5.7: Mehanizam prenošenja bočne sileu zavojito armirana stupa

5 Proračun AB mostova na potres5.4 Provjera na djelovanje poprečne sileU odnosu na uvriježene provjere djelovanja poprečne sile ovase razlikuje utoliko što se u nju ugrađuju nalazi pokusnihistraživanja što ih je izveo novozelandski učenjak N. Priestley.To se u prvom redu odnosi na izbor kuta pod kojim se otvaraslomna pukotina (= 30°, slika 5.7).U anglosaskomu stručnom štivu obično se otpornost namjerodavnu bočnu silu raščlanjuje na udio betona (V c na slici5.7) i armature (A sp f s na slici 5.7), a ovdje se još dodaje tzv.djelovanje luka (V a na slici 5.7), što odražava povećanjeotpornosti na bočnu silu zahvaljujući djelovanju tlačneuzdužne sile.

5 Proračun AB mostova na potres5.5 Spoj stupa i rasponskoga sklopaSpoj stupa i rasponskoga sklopa ključni je dio odgovoran zaočuvanje cjelovitosti ukupnog nosivoga sklopa mosta prijačem potresu.Zato ga treba pomnjivo projektirati kako bi se zajamčio potpunprijenos bočnih sila i pripadnih momenata savijanja.Zbog njihove važnosti i složenosti, a osobito zbog poteškoćašto se javljaju pri popravku ako budu oštećeni, spojevi seproračunavaju uz veće faktore sigurnosti nego samistupovi ili rasponski sklop.I opet se preporuke za određivanje geometrijskih odnosa, tepotrebne dodatne armature u spoju temelje na nalazimapokusâ spomenutog N. Priestleya.Na slici 5.8 predočeni su geometrijski odnosi spoja stupa ipoprečnog nosača kao dijela rasponskoga sklopa.

5 Proračun AB mostova na potres5.5 Spoj stupa i rasponskoga sklopaSlika 5.8: Djelotvorna širina spoja stupa i naglavniceDodatni stremenovi ploštine poprečnoga presjeka jednakešestini presjeka uzdužne armature moraju se ugraditi unutarpojasa duljine 0,5D ili 0,5h c počev od obrisa stupa, a na širinine većoj od 2D.

5 Proračun AB mostova na potres5.6 Spoj stupa i temeljne stopeSpoj stupa i temeljne stope još je složeniji od spoja stupa irasponskoga sklopa.Sve do snažnoga potresa u San Fernandu u Kaliforniji, 1971.ovomu se spoju nije pridavala primjerena pozornost.Odonda su provedena brojna istraživanja, teorijska i pokusna, anajbogatija korisnim nalazima, jer su uzorci bili gotovonaravne veličine, izveo je Priestlyjev suradnik Y. Xiao 1998.On je u prvom redu uveo pojam sudjelujuće širine stope, tj.širine što djelotvorno sudjeluje u prenošenju bočne sile, apredložio je i pregledan mehanizam za određivanje silamjerodavnih za dimenzioniranje spoja stup – temeljnastopa.Taj je mehanizam predočen na slici 5.9.

5 Proračun AB mostova na potres5.6 Spoj stupa i temeljne stopeSlika 5.9: Mehanizam prenošenja silana spoju stupa i temeljne stopeValja uočiti tri glavne pukotine:• u radnoj reški izmeđustupa i stope,• okomitu pukotinu u produžetkutlačnog licastupa i• kosu pukotinu u sredinistope.Također valja uočiti da se u kosoj pukotini pojavljuju ivodoravna i okomita posmična sila.Odgovarajući tlačno-vlačni mehanizam (strut-and-tie model) zaodređivanje potrebne armature predočen je na slici 5.10.

5 Proračun AB mostova na potres5.6 Spoj stupa i temeljne stopeSlika 5.10: Mehanizam prenošenja sila u temeljnoj stopi; shema za proračun armature

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.1 UvodGolema oštećenja i brojna rušenja mostova što ih je izazvaopotres kod Kobea u Japanu 1995. (Hyogo-ken Nanbu)potaknuo je inženjere diljem svijeta da se mnogo ozbiljnijepozabave osposobljavanjem postojećih i budućih mostovada izdrže opterećenja izazvana žestokim potresima.U zemljama gdje se razmjerno često javljaju takvi potresi, poputJapana, Kalifornije i Novog Zelanda (slučajno su to vrlobogate zemlje) znatno su porasli izdatci na znanstvenaistraživanja (navlastito laboratorijska) u tom smjeru.Naravno, istraživanjâ manjeg opsega ima i u manje bogatimzemljama, poput sredozemnih, pa i u Hrvatskoj.Usporedno s istraživanjima teku i prilagodbe mjerodavnihnormâ, te smjernica za projektiranje i popravke oštećenihmostova.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.1 UvodU toj prilagodbi ima i lutanja, pa i pravih zastranjivanja ipretjerivanja, što se vidi po još vrijedećim europskimnormama za proračun potresnih djelovanja.Naime, otkako su te norme brzopleto prihvaćene u Hrvatskojvrtoglavo je porasla potrošnja armature za donji ustrojmostova, pa je nedavno skupina najkompetentnijih inženjerauputila predstavku mjerodavnomu ministarstvu da teodredbe promijeni.Međutim, bez obzira na te norme ima dosta velik broj mostovau Hrvatskoj na kojima su nužni zahvati kako bi se oniosposobili da mogu preuzeti opterećenja izazvana jakimpotresima ne trpeći znatnija oštećenja.U sljedećem izlaganja samo će se načelno naznačiti najnužnijemjere radi ostvarivanja toga cilja.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.2 Utvrđivanje reda prvenstvaU Hrvatskoj je u zadnjih 20-ak godina dosta učinjeno nauspostavljanju sustava gospodarenja mostovima (bridgemanagement system).S druge strane, dotjerani su zemljovidi s prikazom potresnihpodručja u kojima su navedeni podatci o mjerodavnimpotresnim ubrzanjima.Zahvaljujući tomu dostupni su najnužniji podatci o najvažnijimmostovima, kao i to u kojoj mjeri pojedini most nezadovoljava suvremene zahtjeve na otpornost protivpotresa.Mjerodavne državne ustanove za gospodarenje mostovima (uprvom redu Hrvatske autoceste, HAC, i Hrvatske ceste,HC) morale bi na osnovi ovih podataka sastaviti popisvažnijih mostova u ugroženim područjima.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.2 Utvrđivanje reda prvenstvaZa svaki most treba sastaviti popis najnužnijih mjera što ih trebapoduzeti kako bi se most osposobio za preuzimanje jačihpotresnih opterećenja, te približni troškovnik radova.Sljedeći je korak utvrđivanje reda prvenstva izvedbe radova napojedinim mostovima vodeći računa, s jedne strane, o mjerineprilagođenosti mosta (tj. u kolikoj mjeri most nezadovoljava suvremene zahtjeve na otpornost protiv najjačihočekivanih potresa u području gdje stoji), a s druge strane ovažnosti mosta u prometnom sustavu.Naravno, za svaki pojedini most treba izraditi izvedbeni projektprilagodbe suvremenim zahtjevima na otpornost protivpotresa te odgovarajućih pojačavanja dijelova nosivogasklopa.Podrazumijevaju se i mjere za (možebitno) održavanje prometa.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.3 Načela projektiranjaProjektiranjem prilagodbe mosta na suvremene zahtjevepotresnog inženjerstva postižemo željeno ponašanjenosivoga sklopa mosta pri potresu.Upravo se na ovom polju najizrazitije očituje inženjerskoumijeće u kojemu prevladava domišljatost nad teškimradom.Pri tomu valja odabrati put kojim se izbjegavaju nepouzdani inepotrebni proračuni ili izvedbeni postupci.Ako se ovaj dio posla obavi kako valja, izvedba teče beznepotrebnih poteškoća, a njih je znatno manje i upreostalom vijeku trajanja mosta (manji je opseg mjerauzdržavanja).Navest ćemo nekoliko primjera što pojašnjuju izrečeno.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.3 Načela projektiranjaPetlje u autocestovnim čvorištima najčešće imaju najmanjejedan stup u razdjelnomu traku autoceste s jakimprometom.Odaberemo li postupak prilagodbe mosta u kojem se izbjegavapojačavanje toga stupa prištedjet ćemo prometnepoteškoće pri izvedbi – zato je bolje pojačavati drugestupove.U većine mostova preko dvaju ili triju polja glavnina se potresnesile može predati na upornjak i nasip, pa se tako mogusmanjiti ili potpuno izbjeći radovi na pojačavanju stupova.Sile preraspodijeljene na upornjak mogu se prenijeti u temeljnotlo s pomoću naknadno izvedenih pilota, naravno, uzpojačavanje temeljne stope.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.3 Načela projektiranjaU slučaju stupištâ s većim brojem stupova može se znatnosmanjiti opseg radova na pojačavanju temeljnih stopa ako sepredvidi zglobni priključak stupova na stopu.Brojna ispitivanja temeljnih stopa/naglavnica pokazala su dapostoji znatna zaliha njihove bočne otpornosti što ju pružapasivni otpor tla – i to se može iskoristiti.Iskustvo je pokazalo da s protežnim rasponskim sklopovima imanajmanje poteškoća u uzdržavanju.S druge strane, zglobovi i ležajevi danas pripadaju u one dijelovemosta što zadaju najviše poteškoća.Zato treba tražiti načina da se prigodom prilagodbe neprotežniskopovi pretvore u protežne – time će se spriječiti njihovorazdvajanje i rušenje pri žestoku potresu.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.3 Načela projektiranjaViše je puta naglašeno kako je duktilnost dijelova donjeg ustrojaključna za prihvatljivo ponašanje mosta pri potresu.Pri tomu valja imati na umu kako će takav most neminovnopretrpjeti stanovitu štetu.Tajna je dobra protupotresnoga projektiranja u uravnoteženuodabiru prihvatljive razine oštećenja s obzirom na troškoveizbjegavanja ili ograničavanja oštećenja.Međutim, moramo voditi računa i o tomu da će se stupoviponašati duktilno ako smo predvidjeli mjere s pomoću kojihće cijeli most moći ostvariti odgovarajuće pomake.Iskustvo je pokazalo da su, kada provjeravamo protupotresnuotpornost, u velike većine mostova mjerila ostvarivostipomaka važnija od onih što određuju nosivost.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.4 Najčešće mjere za postizanje prilagodbePrilagodba mosta na poželjno ponašanje pri potresu postiže seovim sustavnim zahvatima:• djelomičnom ili potpunom promjenom raspodjelbe krutosti,• promjenom razine primanja potresne energije i• promjenom vlastitostî masa.Oni se ostvaruju primjenom pojedinih sklopovnih mjera odkojih se najčešće primjenjuju:• sprječavala razdvajanja,• košuljice za sapinjanje,• dodatne vezne grede,• preinake spoja stupa i rasponskoga sklopa i• preinake temeljne stope/naglavnice.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.4 Najčešće mjere za postizanje prilagodbe6.4.1 Sprječavala razdvajanjaPrigodom spomenutog potresa u San Fernandu rasponski susklopovi pojedinih mostova popadali s preuskih naglavnica, au velika broja njih razdvojile su se prijelazne naprave.Kako bi se to spriječilo, ležajni supoprečni nosači susjednih poljapovezani vanjskim nategama, sprječavalimarazdvajanja (hinge joint restrainer),provučenima kroz provrteu tim nosačima (slika 6.1).Naravno, na slici je prikazano stanjeza vrijeme izvedbe – nedostajuzaštitna cijev i sidro (1 natege).Slika 6.1: Sprječavalo razdvajanja zglobova

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.4 Najčešće mjere za postizanje prilagodbe6.4.2 Košuljice za sapinjanjeOd proljeća 1987. izvedeno je naSveučilištu u San Diegu više od 80nizova pokusa na uzorcima stupovamostova radi utvrđivanja učinkadodavanja poprečne armature zasapinjanje betona.Na slici 6.2 prikazan je primjer takvearmature.Mostovi prilagođeni na ovaj načinizvanredno su se dobro držali ukasnijim dvama jakim potresima utom području.Slika 6.2: Armatura za sapinjanje betona

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.4 Najčešće mjere za postizanje prilagodbe6.4.2 Košuljice za sapinjanjePrimjer ovako pojačana stupa prikazan je na slici 6.3.Valja reći da su na pojedinim mostovima primijenjene i čeličnekošuljice (slika 6.4).Slika 6.3 Slika 6.4

6 Osposobljavanje mostova protiv potresa6.4 Najčešće mjere za postizanje prilagodbe6.4.3 Dodatne vezne gredeDodatne vezne grede rabe se za ukrućivanje stupištâ s višestupova i smanjivanje duljine izvijanja pojedinih stupova.Primjenom ovoga postupka uz, primjerice, košuljice za sapinjanjemogu se prilagoditistari neduktilnibetonski stupovii tako izbjeći skupii mukotrpni radovina zamjeni tihstupova.Na slici 6.5 predočenje primjer takveSlika 6.5primjene na mostu u Santa Monici (SAD).

6 Osposobljavanje mostova protiv potresaSlika 6.66.4 Najčešće mjere za postizanje prilagodbe6.4.4 Preinake spoja stupa i rasponskoga sklopaIzvanredan primjer pojačavanjadvokatnoga stupišnogokvira predočen je shematskina slici 6.6.Ovdje vanjske rubne gredeimaju ulogu sličnu onoj dodatnevezne grede u predhodnojtočki.Postupak pojačavanja razrađenje na osnovi sustavnihlaboratorijskih istraživanja provedenih na sveučilištima uBerkeleyu i San Diegu.

6 Osposobljavanje mostova protiv potresaSlika 6.76.4 Najčešće mjere za postizanje prilagodbe6.4.5 Preinake spoja stupa i temeljne stopeNajjednostavniji način pojačavanjatemeljne stope (iakone i najjeftiniji) jest dodavanjeobodnog okviratemeljena na pilotima i“kape” (slika 6.7).Pri tomu valja zajamčitidobro sprezanje starog inovog betona, te valjanosidrenje armature pilota u obodni okvir, kako bi pilot mogaopreuzeti i vlačnu silu.Pokusi na krupnim uzorcima pokazali su da bi se ovakopojačane stope mogle dobro držati pri jačem potresu.