Delnice-najviše u Vrbovskom, Klani... - Hrvatske šume

RESTRUKTURIRANJEPRIHVAÆENA TEMELJNA NAÈELA RESTRUKTURIRANJA HRVATSKIH ŠUMAJe li šumatemeljni kapitalPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. Mrkobradpoduzeæa?PPrihvaæanjem Temeljnih polazišta za reorganizacijušumarstva i restrukturiranje Hrvatskih šuma,Upravni odbor poduzeæa je na neki naèin staviotoèku na "i" opsežnih dosadašnjih rasprava i prijedlogastruènih udruga i pojedinaca o tome najvažnijem,životnom pitanju buduænosti hrvatskoga šumarstva. O tomeæe se oèitovati i Vlada Republike Hrvatske jer predloženanaèela moraju biti u suglasju s onim što Vlada kao vlasnikdržavnih šuma želi. Sve što je predloženo, istièe direktor poduzeæaŽeljko Ledinski, veæ jest u skladu s prijašnjim zakljuècimaVlade.Ovih dana izabrat æe se i najbolji ponuðaè za izradu studijerestrukturiranja, jedna od nekoliko stranih tvrtki koje suse u proteklih skoro dva mjeseca svojim ponudama predstavilehrvatskim šumarima. Ona æe zajedno s domaæomstrukom i naukom pripremiti sve kako bi proces restruktutiranjamogao poèeti.Temeljni kapitalJedina dvojba koja je istaknuta i na Upravnom odborupoèetkom travnja jest pitanje temeljnog kapitala novog poduzeæa(u toèci 5 Naèela projekta novog poduzeæa). ÈlanoviUpravnog odbora nisu bili sigurni spadaju li u temeljnikapital i šume i šumsko zemljište, ili samo nekretnine i finacijskaimovina. Na to se onda nadovezuju i ovlasti za prometnekretninama. Zato je Upravni odbor tu odredbu prihvatios ogradom, do konzultacija s odgovornim ljudima izVlade.Odreðivanje temeljnog kapitala je važno zbog svih daljnjegslijeda dogaðaja i poslovanja nove tvrtke. Kako je torješeno u drugim zemljama? Teško da æe se Hrvatska moæivezati na kompletno rješenje neke europske države jer i tamoje to postavljeno razlièito, od onih gdje šume ulaze u temeljnikapital do drugih gdje ne ulaze.U prilogu donosimo Temeljna naèela, kako su predstavljenana Upravnom odboru. U njima su Strateške odrednice- temeljni ciljevi u gospodarenju šumama i šumskimzemljištem u Hrvatskoj te Naèela projekta novog poduzeæa.STRATEŠKE ODREDNICETemeljni ciljevi ugospodarenju šumama1. Organizirati integralno gospodarenje šumskim ekosustavimana èitavom podruèju Republike Hrvatske, na naèinda se osigura potrajnost, stabilnost ekosustava, biološkaraznolikost, produktivnost, samoobnovljivost i maksimalnaproizvodnja opæekorisnih funkcija šuma.2. Šumama u vlasništvu (privatne šume) potrebno je novimZoŠ-om osigurati jedinstven gospodarski pristup, odgovornostšumovlasnika i osiguranje jednostavne biološkereprodukcije šuma na novim naèelima u skladu sa zakljuècimaprihvaæenim na savjetovanju u HAZU 15. lipnja 1994.godine održanog u suorganizaciji s MPŠ).3. Gospodarenje šumskim ekosustavima mora se temeljitina poduzetnièkim i profitabilnim naèelima s organi-Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 1

PRIHVAÆENA TEMELJNA NAÈELA RESTRUKTURIRANJA HRVATSKIH ŠUMAGOSPODARENJE DRŽAVNIMŠUMAMANaèela projekta novog poduzeæaS jedne od rasprava o restrukturiranju u Hrvatskim šumamazacijskom i financijskom odgovornošæu proširenom i na najnižeorganizacijske jedinice (šumarije).4. Novo ustrojstvo mora osigurati gospodarenje s manjetroškova i mnogo veæim prihodima, provedbom razvojasvih (tzv. ostalih) djelatnosti.5. Ustrojstvo Poduzeæa mora dugoroèno osiguravati sigurnost,motiviranost i perspektivu zaposlenicima.6. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava treba ovlastitinovim ZoŠ-om da donese Pravilnik o uvjetima koje trebajuispunjavati izvoðaèi radova u šumarstvu (licenciranje).7. Na temelju argumenata iz Projekta restrukturiranja,za proces pridobiti veæinu struke, javnosti i interesnih skupina.8. Cijeli proces mora osigurati socijalnu stabilnost.9. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvuRepublike Hrvatske povjeriti posebnim zakonom novompoduzeæu - pravnom slijedniku «Hrvatskih šuma» p.o.Zagreb na neodreðeno vrijeme. Ovim zakonom potrebno jeregulirati samo odnos vlasnika i novog poduzeæa. Ustrojstvonovog poduzeæa obraditi u Projektu i ostaviti moguænostza kasnije trajno prilagoðavanje, na za sada nepredvidiveokolnosti koje æe se javljati u trzišnim uvjetima.10. Gospodarenje šumama koje su po èlanku 52. UstavaRH prirodno bogatstvo od interesa za RH i imaju njezinuosobitu zaštitu, mora biti neovisno utjecajima svih drugihinteresa koji su suprotni osnovnim naèelima gospodarenjašumama.11. Ova naèela trebaju poslužiti kao temelj za izradu prijedloganovog Zakona o šumama kao i nužnih izmjena drugihzakona koji svojom regulativom utjeèu na šumske ekosustave.12. Kod izrade novog ZoŠ-a obvezatno predvidjeti financijskovrednovanje opæekorisnih funkcija šuma iz kojihæe se izvora dugoroèno i stabilno financirati gospodarenješumama na Kršu i sanacija šuma i staništa izložena sušenju,propadanju te sanacija ratom stradalih i miniranih šuma.13. Nadzor nad provedbom svih propisa koji regulirajugospodarenje šumama povjeriti dobro ustrojenoj i nezavisnojinspekcijskoj službi pri nadležnom ministarstvu.1. Gospodarenje državnim šumama povjeriti posebnimzakonom trgovaèkom društvu - pravnom slijedniku Hrvatskihšuma p.o. Zagreb na neodreðeno vrijeme, ustrojenogna naèelima iz Zakljuèaka Vlade od 21. prosinca 2000. i 22.veljaèe 2001.:a. jedinstveno poduzeæe za šume s organizacijskomi financijskom odgovornošæu proširenom i na najnižeorganizacijske jedinice (šumarije)b. privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecajna gospodarenje šumama (transport, graðevinarstvo)c. ubrzaju rješavanje pitanja društava s ogranièenomodgovornošæu koja posluju s gubitkom, njihovimdavanjem u zakup, prodajom, privatizacijomd. zbrinjavanje viška zaposlenih riješe privatizacijom,prirodnim odljevom zaposlenika, stimuliranjemprestanka radnog odnosa otpremninama, strogimnadzorom novog zapošljavanja2. Novo poduzeæe ustrojiti sukladno Zakonu o trgovaèkimdruštvima, a u obliku koji æe biti predložen Projektomkao najpovoljniji.3. Vlasnik poduzeæa je država.4. Naèelo jedinstva osigurati kroz jedinstvenu šumarskupolitiku, jedinstveni razvoj: ureðivanje šuma, biološkureprodukciju šuma i marketing5. Temeljni kapital novog poduzeæa treba èiniti sva materijalnai financijska imovina kojom sada gospodare HRVAT-SKE ŠUME p.o. Zagreb i sve nekretnine ukljuèujuæi šume išumska zemljišta.6. Zakonom je potrebno novo poduzeæe ovlastiti za prometnekretninama, šumama i šumskim zemljištima, u jasnoodreðenim uvjetima (male površine izvan kompleksa)po naèelu oèuvanja i zaokruživanja supstancije državne imovine,ako je u funkciji poboljšanja strukture imovine poduzeæai osnovne proizvodnje. Dobicima od prodaje poduzeæeslobodno raspolaže u strogo namjenske svrhe.7. Unutarnje teritorijalno ustrojstvo mora biti temeljenona ekološko-gospodarskim i ekonomski održivim cjelinamauz poštivanje pozitivnih iskustava u dosadašnjem gospodarenju,a što æe biti predloženo Projektom.8. U razdoblju predviðenom za realizaciju Projekta, kojemora trajati do 5 godina, cilj ne smije biti maksimalizacijazarade nego stabilnost poduzeæa i socijalna sigurnost zaposlenikau procesu restrukturiranja.9. Opæe korisne funkcije šume (športsku, turistièko-rekreativnu,zdravstvenu) kao skup proizvoda tržišno potvrditiprihodom, kroz programe Razvojne službe razvojem ostalihdjelatnosti, nova zapošljavanja, zajednièkim ulaganjimasa zainteresiranim partnerima, franchising i slièno.Programom provedbe, u skladu sa Zakljuèkom Vladenužno je osigurati jasnu podjelu obveza, odgovornosti i zaduženjau njegovoj provedbi, izmeðu Ministarstva poljoprivredei šumarstva, Upravnog odbora i uprave Hrvatskihšuma p.o. Zagreb.2 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

RESTRUKTURIRANJE / ŠVEDSKA ISKUSTVAJoš jedna ponuda za sudjelovanjeu restrukturiranju Hrvatskihšuma stigla je iz Švedske.Hrvatskim šumarima predstavilisu je Häkan Liljeblad, zamjenik direktoratvrtke Jaakko Pöyry Consulting,te Gunnar Nordanstig iz Državneslužbe za šumarstvo (National Boardof Forestry). Premda smo o švedskomšumarstvu (manje) i o tome kako i gdjerade njihove tvrtke (više) pisali u prošlombroju naših novina, evo još nekolikozanimljivosti s podruèja šumarstvakrajnjeg sjevera Europe.Od 28 milijuna hektara šuma išumskoga zemljišta u Švedskoj, gospodarise s 23 milijuna ha. Ono poèemu se bitno razlikuje od hrvatskihprilika jest èinjenica da je više od polašuma prije bilo u privatnom vlasništvu,a èetvrtina šumskoga fondabila je u državnome vlasništvu, istaknuoje Gunar Nordanstig. No prije petgodina državna je tvrtka dobila statusprivatne i radi po naèelima poduzetnika.To znaèi da je trenutaèno oko 90posto šuma u privatnom vlasništvu,približno 10 posto površina je pododreðenim statusom zaštite a znatandio posjeduje Protestantska crkva. Glavnaskupina posjednika su takozvani"šumski farmeri", i u Švedskoj je oko3000 takvih obitelji, vlasnika šuma, kojinajveæi dio prihoda, a neki i u potpunosti,ostvaruju od šume. To je uskladu s tendencijom koja se javlja ušvedskome društvu, kaže Nordanstig,da sve veæi dio ljudi koji žive u graduzadržavaju svoje posjede na selu. Prijeotprilike 100 godina osnovana jeŠvedska udruga ze šume s osnovnomzadaæom pružanja podrške privatnimšumovlasnicima. Udruga je organiziranana dvije razine, ima glavni ured ideset regionalnih ureda te oko 100okruga. Udruga ima oko 1000 zaposleniha njezina je uloga nadzirati provedbuzakona i edukacija šumoposjednika.U ovom trenutku vrlo je aktualanprogram osposobljavanja šumoposjednikapod nazivom Zeleniješume. To je pak u skladu s državnomšumarskom politikom koja je zacrtanapromjenama 1993. godine i ima dvaosnovna cilja, ekološki i ekonomski.Oba su cilja jednako važna. Osim poslovaobuèavanja i nadzora provedbešumarske politike, Udruga prikuplja oosnovne podatke o šumarstvu i izda-Iskorištavanje šuma u ŠvedskojDomaæa znanosti iskustvo važnikao i straniŠvedska nacionalna šumarska politika zasniva se na dvacilja, ekološkom i ekonomskom, i oba su jednako važni.je Šumarski statistièki godišnjak. Najpogodnijinaèin provedbe odredenihzamisli ili planova su kampanje meðustanovništvom i vrlo su èeste i popularne.I spomenuta, Zelenije šume, nijeposljednja, sliènih æe biti još.Šumarstvo je inaèe vrlo važan èimbenikšvedskoga gospodarstva, kažeNordanstig. Godišnja vrijednost izvezenihšumskih proizvoda iznosi 10 milijardiamerièkih dolara, a pritom tadjelatnost ništa ne uvozi. Švedska jetrenutaèno jedan od najveæih svjetskihproizvodaèa drveta i papira.Häkan Liljeblad iz tvrtke JakkoPöyry istaknuo je da su sliène poslovepriprema za restrukturiranje obavljaliu niz zemalja, a u posljednjih 10 godinabili su vrlo aktivni u tranzicijskimte zapadnoeuropskim zemljama. Domaæaznanost i iskustvo, domæe "štoi kako" barem je jednako važno kao inaše, veli Liljeblad. Jer samo tako možese integrirati cjelokupno znanje domaæihstruènjaka s meðunarodnimiskustvom tvrtke i medusobno suraðivati.Naèelo rada koje primjenjujeGlavna skupina šumoposjednika su takozvani "šumskifarmeri", i u Švedskoj je oko 3000 takvih obitelji, vlasnikašuma, koji najveæi dio prihoda, a neki i u potpunosti,ostvaruju od šume.naša tvrtka sastoji se u tome da se najèešæene pojavljujemo sami nego u suradnjis ostalim tvrtkama. U posloveukljuèujemo naše urede koje imamou mnogim zemljama.Jaakko Pöyry zapošljava oko 4.500inženjera koji su ukljuèeni u cijeli nizposlova u šumarskoj i drvopreradivaèkojstruci.Piše:MiroslavMrkobradFoto:ArhivaBroj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 3

EKOLOGIJAZDRAVSTVENO STANJE NAŠIH ŠUMAPiše:JelaIvicaTomiæFoto:A. HuberProšlogodišnji monitoring ošteæenosti krošanjau Hrvatskoj pokazao je smanjenje postotkaznaèajne ošteæenosti stabala svih vrsta za 3,5posto u usporedbi s 1999. godinomnajugroženijavrsta drveæaPostotak znatno ošteæenihstabala na podruèju Hrvatskihšuma nije se bitno mijenjaoposljednjih nekolikogodina, osim ošteæenosti pojedinihvrsta drveæa. Monitoring stanja ošteæenostikrošanja za 2000. godinu uRepublici Hrvatskoj pokazao je smanjenjepostotka znaèajne ošteæenostistabala svih vrsta za 3,5 % u usporedbis 1999. godinom (24,5 %) te iznosi21, 5 %. Hrast lužnjak je jedna odnaših najvažnijih, ali i najošteæenijihlistaèa i vrsta drveæa (23,8 %), a meðuèetinjaèama je to jela, najugroženijavrsta u našoj državi (èak 70,1 %). Ošteæenosthrasta kitnjaka lani je iznosila21,3 % (1999. 23,7 %) a bitno jesmanjena ošteæenost alepskog bora(s 42 % na 34,3 %) i crnoga bora (s39,1 % na 20, 2 %). Ošteæenost obiènebukve u posljednjih deset godinapraæenja nije se bitno mijenjala, a s 4,2% i dalje je zadržala epitet naše najotpornijevrste drveæa- zakljuèci su toizvještaja o stanju šuma u 2000. godiniu Hrvatskoj, koji je podnesen nasastanku ekologa Hrvatskih šuma uHrvatskom šumarskom društvu, a nakojem su bili nazoèni predstavnici zagrebaèkogŠumarskog fakulteta i jastrebarskogaŠumarskog instituta.Najveæa ošteæenostna delnièkom izagrebaèkom podruèjuPodnoseæi izvještaj dipl.ing. NenadPotoèiæ i dipl. ing. Ivan Seletkoviæiz Instituta istaknuli su da je lani u Hrvatskojdvanaesti put provedena procjenaošteæenosti šuma, opažanja suobavljena na biondikacijskim plohama(mreža 16 x 16 km) i osnovnim plohama(mreža 4 x 4 km), podaci su za ovuprigodu objedinjeni, a rezultati obraðenite prikazani tablièno i grafièki. U jastrebarskomŠumarskom institutu rezultatiprocjene su pohranjeni u bazipodataka, a nalaze se i u jedinstvenojeuropskoj bazi podataka Meðunarodnogaprograma za procjenu i motrenjeutjecaja zraènog oneèišæenja na šume.Opažanja su obavljena na toèkamajednake udaljenosti. Na svakoj toèkiocjenjivala su se 24 stabla , a za svakood njih procjenjivali su se osutost(defolijacija) krošnje, gubitak boje (diskoloracija)asimilacijskih organa te lakoprepoznatljivi biotièki i abiotièki uzrocištete. U našoj je zemlji prošle godine,osim na 83 bioindikacijske plohe,obavljena procjena i na 384 osnovneplohe. Procijenjeno je 11.193 stabalarazlièitih vrsta drveæa, meðu kojima jebilo 8874 stabala listaèa i 2319 stabalaèetinjaèa. Analizirajuæi ošteæenost poUpravama šuma, autori izvještaja izdvojilisu ih u èetiri skupine. U sklopuošteæenosti do 10 posto nalaze se koprivnièka,sisaèka i karlovaèka Uprava,u sklopu 11-20 posto našièka, ogulinska,gospiæka, bjelovarska i buzetskaUprava šuma, s postotkom ošteæenostiod 21-30 % su Uprave šuma Vinkovci,Osijek, Požega, Nova Gradiškai Split te Nacionalni park Plitvièka jezera.Najveæa ošteæenost (veæa od 30%) je u delnièkoj i zagrebaèkoj Upravi.U Upravi šuma Delnice je intenzivnosušenje jele, a na podruèju zagrebaèkeUprave visok je postotak ošteæenosti(44,2 %) svih vrsta drveæa. Potoèiæi Seletkoviæ istaknuli su problem obradepodataka po Upravama šuma, jersu nailazili na nepotpune pa i prazneformulare, a negdje su izvještaju biliistovjetni onima iz 1999. godine.Problem nedovoljnogbroja uzorakaStruèni suradnici za ekologiju iz pojedinihUprava iznijeli su primjedbe isvoja iskustva u vezi s navedenom procjenomošteæenosti.. Dipl. ing. DušankaJankoviæ iz UŠ Delnice istaknula je4 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

dobru pripremljenost izvršitelja uoèiodlaska na teren (atlasi i upute),ali i poteškoæes velikim brojem ploha.. Dipl.ing.. Zlatko Lisjak iz požeške Upravekritièki se osvrnuo na zajednièko praæenjeošteæenosti na biondikacijskim iosnovnim plohama, kojim se ne dobivadobar uzorak , jer nisu obuhvaæenebukove sastojine. Tako se dobiva lošaslika o stanju ošteæenosti šuma napožeškome podruèju. Dipl. ing.BrankoBradiæ (UŠ Bjelovar) osvrnuo se nanepotpune izvještaje te predložio da seuz tablice o stanju šuma doda i odreðenoobjašnjenje (stvarno stanje sastojinei dr.), a dipl. ing. Ðurða List (UŠ Koprivnica)predložila je da Uprave sameobraðuju svoje podatke, uz prethodnofotografiranje ploha. Dipl. ing. StjepanBrajkoviæ iz vinkovaèke Uprave govorioje o znatnom ošteæenju jasena uposljednje dvije godine, napominjuæikako taj problem treba iscrpnije analizirati(eventualni uzroènik jasenova pipa)i prema potrebi intervenirati. Omanjkavostima izvještavanja s podruèjasplitske Uprave govorio je dipl. ing. IvanToliæ, istièuæi kako ljeti, zbog pojaèaneprotupožarne zaštite, nastaju odreðenipropusti. Premda su kriteriji procjenepo šumarijama podosta izjednaèeni,dogodi se da se umjesto bjelograbiæaevidentira obièni grab, a na plohamau panjaèama crnog jasena, meduncai bjelograbiæa (fiziološko slabljenjestabala i odumiranje) dobiva senerealna slika krošnje.U obrascima navestiobjašnjenjausklaðivanje kriterija procjene, koja semora temeljiti na dovoljnom broju uzoraka.Dr Vice Ivanèeviæ iz senjske Upravešuma upozorio je na velike razlikeu procjeni na pojedinim Upravama,istièuæi nužnost pojašnjenja utjecajaSa sastanka ekologa u Hrvatskomšumarskom društvubiotskih i abiotskih èinitelja na stanješuma. Interkalibracijski teèaji morajubiti kvalitetniji i trajati duže nego dosad,a ekipiranost terenskog osobljaOdjela za ekologiju mora biti bolja. MrHrast lužnjak je jedna od naših najvažnijih, ali i najugroženijihlistaèa i vrsta drveæa (23,8 %), a meðu èetinjaèama je to jela,najugroženija vrsta u našoj državi.Ošteæenost bukve u posljednjih deset godina praæenja nije sebitno mijenjala , a s 4,2 posto i dalje je zadržala epitet našenajotpornije vrste drveæa.Dr Joso Graèan iz Šumarskog institutaJastrebarsko istaknuo je kakose u formularima moraju naznaèitipromjene na plohama te upozorio navjerodostojnost podataka, posebice seosvrnuvši na UŠ Zagreb koja mora datiobjašnjenje o uzrocima visoke ošteæenostistabala. Podaci nam nisu dovoljnodobri, oni moraju biti što toèniji,kako bismo dobili realni stvarnizdravstvenog stanja naših šuma, kojenisu jako ušèuvane ako u njima imamoi do 50 posto sušaca. Mr Ivica Tikviæsa Šumarskog fakulteta napomenuoje kako metoda procjene ne zadovoljavarazinu Uprave šuma, ali zadovoljavaeuropsku razinu. Postavioje pitanje velièine reprezentanta (ploheu mreži 16x 16 km nisu bile nikakavuzorak), te potrebnih vrsta drveæa ibroja ploha. Pomoænik direktora Hrvatskihšuma dipl. ing.Tomislav Starèeviæistaknuo je problem sanitarnih sjeèau lužnjakovim sastojinama, napominjuæida sušci u etatu prethodnogaprihoda sudjeluju s 59 posto. Zato jeupozorio na potrebu povezivanja podatakao ošteæenosti šuma s podacimao sušcima. Kritièki se osvrnuo naSušenje jele u Gorskom kotaruPetar Jurjeviæ zakljuèio je da je izvještajo stanju šuma u 2000. godini prihvatljivi uglavnom objektivan, uz dodavanjepotrebnih objašnjenja na svakojUpravi, a na seminare o procjeniošteæenosti trebalo bi ubuduæe pozivati,osim struènih suradnika, i struènjakekoji æe izravno obavljati procjenuna terenu.Tri razine fenološkihmotrenjaNa sastanku je bilo rijeèi o fenološkimmotrenjima u šumskim ekosustavimaHrvatske, koja su poèelagodine 1993. te na 377 ploha obuhvatila41 vrstu drveæa. Predložene su trirazine motrenja- prva koja se odnosina 11 trajnih pokusnih ploha (fenološkai ostala motrenja), druga razina obuhvaæamotrenje glavnih vrsta drveæa, aBroj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 5

ZDRAVSTVENO STANJENAŠIH ŠUMAtreæa i najintenzivnija (320 ploha) seodnosi na Uprave šuma. Odabir plohaza treæu razinu usmjerit æe se nasjemenske sastojine a bit æe pripremljenopseg motrenja, koja bi trebalapoèeti 2002. Predviðeno je da sena Upravama šuma konkretno u tajposao ukljuèe struènjaci iz Odjela zaZNANOSTOSNOVANA SJEMENSKA KLONSKA PLANTAŽALUŽNJAKA U ÈAZMIPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradHrvatska je prošle godine bila domaæin 13. interkalibracijkogteèaja za mediteranske zemljegdje se procjenjivala ošteæenost krošnji iusklaðivali kriteriji-dio s terenske rasprave.ekologiju. Osnovne znaèajke današnjegasustava fenoloških motrenja suprevelik broj ploha, nepotpuni nizovigodišnjih motrenja, izostanak motrenjapo pojedinim godinama, manjak podatakao staništu, te praæenje velikogbroja fenofaza od kojih su neke vrloteško uoèljive. Zbog velikog broja plohai vrsta drveæa, stalni je problem upisapodataka u bazu podataka i zato sepredlaže novi Program motrenja, kojiobuhvaæa spomenute tri razine. Premarijeèima Ivice Tikviæa sastavljenesu nove upute za fenološka motrenjas brojem fenofaza, usklaðene s europskomrazinom, odnosno predlažese novi model praæenja fenofaza nasmanjenom broju ploha. Motrenje trebanastaviti kontinuirano, kao i prošlegodine, s intenzitetom ovisnim o raspoloživimmoguænostima, a Upravešuma dobit æe potrebne upute.Na sastanku ekologa raspravljalose o naplati izlaska na teren osobamazaduženim za odreðivanje uvjeta zaprivatne šume, prema izmijenjenomPravilniku, postavljeno je pitanje financiranjasanacije odlagališta smeæau šumama, koja se obavlja prema Zakonuo šumama, a govorilo se o problemuzbrinjavanja rabljenih ulja i zauljeneambalaže te o potrebi nabaveekoloških kontejnera.Plantažamado stalnog ikvalitetnog žiraOsnutkom sjemenskih klonskih plantaža lužnjaka, ali idrugih vrsta, Hrvatske šume nastoje poboljšati kvalitetubuduæih sastojina ali i osigurati stalan urod sjemena.Poslije Našica i Vinkovaca iu bjelovarskoj je Upravi, napodruèju šumarije Èazma,osnovana treæa sjemenskaklonska plantaža hrasta lužnjaka. Naograðenoj površini od 46 ha uz samuglavnu cestu Èazma-Ivaniæ Grad,posaðeno je 1000 dvogodišnjih cijepljenihsadnica (klonova) lužnjaka.Sadnje je obavljena u redove 10 x 8m, odnosno 125 kom/ha.- Osnutkom treæe klonske plantaželužnjaka nastoji se prema novojrajonizaciji šumskog podruèja osiguratidovoljna kolièina kvalitetnogžira za potrebe rasadnièke proizodnjetoga sjeverozapadnog dijela Hrvatske,govori struèni suradnik za rasadnièkuproizvodnju u Hrvatskimšumama dipl. ing. Milan Žgela. Mismo s pripremama za osnutak treæesjemenske plantaže poèeli prije ne-Sjemenska klonska plantaža lužnjaka uÈazmi6 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

plantaže i jedan od vodeæih struènjakana tom planu akademik MirkoVidakoviæ. Spomenute tri sjemenskeplantaže, u Našicama, Vinkovcima isada u Èazmi trebale bi dati dovoljnožira za popunjavanje onih šumakoje su nedovoljno kvalitetne. Unošenjesadnica iz žira s klonskih plantažatrebalo bi donijeti i genetsko poboljšanjebuduæih sastojina. Prvi plodoviu klonskim planatažama mogu sepojaviti i nakon 4 godine, no realnoje oèekivati urod nakon 7-8 godina.Osim kvalitete i veæeg prirasta takonaèin možemo kontrolirati i potrebnekolièine žira.Struènjaci Hrvatskih šuma oèekujuda uz intenzivan tretman u plantaži,žaštitu i prihranu bilja te pravdobnoorezivanje, urod žira ne bi smio izostati.Konaèno, plantaže se i osnivaju zatoda se osigura kontinuirana opskrbarasadnika sjemenom-žirom, i da neovise o prirodnom urodu koji se pojavljujesvakih 3-5 godina.Prvi plodovi u klonskim planatažama mogu se pojaviti inakon 4 godine, no realno je oèekivati urod nakon 7-8godina. Osim kvalitete i veæeg prirasta na ovaj naèinmožemo kontrolirati i potrebne kolièine žira.koliko godina, odabirom najkvalitetnijihstabala lužnjaka na cijelom podruèju,takozvanih plus stabala. Odabranoje takvih 50-ak stabala s kojihsu uzete plemke koje su 1999. i 2000.godine cijepljene na podlogu-sadnicelužnjaka u kutjevaèkome rasadnikuHajderovcu. Te sadnice sadaunašamo u novu sjemensku plantažu.Prvi urod žira oèekuje se za 7-8 godinaa predviða se da bi svako stablomoglo dati 8-10 kg, ili 1000-1200 kgpo hektaru.- Projektom sjemenskih klonskihplanataža nastoji se poboljšati kvalitetabuduæih sastojina. Rijeè je o intenzivnomšumarstvu koje u buduænostimora dati veæu dobit, kaže predsjednikPovjerenstva za sjemenskeŠumarski struènjaci na èelu s akademikomMirkom Vidakoviæem pratili su podizanjeplantažeSadnice je trebalo dobro zatrpatiPrije sadnica u rupe je trebalo uèvrsititidrvene kolceDio od 1000 cijepljenihsadnica "na èekanju"Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 7

ÈOVJEK I PRIRODANACIONALNI PARK RISNJAK / ŠTO NUDI PRIJEDLOG NOVOG PROSTORNOG PLANAPogled na Šloserov dom na RisnjakuPiše:VesnaPlešeFoto:B. PlešeHoæe li biljkepojesti ljudeHoæe li se odlukom Sabora prihvatiti stajališta lokalnog stanovništva, ili æepak prevladati nacionalni interesi, sudbinsko je pitanje za stanovnikeGorskoga kotaraPosljednjih nekoliko mjeseciprošle godine i poèetak ovegodine bio je obilježen s nekolikosenzacionalnih napisau novinama, vezanih za dogaðajeu Gorskom kotaru ili kako ga mnogivole nazivati Hrvatskoj Švici. Prvo sukobpilanara Primorsko-goranskežupanije i Hrvatskih šuma, a nedugonakon toga novine su pune tekstovao polemikama u vezi s donošenjemPrijedloga prostornog plana Nacionalnogparka Risnjak. Osobita buka diglase nesposredno prije održavanja11. sjednice Sabora, poèetkom ožujka,na èijem se dnevnom redu trebao naæii Prijedlog odluke o donošenju prostornogplana Nacionalnog parka Risnjak.U èitavom prijedlogu Prostornogplana sporno je proširenje Nacionalnogparka na podruèje Snježnika kojeje Vlada RH prijedlogom o Zakona oizmjenama i dopunama zakona o NPRisnjak prihvatila još 1996. Unatoè protivljenjulokalnih poglavarstava gradovaÈabra, Delnica i Rijeke, SKI klubaRijeka i opæina Bakra, Èavala, Jelenjai Lokava, te unatoè èinjenici daje Poglavarstvo grada Rijeke prihvatilou sijeènju 1997. amandman kojimse traži izuzeæe dva èetvorna kilometrapotencijalnog skijališta na Snježni-8 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

ku iz granica NP Risnjak, 24. sijeènja1997. Zastupnièki dom Sabora prihvaæaprijedlog Zakona. Unatoè tomešto se i tadašnja Državna uprava zazaštitu prirode i okoliša nije složila sprijedlogom plana NP Risnjaka, u kojegje Županijski zavod za razvoj, prostornoplaniranje i zaštitu okoliša dodaoi program skijališta na Snježnikupo prijedlogu SKI kluba Rijeka, borbaGorana, turistièkih djelatnika Primorsko-goranskežupanije i skijaša o spomenutojproblematici nastavlja se i dalje.Hoæe li na kraju Sabor prihvatitizahtjev lokalnog stanovništva ili æe prevladatinacionalni interesi, sudbinskoje pitanje za stanovnike Gorskog kotara.Jer, svi se slažu da prirodu trebazaštiti, ali ne uvijek i na neèiju štetu, uspomenutom sluèaju domicilnog stanovništva.Svi oni koji misle da skijalištu nijemjesto unutar granica Nacionalogparka poèeli su se pozivati na Zakono zaštiti prirode, tvrdeæi da bi se grad-Nacionalni parknjom skijaških staza, žièara i prateæihobjekata na Snježniku ugrozila staništaugroženih biljnih vrsta. Oèito onimakoji su o svemu tome odluèivali i prihvaæalitakva rješenja nije bilo na pametijedno,a to je da se na ovakav naèinrješavanja problema i posredno dovodiu pitanje i sam opstanak životastanovništva toga kraja i njihova egzistencija.Projekat PlarimorZa one pak koji ne znaju o èemuse i kakvom problemu radi, dužni smoi ovom prigodom napisati i malo više.Sve je zapravo poèelo još davne 1964.na inicijativu Milana Tumare, poèasnogpredsjednika SKI kluba Rijeka iKao šumar smatram da je dio gospodarskih šuma koji jeoduzet šumarima i dan na gospodarenje Nacionalnom parkunepravedno oduzet, jer su šumari dobro gospodarili timšumama i vodili o njima brigu.Hrvatskog skijaškog saveza. U želji dase turistièki valorizira planinsko zaleðeKvarnera napravljen je projekat PLA-RIMOR, kojim bi se koridorom na potezuGrobnièko polje-Platak-Snježnik-Lazac Gerovo napravio jedan kvalitetnituristièki proizvod, gdje bi se izgradnjomturistièko rekreacijskih objekata,turistièkih naselja i skijališta otvoriloi tristotinjak novih radnih mjesta,a ti objekti mogli bi raditi tijekomcijele godine. Nažalost svih ovih godina,iako su za projekat bili zainteresiranii strani ulagaèi, od tog posla nijebilo ništa. Prema rijeèima MilanaTumare tvrtka I.C.C.-Economy iz Austrijebila je voljna potpisati s Poglavarstvomgrada Èabra ugovor o turistièkoji športskoj valorizaciji Snježnika,ali za sada to nije moguæe zbogzavrzlama oko Prijedloga prostornogplana Nacionalnog parka Risnjak, odnosnoodredbi Zakona o zaštiti prirodena koje se pozivaju resorna ministarstva(Ministarstvo zaštite okolišai prostornog planiranja i Ministarstvoturizma).Nada umire posljednjaDa proširenje granica Nacionanlnogparka na štetu razvoja toga krajanije u redu smatra i Zdravko Turk, dipl.ing. šum. upravitelj šumarije Tršæe.Ljudi na podruèju grada Èabra nezadovoljnisu što je veæi dio površina odizvora Èabranke do rijeke Kupe pripaoParku, a zborovi posveæeni raspravamao Prijedlogu prostornog ureðenjagrada Èabra pretvorili su se u javnu tribinui osudu politike proširenja NPRisnjak i na podruèje nekih naselja, pase ljudi u svemu tome osjeæaju i izolirano.- S druge strane kao šumar smatramda je dio gospodarskih šuma kojije oduzet šumarima i dan na gospodarenjeNacionalnom parku nepravednooduzet, jer su šumari dobrogospodarili tim šumama i vodili o njimabrigu. A što se tièe projekta PLA-RIMOR u sklopu kojeg je bila planiranai gradnja skijališta na Snježniku,Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 9

NACIONALNI PARK RISNJAK / ŠTO NUDI PRIJEDLOG NOVOG PROSTORNOG PLANAsmatram da se u taj projekat trebaloiæi, ako je za to postojao interes i akoje bilo potencijalnih ulagaèa koji su željelinešto napraviti u tomm kraju. Jergradnja skijališta ne znaèi i diranje uprirodu i njezino nagrðivanje nego naprotivspomenutim projektom mogaoje puno dobiti i Nacionalni park i turizam,a za ljude bi se mogla otvoriti inova perspektiva u zapošljavanju irješavanju egzistencije.Zato u potpunostipodržavam mišljenje lokalne samoupraveda se u Prostorni plan gradaÈabra uvrsti i zahtjev za gradnjomskijališta na Snježniku.Saborski zastupnik prof. dr. AnteSimoniæ mišljenja je da prije postupkaprihvaæanja plana NP Risnjak trebajoš jednom preispitati taj plan, anjegov0 je stajalište da treba podržatiprijedlog lokalne uprave kojom se tražiizuzeæe dva èetvorna kilometra na kojimase namjerava izgraditi ski centarna Snježniku.U tom smislu treba priæii promjeni granica Nacionalnog parka.Istina gradnja skijališta na Snježnikui otvaranje novih 200 do 300 radnihmjesta neæe preko noæi riješiti problemetoga kraja, ali æe na neki naèinpripomoæi da se krene s mrtve toèkei da se tome kraju pokuša vratiti baremmalo nade i optimizma u boljesutra.S 207 nestalih naselja Gorski kotar prednjaèi u depopulacijiu Hrvatskoj. Dok je 1890. gustoæa naseljenosti u tomepodruèju iznosila 28 stanovnika na èetvorni kilometar,danas iznosi samo petnaest. Nekad je Gorski kotar imao56.000 stanovnika, danas samo 30.000.Upravna zgrada Nacionalnog parka RisnjakKupari, selo unutar granica Nacionalnog parka RisnjakMoguænosti razvoja i ulaganja i uto podruèje Lijepe naše postoje, interesakod stranih ulagaèa za gradnjomskijališta na Snježniku ima, samo trebavidjeti na koji naèin to provesti. Najboljiprimjer ostvarenja egzistencijeljudima od zimskog turizma, imamoi na primjerima susjedne nam Slovenije.Pa zašto onda i Hrvatska ne bikrenula tim putem? No, oèito je da prijetoga treba riješiti spomenute administrativneprobleme i zavrzlame. Jer,jedno je sigurno ,prirodu treba štititi,ali treba i ljudima dopustiti da žive odsvog rada i da ne napuštaju kraj u komesu roðeni i kome prijeti, ako se neštone napravi, izumiranje. S 207 nestalihnaselja Gorski kotar prednjaèi udepopulaciji u Hrvatskoj. Dok je 1890.gustoæa naseljenosti u tome podruèjuiznosila 28 stanovnika na èetvornikilometar, danas iznosi samo petnaest.Nekad je Gorski kotar imao 56.000stanovnika, danas samoa 30.000, aèak 60 posto stanovništva starije je odšezdeset godina.I na kraju da sve nije tako crno ida æe se pokušati pronaæi najbolje moguæerješenje, saznajemo da je Saborprigodom donošenja prijedloga o Prostornomplanu NP Risnjak prihvatioamandman saborskih zastupnika ŽeljkaGlavana, Ante Simoniæa i DragutinaVrusa. Njime se zadužuje Ministarstvoprostornog ureðenja da nakonprihvaæanja novog Zakona o zaštitiprirode predloži izmjenu Odluke odonošenju prostornog plana Nacionalnogparka Risnjak u kojem æe bitiuvažene i primjedbe lokalnog stanovništvau vezi s gradnjom skijaškog centrana Snježniku.10 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

UZGOJ ŠUMAPROLJETNO POŠUMLJAVANJEHrvatske šume ovoga suproljeæa u sklopu planiranihuzgojnih radova obnovei podizanja novihšuma posadile više od 9 milijuna sadnicarazlièitih vrsta drveæa . Od toga jeoko 7,5 milijuna listopadnih sadnica,blizu milijun crnogoriènih te oko 750tisuæa sadnica na priobalju. To je oko55 % godišnjeg plana pošumljavanja ipopunjavanja kojim je, kao i lani, predviðenoposaditi 17 milijuna sadnica.Posao je uglavnom završen, a ostaloje samo nešto radova u preboru.Najzastupljeniji je hrast lužnjak(4,1 milijun sadnica), zatim kitnjak s1,9 milijuna biljaka, posaðeno je i 1, 35milijuna jasena a od veæih brojki trebaspomenuti i johu s 330 tisuæa sadnica.- Imali smo mali problem zbog nedovoljnogbroja sadnica jasena, kažestruèni suradnik za rasadnièku proizvodnjuu Hrvatskih šumama dipl.ing.Milan Žgela. Sadnice nisu bile dovoljnovelike pa su ostavljene za jesen.U obnovu šumapreko 9 milijunasadnicaPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradNe može bez sezonacaBjelovar - blizu 25O haU bjelovarskoj Upravi šuma ovogaje proljeæa posaðeno više od dvamilijuna sadnica na oko 250 ha. To jeoko 70% godišnjeg plana pošumljavanjai popunjavanja, a ostatak poslaobavit æe se na jesen.- Velik dio radova obavili su naširadnici. Svi koji nisu radili na sjeèi bilisu angažirani na nekom od uzgojnihradova, njegi, èišæenju, pošumljavanju.No zbog opsega posla moralismo, kao i svake godine, angažirati isezonce, radnike na ugovor, istièe voditeljproizvodnje u Upravi šuma Bjelovardipl. ing. Marijan Bedekoviæ.Po kolièini prednjaèi hrast lužnjaks 1,42 milijuna sadnica na 142 ha, zatimkitnjak s 446 tisuæa sadnica na 56ha. Od znaèajnijih vrsta tu su još joha(66000), smreka s 75.000 te ariš s9000 sadnica. Najviše uzgojnih radovabilo je na šumarijama Suhopolje,Ivanska i G.Polje.Delnice-najviše u Vrbovskom, Klani...Piše:VesnaPlešeRadovi na delnièkom podruèjukrenuli su potkrajožujka. U jednostavnoj biološkojreprodukciji pošumljavanjeæe se obaviti na površini od16,7 ha a popunjavanje na 14,1 ha, apritom æe se upotrijebiti 52.675 sadnicasmreke i 1.250 duglazije. U proširenojbiološkoj reprodukciji pošumljavanjeæe biti izvršeno na 15,2 ha, apopunjavanje sadnim materijalom na10,57 ha. U PBR bit æe korišteno 25.400komada smreke, 23.500 komada crnogbora i 1.000 komada euroamerièke topole.Ovoga proljeæa najveæe zadatke napošumljavanju obavit æe šumarije:Vrbovsko s 22.000 komada sadnica,Klana sa 17.500, Crni Lug s 12.250 komadasadnica i Gomirje s 10.500 komadasadnica. Sadnice za pošumljavanjebit æe nabavljene iz vlastitog rasadnikau Kuželju i to uglavnom smreka,dok æe se sadnice crnog bora nabavitiiz rasadnika Podbadanj u Crikvenici,a sadnice euroamerièke topoleiz rasadnika u Koprivnici.Gospiæ-smreka icrni borU proljetnoj kampanji pošumljavanjana podruèju gospiæke Uprave šumakoristit æe se u JBR sljedeæi sadnimaterijal: 50.000 komada obiène smreke(2+3) sadnice golog korijena uzgojenaklasièno u tlu, a u PBR 100.000komada obiène smreke (2+3) sadnicegolog korijena klasièan uzgoj u tlu,30.000 komada crnog bora (2+2) i5.000 komada crnog bora, sadnice uzgojeneu kontejneru. Radovi na proljetnompošumljavanju bit æe obavljenina 80,00 ha površine, od èegapošumljavanje na površini od 55,00ha, popunjavanje sadnjom na 10,00ha i pošumljavanje u sanaciji na 15,00ha. Sadni materijal bit æe nabavljen izvlastitog rasadnika Vujnoviæ brdo, teiz rasadnika u Oštarijama ogulinskeUprave šuma, Podbadanj u Crikveni-Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 11

PROLJETNO POŠUMLJAVANJEci i iz rasadnika šumarskog instituta uJastrebarskom.Senj-poèeli još u veljaèiPošumljavanje na podruèju teUprave šuma poèelo je veæ u veljaèina terenima šumarije Pag, a nastavljenoje u ožujku i na podruèjima ostalihšumarija. Pošumljavanje je obavljenosa sljedeæim kolièinama i vrstamasadnog materijala: crni bor 282.475komada, primorski bor 43.500 komada,pinija 5.000 komada, bukva 10.000komada, javor 2.000 komada, ariš3.000 komada, divlja trešnja 45.000 ijela 2.000 komada. Sadni materijal nabavljenje iz: sadnice bora iz rasadnikaPodbadanj, šumarije Crikvenica, bukovesadnice iz rasadnika šumarijeKloštar Podravski, sadnice javora iz rasadnikaCernik, šumarije Nova Gradiška,sadnice ariša iz rasadnika Oštarije,šumarije Ogulin, a sadnice trešnjeiz privatnog rasadnika. Pošumljavanjesadnicama obavljeno je na površiniod 154,5 ha, a sjetva sjemena sjemenomjele i crnog bora na površiniod 84 ha.Ogulin-na 40 hektaraPošumljavanja na podruèju ogulinskeUprave šuma poèela su sredinomožujka na terenima šumarije Jasenak,a bit æe nastavljena i na terenimaostalih šumarija, ovisno o vremenskimprilikama. Za pošumljavanjase u 80 % sluèajeva koristi smreka,a od ostalih vrsta sadnog materijalacrni bor, borovac, ariš i duglazija.Sadni materijal nabavljen je uglavnomiz vlastitog rasadnika u Oštarijama.Proljetno pošumljavanje bit æe izvršenona površini od oko 40,00 ha ito s 3.500 komada sadnica po ha.Buzet-sve na jesenProljetnih pošumljavanja neæe biti,buduæi da su do sada jesenskapošumljavanja davala daleko bolji uspjehprimanja sadnica od proljetnih.Karlovac-poslovizavršeniNa terenima karlovaèke Uprave šumas kampanjom pošumljavanja poèelose veæ poèetkom ožujka, a nešto odtih radova obavljeno je i tijekom veljaèe.Kolièine sadnog materijala i vrstesadnica koje su korištene u radovimapošumljavanja u (JBR i PBR) su sljedeæe:hrast lužnjak 23,5 ha - 235.000 komada,hrast kitnjak 4,00 ha - 40.000,poljski jasen 11,3 ha - 85.000, crna joha3,6 ha - 18.000, obièna smreka 15,3ha - 38.250, crni bor 2,2 ha - 4.500 i ariš0,5 ha - 1.000 komada.Sadni materijal za potrebe pošumljavanjabit æe nabavljen: hrast lužnjakiz rasadnika Šumarskog instituta u Jastrebarskom,hrast kitnjak iz rasadnikazagrebaèke Uprave šuma, poljski jaseniz rasadnika Uprave šuma NovaGradiška, crna joha iz rasadnika KloštarPodravski, a smreka, crni bor i arišiz Oštarija.Piše:IvicaTomiæFoto: I. TomiæS vojskom u akciji “Milijunsadnica za lijepu našu”Pozeška Uprava šuma suoèila sezbog prošlogodišnje suše s manjkomsadnica pa je tijekom proljeæarealizirano oko 63 posto prvotnogplana pošumljavanjaAkcija vojske na podruèju kutjevaèke šumarijeZbog prošlogodišnje sušepožeška Uprava šuma suoèilase s manjkom sadnicau rasadniku Hajderovcu,namijenjenih za proljetno pošumljavanje.Naime, izostao je jednogodišnjiprirast pojedinih vrsta planiranihza sadnju pa æe one biti upotrijebljeneu jesenskom dijelu godine.Premda je prvotnim planom predviðenoposaditi u proljeæe gotovo270.000 sadnica, posaðeno je na površiniod 27 ha tek 169.000 hrasta kitnjaka,28.000 bukve i 37.000 obiènesmreke ili oko 63 posto od plana - kažestruèni suradnik za uzgoj šuma dipl.ing. Luka Miloševiæ.Šumarija Kutjevo posadila je36.000 hrasta kitnjaka, a uz pomoævojske u sklopu dvodnevne akcije Milijunsadnica za Lijepu našu posaðenoje 6600 sadnica. U akciji je sudjelovalo30 vojnika požeškog Središta zaodgoj vojnika, a pošumljavalo se u odjelu10 a gospodarske jedinice JužnaKrndija kutjevaèka (šumski predjel Vetovaèkarijeka). Meðu vojnicima senašao i dipl. ing. šumarstva Ivica Mandariæiz Ðakova, koji je i sam s rovicomu ruci prionuo poslu. Doznali smood njega da je kao vježbenik radio uOdjelu za ureðivanje šuma osjeèkeUprave te u šumariji Ðakovo, a ovajæe mu posao dobro poslužiti za obnovupraktiènog šumarskog znanja.Inaèe, struènim savjetima pomagao jesvom zapovjedniku, èasnièkom namjesnikuBožidaru Peraku. Površina zapošumljavanje nalazi se na oko 700m nadmorske visine, u sastavu sedamdesetogodišnjemješovite srednjodobnesastojine bukve, hrasta i graba,jugoistoène ekspozicije i s nagibimado 15 stupnjeva. U posljednje dvijegodine na tom se podruèju obavljasanacija sastojina stradalih od nezapamæenogolujnog vjetra , kada je izvaljenoi prelomljeno mnogo kvalitetnihstabala te se stvorio niz plješina.Doznaèeno je dosad, izraðeno i izvuèenooko 1000 m 3 takve drvne masei rijeè je o doista opsežnom i izvanrednomposlu kutjevaèke šumarije.Na podruèju šumarije Pleternicaposaðeno je 10.000 kitnjakovih i 5000smrekovih sadnica, šumarija Požegaposadila je 32.000 smrekovih, a velièkašumarija 24.000 sadnica kitnjaka i28.000 obiène bukve. Od šest šumarijapožeške Uprave pošumljavanje nijeobavljeno samo na podruèju kamenskešumarije, koja je planirala akcijuprovesti u jesen. Proljetno pošumljavanjena Požeštini obuhvatilo je pretežitosanaciju sastojina stradalih posljednjihgodina od olujnog vjetra, snijegai leda.12 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

MEHANIZACIJAOBNOVA VOZNOG PARKANOVA GRADIŠKANajvišeposla uTrnjanimaSukupno posaðenih 584.700sadnica na oko 58 ha završenoje proljetno pošumljavanje napodruèju novogradiške Upravešuma. Posaðeno je na osam šumarija323.500 hrasta lužnjaka,227.900 kitnjaka i 33.300 sadnicaobiène bukve, a samo se nije pošumljavalona podruèju novokapelaèkešumarije. Najopsežnijiposao bio je na podruèju šumarijeTrnjani, gdje je na gotovo 18ha posaðeno 174.500 lužnjakovihsadnica, a najmanji zadatak imalesu šumarije Oriovac (31.000kitnjaka) i Nova Gradiška (33.000obiène bukve).Nove prikolice izTehnomehanikePiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradU rasadniku Cernik novogradiškeUpraveJasenovaèka šumarija posadilaje 80.000 lužnjaka, okuèanska48.900 kitnjaka, novljanska93.000 kitnjaka, a starogradiškašumarija pošumila je svoje površines 89.000 lužnjaka. U sklopuproširene biološke reprodukcijepošumljavalo se na podruèjušumarije Nova Gradiška, StaraGradiška i Trnjani, a na ostalim sešumarijama popunjavalo u sklopujednostavne biološke reprodukcije.( t )Hrvatske šume preuzele su16 novih kamionskih prikolicašto ih je za potrebepoduzeæa izradila Tehnomehanikaiz Marije Bistrice. Ta nekadvelika metalurška tvrtka sada je usteèaju, no pomalo se oporavlja.- Samo dobri pogrami i novi poslovimogu poduzeæe izvuæi iz krize,istièe steèajni upravitelj Pavao Grizelj.A povjerenje starih partnera meðu kojimasu i Hrvatske šume s kojima postojidugogodišnja suradnja, pomoæiæe Tehnomehanici da stane na noge.Osim prikolica, posla vrijednogoko tri milijuna kuna, Tehnomehanikaæe iz ovogodišnjeg plana razvoja inabave nove šumske mehanizacijeHrvatskih šuma raditi i na poslovimanadogradnje dizalica na kamione, uvrijednosti od oko 800 tisuæa kuna.Nove kamionske prikolice èekajuisporukuTražimo kvalitetno i u roku obavljenposao, istaknuo je prilikom ragovorau Tehnomehanici direktor Hrvatskihšuma Željko Ledinski. To je i najboljapreporuka za sve buduæearanžmane.Poslovni razgovori o daljnjoj suradnjiBroj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 13

GOSPODARSTVOPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradŽuticuNaftaši su Žuticu «osvojili» 1964. Jedno od crpilišta nafte u šumskom okružjuProblemi šumskogkompleksaŽutice od 6400ha potjeèu odtoga što istiprostor kojimgospodareHrvatske šumekoristi i INA kaonalaziše nafte iplina a Hrvatskevode kao retencijui poplavnopodruèje.Žutica danas nosi barjak stradanjau Hrvatskim šumamai ima pionirsku uloguu pokušaju vraæanja staništalužnjaka na ovo podruèje, u jednojje reèenici sažeo svu istinu i problemetoga šumskog podruèja od 6400ha nadomak Ivanæ Grada, TomislavStarèeviæ ih Hrvatskih šuma. Bilo je tona jednom od brojnih skupova što suodržani o istoj temi, na istome mjestu,u Žutici-ovaj put prilikom savjetovanjašto ga je o Ekološkom monitoringuu nizinskim šumama prošlegodine organiziro Šumarski institut izJastrebarskog. Još prije održano je ijedno znanstveno struèno savjetovanje,Nafta-šuma-voda, u lipnju prošle godine,u povodu Svjetskog dana zaštiteokoliša, koje je takoðer okupilo, kakoi naslov govori, sve korisnike istogprostora (šumare, naftaše i vodnu zajednicu),osuðene na suživot na jednompodruèju. A u samim Hrvatskimšumama to je neobilazna i stalna prièa.Sve nevolje i problemi šume Žuticepoèeli su l964. kada se na šumskompodruèju poèelo s proizvodnjom naftei plina. Iz do danas izbušenih blizu280 bušotina, što èini više od 6 postoukupne šumske površine pod objektimaINA-Naftaplina, izvaðeno je višeod 36 milijuna tona nafte i plina. U procesuproizvodnje, skupljanja i otpremenafte i plina stalno je u tom razdobljupostojala opasnost kontaminacijetla što opet može dovesti u opasnosti oneèistiti cijeli okoliš. Da su šumeto prve osjetile pokazuje jedno prijašnjeistaživanje (Ing.Nenad Vorel)na uzorku od 22 bušotine gdje su mjerenjapokazala da su stabla (lužnjaka)uz bušotine ošteæena 49 posto više odprosjeka ošteæenosti lužnjaka u Hrvatskoj.No problem šumskog kompleksaŽutice nije samo nafta i poslovi vezaniuz to, nego i voda. Smještena unizini uz Savu, na ulazu u Lonjsko pol-(Oèuvani) lužnjak prepoznatljiv je i cijenjen stanovnik posavskih šuma i same Žutice.14 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

treba lijeèitije blizu Ivaniæ Grada, površina od 6400ha vrijednih šuma lužnjaka, poljskogjasena i graba kojim gospodari Upravašuma Zagreb, Šumarija Novoselec,ujedno je retenciono podruèje Hrvatskihvoda. To znaèi da osim «redovitih»poplava koje se dogaðaju s vremenana vrijeme nakon èega se vodaponekad znade duže zadržati, što takoðerima štetne posljedice za šumu(najezda štetnika), to podruèje služi inesavjesno ispuštanje neekoloških tvariu okoliš. Pucanje nekog cjevovodamože najviše izravno oneèistiti prirodu.Za sada su, misli Farkaš Topolnik,najveæi ekološki problem Žutice isplaènejame razlièitih velièina koje se nalazeu razlièitim fazama sanacije. Onesu izvor trajnoga oneèišæenja okolišazbog tehnièke nedoreèenosti, a osimtoga postoji stalna opasnost prelijevanjaoborinskih voda preko ruba uCijeli sustav prirodne ravnoteže se uzdrmao. Stanje uhrasticima posebno, što pokazuju podaci o izvršenimsanitarnim sjeèama u daleko veæem opsegu nego što jeto propisano proredama.kao spas za gradove od nadolazeæihvoda Save, jer se voda ispušta u šumu.Ekološki problemiBivša voditeljica ekološkog odjelazagrebaèke Uprave Nives Farkaš Topolnikjoš ranije je u našim novinamaustvrdila da su moguæi uzroci ošteæenjadrveæa promjena mikroklimatskih prilikau šumi, moguæa promjena režimapodzemnih i površinskih voda voda teStruènireferatiStruène referate na skupu iznijeli sudr. Juraj Medvedoviæ koji je govorioo klimatološkim i fitocenološkimobilježjima šume Žutice, mr.BorisVrbek s temom Struktura zemljišnogpokrivaèa šume Žutice, dipl.ing IvanPilaš («CROFHIS»-Šumarski pedološkisustav) te Pilaš i Vrbek zajeno s temomMetode praæenja polutanata u okviruICP-Forsts i njihova daljnja razrada.(Neke od tema objavit æemo u prigodnimprilikama)nezaštiæeni okoliš. Problem dugogazadržavanja poplavnih voda, oborinskihi onih iz Save pa i Lonje, danas jeriješen izgradnjom propusta. No padrazine podzemnih voda, a do njega dolaziklimatskim odstupanjima i melioracijskimzahvatima (Èrnec Polje),uzrokuje sušenje stabala.Ekološki monitoringŠto je pokazalo dugogodišnje motrenjerazine podzemnih i površinskihvoda u nizinskim šumama i ugradnjanovih piezometara, meðu ostalim i napodruèju Žutice? Starèeviæ: "Mi smojednostavno bili prisiljeni ustanovitiniz opažaèkih mjesta (monitoring) jerse sustav prirodne ravnoteže uzdrmao.Stanje u hrasticima posebno, što pokazujupodaci o izvršenim sanitarnimsjeèama u daleko veæem opsegu negošto je to propisano proredama».Je li poremeæaj vodnog režima nastaozbog toga što razina podzemnihvoda varira, zimi se diže a u travnju isvibnju pada. No u sluèaju kad se radio teškim tlima, dolazi do pomakapromjene vodnog rezima za dva mjesecai podzemne vode padaju ljeti štomože biti uzrokom sušenja, kako misliBlagoje Miloviæ iz Hrvatskih voda,Novi piezometri trebli bi pomoæi u praæenjupovršinskih i podzemnih voda i njhovu utjecajuna sušenje lužnjakaostaje pitanje na koje tek treba odgovoriti.Dok se rješenje ne pronaðe, cehplaæaju Hrvatske šume, najviše Upravekoje imaju dosta lužnjaka-Zagreb,Koprivnica, Bjelovar, Vinkovci. Osobitoje to istaknuto u Posavini, a drastiènou kompleksu Žutica. Zbog industrijskogoneèišæenja (od vaðenjaplina i nafte) te ukupnog poremeæajavodnog režima Žutica je, ako se nepoène sanacija, osuðena na propast.Sanacija znaèi vraæanje pionirskih vrstaa da bi se to provelo i zadržalo staništelužnjaka, potreban je jedan èitav radnivijek. Ako se pak ne uèini, od sadašnjihhrastika ostat æe jošici, topolici,vrbici.Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 15

ZAŠTITA ŠUMAŠTETNICI, NEPOGODE I POŽARI UGROŽAVAJU ŠUMEPiše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæPoboljšatidijagnoznoprognoznuslužbuUHrvatskom je šumarskomdruštvu potkraj ožujka nasastanku voditelja Odjelaza ekologiju i struènih suradnikaza zaštitu šuma iz pojedinihUprava, na kojemu su sudjelovali predstavniciŠumarskog fakulteta i Šumarskoginstituta Jastrebarsko, podnesenizvještaj dijagnozno-prognozne službe,bilo je rijeèi o primjeni odgovarajuæihherbicida u šumarstvu, sušenju šuma,Tijekom prošle izrazito sušnegodine evidentirano je èak706 šumskih požara na površini 68.171 ha, no zabrinjavaèinjenica da je po jednom požaru opožareno gotovo 97ha, a za 75 posto požara nepoznat je poèiniteljRezultati analiza grana dostavljenih u Institut pokazuju danajviše proljetnih štetnika ima u vinkovaèkoj, našièkoj,zagrebaèkoj, koprivnièkoj, sisaèkoj, karlovaèkoj i senjskojUpravi šuma.Sa sastanka "zaštitara" Hrvatskih šumaanalizirani su rezultati praæenja pojedinihbolesti i štetnika te je podnesenizvještaj o šumskim požarima za prošlugodinu. Djelatnici Instituta mr.sc.Boris Lioviæ, mr. sc. Sanja Agbaba-Novaki dipl. ing. Dinka Matoševiæ pojasnilisu dijagnozno-prognozni izvještajkoji je obuhvatio znaèajnijije šumskeštetnike (mrazovci, potkornjaci,gubar, kukavièji suznik, borov i harstovèetnjak) i bolesti (mednjaèa, sivaplijesan, upala kore amerièkoga borovca,rak kore pitomoga kestena i dr.)na pojedinim Upravama. U sklopu izvještavanjao abiotiènim èiniteljima navedenesu štete od leda , snijega , vjetra,visokih temperatura (suša) a istaknutje problem sušenja šuma, posebicesušenje jele. Istaknuto je kako jeproces sušenja šuma znatno izraženzbog negativnog utjecaja defolijacije,èovjeka, štetnih gljiva i insekata te klimatskihkolebanja. Govoreæi o sušenjušuma, dr.sc. Miroslav Harapin posebicese osvrnuo na problem globalnogzahlaðenja, kojega je kulminacijaod 1900. godine, na najsušnije razdobljeprošloga stoljeæa, od 1990-2000., te na problem kemijske klime.Prioritet pojedinimbolestima i štetnicimaZakljuèeno je da se praæenje usklopu dijagnozno-prognozne službemora poboljšati i proširiti, jer su poslanipodaci katkada nepotpuni i ne-precizni. Osobito je istaknuto dapraæenje biotskih i abiotskih èiniteljau šumskim ekosustavima mora bitiobuhvatnije, uz bolju prezentaciju podatakai davanje prioriteta pojedinimbolestima (pepelnica, mednjaèa) i štetnicima,kako bi se nakon dijagnozemoglo brzo intervenirati. Veæu pozornosttreba usmjeriti na štete od stokei divljaèi te na štete koje nastaju u šumina podmlatku poslije izvlaèenjadrvne mase. Dijagnozno-prognoznaslužba Šumarskog instituta izradila jenadopunjene tablice s uputama za popunjavanjezbog potpunijeg i ujednaèenijegizvještavanja s Uprava šuma,a u dogovoru sa šumarskim struènjacimaHrvatskih šuma organiziratæe i provoditi praæenje štetnih kukacai bolesti te drugih biotskih i abiotskihèinitelja. Rezultati analiza grana dostavljenihu Institut pokazuju da najvišeproljetnih štetnika ima u vinkovaèkoj,našièkoj, zagrebaèkoj, koprivnièkoj,sisaèkoj, karlovaèkoj i senjskojUpravi šuma.Najviše gorjelo udržavnim šumamaTijekom prošle godine, koja je bilaizrazito sušna, evidentirano je èak706 šumskih požara na ukupnoj površini68.171 ha, a zabrinjava èinjenicada je po jednom požaru opožarenogotovo 97 ha. Èak 58 % požara (411)bilo je na površinama u državnom vlasništvu,u privatnim šumama evidentiranoje 23 % (165) požara, a 19 %(130) odnosi se na požare na poljoprivrednomzemljištu. Za gotovo trièetvrtine požara nepoznat je poèinitelj(! ?). Najviše požara evidentirano je napovršinama Uprava šuma Split, Gospiæ,Buzet i Karlovac. Na kontinentalnompodruèju na šumskom zemljištui na poljoprivrednim površinamaizgorjelo je 35 %, u visokim šumamalistaèa i èetinjaèa 26 %, šikarama 17%, panjaèama 15 % itd. Prema vrstipožara, najviše je bilo prizemnih (495ili 70 %). Zbog bržega otkrivanja i dojavljivanjapožara u našoj zemlji, osobitona priobalnom otoènom podruèju,organizirana je motrilaèko-dojavnaslužba.Podnoseæi izvještaj o požarimadipl. ing. Terezija Bošnjak, struèna suradnicaza zaštitu šuma u Direkciji,16 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

upozorila je na èinjenicu da je nastupilorazdoblje poveæane opasnosti zašumske požare te je potrebno provoditiPlanove protupožarne zaštite, osobitona kontinentalnom podruèju, ana kršu aktivirati osmatraèko-dojavnuslužbu, koja obuhvaæa èuvare šuma,revirnike i ostalo zaduženo osoblje.Osobitu pozornost potrebno jeusmjeriti na provjeru podataka iz Planazaštite šuma od požara za ovu godinu,koji se odnose na protupožarneprosjeke s elementima šumskih cesta,promatraènice, šumske ceste, interventneskupine na kontinentu i dr.Sudionici skupa obaviješteni su o Prijedloguprograma aktivnosti u provedbiposebnih mjera protupožarnezaštite važnih za Republiku Hrvatskuza 2001. godinu. Nositelj tih aktivnostii sudjelovatelj u zadacima su Hrvatskešume. Treba istaknuti da pri izradiplanova protupožarnih prosjeka selementima cesta kroz ugrožene šumena jadranskom podruèju zaduženišumari moraju suraðivati s glavnimvatrogasnim zapovjednikom. Zakljuèenoje da organizacija osmatraèko-dojavneslužbe Hrvatskih šumamora biti uèinkovitija, a u cilju protupožarnepreventive treba pojaèati èuvanješuma i šumskoga zemljišta. Zaštitušuma od požara treba provoditi uskladu s Planom zaštite šuma odpožara, a u sluèaju pokrenutog sudskogspora za naknadu štete prouzroèenepožarom, naknadu obraèunatiprema vrijedeæem Šumsko-odštetnomcjeniku. Na sastanku je dogovorenoda se u razdoblju poveæaneopasnosti od požara odobrava zaduženimzaposlenicima uporaba mobitela,uz naknadu od 150 kuna na mjesec.O održanom seminaru iz zaštitebilja u Opatiji nazoène je izvijestioprof.dr. Milan Glavaš sa Šumarskogafakulteta. Na skupu je sudjelovalo 500agronoma i samo desetak šumara, areferati šumarskih struènjaka bili suvrlo zapaženi. Bilo bi dobro, rekao je,sadržaj pojedinih referata iznijeti putemseminara na Upravama šuma.Mr.sc. Boris Lioviæ potkraj je sastankazaštitare obavijestio, uz prezentacijuna dijapozitivima, o nekim problemimaprimjene pesticida u zaštitinaših šuma, istièuæi da treba sprijeèitisukcesiju pojedinih šteta.UREÐIVANJE ŠUMAPAKRAÈKA GORA-ZAPADNI PAPAUKMina na putu kojimje izveženo 15.000kubika drveta!Povjerenstvo je iscrpno prouèilo novu osnovu.Dio Pakraèke gore još je zbog mina nedostupanRat je odavno završio no upakraèkoj šumariji, kao danije! Grubo je reæi, ali posljedicerazaranja te posebnominiranja terena i te kako su prisutnei veliko je pitanje kada æe i hoæeli uopæe ta šumarija dosegnuti prijeratnietat. To zorno pokazuje i nedavnaredovita revizija gospodarske jedinicePakraèka gora-Zapadni Papuk,jedne od dviju jedinica koje su tijekomDomovinskoga rata bile djelomice okupirane.Radi se o šumama s lijeve straneprometnice Pakrac-Buèje, o velikojjedinici površine 5.295 ha s drvnom zalihomod 909.612 m 3 i teèajnim godišnjimprirastom od 29.200 m 3 u kojojetat glavnog prihoda iznosi 168 tisuæakubika a etat prethodnog prihoda77.000 m 3 . U strukturi šuma je 27% kitnjaka 47 % bukve, 9 % graba. Zaovu reviziju, ali i za proteklo razdobljevažno je spomenuti ovo: u prve trigodine važenja posljednje osnove, dakleu prve tri ratne godine,1991-1993.,tamo nije izvršen ni jedan šumskouzgojnizahvat! Podruèje je najprije djelomicebilo okupirano, zatim i minirano.Dio terena u meðuvremenu jerazminiran no još je 12.000 m 3 glavnogi 17.000 m 3 prethodnog prihodanedostupno.- To je je u usporedbi sa stanjemu gospodarskoj jedinici Sjeverni Psunj-Javorovica još i dobro, veli upraviteljšumarije dipl.ing. Damir Dramalija!Ondje se u šumu nije moglo sve doPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradBroj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 17

PAKRAÈKA GORA-ZAPADNIPAPAUKGOSPODARSKA JEDINICA UMOLI DELNIÈKE UPRAVE ŠUMAPoveæanapovršinaPiše:VesnaPlešeFoto:B. PlešeNa zgradipakraèkešumarijeposljedicegranatiranjajoš su vidljiveBljeska, u svibnju 1995. Od ukupno 13.000ha s kojima gospodari pakraèka šumarija,8.000 ha ili 60 % još je radno nedostupno.Šumarija danas sjeèe oko 19.000 m 3 , a to jedaleko ispod etata koji se sjekao u prijeratnimgodinama kada je znao dosegnuti i70.000 m 3 . S 38 zaposlenih šumarija samaobavi dvije treæine posla, ostalo naprave poduzetnici.Osim toga potpuno nedostupnogaterena dio šuma kvalificiramo "uvjetnodostupnim", dakle podruèjem na kome veæradilo. No što to znaèi? Baš za vrijeme revizijePakraèke gore-Zapadnog Papuka, našumskoj cesti u Sjevernom Psunju kojom jeizvezeno više od 15.000 m 3 drveta jedan jelovac pronašao protutenkovsku minu! Sreæomošteæenu, pa nitko nije stradao.Da su u Pakracu posljedice rata vidljivena svakom koraku svjedoèe ponajprije razorenei uništene zgrade i ulice. Velika zgrada nekadašnjegtrgovaèkog poduzeæa Buduænostkao da nema buduænosti! Šumarijska zgradaizbušena od granata no ipak 1994. osposobljenaza povratak ureda šumarije u grad iz privremenogizbjeglištva. Šumarija je jedan odrijetkih privrednih subjekata koji rade, nekadmoæna drvna industrija Papuk preživljava.Kad je o Pakraèkoj gori-Zapadnom Papukurijeè, važno je spomenuti da su tamojoš nesreðeni imovinsko pravni odnosi jerzemlja koju je šumarija godinama zamjenjivalai preuzimala nije gruntovno uknjižena.Problemi koji æe se javljati na terenu vezanisu za pomanjkanje ljudi na tom podruèju,pa time i radne snage za pojedine sezonskešumarske poslove.To je ono što uz nedostupnost podruèjapakraèke šumare èeka prilikom provedbenove Gospodarske osnove koju je izradiobjelovarski odjel za ureðivanje a posao vodiodipl. ing. Dejan Pavloviæ sa suradnicima.Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstvau sastavu dipl.ing.Krešimir Turk(predsjednik), dipl.ing.Goran Harambašiæ idipl.ing.Mihajlo Tompak iscrpno je prvog danaprouèilo novu osnovu, obišlo teren, te uzodreðene primjedbe i dopune preložilo Ministarstvuda prihvati osnovu.Povjerenstvo za pregled ureðajnog elaborata na terenuPoèetkom ožujka troèlanopovjerenstvo koje je imenovaloMinistarstvo poljoprivredei šumarstva pregledaloje izraðenu osnovu gospodarenjaza gospodarsku jedinicu Umoli na podruèjudelnièke Uprave šuma. Gospodarskajedinica u sastavu je šumarijeVrbovsko. Predsjednik povjerenstvabio je dipl. ing. Krešimir Turk,a èlanovi dipl. ing. Slavica Delaè i dipl.ing. Josip Janeš dipl. Delnièki odjel zaureðivanje šuma u radu povjerenstvaporedstavljali su mr. sc. Boris Pleše,voditelj odjela i dipl. ing. Marijan Pleše,a u ime šumarije Vrbovsko dipl. ing.Mladen Vinski I revirnik dipl. ing. VladimirBeg.Valjanost stare osnove gospodarenjaistekla je 31. prosinca 2000., aredovitu reviziju izradio je delnièki odjelza ureðivanje šuma.Ukupna površina gospodarske jediniceiznosi 417,08 ha, obraslo je 404ha a u odnosu na prošlu ophodnjicupovršina se poveæala za 13,17 ha. Premanamjeni šume te jedinice podijeljenesu na gospodarske i zaštitne.Drvna zaliha iznosi 113.937 m 3 ili 282m 3 /ha, od èega crnogorice 2.952 m 3ili 7 m 3 /ha, i bjelogorice 110.985 m 3 ili275 m 3 /ha. Ukupni prirast drvne zaliheiznosi 20.630 m 3 ili 5.10 m 3 /ha.Cilj i naèin gospodarenja jest oèuvatistabilnost ekosustava te osiguratipotrajnost prihoda uz poveæanje kakvoæei kolièine drvne mase a uvažavajuæii posrednu funkciju šuma i njihovunamjenu.Osnovom gospodarenja propisanisu i šumsko uzgojni radovi koji æese obaviti u jednostavnoj biološkoj reprodukcijii to na površini od 8 ha (njegai èišæenje).Otvorenost šuma u toj jedinici iznosi2,8 km/ooo ha, a u ophodnjici sene planira gradnja šumskih prometnica.Nakon prihvaæenih primjedbi i prijedlogapovjerenstvo je predložilo Ministarstvupoljoprivrede i šumarstvada izda odobrenje na predloženi elaboratredovite revizije te osnove kojevrijede od 1. sijeènja 2001. do 31. prosinca2010.18 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

STRUÈNA SURADNJANOVOGRADIŠKI ŠUMARI POS-JETILI UPRAVU ŠUMA VINKOVCIRazgovori oobnovi hrastaPiše:ZvonkoPeièeviæFoto:Z. PeièeviælužnjakaUzgojna ograda protiv divljaèiTema šumarskogstruènog skupa uŠumariji Lipovac novogradiških,vinkovaèkih išumara iz direkcije bilaje uspostava šumskogreda pomoæu okolnogstanovništva usamoizradiStruèni skup šumara u gospodarskoj jedinici NaraèeNovoobnovljena poslovna zgradašumarije LipovacUprogramu struène razmjeneiskustava i operativno-struènihdostignuæa,novogradiški šumari posjetilisu polovicom ožujka vinkovaèkuUpravu šuma, šumariju Lipovac, gdjesu razmijenjena mišljenja o prirodnojobnovi lužnjaka. Nakon toga obišli sugospodarsku jedinicu Naraèe koja seprostire na 1.600 hektara i koja je s 95posto šumskih površina okružena rijekamaBosut i Spaèva. Raspravljalose i o uspostavi šumskog reda (odsjek13 a, 27 ha) koji su vrlo dobro odradilimještani sela Lipovca i okolnih sela,uznadzor šumarskih struènjaka. Voditeljte struène razmjene bio je dipling. Stjepan Lonèar, a u razmjeni iskustavasudjelovali su i upravitelji vinkovaèkei novogradiške Uprave šumadipl.ing. Luka Vukovac i dipl. ing. MladenSertiæ.Vinkovaèki šumari posebno suistaknuli da je uspostava šumskog redaobavljena u predviðenom roku izbog povoljnih vremenskih uvjeta, aradilo se na uklanjanju podrasta igrmlja ruèno, kemijskim putem, te nauništavanju glodavaca. Podignuta ijednometarska visoka dvostruko pletenažièana ograda zbog zaštite oddivljih svinja I postavljena u dužini od1,5 kilometara, a cijena gradnje žièaneograde 1 kilometra iznosi 36.000,00kuna.Osim prirodnog uroda žira izvršenoje razbacivanje raspršivaèem tretiranogžira 260 kg po hektaru.Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 19

ŠUMSKA MEHANIZACIJANA PODRUÈJU ŠUMARIJE ZADAR U SPLITSKOJ UPRAVIPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradPredstavljenašumska opremaza korištenjeu priobaljuNova šumska opremapredstavljena uzadarskoj šumarijinastavak je ulaganja umehanizacijušumarstva, prilagoðenupotrebamakrša.Nova sitnilica Seppi M-Midlforst 225 na traktoruVALMET može poslužiti za održavanjeprotupožarnih prosjeka s elementima cestaUHrvatskim šumama predstavljenje dio nove mehanizacijeza rad u šumarstvu,traktor s prikljuècima,šumarskom dvoosovinskomprikolicom, iveraèom, dizalicom, raspršivaèemi sitnilicom te višenamjenskovozilo. Radi se o opremi za korištenjeu priobalju iz kredite Svjetskebanke i sredstava Hrvatskih šuma. Prezentacijanove šumske mehanizacijekojoj su osim voditelja proizvodnih odjelasvih Uprava bili nazoèni i brojnišumarski struènjaci i znanstvenici, poslovnipartneri, predstavnici društvenogi politièkog života Zadarsko-kninskežupanije, održana je u šumskompredjelu Dubravi u zadarskoj šumariji,u Upravi šuma Split.Prije samog pokusnog rada novihstrojeva i prikljuèaka, prof.dr. StanislavSever sa Šumarskog fakulteta podsjetioje na poèetke razvoja i povijestprimjene mehanizacije u šumarstvu,prof.dr.Ante Krpan (Šumarski fakultet)opširnoje govorio istraživanjimakoja su provedena i o korištenju biomaseu kulturama alepskog bora, dokje prof.dr. Joso Graèan iz Šumarskoginstituta nazoène podsjetio o namjeniplantaža primorskog bora i znaèenjurasadnièke proizvodnje za plantaže.Nova opremaNa terenu na kojem je obavljenasjeèa najprije je prikazan utovar ogrjevnogdrveta (višemetrice) dizalicomna dvoosovinsku šumarsku prikolicu.Radi se o dizalici FMV 290 podiznesnage 29,9 kNm te hidraulièkog dohvataod 6,120 mm koja može i produživatikrak a teška je 575 kg. PrikolicaKMA, nosivosti je 6 t, volumena 1,9m3, duga 6,190 mm, široka 2,120 mm.Prikolica ima ima hidraulièke stabilizatorei trostrani kiper sanduk.Potom je na pokaznoj površini nakojoj su napravljeni šumski red i granjevinauhrpana, predstavljen novi iveraèLGU 100-30 koji granje ali i drvodo 30 cm debljine pretvara u iverje, kojeostajuæi u šumi, na tlu, stvara biomasu.Iveraè ima brzinu kardanskogvratila 1000 o/min., kapacitet 60-80m3, s najveæim promjerom od 30 cm,mase 2.280 kg, s neovisnim hidraulièkimsustavom.Iveraè je bio prikljuèen na traktorVALMET s diezelskim motorom volumena6.000 cm3 s mjenjaèem koji ima36 brzina naprijed i nazad, a može sekretati brzinom od 0,6-40 km/h. Odostalih znaèajki izdvajamo da ima pogonna èetiri kotaèa, blokadu diferencijalau obje osovine, da je težak 5.000kg, da ima šumarsku kabinu.Raspršivaè HOLDER sa spremnikomod 1.500 litara pogodan je za zaštitušuma od šumskih štetnika, imaklipno membransku pumpu i njime seuopravlja iz traktorske kabine. Širnaraspršivanja je 3-7 m a u vis može dosegnuti12 m. S punim spremnikomtežak je 2.400 kg.20 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

Iveraè LGU 100-30 s mehaniziranimhidrauliènim uvlaèenjem materijalaUtovar ogrjevnog dva dizalicom FMV 290 na šumarsku dvoosovinsku prikolicu KMARaspršivaè Holder primjenu bi mogao naæi uposlovima zaštite šuma od štetnikaKamionet s moguænošæu nadogradnje razlièitihnamjena, prototip u izvedbi Hidraulike Kurelja7 Interventno gašenje požara-višenamjenska oprema s nadogradnjom meðu kojomje i oprema za gašenje požara.Od prikljuène opreme šumari sumogli vidjeti u radu još i sitnilicu SEP-PI M-Midlforst radne širine 2.250 mms 38 èekiæa, pogodnu za održavanjeprotupožarnih prosjeka i cesta.Zanimanje je izazvala i prva prezentacijavišenamjenskog vozila kojese sastoji od kamioneta i nadogradnje.U dodatnu opremu meðu ostalimspada i ona za interventno gašenjepožara što je na terenu i prikazano.Prototip višenamjenske opreme izradilaje HIDRAULIKA KURELJA a osmislilisu je mr. Stjepan Puljak iz Hrvatskihšuma i dipl.ing. Nedeljko Milošiæiz Hidraulike Kurelja za što su kao inovatoridobili i priznanja.Šumarski struènjaci, znanstvenici i brojni gostisa zanimanjem su pratili predstavljanje novešumske mehanizacijeBroj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 21

INOVACIJENAGRADAMR. STJEPANU PULJKUZlatna medaljau MoskviMEÐUNARODNO PRIZNANJE DR. JURAJU MEDVEDOVIÆUNaš šumarskiÈovjek svijetaMr. StjepanPuljakPoèetkom travnja u Gradskom je uredu zaznanost i kulturu mr. Stjepan Puljak primionagradu, zlatnu medalju i priznanje zainovaciju. Taj diplomirani šumarski inženjerzaposlen u Hrvatskim šumama je zajedno sdipl. ing. Nedeljkom Milošiæem iz HidraulikeKurelja konstruirao višenamjensku opremuza šumarstvo. Inovacija u kojoj su suraðivaleHrvatske šume i Hidraulika Kurelja kao izvoðaèprototipa, prvi je put bila prikazana naIzložbi inovacija "Arhimed" u Moskvi, od 22-26. ožujka ove godine, gdje je takoðer, kakostoji u službenom katalogu s izložbe, dobilazlatnu medalju. (Usput, u Moskvi je izlagaloosam hrvatskih inovatora koji su dobili èetirizlatne i èetiri srebrne medalje).Višenamjenska oprema- Višenamjenska oprema sastoji se od vozila-kamioneta-i nadogradnje u koju spadajudodaci za interventno gašenje požara, opremaza zaštitu bilja, zatim oprema za terenskoodržavanje strojeva, te nadogradnja zainterventnu službu u prometnim nesreæama,uz dodatak hidrauliènih škara. Vozilo osimtoga može poslužiti i za prijevoz ljudi i roba,kaže mr.Puljak. To znaèi da je pogodno za radu šumarstvu, za brzo gašenje inicijalnih požara.Istodobno, u kamionetu se može voziti sedamradnika, što u kroniènom nedostatku prijevoznihsredstava u šumarstvu nije zanemarivo.Nadogradnja se s kamioneta moželako skinuti i opet po potrebi montirati.Mr. Stjepan Puljak u šumarstvu radi višeod 30 godina a danas je voditelj razvojneslužbe u Hrvatskim šumama. (m)Kapsula unutar koje se nalazi minijaturni fotoureðaj i normalni kolor film,uobièajenog formata, ali samo jedan snimak.Tih, miran, skroman i pomalosamozatajan dr. Juraj Medvedoviæ,djelatnik Šumarskoginstituta Jatrebarsko,odnedavno je nositelj jedne rijetke tituleu Hrvatskoj - Èovjek svijeta.Upravo onakvog kakvog ga znajubrojni njegovi kolege i suradnici, profesorii znanstvenici i brojni šumarskisuradnici, takvog smo ga upoznali imi novinari prije nekoliko godina i veæsmo duže vrijeme dogovarali temu zajedan novinarski prikaz njegova znaèajnoginovatorskog rada.Odlukom Amerièkog biografskoginstituta iz Sjeverne Karoline (USA), azahvaljujuæi nominaciji Meðunarodnogbiografskog centra iz Cambridga( Engleska) vrlo vrijedna i laskava tituluÈovjeka svijeta 2000. dodijeljenaje krajem prošle godine dr. Juraju Medvedoviæu,doktoru šumarskih znanosti,uposlenom u jastrebarskome Šumarskominstitutu.- Priznanje Amerièkog biografskoginstituta, kojim sam izabran za Èovjekasvijeta u 2000 godini, dobio samza cjelokupan svoj dosadašnji znanst-22 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

znanstvenik -2000.Amerièki biografski institut dodijelio je krajemprošle godine znaèajno priznanje našemznanstveniku dr. Juraju MedvedoviæuPiše:Antun Z.LonèariæFoto:A. Z. LoèariæPriznanje Meðunarodnog biografskogcentra iz Cambridga ( Engleska)Lansirna rampa na koju se postavlja kapsula s fotoaparatom neposrednoprije lansiranjaveni i izumiteljski rad, a nominacija jepotekla iz Cambridga, koji su izmeðubrojnih kandidata upravo predložilimene za dodjelu priznanja Predsjednièkipeèat èasti 2000. godine. Referencaza to ugledno priznanje, nisu samomoji objavljeni struèni i znanstveniradovi - njih više od 200, nego suto i moji radovi na izradi èetiriju monografijai 11 znanstvenih knjiga, zatimureðivanje znanstvenog èasopisaRadovi - našeg Šumarskog instituta ,zatim moja istraživaèka raznolikost ,kao i moja inovatorska rješenja, ponajprijeza neka znanstvena istraživanjau šumarstvu, kao termograf i ureðajza fotografska snimanja krošnje stabalaiz zraka, te korištenje solarne energijei slièna, objašnjava nam dr. Medvedoviæ.Osim toga dr. Medvedoviæ jepredsjednik Znanstvenog vijeæa InstitutaJastrebarsko, èlan je Upravnog odboraŠumarskog instituta, predsjednikje Kluba izumitelja Hrvatskog šumarskogdruštva ,èlan je Znanstvenog savjeta za daljinskaistraživanja i fotogrammetrijuHrvatske akademije znanosti i umjetnosti, èlan je Istoèno-alpske dinarskesekcije za prouèavanje vegetacije , sudionikje mnogih meðunarodnih simpozija,savjetovanja i struènih ekskurzijašumarskih znanstvenika. Èlan jeSaveza izumitelja i autora tehnièkihunapreðenja Hrvatske, a svojim inovacijamana INOVI 97 osvojio je srebrnu,a na INOVI 2000 i zlatnu plaketuza jedinstveni ureðaj za aerofotosnimanjekrošnje stabala.Na naše pitanje kako je došao naideju za taj jedinstveni ureðaj, jednostavnonam je odgovorio:- U Šumarskom institutu Jastrebarskozaposlen sam od 1964. godine,a od 1998. sam viši znanstveni suradniku Odjelu za ekologiju i uzgajanješuma, a radim na znanstvenoistraživaèkimzadacima iz šumarskefitocenologije, to jest radim naistraživanju i zaštiti našega šumskogabogatstva. Premda mnogi izvannaše šumarske djelatnosti èesto govorekako šume rastu i bez šumara,naš zadatak je usmjeravati prirodneprocese kako bi poticali rast i razvojonih vrsta drveæa kojima najbolje od-Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 23

MEÐUNARODNO PRIZNANJE DR. JURAJU MEDVEDOVIÆUgovara odreðeno stanište. Kako bismoustanovili pojedine faze sezonskog razvojavegetacije, potrebno je fotografiratikrošnje drveæa odozgo. To je moguæeiz zrakoplova, helikoptera ili leteæihmotornih zmajeva ,ali sve je toprilièno skupo, dugo traje jer je potrebitoishoditi razne dozvole, što predstavljadodatne probleme. Dugo samse bavio mišlju kako iz zraka pomoæufotoaparata snimiti krošnje i ideja mije pomalo dolazila kroz nekoliko godina. Prvi problem kako snimiti krošnjustabla odozgo s visine od 30 do 50metara riješio sam s pomoæu malogjednostavnog fotoaparata kojeg samuspio lansirati s jednog mehanièkogpostolja, a koji je bio uklopljen u manjukapsulu. No, znatno veæi problemi,gotovo nerješivi bili su za mene vrijemeokidanja i pravodobna eksponažanormalnog fotografskog filma. Jasnoto je u poèetku bio crno-bijeli, a tekposlije sam u kapsulu uložio film u boji.Sljedeæi problem bio je kako odreditiodreðenu visinu lansiranja te kapsule,pa zatim ostali èisto tehnièki detalji,kao što je razvijanje filma u samojprirodi, što se posebno odnosilona film u boji i postupak razvijanja tihfilmova u šumi, jer je bilo potrebno postiæiodreðenu temperaturu razvijaèai ostalih kemikalija. Sve je to na oko izgledalojednostavno , ali sam ipak izgubionekoliko mjeseci za sva ta rješenja.Danas ste mogli i sami vidjeti kakosve to funkcionira i kako se ipak usredšume mogu razviti u kratko vrijemesvi filmovi u boji pa èak i dijapozitivi.Za jedno fotografiranje krošnje nekogstabla potrošim samo petnaestak minuta,zajedno s razvijanjem filma. Odmahu šumi vidim jesam li dobro snimioodreðenu krošnju željenog stabla,te je li korektno snimljena, jer na vrhovimakrošnje dogaðaju se važni životniprocesi za neko stablo. Zato mi jeto moje rješenje, u koje sam uložio dostaslobodnog vremena, meni i najdraže,jer su mi na njemu èestitali ipravi fotografski profesionalci, a samureðaj je na INOVI 2000 nagraðen izlatnom plaketom. Taj ureðaj veæ koristimza snimanje krošanja stabala napokusnim plohama intenzivnog monitoringastanja naših šuma. Hrvatskaje ukljuèena u Meðunarodni programistraživanja stanja šuma ICP-Forests ,a u našoj zemlji imamo sedam plohaDr. Juraj MedvedoviæZRoðen je u Prizrenu, 21.ožujka1935.godine, od oca dr. Ivana vojnoglijeènika i majke Vjekoslave, uèiteljiceU ratnom vihoru 1945. prilikompovlaèenja domobranske vojske, ocuse gubi svaki trag u Dravogradu. JurajMedvedoviæ je osnovnu školu i gimnazijuzavršio u Zagrebu, kao i Šumarskifakultet gdje je 1964. i diplomirao.Odmah nakon završetka šumarstvaupošljava se u jastrebarskome Šumarskominstitutu, na Odjelu za tipologijušuma na znanstveno-istraživaèkimradnim zadacima iz šumarske fitocenologije.Seminar iz aerofotogrammetrije završava1965. a specijalizaciju iz fitocenologije1971. na Šumarskom institutuu Budimpešti.Poslijediplomski studij završio jena Sveuèilišnom poslijediplomskomintenzivnog motrenja i upravo je tajureðaj nužan za zadatke koji se od nastraže o stanju hrvatskih šuma. Nasnimljenim fotografijama jasno uoèavamofenofaze listanja, cvatnje i plodonošenja,te zdravstveno stanje i ranouoèavanje pojava šumskih štetnika.Ovo posljednje je važno zato štopojavu šumskih štetnika možemo vidjetiznatno prije vidljivih znakova ošteæenjavegetacije, istièe nam dr.Medvedoviæ.Treba spomenuti kako je tajureðaj veæ korišten na Medvednici napokusnim plohama intenzivnog motrenjabukve i jele, te šume kitnjaka igraba nedaleko od Jaske.Na upit je li taj važan izum krenuou širu primjenu , naš sugovornik namje negativno odgovorio, što znaèi dapostoji samo prototip ureðaja, a proizvodnjanulte serije nije jošpoèela.Ureðaj za aerofotosnimanjekrošnje stabala nije jedino inovatorskodjelo našeg sugovornika. Prije njegajoš 1990. dr. Medvedoviæ je prijavioPatentnom uredu Termograf JMT-90, mjerni instrument za ekološkaistraživanja u šumarstvu, koji mjeri ibilježi svakodnevnu temperaturu zrakaili zemlje, a osmislio je i ekološkutravokosilicu gotovo bešumnu, koja sekreæe i radi uz pomoæ solarne æelije. Iztog podruèja naš sugovornik napisaoje i knjigu Moj solarni ureðaj.Na kraju dodajmo kako je priznanjeMeeðunarodnog biografskogcentra iz Cambridga stiglo u prave rukei kako je dr. Juraj Medvedoviæ s uvrštenjemu 2000 istaknutih znanstvenikaXX. stoljeæa i Amerièkog biografskoginstituta s poveljom PresidentalSeal of Honor , kojim je izabran za Èovjekasvijeta 2000 godine, na ponossvim znanstvenicima Hrvatske, a posebicešumarskim.Dr.Juraj Medvedoviæ: Prestižno priznanje Amerièkog biografskoginstituta u pravim rukamacentru u Zagrebu, a magistarski rad snaslovom Istraživanje vodnog režimastaništa u poplavnim šumama izmeðuÈesme i Lonje u Posavini obranio je1983..te stekao naziv - znanstveni asistent,samostalni istraživaè na poslovimašumarske fitocenologije.Doktorsku disertaciju s naslovomSinekologija zajednica obiène jele u sjevernojHrvatskoj i floristièki parametrivažni za gospodarenje bukovo-jelovimšumama, obranio je 1991. na Šumarskomfakultetu u Zagrebu. U zvanjeznanstveni suradnik izabran je godine1992. Sredinom 1998 . postaje višiznanstveni suradnik. U znanstvenoistraživaèkomradu glavna mu je pozornostusmjerena na istraživanje flornogsustava i fitomase u razlièitim šumskimzajednicama i u razlièitim povoljnostimaklime.24 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

GLJIVEZDRAVKO KVESIÆ , ZALJUBLJENIK U GLJIVETartufa ima i uslavonskimPiše:ZvonkoPeièeviæFoto:Z. Peièeviæšumama!Tartufa ima i uSlavoniji, no treba ihpronaæi. Radi se utakozvanim ljetnimtartufima(tiber aestivum vitt) ,tvrdi Zdravko Kvesiæ izLipovca.Ima tartufai uSlavoniji:ZdravkoKvesiæLjetni tartufi pronaðeni u okolici LipovcaZdravko Kvesiæ iz Lipovcaveæ više od dvadeset godinabavi se prouèavanjem isakupljanjem gljiva i sporednihšumskih proizvoda u istoènojSlavoniji, ali i u mnogim drugim hrvatskimkrajevima. Ono što Zdravka Kvesiæaèini zanimljivijim od drugih ljubiteljasakupljaèa šumskih sporednihproizvoda i drugih gljivara u Vukovarsko-srijemskojžupaniji i èlanova najveæegljivarske udruge u Hrvatskoj "Brijest"iz Županje koja ima više od 400registriranih èlanova, jest pronalazaknajskuplje gljive na svijetu-tartufa.- Kada se kaže tartuf, prvo se pomišljana Istru, ali tartufi su pronaðenii na Papuku, a ima i kod Novske.Pretpostavljao sam da ih mora biti ikod nas, jer su nekada šokci davno žirujuæisvinje primjeæivali da one ruju - kopajui jedu i kod dvjestogodišnjih hrastovaispod kojih nije bilo žira, a istoto znale se èiniti i divlje svinje, kažeKvesiæ. Znanje o šumi i sporednimšumskim proizvodima stjecao sam postupnokoristeæi literaturu do koje i nijeuvijek bilo lako doæi. Meðutim, urazmjeni mišljenja s drugim gljivarima,posebice s kolegama iz zagrebaèkegljivarske udruge Kamilo Blagajiæ èijisam dugogodišnji èlan (bio redovnistudent na agronomskom fakultetu uZagrebu) znanje se dana u dan, iz godineu godinu usavršavalo. Bogata literatura,strpljenje, upornost, 20-godišnjizahtijevan rad konaèno su moralibiti oplemenjeni i nagraðeni pronalaženjemskupocjenih tartufa.Iduæi u ribolov primjetio sam jednulokaciju na kojoj su rovale divljesvinje. Detaljno pregledavajuæi to mjestopronašao sam ostatke gljiva kojesam poslao prof.dr. Romanu Božcu,inaèe redovitom profesoru na Agronomskomfakultetu, i istaknutom gljivarskomstruènjaku. Potvrðeno je daje rijeè o jestivu tartufu, odnosno ljetnomtartufu èiji je latinski naziv Tiberaestivum Vitt - tartuf.Kvesiæ se i dalje namjerava bavititraženjem tartufa, pa sada uvježbavamladog psa ovèara, Astru, koja æe mupripomoæi u pronalaženju tartufa.Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 25

ZAŠTIÆENI OBJEKTIPARK ŠUMA JAPLENŠKI VRHPiše:VesnaPlešeFoto:B. PlešeLjepotica na domakgradaPark šumu treba privesti njezinoj osnovnojnamjeni, turistièko rekrativnoj zoni grada DelnicaJaplenški vrh proglašen je Park šumom 1953.godine isastavni je dio najveæega goranskog naselja Delnica,smještenog u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara.Kroz gradski park ona ulazi u samo središte naselja.Unizu prirodnih ljepota i zanimljivostikojima obilujeGorski kotar posebnomjesto pripada i Park-šumiJaplenški vrh u Delnicama. Japlenškivrh proglašen je Park šumom godine1953. i sastavni je dio najveæeggoranskog naselja Delnica, smještenogu sjeverozapadnom dijelu Gorskogakotara. Na tome primjeru najboljese može vidjeti sva ljepota meðusobnogprožimanja krajlika i naselja,jer preko gradskoga parka Park šumaulazi i u samo središte naselja.Još dalekih pedesetih godina, kadaje osnovana, definirana je njezinanamjena da štiti Delnice od vjetrova,da služi kao odmorište posjetiteljima,i da kao prirodna ljepota promièe i potièerazvoj turizma. U provedbenimodredbama urbanistièkog plana Delnica,govori se i o tome da zona parkšume i gradskoga zelenila ima u prvomeredu bio-ekološku i urbano estetskufunkciju. U posljednje vrijeme sveviše radi se i na tome da se prateæišportski tereni koji se nalaze unutargradskoga parka, nogometni stadion,košarkaško i rukometno igralište i teniskoigralište stave u funkciju turistièkorekreativne ponude mjesta. Kakose unutar Park šume nalazi i ugostiteljskiobjekat Lovaèki dom koji je uvlasništvu Hrvatskih šuma, i sami šumariuvidjeli su moguænost boljeg korištenjatoga objekta, ali ne samo krozugostiteljsku ponudu, nego i kroz drugeprateæe sadržaje.Mali zoološki vrtU tom smislu poduzete su i akcije,pa se u okružju Lovaèkoga domapoèeo ureðivati mali mali zološki vrtvelièine 6375 m2, još krajem prošle godine.Sredinom ožujka ove godine, zološkivrt dobio je i prve stanovnike, trijelena lopatara i tri pauna. Uskoro æedoæi još nekoliko jelena lopatara(mužjaka i ženki) s brijunskog otoèja.26 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

Dobro oèuvanvegetacijski pokrovBuduæi da se u neposrednoj bliziniLovaèkoga doma nalazi i skijaškaskakaonica, te mnogobrojne šumskestaze i šetnice koje treba urediti, turistièkaponuda mogla bi se proširiti ina druge sadržaje, kao što su zimi skijanje,a tijekom ostalih godišnjih dobarekreativno trèanje i sl.Park šuma Japlenški vrh nalazi se na nadmorskoj visiniod 842,4 m, površine je 171 ha. Veæi dio 139 ha obrastaoje šumom jele i bukve, a manji dio 17 ha je tridesetgodišnja kultura smreke i jele dok su preostalo livade.Slika(1): Novoureðeni prostor zoološkog vrta.Lovaèki domGradski park u DelnicamaS obzirom na podneblje i stanište, teklimatske prilike u Gorskome kotaruvjerujemo da æe se divljaè tamo vrlodobro prilagoditi i da neæe biti nikakvihproblema, istièe zamjenik Upraviteljadelnièke Uprave šuma dipl. ing.Mladen Pleše. Ovom prigodom zahvaljujemona pomoæi i šumarijamaPrezid i Delnice, koje su uložile izuzetnenapore i pružile struènu lovaèkupomoæ prigodom ureðenja zološkogavrta. Zahvaljujuæi dugogodišnjemiskustvu struènjaci šumarije Prezidpomogli su najviše oko ureðenjaograde, a šumarija Delnice oko ureðenjahranilišta, skloništa za divljaè i pojilišta,istièe Pleše. Delnièka Upravašuma osigurala je za divljaè i dovoljnohrane, sijena, stoène hrane i kukuruza.Èuvarska služba delnièke šumarijevodit æe ubuduæe brigu o zološkomvrtu, ne samo brigu o prehranidivljaèi, nego i stalni nadzor i kontrolustanovnika vrta. Ureðenjem zološkogavrta pokušao se Lovaèkom domuvratiti stari sjaj, jer sredinom pedesetihgodina taj objekat imao je usvome okružju isto tako zološki vrt kojije bio vrlo posjeæivan i poznat ne samood posjetitelja Gorskog kotara, negoi šire.Park šuma Japlenški vrh nalazi sena nadmorskoj visini od 842,4 m, površineje 171 ha. Veæi dio 139 ha obrastaoje šumom jele i bukve, a manjidio 17 ha je trideset godišnja kulturasmreke i jele dok su ostalo livade. Uzpostojeæu vegetacijsku strukturu uklapajuse i manje skupine gorskog javora,mliješa, bijelog jasena, a u slojugrmlja dominiraju žestika, crvena bazga,crna bazga, ruže, obièni i lovorastilikovac.Rješenja za daljnjeureðenje park šumeS obzirom na ljepotu i atraktivnosta sukladno projektu Idejno urbanistièkohortikulturnog rješenja Park šume kojije izraðen u Zagrebu 1990. (autoriPanorama gradaLea Bošnjak dipl. arh. i Ljerka Paviædipl. arh. uz konzultantsku pomoæ DamiraMoæana dipl. ing.), Ministrastvozaštite okoliša i prostornog ureðenjau kolovozu 2000. oèitovalo se o tomprojektu i donijelo smjernice ureðenjaPark -šume.Iz smjernica donosimosamo neke od zadataka koje treba provestiprigodom ureðenja park šume.Uz evidentiranje svih sadržaja, posebiceonih za odmor i rekreaciju posebnotreba paziti da se prigodomureðenja objekata ne naruši ekološkai prirodna funkcija. Uz postojeæesadržaje treba planirati i ureðenje šetnica,pouènih staza, te urediti okolišoko Lovaèkog doma. U hortikulturnomoblikovanju rubnog dijela park šumetreba koristiti autohtone i dekorativnevrste drveæa i grmlja kao naprimjer jarebiku,mukinju, gorski javor, mlijeè,Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 27

RAZGOVOR S DIPL. ING.DAVORINOM KRAKAROMšumarska pamet stvoriti svoj lobi? Možemoli dokazati kako je šuma glavna retencija vode,a poslovi vodoprivrede izmišljeni, kao isad veæ bivši dom Sabora, kako je problematikanièije zemlje, a koja se ne obraðuje,glavni razlog svih požara, a ne dopustiti danam kolege, primjerice iz Benkovca, trošeenergiju na èuvanje ovaca. Zahtjevajmo i pratimo,sudjelujmo u išèitavanju novih Zakonao poljoprivrednom zemljištu, s kojega nami dolaze svi požari. Javno je poduzeæe u državnomevlasništvu , time je i zemljište neotuðivo,a država nas putem svojih inspekcijskihslužbi ionako uvijek kontrolira. Èemuonda paralelizam korisnika jednog te istogazemljišta? Jesmo li toliko bogati da se razmeæemokojekakvim službama, uredima, zavodima,povjerenstvima i sliènim? Do sadame još nitko nije uvjerio u tvrdnju kako jeparalelizam odluèivanja u šumarstvu nužan,a zbog sukoba interesa na relaciji država-korisnik.Onaj mali dio ljudske djelatnosti zakoje prosjeèan šumar nije uvježban, u graðevinskojdjelatnosti, specijalnoj biologiji, molekularnojkemiji i sl., samo je prilika i prostorizobrazbe šumara na poslijediplomskimstudijima. Do tada æemo sa svojim struènimkapacitetima odraditi sve potrebne radnje sigurnobolje nego službe koje se tek raðaju ilisu nedavno roðene, ili bolje reæi izmišljene.Predlažem samo potpunije korištenje našihmrtvih struènih, ali i radnih kapitala.Mogu li strani modeli šumarstva funkcioniratiu našim uvjetima ?-Nuditelji skupoga svjetskog kapitala kojiæe, tobože, potaknuti investicijsku aktivnostkroz javna «podjetja«, pojma nemaju o multidisciplinarnostišumarstva niti ih to zanima.Ne treba ni oèekivati kako æe tuði modeli šumarstvauopæe funkcionirati u našim uvjetima.Kako uopæe krenuti od restrukturiranjaukupnoga šumarstva kada nam je ostalo gospodarstvona ništici? Kako usporeðivati, primjerice,irsko šumarstvo s našim kada je ta istazemlja razvila ponajprije svojom pameæu inogospodarstvo. Iz grafikona stoljeæa èitamo :u 6 god. poveæanje radnih mjesta je 44 %, aWirtschaftswachsturna u istom razdoblju je80 %. Naše se šumarstvo dokazalo kakvoæomšuma. Kome stoga smeta hrvatsko šumarstvoda ga želi uništiti? Kuži li se nelogièna usporedbaJP Hrvatske šume s JP Hrvatske željeznice.Možda do nas ruralnih istoènih šumarajoš nije došla informacija, jer možda jeveæ potpisana kapitulacija. A ako se netko dokonoi pokeraški igra nacionalnim bogatstvom,red bi ga bilo pitati za struènu savjest.No, poznato je da Hrvati dugo šute pa bi imtrebalo dati malo više vremena.EKOLOGIJAU ŠUMARIJI VRBOVEC PROMOVIRANA STAZA PRIJATELJSTVAS PRIRODOM VAROŠKI LUGPouènaPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradPozdravom šumi, stihovimapjesme Dragutina Tadijanoviæa,napisaninima u lipnju1921. u Brod-Rastušju,upravitelj vrbovaèke šumarije ÐuroKauzlariæ prve je travanjske subote unazoènosti stotinjak šumara, planinarai ljubitelja prirode službeno promoviraoStazu prijateljstva s prirodom,u ZOO rezervatu vrboveèke šumarijeVaroški lug. Nakon pouène staze naKalniku otvorene prije nekoliko godinana podruèju križevaèke šumarije,te nekoliko planinarskih staza na Medvednici,ovu pouènu stazu osmislili sui uredili vrboveèki šumari.Svima koji žive za prirodu stazaVaroški lug dužine osam kilometarana dlanu pruža sve što vrboveèka šumarijaima. Najprije prolazi kroz mladuhrastovu šumu te kroz nekoliko tipovašume lužnjaka sa svim svojimsastavnicama. Tu je u tipièna moèvara-baras bogatom floroom i faunom.Staza brvnima premošæuje nekolikopotoka, zatim na kratko kreæe uz rijekuGlogovnicu, sada reguliranu s èepovimaza zaštitu od oneèišæenih voda.Na putu je i kultura èetinjaèa, pašumska kuæica.Osim sedam stajališta na kojimasu ureðeni panoi (Poèetak staze i krajstaze, Zrela šuma lužnjaka, Bara, Šumana pašnjaku, Šuma i voda, Arboretumu šumi, Šumske štete i štetnici)s prikazom i opisom podruèja u komese nalaze, uz stazu su i mnoge ekološkeporuke.Šta platana radi ovdje?30 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

Temporary employees must be processed by the Human Resources Department and approved by theHuman Resources Committee prior to their first day of work. Departmental directors/ deans/chairs mustcomplete a Temporary Non-Student Employment Request Form (available at the Human ResourcesDepartment) and submit it to the Human Resources Committee prior to hiring a temporary employee.Two categories of temporary employees exist, and supervisors should hire employees into the appropriatecategories to reflect the type of work performed. If you need information about which category isappropriate, please contact Human Resources at Ext. 2276.1. Short-term Temporary: An employee who is hired to relieve an excess of worksituation or to work on a special project.2. Intermittent Temporary: An employee who is called into work as needed only(not continuous work every week) e.g. bus drivers and employees who are hiredto ―fill in‖ for an employee who may be on leave.Short-term temporary employees may be hired for up to 90 days. At the conclusion of the 90-day periodHuman Resources will terminate this employee. Any exception to this policy must be sent to the HumanResources director by the department’s vice president to be approved or denied by the Human ResourcesCommittee. Wage rate to be agreed upon between hiring department and Human Resources. This rateshould be discussed with the Controller/Budget Director to determine if there are sufficient funds in thehiring department’s budget before hiring the temporary employee.Temporary Employees do not receive health benefits, paid leave/sick leave, retirement benefits, campuscard charging benefits, or service credit. They are not considered regular employees for the purpose ofcertain reports.Temporary Employees are also subject to the Nepotism (H-1100) and Reference Checks & CriminalBackground Checks (H-1080) policies.Revised 2008ORIENTATION PERIOD H-2020Newly hired hourly employees are subject to an orientation period of 90 days during which performanceand conduct will be monitored by their supervisors/directors. Before completion of this period thesuitability of employment will be reviewed and a decision made whether to commence full or part-timestatus, extend the entry period, or terminate employment. If performance or conduct is not satisfactory atany time during the entry period, or thereafter, the employee is subject to termination without notice orcause. The university does not guarantee continued employment for any employee.Employees classified as full-time who can provide proof of recent medical coverage can expect healthcare and other applicable benefits to begin on their date of hire. The personal leave bank will be activatedafter the orientation period is completed and will include the regular hours worked during the orientationperiod.Revised 2008WORKING HOURS H-2030Southern Adventist University has a work schedule that varies by departments. A minimum of 38 hourswork per week must be maintained in order to be classified as a full-time employee. The director of thedepartment will designate the work week hours. Employees who do not maintain at least an average of 38hours per week on a quarterly basis will be reclassified as part-time employees and will lose benefitsavailable to full-time employees. The work week begins Sunday morning at 7:00 a.m.

PTICE GRABLJIVICEORAO ŠTEKAVAC - (HALIAEETUS ALBICILLA) U SPAÈVANSKOJ ŠUMIPiše:Mr. DarkoBeukNaša najveæaptica grabljivicaOrao štekavac je naša najveæa grabljivica,dužine tijela od 75 do 86 cm, dužinekrila do 66 cm i raspon krila do 250 cm.Glava i vrat mu je svijetlo smeði, a ostalidio tijela tamno smeði. Rep mu j dug oko35 cm, bijele boje u starijih orlova,a umladih crn, dužina kljuna mu je 9-10 cm.Na istoku Slavonije, izmeðuSave i Dunava, u porjeèjurijeka Bosuta, Spaève,Ljubnja, Brežnice, Studvei Smogve prostire se šuma Spaèva, nepresušivoprirodno blago šume, divljaèii drugih životinjskih vrsta. Da jeto uistinu tako potvrðuje i èinjenica dase u spaèvanskim šumama gnijezdi10 - 12 parova orla štekavca a oni supouzdani pokazatelj ekološke vrijednostisvojih staništa.Èovjeka sve više uznemiruje "tiho"trovanje pesticidima i teškim metalimakojima je on kao i ptice grabljiviceizložen. Upravo zbog toga ljudi sposebnom pažnjom prate brojnost populacijeorla štekavca, a i drugih grabljivica.tako i pored dobrih uvjeta ishane, nekiparovi godinama ne podižu ni jednoleglo.U šumama Spaève šumari vodebrigu da u vrijeme zimskih sjeèa ne dolazeu blizinu gnijezda, svjesni velikihposljedica koje mogu nastati ako pticanapusti gnijezdo, jer tada hladnoæa,gavrani ili sive vrane mogu uništiti jaja.Višegodišnjim promatranjem te populacijemože se sa sigurnošæu zakljuèitida posljedice rata nisu negativnodjelovale na tu rijetku i zaštiæenugrabljivicu, jer veliki dio još nepristupaènihšuma omoguæio im je potrebanmir, a krivolov koji je u vrijeme ratnihgodina gotovo uništio populacije jelenskei srneæe divljaèi na sreæu nijeobuhvatio i orlove štekavce. Od konkretnihmjera zaštite šumari su prijenekoliko godina u spaèvanskoj šumi,gdje je inaèe bila oplodna sjeèa, zaštitilignijezdo štekavca, na naèin da sujedan hektar sastojine ostavili, a kaorezultat toga orao nije napustio gnijezdo,nego redovito podiže jedno ilidvoje mladih.Orao štekavac danas je jedna odugroženih vrsta koja svojom populacijomna spaèvanskome podruèjuupuæuje na odreðenu ekološku èistoæuprirode. Svjesni te èinjenice orla štekavcasmo s pravom svrstali u prirodnoblago slavonske šume.Mr. Darko BeukNESVAKIDAŠNJEOrao Simo - kuæni ljubimacNaši orlovi pripadaju panonskojpopulaciji orlova štekavaca, koje najveæidio živi izmeðu Drave i Dunava.Gnijezde se najèešæe uz vodotoke, alistanište im je velike površine, te ih èestoviðamo i na poljima uz šume. Orlovise hrane raznovrsnom hranom štoim omoguæava preživljavanje i u najtežimuvjetima. Sve veæe oneèišæenjeprirodne sredine, trovanja glodavaca(miševa, štakora, voluharica i dr.) krijuopasnost i trovanja orlova. Uz to,èovjek èesto nesvjesno uznemiruje orloveu vrijeme sjedenja na jajima paSlavkoBièaniæ,lovac ivlasnik orlaštekavcaSlavko Bièaniæ (47), dugogodišnjièlan lovaèkog društva Šljuka izPrkovaca nedaleko od Županje, dobioje 1995. godine od vinkovaèkih šumarana dar mladog orla štekavca. Mišljenjeje vinkovaèkih šumara koji su orlapronašli u gospodarskoj jedinici Merolinokojom gospodari šumarija Cerna,da je mladi orao ispao iz gnijezdai prilikom pada s visine 20 - 22 metradobro se ugruvao i narušio si zdravstvenostanje. Oporavak orla tekao je dugoi sporo, no trud i upornost stravstvenogzaljubljenika u te, kako kaže Bièaniæ,carske nebeske ptice ipak su seisplatli. Sa zadovoljstvom istièe da jenjegov orao Simo, kako ga zove, pravacarska odnosno kraljevska nebeskaptica i pravi slavonski dragulj, a eventualnipregovori o rastanku teško biuspjeli "jer orao Simo je dijete mojeobitelji isto kao i moje troje odrasledjece i petero unuèadi. Ono što je lavu džungli za ostale vrste životinja, toje orao štekavac za slavonsko poruèje.Dugogodišnji sam lovac i vrlo dobropoznajem lovaèku etiku i kada jeorao ozdravio pokušao sam ga pustitiu prirodu - šumu, vježbao sam ga,trenirao uz pomoæ dugog užeta, alioèito je da je izgubio snagu i da nemakondicije za duže letove".Direktor zoološkog vrta iz Osijeka,posredstvom ekologa Hrvatskihšuma mr. Darka Geca želio je da orlapremjestimo u Osijek u zoološki vrt ida Simo dobije partnericu kako bi imalipotomke. Bilo kakvi pokušaji bez prirode,bez mira, bez šume su èista utopija,istaknuo je na kraju Slavko Bièaniæ.32 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

STRELIÈARSTVOMALO DRUGAÈIJI LOVJesu li luk i strijelaoružje za lov?Na stranici 29 ožujskoga izdanja broj 51 HRVAT-SKIH ŠUMA zatekao sam i sa zanimanjem proèitaoo lovaèkim obièajima. U brzim, tužnim vremenimakoja upravo proživljavamo, kad nezaposlenosti opæi pad kakvoæe življenja ukidaju velik dio tradicionalnogu korist djelotvornog, ugodno je znati da još postojiželja za isticanjem etike. To nije svakodnevna pojava, ita bi èinjenica svakoga koji razmišlja trebala zabrinuti. Kadne bi bilo važnijih briga...Lovstvo se mjestimice prikazuje znatno drugaèije od onogaopisanog u spomenutom èlanku. I osobno sam bio pozvanu lov, (makar samo zbog fotoaparata koji je moje oružje)i imao prigode vidjeti kako to izgleda bez etièke podloge! Nemasmisla ovdje imenovati društva koja totako provode, ostavit æu taj teret nasavjest ispravnim i pravim lovcima.Dostatno je reæi kako jesazrelo vrijeme da se dobriobièaji ozakone, a zatimtakvi zakoni bez iznimkei kruto provode, jeræe lovstvu inaèebrzo doæi vrijemeda odeu povijest.Svakako treba povestiraèuna da lov ne poèinje u birtiji, da se zabrani unositi alkoholu lovišta i da ne-lovci u gostima ni pod kojim izgovoromne dobiju dozvolu uporabe oružja. Vrlo je važno i da društvaorganiziraju vježbe gaðanja, jer mnogo je lovaca kojimamanjkaju osnovna balistièka znanja, èak i iscrpnije razumijevanjefizike i mehanizama kojima se služe. Pojedinci iz mogasjeæanja... ali to nas udaljava od teme.U etièku stranu tradicije neizbježno se upleæu nova vremenakoja, kako znamo, nose nova saznanja, nove oblikerazmišljanja, nove putove i naèine. U lijepoj našoj image lovcajoš priziva u sjeæanje ilustraciju sa starih kalendara: mali,okrugli brko sumnjivo rumenih obraza (visoki tlak? vince?) idobra raspoloženja, s duplonkom preko veselo zelenog odijela;a sa šlinga na opasaèu visi revija jestivih ptica i neizbježnizeko. U nas je svakako dovoljno razloga za dobro raspoloženje,jer nam bogomdana dobra uz prirodno savršenuvodu i najširu klimatološku konfiguraciju daju sve okolnostiza proizvodnju zdrave hrane i održavanje vrhunskogaturizma, što podrazumijeva i lovne turistièke moguænosti.U novijim, u nas manje poznatim lovnim oblicima, u svijetusve važnije mjesto dobiva jedno od najstarijih èovjekovihoružja izraðeno na nov naèin i od svemirskih materijala.Radi se o luku i strijeli. Popularnost i djelotvornost možemopratiti unatrag kroz èitavu povijest èovjeèanstva, a vidljiv je inagli porast popularnosti i djelotvornosti danas. Strelièarskije natjecateljski šport potaknuo temeljita istraživanja, testiranjai proizvodnju novih modela lukova, strijela i druge opreme,a iz toga se prilagodbom odvojila specijalna grana razvojakoja je usmjerena na lovaèke potrebe i posebnosti.Pristaše klasiènih naèina lova morat æe priznati da se pojavioklasièniji naèin! Ali treba biti otvoren. I lov puškom i lovstrijelom imaju oko sebe isti onaj nimbus etike i moralne èistoæekoji bi morao (!) krasiti svakoga koji se time bavi. Zatonije loše pojasniti u èemu je atraktivnostlova lukom i strijelom,privlaènost koja jeu Americi dosegnulavrtoglavubrojkuod dva milijunapristaša!Oneidin model Discovery i MatthewsovBlack Max, moderni su lovaèki lukovi.Današnja kvaliteta vatrenog oružja je neupitna.Vrhunski strojevi iz vrhunskih materijala izraðuju sklopovekonzistentno visoke kvalitete, dok raèunalno upravljaniautomati proizvode gotovo savršeno jednaku municiju.Kvaliteta serijskih proizvoda, dakle, opasno može ugroziti jedinstvenostnegda cijenjene ruène izradbe, ali poruka je jasnai glasna. Sklopovi su dobri, ostalo je stvar strijelca.Slièno je i kod luka i strijela, ali razlike su ipak goleme.Bez puno ulaženja u pojedinosti, u izradi današnje strelièarskeopreme rabe se materijali kojih prije nekoliko godinajoš nije ni bilo. Kombinacije sintetièkih smola, legura, nerastezljivihmaterijala èudnovatih imena kao što su Kevlar®ili Dyneema®, staklenih i karbonskih vlakana i posebnog,raèunalima pomognutog oblikovanja i izrade sviju dijelova ikomponenata proizveli su balistièke naprave neshvatljivihmoguænosti. Pokoji put gotov proizvod izgledom tek podsjeæana klasiènu siluetu luka, ali performanse su zapanjujuæe.Mnoga moderna tehnološka znanja sinergirala su u novomuroðenju najstarijega èovjekova mehanizma!Strijele današnjih lovaca prilagoðene su lovnim potrebamaiz nepreglednih vrsta natjecateljskih projektila, onih kojimaje jedina uloga probiti slamnati ciljni kolaè. Na vrh cijeviod precizno izvuèene bešavne aluminijske legure, koja jeu procesu stresirana kako bi površina vukla u širinu i tako smalom težinom postigla visoku krutost, stavlja se balansiranisklop oštrica nabrušenih poput žileta.Sve je, dakle, gotovo perfektno. Tehnièke su posebnostiriješene, djelotvornost mehanizma izbacuje strijele brzina-Piše:MihajloFilipoviæ(Autor jezaposlen uHrvatskimvodama i èlanje Prvog strelièarskogklubaZAGREB1955.)Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 33

MALO DRUGAÈIJI LOVma od stotinu metara u sekundi, masa projektila u zamahuprolazi kroz tkiva divljaèi kao da otpora i nema. Prorezivanjeje široko i èisto, ne znam odakle im, ali tvrde da je bezbolnokao kad se porežeš pri brijanju, krvarenje je trenutnoi masivno, smrt je brza i humana, grozna li izraza. Ali.Ali je uvijek s nama. Ni jedno oružje ne ovisi toliko o osobistrijelca kao luk! U usporedbi s puškom, gdje je energijazapretana u patroni i èeka inicijaciju kako bi se oslobodilakroz veæ usmjeren sustav, luk je samo elastièna organizacijapoluga kojoj je èovjek izvor snage, okvir i usmjerivaè. Strijelaputuje tek desetinom brzine pušèanoga projektila, a nasvom cilju uzrokuje smrt drugaèijim principom: nema hidostatskogaudara kao kod udara zrna, oštrice na vrhu strijelepresijecaju vitalne dijelove krvožilnog ili živèanog sustava.Zato su okolnosti za izvoðenje hica teže, udaljenost je poželjnošto manja, snaga luka što veæa. Pred lovca lukom postavljase drugaèija problematika, iziskuje sedrugaèija taktika i sasvim drugaèije psihofizièkei lovaèko-struène sposobnosti.Lovci lukom zato su znatno drugaèijavrst lovaca.Naglasak u lovu lukom pretežnose stavlja na šumska znanja, pouzdanjeu sebe i na posjedovanje bezgraniènestrpljivosti. Vještina èitanjatragova i mnogobrojnih drugih znakovaiz okoline odreðuje scenarij kojimože dovesti do ulova. Znanja o ponašanjudivljaèi odredit æe mjesto moguæegsusreta, a svatko tko je ikada pokušaoprodrijeti kroz alarmni sustavsrndaæa ili zeca zna koliko je to teško,radilo se o odapinjanju strijele ili o fotografiranju!Divljaè preživljava samozahvaljujuæi svojoj svijesti o okolini ukoju se èovjek želi uvuæi, noseæi sa sobomsvoje zvukove, mirise i nespretnost.Treba spomenuti i osjete kojihmoderni èovjek nije ni svjestan (namjeru,na primjer) a koje životinja èita kao neonski natpis. Dane spominjemo uobièajeno: zveket metalne kopèe jelen æeregistrirati na pet stotina koraka!Ne treba se nadati da æe divljaè za to vrijeme zainteresiranogledati što to èovjek èini. Radnja natezanja luka, ciljanje,otpuštanje i let strijele kod usklaðene opreme i uvježbanogstrijelca mogu trajati kratko, ali i to je životinji dovoljnoda nestane ili pak ne bude toèno pogoðena. U prvom sluèaju,lovaèka kob. U drugom se sluèaju otvara sasvim novo poglavljeu kojem nastupaju sasvim nove okolnosti.Svaka lovaèka strijela, prema amerièkom zakonu, moraimati 'na neki neizbrisiv naèin ispisano ime, prezime i adresustrijelca', a to vrijedi za cijelo vrijeme postojanja strijele.Teške se kazne plaæaju za prekršaj toga naizgled manje važnogzakona, èak i ako je neoznaèena strijela naðena za kakvog rutinskogpregleda, na primjer u prometu. Zato se za tako ranjenomdivljaèi traga upornije i dosljednije nego igdje. Naime,ako šumar ili lovoèuvar pronaðe leš u kojem je zabodenaadresa poèinitelja, nesavjesni æe vlasnik požaliti svoje nedjelona naèin koji kod nas još nije viðen. Anonimno pušèanoOneidin model Discoverystreljivo, pogotovo saèma, ne brani divljaè a ni lovaèku etikuna tako djelotvoran naèin.Uz kraæi krajnji domet i uz neusporedivo veæu cijenu, strijelaæe rijetko poletjeti prema životinji, ali takav æe pogodakbiti i vrijedniji. Promašena se strijela vraæa strijelcu. Nemapraska koji æe poplašiti divljaè, èesto æe zasjeda istoj životinjibiti moguæa na istome mjestu, veæ sutradan. Nema rastjerivanjasvih ostalih životinja, u šumskim zajednicama nemanervoze veæe od one potrebne za redovit život. Nema zalutalihprojektila u dubinama stabala, koji poslije zagorèavajuživot pilarima. Nema kobnoga samopovreðivanja, poput onogavatrenim oružjem. Zbog kraæega dometa promašene strijelemanja je i opasnost od nesretnih sluèajeva.Lovci lukom i strijelom karakteristièno daleko više cijenesvoj ulov. Oni i ulože neusporedivo više rada u svoju aktivnost,jer ih kvalificiraju silni sati uèenja i vježbanja njihovimjednostavnim oružjem. Oni moraju steæidavno izgubljene sposobnosti koje æe ihdovesti na udaljenost sigurnu za jedanjedini uvježban hitac na životinju kojaživi od svojih refleksa. Oni æe platiti zasvoj ulov kao i svi ostali lovci, ali u lovištuæe biti tiši i mirniji jer love samojednu odreðenu (izabranu) životinju - ato je važno u strategiji uspješnoga lovalukom. Savjesno æe doslijediti ranjenuživotinju, znajuæi posljedice - jednako podivljaè, kao i po sebe! Njihovo je oružjesvjestan hendikep koji životinji daje boljeizglede. Oni plaæaju svoj boravak kaoi ostali, ali odnose mnogo manje lovineod ostalih. I na kraju, ako odluèimo lovzvati športskom ili èak rekreativnom aktivnošæu,(što je meni osobno teško prihvatljivo)lovci lukom i strijelom definitivnosu zbog svojih sposobnosti športskiji.Meni æe glavno oružje i dalje biti fotoaparat,a u strijelama æu uživati pogaðajuæimete izraðene od slame ili umjetnespužve, takoðer smještene u slobodnoj prirodi. Mnogoje vrsnih strijelaca koji uživaju u lijepoj strani lova a izbjegavajuubijanje, simulirajuæi lovne okolnosti u natjecanjimazvanima Arrowhead i 3-D.Možda je ovaj uvodni tekst dobar povod za zrelu i realnuseriju rasprava o jednoj grani lova koja je u nas tradicionalnajedino po svojemu mjestu, na zaèelju, dok druge zemljesvoje turistièke, pa tako i lovne moguænosti prodaju nauspješniji naèin. Nadam se da nas konaèno ništa ne prijeèida i o lovu lukom i strijelom razmišljamo moderno, dugoroènoi u skladu sa željama onih kojima bismo htjeli pružitiuslugu ili gostoprimstvo. Možda je to i napredak prema standarduonih kojima bismo htjeli konkurirati ili slièiti. A ako budeželje, ovaj tekst možda dobije i nastavak.Prema èl. 63. Zakona o lovu "zabranjeno je loviti divljaèlukom i strijelom, samostrijelom i sliènim napravama".Dokazano je, kažu lovci, da se divljaè na taj naèin muèi.(Dražen Sertiæ, struèni suradnik za lovstvo u HŠ)34 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

OBRAZOVANJETERENSKA NASTAVA STUDENATA ŠUMARSKOGA FAKULTETA NA POŽEŠKOME PODRUÈJUStudenti urasadnikuPiše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæO tehnologiji proizvodnje sadnica obiènesmreke na Dunemanovim gredicamagovorio je dipl. ing. Perica BenèiæBuduæim šumarskim inženjerimapoznata je tehnologijarasadnièarske proizvodnje uHajderovcu, a tijekomterenske nasatve boravili su u nastavno-šumskomobjektu Duboka, na prostoru fakultetskih šumaŠUMARIJA VELIKI GRÐEVACInženjeri šumarije iz Velikog Grdevcai uèenici OŠ Mate Lovraka bili suna zajednièkom zadatku upoznavanjai oèuvanja šumskog bogatstva listopadnihšuma hrasta lužnjaka i obiènogagraba.Zadaci odgojno-obrazovnog kurikulumauèenika šestih razreda ostvarenisu nastavom u prirodi.Uèenjeotkrivanjem, istraživanjem i samostalnimzakljuèivanjem bogat je emocionalnidogaðaj, a boravak u prirodirazvoja pravilan odnos prema okolišu,prirodnoj baštini i našem okružjuzahvaljujuæi šumarima. Zahvaljuje-Studenti su obaviješteni o rasadnièarskojmehanizaciUsklopu terenske nastavestudenti zagrebaèkoga Šumarskogfakulteta posjetilisu potkraj ožujka sasvojim profesorima šumsko-hortikulturnirasadnik Hajderovac kod Kutjeva,na podruèju požeške Uprave šuma.U nazoènosti prof.dr. Slavka Matiæa isuradnika, uime domaæina govorili suvoditelj proizvodnje dipl. ing. Ivica Fliszar, upraviteljica kutjevaèke šumarijedipl. ing. Dragica Šimiæ i dipl. ing. PericaBenèiæ , predstavljajuæi ukratko poslovanjeUprave, šumarije Kutjevo i rasadnika,koji je jedan od najkompletnijihu Hrvatskim šumama . Opæenitoo rasadnièarskoj proizvodnji u našemjavnom poduzeæu govorio je dipl. ing.Milan Žgela iz Direkcije. Istaknuo je kakose za sadnju na godinu proizvede ido 18 milijuna sadnica, pretežito listaèa,a u kutjevaèkom rasadniku, jednom od39 šumskih rasadnika , najviše se proizvodihrasta kitnjaka u Hrvatskoj.Buduæi šumarski inženjeri obaviještenisu o tehnologiji proizvodnje listaèai èetinjaèa, hortikulturnih vrstate o cijepljenju hrasta lužnjaka za klonskesjemenske plantaže. Studenti sumogli vidjeti moderni staklenik, plastenik,matiènjak, sjemenište i rastilišterasadnika, a ing. Benèiæ iscrpnoim je pojasnio tehnologiju proizvodnjesadnica obiène smreke na Dunemanovimgredicama.O rasadnièkoj mehanizaci studentesu obavijestili prof. dr . Dubravko Horvat, mr. sc. Dario Barièevac i ing. Žgela,koji su govorili o temeljnim znaèajkamastrojeva i oruða za osnovnu i dopunskuobradu tla, sjetvu, sadnju ivaðenje sadnica (podrivaè, dvobrazniraonièni plug, tanjuraèa, drljaèa, freza,vadilica, sadilica i dr.).Studenti treæe godine Šumarskogfakulteta posjetili su, što je veæ tradicionalno,poznati kutjevaèki cistercitskipodrum u kojem su kušali èuvenakutjevaèka vina. Tijekom terenske nastavena požeškom podruèju boravilisu u Nastavno-pokusnom objektu Dubokakod turistièke Velike, na prostorufakultetskih šuma, gdje ih je iznenadiosnijeg, neuobièajen za ovo dobagodine. Studenti su prethodnih danaobavili terensku nastavu na terenimaosjeèke i našièke (šumarija Koškai rasadnik Gajiæ) Uprave šuma.Škola u prirodiInženjeri i uèenici-škola u prirodimo šumariji Veliki Grðevac na suradnji.Uèenici VI.razreda OŠ M.Lovrakaiz V.GrðevcaBroj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 35

MIŠLJENJAO PILANAMA, SIROVINI I PLANTAŽAMAPišu:Dr. TonoKružiæDipl.ing.AnteTustonjiæFoto:ArhivaEkstenzivno korištenje drveta zahtijeva prijevoz vlastitim cestama.Zbog èega bježimood plantažnoguzgoja šumaNa pragu restrukturiranja,sukladno najnovijim izmjenamaZakona o šumama,autorica je dotaknulavrlo zanaèajnu razvojnu temu buduæegapoduzeæa. Dirnula je u bit problemahrvatskoga šumarstva, u najmanjuruku, a prema našemu mišeljnju,tema je to koja zaslužuje baremznanstveno-struèni simpozij o doprinosušumskoga resursa strateškomrazvoju Republike Hrvatske.Kao taoci tkz. K&K šumarstva i žrtvemodernog neokolonijalnoga inženjeringa,jednostavno lutamo od konzervativnihdo nazovi modernih rješenja.Nameæe se pitanje zbog èega i kogane ustrajati na vlastitom modelu?Zašto ne uporabiti našu pamet i našezamisli?Autorica upozorava na politièkuvolju Vlade za tkz. decentralizacijomHrvatskih šuma i problem uporabe "prirodnogabogatstva Gorskoga kotara".Slobodno upozoravamo da stanje nijebitno drugaèije ni u Vinkovcima, Bjelovaru,Karlovcu, Novoj Gradišci, Siskui drugdje. Zapravo, bolje bi bilo reæi:"prirodno siromaštvo Gorskoga kotara".Mi šumari znamo (a i moderna politikabi trebala znati!) da je drvo plodiz potencijalno potrajnoga izvora i to:Ukupna površina, sada obrasloga i neobrasloga, u posjeduHrvatskih šuma p.o. Zagreb, a pogodna za plantažni uzgoj iznosiviše od 855.000 ha. Kad bi se na tih 855.000 ha postigla polovinanovozelandskoga prirasta tj. 25/1,3/2=9,6 m3 našim bismopilanama mogli ponuditi 8.200.000 m3 prirodnoga materaijaladrveta (a ne plastike!). Bi li i tada bilo viška pilana?a) iz šuma prirodne strukture(što su uglavnom naše šume)b) iz plantažaNi "a" ni "b" izvor nisu "prirodnobogatsvo" samo po sebi nego smo miti koji pametnim gospodarenjem uspijevamonaæi kompromis izmeðu socioekološkihi ekonomskih zahtjeva.Dr. Tono Kružiæ i dipl. ing.Ante Tustonjiæ iz direkcijepotaknuti èlankomZaustaviti daljnjeotvaranje novih pilana(Èasopis Hrvatske šume,br. 51) daju svoje viðenjedijela problema hrvatskogašumarstva.Moramo priznati da glede izvora"b" nismo bili baš previše uspješni uuzgoju i žetvi.Štoviše, hrvatski šumarise naspram same zamisli o podizanjuplantaža odnose kao da se tamoproizvodi s nekim alkemijskim metodamaplastièna imitacija drveta.A naša (ili ne znamo èija!?) izmišljotinao pjegastom unosu treæihvrsta (uglavnom èetinjaèa) u èiste ekosustaveprirodnoga podrijetla napravilaje zasigurno veæu štetu od koristi. Sobzirom na to da pri tome nismo bilibaš previše vrijedni, grešku æemo vrlolako ispraviti tako da jednostavno "uljeza"izbacimo. Saèuvajmo prirodnustrukturu, ali ako se želimo pred strancimahvaliti njome (i to s potpunimpravom s obzirom na hrvatsku pamet,ljubav i tradiciju!) onda postanimo veæjednom zauvijek principijalni.Plantaže imaju mjesto ispod hrvatskoganeba. Imaju èak i u okvirimasvjetske šumarske politike. Za nas æeta "svjetska šumarska politika" biti neokolonistièkaproporcionalno našemneznanju. Slušajmo i gledajmo, ali mislimošto radimo.Prema podacima "New ZealandForest Owners' Association" - udruge36 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

UZBRDICAAUTOMOBILI / HYUNDAI TERRACANPiše:Dr. ŽeljkoMarušiæFoto:ArhivaKlonirani kosookiterenacKoristeæi karoseriju statusnog ToyotaLand Cruisera i mehaniku MitsubishiPajera korejski je Hyundai stvoriorobustnog, prostranog i jeftinog terenca.Iz daleke Koreje stiže zanimljiv terenac Hyundai Terracan,koji bi mogao biti vrlo zanimljiv na našemu tržištu.Prema provjerenoj tradiciji Hyundai je iskoristio postojeæejapanske koncepte i prilagodio ih vlastitoj tehnologiji.Karoserija je preuzeta od statusnog Toyota LandCruisera, a mehanika od MitsubishiPajera. Glavna æe vrlinabiti cijena, jer æe Terracan biti zatreæinu jeftiniji od japanskih originala.Ime je kratica od latinskerijeèi terra (zemlja) i turskekhan (vladar), što pokazuje velikeambicije s kojima nastupana tržište. Nesuðeni æe "vladarzemlje" zbog povoljne cijene bitiposebice zanimljiv u tranzicijskimzemljama. Korejci sustvorili šestu automobilsku velesilu jer su unatoè velikim potencijalimaod poèetka bili svjesni kako ne mogu i ne smijuotkrivati "toplu vodu". Svaki su automobil u prvim verzijama,bez veæih propusta, napravili po japanskoj ili njemaèkojlicenciji. Zatim bi postupno, temeljitim doradama, dolazilido vlastitih proizvoda. Tako æe biti i s Hyundai Terracanom.S duljinom 471, širinom 186 i visinom 179 centimetaraTerracan je meðu veæim terencima na tržištu. Šest je centimetarakraæi od Land Cruisera, ali je èak deset centimetaradulji od Jeepa Grand Cherokeeja. Da bi kao kopija bio zanimljiv,mora biti bogatije opremljen od izvornika. Veæ uosnovnoj verziji ima elektriène podizaèe stakala, kompletankokpit s glazbenom linijom i servo ureðaj volana, ABS, zraènejastuke, klimatizaciju... Posebice æe biti zanimljiv najskupljimodel, s mekanom kožom i kompletnom elektronièkomlogistikom. Kao u zrakoplovu i rijetko kojem serijskomterencu ugraðeni su visinomjer i žiroskop, za mjerenjeuzdužnog i popreènog nagiba terena. To æe oduševiti ljubiteljeavantura.Sanduèasta i pomalo otmjena karoserija pruža primjerenkomfor za pet putnika, a posebice je uvjerljiv komfor nastražnjoj klupi. Prtljažnik ima obujam od 700 odnosno 1100litara (kod preklopljene karoserije). U opciji su dva boèna sjedalau prtljažniku, pa Terracan (u opciji) može prenositi èaksedam osoba, što je takoðer veliki tržišni adut.Za svaèiji ukus - Hyundai TeraccanPokreæe ga robusni èetverocilindarskiturbodizelski motor obujma2476 ccm i snage 100 KS pri3800/min. To je doraðena verzijaprovjerenog Mitsubishijeva agregata,koji nudi dobre performanse,ali nije najštedljiviji. Najveæa je brzina154 kilometra na sat, a ubrzanjedo 100 traje 19 sekunda. Ako se nepretjeruje, robustni turbodizelskimotor troši od 8,5 do 11 litara na100 kilometara. U temperamentnijoj terenskoj vožnji možepotrošiti više od 13. To nije puno za robustnog terenca, alinije ni malo. Na našem se tržištu oèekuje u listopadu, aosnovni æe model stajati oko 40 tisuæa DEM.SAVJETINa kiši trostrukioprez!Svaka se druga nesreæa dogaða na skliskoj podlozi. Najveæisu problemi na kiši, jer vozaèi èesto podcjenjujuopasnosti vlažnoga kolnika. Blaga zima najavljuje kišovitoproljeæe i ljeto, pa je dobro upozoriti na moguæe opasnosti.Za sigurnu vožnju po kiši treba imati ispravan automobil skvalitetnim gumama i voziti oprezno. Na suhome je gotovosvaka guma dobra, a razlike se primjeæuju na vlažnoj cesti.Tada se znatno smanjuje sila trenja izmeðu kotaèa i podlogete znatno prije dolazi do proklizavanja. Važno je sprijeèitiproklizavanje, jer kad ono poène automobil je teškovratiti u normalno stanje.38 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

DOGAÐAJIODMOR RADNIKA HRVATSKIH ŠUMAApartmani bolje,odmarališta slabijeAnketa o korištenju godišnjeg odmorau nekom od objektata Hrvatskihšuma pokazala je dvije stvari:• da intares za apartmane (ponegdje)višestruko nadmašuje lanjski iveæi je od kapaciteteta,• da je potražnja za hotelom i odmaralištimamanja od lanjske i da tujoš ima mjesta.Sveukupno, prema dosadizraženim željama interes za odmaranjeu nekom od objekata Hrvatskihšuma manji je za 17% nego lani. Izravnaje to posljednica povišice cijenau odnosu na prošlogodišnje, posebnou odmaralištima i hotelima. Noveæ sada se vidi da su cijene u našimobjektima, premda poveæane, dalekoniže nego na tržištu. U to æe se, uostalom,moæi uvjeriti svi oni koji ovogaljeta krenu samostalno u neko odturistièkih odredišta.No evo i malo podataka. Zaapartmane u Barbarigi ineters je ovegodine 300 % (!)veæi nego lani, za FilipJakov 140% veæi, za Njivice 120 %,za Dugu uvalu 110%, za Novalju jejednak lanjskom a za Nerezine tek neštomanji (90% prošlogodišnjeg interesa).Za kamp kuæice u Vrsaru željesu manje za 20 posto nego lani.Za hotel Quercus u Drveniku, anketepokazuju da je tek 40% od lanjskogbroja zainteresirano za boravaku našem najreprezentativnijem objektu.Odmarališe Selce bilježi 45 %od lanjskog broja gostiju, a odmarališteu M.Lošinju 60%. (m).Na kiši treba voziti što opreznije isporije. Kod velikih brzina i jake kiše(posebice ako je loša drenaža ceste)može nastati aquaplaning, to jest pojavavodenog klina ispod gume. Tadaona više ne prijanja na cestu, te se potpunogubi moguænost uzdužnog i boènogvoðenja. Automobil se poèinje nagloi nekontrolirano zanositi, što izgledapoput "smrtonosnog plesa" nakiši.Više od treæine svih nesreæa na cestidogaða se zbog premalog razmakaod vozila ispred. Trebate stalno imatina pameti da se na kiši udvostruèujezaustavni put. Udaljite se najmanje 50metara, što æe vam pružiti moguænostreakcije u iznenadnim situacijama. Koèitenježno. Prilikom blokade kotaèa znatnose produžava put koèenja, a automobilpostaje neupravljiv. Ako automobilnema ugraðen ABS, koèite nježnona granici proklizavanja. Ako kotaèi blokiraju,nakratko otpustite koènicu i ponovoje blago pritisnite. Najbolje je koèitimotorom uz lagano potpomaganjekoènicom. Izbjegavajte nagle pokretei budite nježni s komandama. Svaki naglipokret upravljaèem može prouzroèitiiznenadno proklizavanje. Ako automobilpoène boèno proklizavati, nemojtepanièno koèiti. Blagim ga okretomupravljaèa, uz oduzimanje gasa inježno koèenje, pokušajte vratiti u željenuputanju.Najopasnije je kad nakon dugotrajnogsušnog razdoblja iznenada padnekiša. Tada se površinski sloj prašine,masnoæe i izluèenog vapnenca pomiješas prvim kapima kiše pretvarajuæicestu u opasno klizište.FAZANERIJA PESKI / ÐURÐEVACDosad uspješnoOve godine Fazanerija Peski planiraproizvesti 70.000 jedinkisposobnih za tržište. Od toga je prodajaveæ ugovorena za dvije treæine fazanskihpiliæa, jarebica i pataka, najavljujeposlovnu 2001. Franjo Zvonar,upravitelj D.O.O. Fazanerije Peski izÐurðevca. Ta bivša radna jedinica ðurðevaèkešumarije i dalje je, nakon povratkasvih ostalih D.O.O-a u Hrvatskešume ostala u statusu Društva sogranièenom odgovornošæu, poslujuæina tržišnim naèelima. U posljednjetri godine Fazanerija je pozitivno poslovala.Istina, dobit nije bila velika, nos obzirom na uvjete i probleme s kojimase susretala, svaka je dobit uspjeh.Prošle godine Fazanerija je ostvarilaprihod od 2,675 milijuna kunadok su troškovi iznosili 2,634 milijunakuna.No za ukupno (dobro) poslovanjenije dovoljna samo proizovdnja fazanskihpiliæa, jarebica i pataka, kažeZvonar. Nama je jednako važan i lovLovaèki dom Peski ureðen je i možeprimiti i kvalitetno ugostiti lovcegdje osim trofeja lovac plaæa i pansionskei lovne usluge, zapravo sveono što mu ponudimo. Važno je danakon više sušnih godina strani lovcinajavljuju povratak, posebno skupinekoje su i prije znale dolaziti ovdje, štonajavljuje još bolje dane Fazanerije.(m)Broj 52 • travanj 2001 HRVATSKE ŠUME 39

Piše:IvicaTomiæZADNJA STRANICAUZ DAN PLANETA ZEMLJE, 22. TRAVNJAUloga šume uzaštiti biosfereIprigodom ovogodišnjeg obilježavanjaDana planeta Zemlje,22. travnja, trebalo se prisjetitikratkih, jezgrovitih i dubokoumnihreèenica poglavice Seatlea u odgovorupredsjedniku SAD na ponuduo kupnji dijela indijanske zemlje, 1954.godine. Poglavica je tada, izmeðu ostaloga,rekao : «Zemlja ne pripada èovjeku.Èovjek pripada zemlji. Sve je uDANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA, ZAGREB, 11-16.LIPNJA 2001.Šuma+voda+zrak= opstanakPripreme za Dane šumarstva štoæe se nizom manifestacija od 11-16.lipnja održati po upravama šumate u Zagrebu, a završni dio na zagrebaèkomejezeru Jarunu, u punom suOsmoškolcizamahu. Utvrðen je toèan rasporeddogaðaja s kompletnom satnicom natjecanja,koji æemo objaviti u sljedeæembroju. Prireðivaèki odbor želi u tu šumarskumanifestaciju ukljuèiti i onenajmlaðe, uèenike osnovnih škola, želiih nauèiti da od najranijeg doba vole icijene šumu. Zato ih poziva na suradnju,da svojim radovima o temi ovogodišnjihDana šumarstva, Šuma+voda+zrak=opstanak sudjeluju u šumarskimdogaðajima. (m)pozivamo vas da svojim literernim radovima dadete doprinos ovogodišnjojproslavi Dana hrvatskoga šumarstva i javite se naNATJ EÈAJšto ga za uèenike osnovnih škola objavljuje Prireðivaèki odbor Dana hrvatskogašumarstva, o temi Šuma+voda+zrak=opstanak.Želimo skrenuti pozornost na zaboravljenu èinjenicu da je voda potrebnašumi ali i da je šuma njezino spremište, proèistaè i osiguravatelj njezine pitkostii prenosnik u neprestanom kružnom toku u atmosferu i natrag.Istodobno, ona je proizvoðaè kisika, razgraðivaè razlièitih taloga, (prašine,plinova,teških metala i sl.) te korisnik i vezatelj danas posebno prekomjernihkolièina dušuka.Najbolji radovi bit æe nagraðeni. Uz glavnu nagradu (7 dana boravka uapartmanima Hrvatskih šuma na moru za obitelj uèenika) bit æe podijeljenoi više drugih razlièitih nagrada. 15 uèenika s najboljiim radovima provest æe 12.lipnja pod struènim vodstvom u Šumarskoj školi na Sljemenu, kada æe biti iproglašeni najuspješniji na natjeèaju.Radove treba dostaviti na Hrvatske šume, Vukotinoviæeva 2, (za nagradninatjeèaj), 10000 Zagreb, do 25.svibnja 2001.meðusobnoj vezi, kao što je porodicasjedinjena krvlju. Sve je povezano. Nijeèovjek tvorac tkanine života, veæ samovlakno u njoj. Što uradi s tkaninomèini sa sobom«. Ove reèenice na jednostavannaèin odražavaju èovjekovuovisnost o svemoænoj prirodi, koja živis njim i u njemu. Na žalost, iz dana udan mijenja se èovjekov odnos premaplanetu Zemlji, prirodi i okolišu, a industrijskarevolucija drastièno je promijenilaodnos èovjeèanstva i prirode. Opravdanaje bojazan da bi do polovice ili krajaovoga stoljeæa razlièite ljudske djelatnostimogle bitno promijeniti temeljne uvjete,koji omoguæuju život i opstanak.Èinjenica je da ljudsko biæe mijenjanaèin na koji Sunèeva energija napušta atmosferute na taj naèin globalnu klimustavlja «na bubanj«. Posljedica toga supoveæanje prosjeène temperature na Zemljinojpovršini i, uopæe, promjene u vremenskimpojavama diljem svijeta, uz posljedicekoje se još ne mogu sagledati. Trebaistaknuti da je globalna temperaturanašega planeta, koja obuhvaæa zrak, tlo iocean, prošle godine bila 0,4 stupnja celzijevihiznad dugogodišnjega prosjeka tijekomrazdoblja od 1880.-1999., što je sliènotemperaturi u 1999. godini.Èovjek je promijenio, a stalno i daljemijenja, ravnotežu plinova koji èine atmosferu,posebice staklenièkih: ugljikovogdioksida, metana i dušikovog dioksida, štomože presudno utjecati na poveæano globalnozatopljenje. Iako navedeni plinovi èinemanje od desetine svekolike atmosfere,životno su važni jer imaju funkciju Zemljinogomotaèa, bez kojega bi površina našegaplaneta bila oko 30 stupnjeva celzijevihhladnija nego što je danas. Nastavi li se,meðutim, pojaèano ispuštanje štetnih tvariu atmosferu moguæe je da æe se razinastaklenièkih plinova do 2100. godine, akose ne poduzmu odreðene mjere, trostrukopoveæati . Stoga je u ovoj otužnoj ekološkojstvarnosti i brizi za sudbinu planetaZemlje osobito znaèajna uloga šume uzaštiti okoliša, jer poznato je da šumeublažavaju klimatske ekstreme u susjednimnaseljima i na poljoprivrednim površinama,a na veæim podruèjima omoguæujuizmjenu zraka, spreèavajuæi pojavuhladnih zraènih strujanja. Ljeti šumepoveæavaju vlažnost zraka, ali i njegovostrujanje u više slojeve Zemljinog zraènogomotaèa. Imisijska funkcija šume je neprocjenjiva,jer šuma u krošnje drveæa nakupljalebdeæe èestice, meðu kojima jemnogo razlièitih otrova. Ekološka vrijednostšuma (proizvodnja kisika, vezanje ugljikovog(IV)-oksida, osiguranje dotoka pitkevode i dr.) višestruko premašuje njihovusirovinsku vrijednost. Èinjenica je da sušume pozitivnim utjecajem na «uèinak staklenika«,premda su pri tome i sameugrožene, znaèajno ukljuèene u sveopæuzaštitu biosfere i jedan su od važnih èiniteljau borbi za spas planeta Zemlje.40 HRVATSKE ŠUME Broj 52 • travanj 2001

U ŠUMARSKOM MILJEUSam, uparu ili ubuketu...O ljepoti cvijeta pisali su mnogi, slikali je mnogikistovi, a ja ono što ne umijem rijeèju ili bojom pokušavamdoèarati fotoaparatom, "pravda" se BiserkaMarkoviæ nudeæi svoju sliku s(c)vijeta. Ostaje samoreæi je li cvijet ljepši sam, u paru ili u buketu.MehonijCvijet breskveMagnolija