Postoje tri vrste "srodnih prava":Prava interpretatora (na pr. glumaca,muzi~ara) na wihove interpretacije.Ona ukqu~uju izvo|ewe u`ivo postoje}egumetni~kog, dramskog ili muzi~kog dela,ili recitovawe ili ~itawe u`ivopostoje}eg, kwi`evnog dela. Izvo|enodelo ne mora prethodno biti zapisano niu jednom medijumu ili obliku, a mo`ebiti u javnom domenu ili za{ti}enoautorskim pravom. Interpretacija mo`eda bude i improvizacija, originalna, ilina bazi postoje}eg dela.Prava proizvo|a~a zvu~nih zapisa(ili "fonograma") na wihove zapise (napr. kompakt diskove); iPrava emitera na wihove radio i televizijskeemisije koje se emituju be`i~no,a u nekim zemqama, i prava na emitovawedela preko kablovskih sistema(tzv. `i~no emitovawe). (Za vi{e detaqao srodnim pravima, vidi str. 17).Primer: U slu~aju pesme, autorskim pravomse {titi muzika kompozitora i re~i autorateksta. Srodna prava bi se odnosila na:Izvo|ewe muzi~ara i peva~a koji izvodepesmu;Zvu~ni zapis proizvo|a~a fonogramakoji obuhvata i tu pesmu; iEmisiju proizvo|a~a i emitera kojasadr`i tu pesmu.www.wipo.int/sme/Autorskim i srodnim pravima {tite se delarazli~itih kategorija nosilaca prava.Autorskim pravom se {tite dela samihautora, dok se srodna prava garantujuodre|enim kategorijama pojedinaca iliprivrednih subjekata koji igraju zna~ajnuulogu u izvo|ewu, saop{tavawu ilistavqawu na raspolagawe javnosti delakoja mogu, ali i ne moraju da budupredmet za{tite autorskim pravom.4
Koji je zna~aj autorskog i srodnih pravaza va{u privrednu delatnost?Autorskim pravom se {tite kwi`evni,umetni~ki, dramski i drugi stvarala~kielementi proizvoda ili usluge, {to dajemogu}nost nosiocu autorskog prava daspre~i da te originalne elemente koristedrugi. Autorsko i srodna prava dajumogu}nost privrednom subjektu:Da kontroli{e komercijalnokori{}ewe originalnih dela, kao{to su kwige, muzika, filmovi,ra~unarski programi, originalne bazepodataka, reklame, sadr`aj na vebsajtovima,video igrice, zvu~ni zapisi,radio i TV programi ili bilo koja drugadela koja zadovoqavaju kriterijumeoriginalnosti. Dela koja su za{ti}enaautorskim i srodnim pravima ne smejubiti umno`avana ili kori{}ena ukomercijalne svrhe od strane drugihlica, bez prethodne dozvole nosiocaprava. Zahvaquju}i takvoj iskqu~ivostiu kori{}ewu autorskog i srodnih prava,za{ti}ena dela omogu}avaju privrednomsubjektu da stekne odr`ivu konkurentskuprednost na tr`i{tu.Da ostvaruje prihod: Kao i vlasnikimovine, titular autorskog i srodnihprava na neko delo mo`e da koristi todelo, da ga otu|i putem prodaje, poklonaili nasle|ivawa. Postoje razli~itina~ini za komercijalizaciju autorskog isrodnih prava. Jedna mogu}nost je da senapravi i proda vi{e primeraka delaza{ti}enog autorskim i srodnim pravima(na primer, fotografije); druga je da seautorsko pravo proda (prenese) na drugolice ili privredni subjekt. Na kraju,tre}a - i naj~e{}e birana mogu}nost - jeda se odobri licenca, tj. da se drugomlicu ili privrednom subjektu dozvolida koristi delo za{ti}eno autorskimpravom, uz pla}awe odgovaraju}e naknade,u skladu sa sporazumno utvr|enimuslovima (vidi str. 36).Da pribavi sredstva: Privrednisubjekt koji poseduje imovinu u viduautorskog i srodnih prava (na pr.portfolio koji obuhvata prava distribucijeza odre|eni broj filmova) mo`epozajmiti novac od finansijskeinstitucije koriste}i takav skup pravakao finansijsko obezbe|ewe, tako {to}e investitorima i zajmodavcimadozvoliti pravo zaloge u odnosu na taprava.Da pokrene postupak protiv povredilacaprava: Autorsko pravo omogu}avanosiocima prava da pokrenu postupakpred sudom protiv bilo koga lica kojepovredi iskqu~iva prava nosiocaautorskog prava i u tom postupkuzahteva naknadu materijalne {tete, kaoi uni{tavawe predmeta povrede inaplate advokatskih tro{kova. U nekimzemqama, povredioci autorskog prava5
- Page 3 and 4: PredgovorOvo je ~etvrti priru~nik i
- Page 5: 1. Autorsko i srodnaprava[ta je aut
- Page 9 and 10: Postoje li druga pravna sredstva za
- Page 11 and 12: Za{tita ra~unarskih programa isoftv
- Page 13 and 14: i dodatni izazov. Uz pomo} samo nek
- Page 15 and 16: Koji aspekti dela nisu za{ti}eniaut
- Page 17 and 18: weno skladi{tewe na hard disk,skeni
- Page 19 and 20: Pravo da se bude ozna~en kao autord
- Page 21 and 22: Emiteri imaju iskqu~iva prava na sv
- Page 23 and 24: Me|u mnogim vrstama prava koja su p
- Page 25 and 26: Koliko dugo traje za{tita autorskim
- Page 27 and 28: autorska prava, bi}ete u stawu davo
- Page 29 and 30: delo mo`e da se na|e, pri ~emuident
- Page 31 and 32: dela mo`e konfigurisati pristup nab
- Page 33 and 34: 4. PRAVO SVOJINE NAAUTORSKOM PRAVUD
- Page 35 and 36: Primer: Vi ste anga`ovali spoqnesar
- Page 37 and 38: 5. KORISTI ODAUTORSKOG I SRODNIHPRA
- Page 39 and 40: za{ti}en autorskim pravom distribui
- Page 41 and 42: Kako mo`ete da date dozvolu zakori{
- Page 43 and 44: korisnici, bili bi, naprosto, iskqu
- Page 45 and 46: izvo|a~kih prava u Australiji i Azi
- Page 47 and 48: ili web sajtu, memori{ete wihov dig
- Page 49 and 50: kwiga mo`e sadr`ati tekst i slike k
- Page 51 and 52: Naplatu da`bina obi~no vr{i organiz
- Page 53 and 54: ma{ine za fotokopirawe, ra~unari,re
- Page 55 and 56: Jednim postupkom mogu se povrediti
- Page 57 and 58:
drugim privrednim subjektima, sa ko
- Page 59 and 60:
Me|unarodna konfederacija udru`ewa
- Page 61 and 62:
Ma|arskaMalezijaMeksikoMonakoMongol
- Page 63 and 64:
Sporazum o trgovinskim aspektima pr
- Page 65 and 66:
- Emitovawe za javnost;- Saop{tavaw
- Page 67 and 68:
JamajkaJapanJordanKazahstanKenijaKi
- Page 69 and 70:
Za vi{e informacija, a posebno za s