www.wipo.int/sme/48parodije ili socijalnog komentara, davawecitata iz objavqenog dela i softver zareverzibilni in`ewering u ciqu obezbe-|ewa kompatibilnosti. Obim "po{tenogkori{}ewa" se razlikuje od jedne do drugezemqe.Obratite pa`wu na to da, ~ak i ukolikone~ije delo koristite u skladu sa ovimodredbama, i daqe je, u ve}ini zemaqa,potrebno da nazna~ite ime autora.[ta predstavqa sistem da`bina zaprivatno umno`avawe?Pojedinci umno`avaju velike koli~inematerijala za{ti}enog autorskim pravima,za vlastite, nekomercijalne potrebe. Takvoumno`avawe sa~iwava unosno tr`i{te zavelike proizvo|a~e i uvoznike opreme zapravqewe zapisa i medija, nosa~a zapisa.Me|utim, privatno umno`avawe, po svojojprirodi, ne mo`e biti ure|eno ugovorom:qudi spontano prave privatne primerke uprivatnosti vlastitog doma. Prema tome, unekim zemqama, umno`avawe za vlastituupotrebu je, jednostavno, dozvoqeno naosnovu izuze}a; nije potrebno tra`itinikakvu prethodnu dozvolu. Me|utim, jedanbroj takvih zemaqa je, zauzvrat, uspostaviosistem pla}awa da`bina radi obezbe|ewanaknada umetnicima, piscima i muzi~arimaza takvo umno`avawe wihovih dela. Tajsistem mo`e da se sastoji iz dva elementa:Da`bina na opremu i medije: na cenusvih vrsta opreme za proizvodwu zapisa,dodaje se mala naknada za autorskopravo, a u to je ukqu~en niz proizvoda,od ma{ina za kopirawe i faks ma{ina,do reza~a za CD i DVD, video rekorderai skenera. Neke su zemqe, tako|e, uveleda`bine na prazne medije za snimawezapisa, kao {to su papir zafotokopirawe, prazne trake, CD-R, ilifle{ kartice.Da`bine koju pla}aju korisnici:[kole, fakulteti, dr`avne institucijei istra`iva~ke institucije, univerziteti,biblioteke i privrednisubjekti koji proizvode veliku koli~inufotokopija, pla}aju "korisni~kunaknadu".Primer BelgijeU Belgiji, preduze}a koja prave kopije za{ti}enihdela na opremi koja im pripada (koja je: uvlasni{tvu, uzeta u zakup ili lizing), moraju daplate naknadu. Ta naknada mora odgovarati brojuproizvedenih kopija za{ti}enog dela. RERROBEL,Organizacija za za{titu prava umno`avawaBelgije, napla}uje da`binu i vr{i raspodeluprihoda na odgovaraju}i na~in.
Naplatu da`bina obi~no vr{i organizacijaza kolektivno ostvarivawe autorskog isrodnih prava i to od proizvo|a~a,uvoznika, operatera ili korisnika, a tajporez se zatim distribuira nosiocimaprava.Mo`ete li koristiti dela koja suza{ti}ena merama tehnolo{ke za{tite?Privredni subjekti moraju da obrate pa`wukada u komercijalne svrhe koriste delaza{ti}ena tehnolo{kim merama za{tite,ako bi zbog ovoga bilo potrebno izbegavawemera teholo{ke za{tite - {to predstavqapostupak koji je sada zakonom zabrawen umnogim zemqama. U ve}ini zemaqa,odgovornost za ove povrede prava je zasebnai razgrani~ena od bilo koje odgovornostizbog povrede autorskog prava na za{ti}enadela. Ovo zna~i da, ~ak i ako je izbegavawemera odobreno, i daqe va`e op{ta pravilau vezi sa povredom autorskog prava. Prematome, za svako kori{}ewe dela verovatno}e i daqe biti potrebno da se pribavidozvola nosioca autorskog prava.Do izbegavawa tehnolo{kih mera za{titebi do{lo, na primer, ukoliko biste upali une~iji sistem za ostvarivawe digitalnihprava s ciqem da za{ti}eni sadr`ajkoristite bez dozvole, ili ukoliko bistebez odobrewa de{ifrovali delo za{ti}enoautorskim pravom. Na osnovu nacionalnihzakona u nekim zemqama, akt izbegavawamera se ne smatra samo nelegalnom praksom,ve} se i svaka pripremna radwa ilistavqawe na raspolagawe opreme zaizbegavawe mera tako|e smatra povredomprava.Kako mo`ete pribaviti dozvolu zakori{}ewe za{ti}enog dela drugihnosilaca prava?Postoje dva glavna na~ina postupawa, kadase radi o dobijawu dozvole za kori{}ewedela za{ti}enog autorskim ili srodnimpravom: kori{}ewe usluga organizacija zakolektivno ostvarivawe autorskog isrodnih prava, ili stupawe u direktankontakt sa nosiocem autorskog ili srodnogprava, ukoliko se mo`e do}i do podataka otom licu.Najboqi na~in je, verovatno, da se prvoutvrdi da li je delo upisano u repertoarodgovaraju}e organizacije za kolektivnoostvarivawe autorskog i srodnih prava,~ime se znatno pojednostavquje postupakpribavqawa dozvola. Organizacije zakolektivno ostvarivawe autorskog isrodnih prava obi~no daju razne vrstedozvola, za razne namene i kori{}ewa.Neke od wih tako|e daju digitalne licence(vidi tako|e str. 40-43).Ukoliko autorskim ili srodnim pravom neupravqa organizacija za kolektivnoostvarivawe autorskog i srodnih prava,49
- Page 3 and 4: PredgovorOvo je ~etvrti priru~nik i
- Page 5 and 6: 1. Autorsko i srodnaprava[ta je aut
- Page 7 and 8: Koji je zna~aj autorskog i srodnih
- Page 9 and 10: Postoje li druga pravna sredstva za
- Page 11 and 12: Za{tita ra~unarskih programa isoftv
- Page 13 and 14: i dodatni izazov. Uz pomo} samo nek
- Page 15 and 16: Koji aspekti dela nisu za{ti}eniaut
- Page 17 and 18: weno skladi{tewe na hard disk,skeni
- Page 19 and 20: Pravo da se bude ozna~en kao autord
- Page 21 and 22: Emiteri imaju iskqu~iva prava na sv
- Page 23 and 24: Me|u mnogim vrstama prava koja su p
- Page 25 and 26: Koliko dugo traje za{tita autorskim
- Page 27 and 28: autorska prava, bi}ete u stawu davo
- Page 29 and 30: delo mo`e da se na|e, pri ~emuident
- Page 31 and 32: dela mo`e konfigurisati pristup nab
- Page 33 and 34: 4. PRAVO SVOJINE NAAUTORSKOM PRAVUD
- Page 35 and 36: Primer: Vi ste anga`ovali spoqnesar
- Page 37 and 38: 5. KORISTI ODAUTORSKOG I SRODNIHPRA
- Page 39 and 40: za{ti}en autorskim pravom distribui
- Page 41 and 42: Kako mo`ete da date dozvolu zakori{
- Page 43 and 44: korisnici, bili bi, naprosto, iskqu
- Page 45 and 46: izvo|a~kih prava u Australiji i Azi
- Page 47 and 48: ili web sajtu, memori{ete wihov dig
- Page 49: kwiga mo`e sadr`ati tekst i slike k
- Page 53 and 54: ma{ine za fotokopirawe, ra~unari,re
- Page 55 and 56: Jednim postupkom mogu se povrediti
- Page 57 and 58: drugim privrednim subjektima, sa ko
- Page 59 and 60: Me|unarodna konfederacija udru`ewa
- Page 61 and 62: Ma|arskaMalezijaMeksikoMonakoMongol
- Page 63 and 64: Sporazum o trgovinskim aspektima pr
- Page 65 and 66: - Emitovawe za javnost;- Saop{tavaw
- Page 67 and 68: JamajkaJapanJordanKazahstanKenijaKi
- Page 69 and 70: Za vi{e informacija, a posebno za s