www.wipo.int/sme/46Koji sadr`aj ili materijal imate pravoda koristite bez dozvole?Dozvola nosioca autorskog prava nijepotrebna:Ako koristite aspekt dela koji nijeza{ti}en na osnovu zakona o autorskompravu. Na primer, ako na va{ li~ni na~inizra`avate ~iwenice ili ideje iznekog za{ti}enog dela, umesto daprepi{ete autorov <strong>izraz</strong> (vidi str. 13);Ako je delo u javnom domenu; iAko je va{e kori{}ewe dela obuhva}enopojmom "po{teno kori{}ewe" ili"po{teno postupawe" ili je obuhva}enoograni~ewem ili izuzetkom koji jekonkretno predvi|en nacionalnimzakonom o autorskom pravu.Kada je delo u javnom domenu?Ako niko nema autorsko pravo na delo, todelo pripada javnom domenu i svako mo`eslobodno da ga koristiti za bilo kojunamenu. Slede}e vrste dela su u javnomdomenu:Primer: Frederik [open je umro 1849. Muzika itekstovi za muziku koje je on napisao, su u javnomdomenu. Prema tome, svako mo`e da svira[openovu muziku. Me|utim, po{to su zvu~nizapisi za{ti}eni zasebno od muzi~kihkompozicija, zvu~ni zapisi [openove muzike sumo`da jo{ uvek pod autorskopravnom za{titom.Delo ~iji je rok autorskopravne za{titeistekao (vidi str. 23);Delo koje ne mo`e biti za{ti}enoautorskim pravom (na pr: naslov kwige)(vidi str. 13); iDelo u pogledu kojeg se nosilac autorskogprava izri~ito odrekao svojih prava, naprimer, tako {to je na delo istakaoobave{tewe da ono spada u javni domen.Nepostojawe obave{tewa o autorskom pravune zna~i da je delo u javnom domenu, ~ak i akoje delo dostupno na internetu.Kako mo`ete da utvrdite da li je delojo{ uvek za{ti}eno autorskim ilisrodnim pravima?U skladu sa moralnim pravima, na delu seobi~no isti~e ime autora, dok se godinasmrti autora mo`e dobiti izbibliografskih dela ili javnih registara.Ako na osnovu takvog pretra`ivawa nedo|ete do jasnih rezultata, mo`etekonsultovati registar autorskog prava uzavodu za autorska prava u va{oj zemqi (akotakav postoji) da biste proverilirelevantne informacije, ili mo`etekontaktirati relevantnu organizaciju zakolektivno ostvarivawe autorskog isrodnih prava ili izdava~a dela. Imajte naumu da mo`da postoji nekoliko autorskihprava na jedan proizvod, a ova prava mo`dapripadaju razli~itim nosiocima prava iimaju razli~ite rokove za{tite. Na primer,
kwiga mo`e sadr`ati tekst i slike koji suza{ti}eni na osnovu nekoliko autorskihprava, koja su zasebna, a od kojih svakoisti~e drugog datuma.Kada mo`ete koristiti delo na osnovuograni~ewa ili izuzetka od autorskogprava ili na osnovu pojma "po{tenokori{}ewe" ili "po{teno postupawe"?Svi nacionalni zakoni o autorskom pravuukqu~uju niz ograni~ewa i izuzetaka, naosnovu kojih se ograni~ava obimautorskopravne za{tite i dozvoqavaslobodno kori{}ewe dela u odre|enimokolnostima, ili kori{}ewe dela bezdozvole, ali uz odre|eno pla}awe. Odredbese razlikuju od zemqe do zemqe, ali,obi~no, izuzeci i ograni~ewa obuhvatajukori{}ewe citata iz objavqenog dela (tj.,kori{}ewe kratkih izvoda u delu koje jeautor samostalno stvorio), odre|enoprepisivawe radi privatne i li~ne upotrebe(na pr.: za potrebe istra`ivawa iprou~avawa), odre|eno umno`avawe ubibliotekama i arhivama (na pr.: dela kojase ne mogu na}i u {tampi, ~iji su primerciprevi{e osetqivi da bi se mogli davati napozajmicu javnosti), umno`avawe izvodadela od strane nastavnika za potrebekori{}ewa od strane u~enika u razredu, ilipravqewa specijalnih primeraka zapotrebe kori{}ewe od strane slabovidihili slepih lica.U raznim zemqama postoje brojna drugaograni~ewa ili izuzeci u korist raznihgrupa. Vrlo ~esto, ta su ograni~ewa iizuzeci detaqno opisani u nacionalnomzakonu, koji bi trebalo konsultovati radidobijawa pravih uputstava. U suprotnom,potrebno je da potra`ite stru~ni savet.U zemqama anglosaksonskog prava (CommonLaw), kao {to su Australija, Kanada, Indija,Velika Britanija, i Sjediwene Ameri~keDr`ave, dela podle`u konceptu "po{tenogkori{}ewa" ili "po{tenog postupawa".Opis dat u zakonu o autorskom pravu je, kodwih, mawe konkretan. Pod "po{tenimkori{}ewem" utvr|eno je da, za odre|enevrste kori{}ewa tu|ih dela za{ti}enihautorskim pravom, nije potrebna dozvolanosioca autorskog prava. Tako|e sepretpostavqa da je to kori{}ewe dovoqnominimalno da se ne}e neopravdano sukobitisa iskqu~ivim pravima nosioca autorskogprava na umno`avawe i, ina~e, nakori{}ewe dela. Te{ko je opisati bilo kojaop{ta pravila o "po{tenom kori{}ewu"zato {to je ono uvek veoma povezano sa~iweni~nim stawem. Me|utim, privatna licakoja umno`avaju dela za vlastitokori{}ewe obi~no imaju mnogo ve}a prava"po{tenog kori{}ewa" od onih koji gaumno`avaju u komercijalne svrhe. Primeridelatnosti koje mogu biti dozvoqene kao"po{teno kori{}ewe" ukqu~uju distribuiraweprimeraka slike iz novina na ~asu,za obrazovne svrhe, imitirawe dela radi47
- Page 3 and 4: PredgovorOvo je ~etvrti priru~nik i
- Page 5 and 6: 1. Autorsko i srodnaprava[ta je aut
- Page 7 and 8: Koji je zna~aj autorskog i srodnih
- Page 9 and 10: Postoje li druga pravna sredstva za
- Page 11 and 12: Za{tita ra~unarskih programa isoftv
- Page 13 and 14: i dodatni izazov. Uz pomo} samo nek
- Page 15 and 16: Koji aspekti dela nisu za{ti}eniaut
- Page 17 and 18: weno skladi{tewe na hard disk,skeni
- Page 19 and 20: Pravo da se bude ozna~en kao autord
- Page 21 and 22: Emiteri imaju iskqu~iva prava na sv
- Page 23 and 24: Me|u mnogim vrstama prava koja su p
- Page 25 and 26: Koliko dugo traje za{tita autorskim
- Page 27 and 28: autorska prava, bi}ete u stawu davo
- Page 29 and 30: delo mo`e da se na|e, pri ~emuident
- Page 31 and 32: dela mo`e konfigurisati pristup nab
- Page 33 and 34: 4. PRAVO SVOJINE NAAUTORSKOM PRAVUD
- Page 35 and 36: Primer: Vi ste anga`ovali spoqnesar
- Page 37 and 38: 5. KORISTI ODAUTORSKOG I SRODNIHPRA
- Page 39 and 40: za{ti}en autorskim pravom distribui
- Page 41 and 42: Kako mo`ete da date dozvolu zakori{
- Page 43 and 44: korisnici, bili bi, naprosto, iskqu
- Page 45 and 46: izvo|a~kih prava u Australiji i Azi
- Page 47: ili web sajtu, memori{ete wihov dig
- Page 51 and 52: Naplatu da`bina obi~no vr{i organiz
- Page 53 and 54: ma{ine za fotokopirawe, ra~unari,re
- Page 55 and 56: Jednim postupkom mogu se povrediti
- Page 57 and 58: drugim privrednim subjektima, sa ko
- Page 59 and 60: Me|unarodna konfederacija udru`ewa
- Page 61 and 62: Ma|arskaMalezijaMeksikoMonakoMongol
- Page 63 and 64: Sporazum o trgovinskim aspektima pr
- Page 65 and 66: - Emitovawe za javnost;- Saop{tavaw
- Page 67 and 68: JamajkaJapanJordanKazahstanKenijaKi
- Page 69 and 70: Za vi{e informacija, a posebno za s