3. ZA[TITA VA[EORIGINALNETVOREVINE[ta treba da uradite da biste dobiliza{titu koju pru`aju autorsko ilisrodna prava?Za{tita koja se pru`a na osnovu autorskog isrodnih prava daje se bez ikakve zvani~neprocedure. ^im nastane, delo je automatskiza{ti}eno bez ikakve posebne registracije,deponovawa, pla}awa naknade ili bilokojeg drugog formalnog uslova, iako se unekim zemqama tra`i da ono bude zapisanou nekom materijalnom obliku (vidi str. 12 utekstu gore).Kako da doka`ete da ste nosilacautorskog prava?Sistem za{tite bez formalnosti mo`e dastvori izvesne te{ko}e kada, u slu~ajuspora, poku{avate da ostvarite va{a prava.Ako neko tvrdi da ste prekopirali wegovodelo, kako mo`ete da doka`ete da ste vionaj prvi stvaralac? Mo`ete da preduzmeteodre|ene mere predostro`nosti da bistestvorili dokaze o tom da ste vi, uodre|enom trenutku, stvorili to delo. Naprimer:U nekim zemqama postoji nacionalnizavod za autorska prava koji vamomogu}ava da deponujete, odnosno,registrujete svoje delo, za odre|enunaknadu (vidi Aneks II radi spiska websajtova nekih nacionalnih zavoda zaautorska prava). Na taj na~in obezbe|ujese vaqan dokaz o polagawu prava naautorskopravnu za{titu. U nekim odovih zemaqa, ukoliko ste registrovalidelo kod nacionalnog zavoda zawww.wipo.int/sme/Autorskopravna za{titamultimedijalnih proizvoda"Multimedijalni" proizvod se uobi~ajeno sastojiiz nekoliko vrsta dela, kombinovanih u jedanfiksirani medijum, kao {to je ra~unarski disk iliCD-ROM. Primeri multimedijalnih proizvoda suvideo igre, informacioni kiosci i interaktivneweb stranice. Elementi koji mogu biti kombinovaniu multimedijalni proizvod obuhvatajumuziku, tekst, fotografije, ise~ene fotografije,slike i ilustracije, softver i `ivu sliku. Svakiod ovih elemenata, sam za sebe, mo`e da budepredmet autorskopravne za{tite. Pored toga, kompilacijaili konsolidacija ovih dela - sam multimedijalniproizvod - mo`e da u`iva autorskopravnuza{titu, ukoliko je u tom postupku nastaoproizvod koji se smatra originalnim.24
autorska prava, bi}ete u stawu davodite efikasniji postupak zbogpovrede autorskog prava. U takvim zemqama,izri~ito se preporu~uje prethodnoregistrovawe dela, koje vam senudi kao mogu}nost.Primerak va{eg dela mo`ete deponovatikod banke ili advokata.Alternativno, primerak va{eg delamo`ete poslati li~no, u zape~a}enojkoverti, preporu~enom po{tom (na kojojse jasno vidi {tambiq sa datumom nakoverti), koja po isporuci ne}e bitiotvorena. Me|utim, sve zemqe neprihvataju ovu praksu kao vaqan dokaz.Na delima koja su objavqena trebalo bida bude istaknuto obave{tewe oautorskom pravu (vidi str. 29). .Tako|e je preporu~qivo da va{e deloozna~ite konkretnim standardnim numeri~kimsistemom identifikacije, kao{to je Me|unarodni standardni brojkwige (ISBN), za kwige; Me|unarodnistandardni kod zapisa (ISRC), za zvu~nezapise; me|unarodni standardni broj zamuziku (ISMN), za {tampane muzi~kepublikacije; Me|unarodni standardnikod za muzi~ko delo (ISWC), za muzi~kadela koja po vrsti pripadaju repertoarukoji je uglavnom pod kontrolomorganizacija za kolektivno ostvarivaweautorskog i srodnih prava;Me|unarodni standardni audio-vizuelnibroj (ISAN), za audiovizuelna dela.Kako da za{titite svoje delo uelektronskom ili digitalnom obliku?Dela u elektronskom ili digitalnom obliku(na pr. CD, DVD, on-line tekst, muzika,filmovi) posebno su podlo`na povrediprava, po{to se lako umno`avaju i prenosepreko interneta, ~esto bez ikakvog zna~ajnoggubitka kvaliteta, ili bez gubitka uop{te.Opisane mere, kao {to je registracija ilideponovawe dela kod nacionalnog zavodaza autorska prava, primewuju se i na ovadela.Dela za{ti}ena autorskim pravom kojaekonomski subjekti pribavqaju preko on-linesistema, obi~no su predmet "klikugovora" 3 kojim se nastoji da se ograni~imogu}nost korisnika da raspola`esadr`ajem. Takvim ograni~ewima, kori-{}ewe se obi~no ograni~ava na jednogkorisnika, a tom korisniku se dozvoqava dasamo ~ita/slu{a jedan primerak. Redistribucijaili ponovno kori{}ewe je,uop{te uzev, zabraweno.Pored toga, mnogi subjekti primewujutehnolo{ke mere za{tite svog autorskogprava na digitalni sadr`aj. Te mere supoznate kao alati i sistemi za "upravqawedigitalnim pravima". Oni se koriste zadefinisawe, pra}ewe i primenu dozvola iuslova putem elektronskih sredstava,tokom vremena trajawa sadr`aja.25
- Page 3 and 4: PredgovorOvo je ~etvrti priru~nik i
- Page 5 and 6: 1. Autorsko i srodnaprava[ta je aut
- Page 7 and 8: Koji je zna~aj autorskog i srodnih
- Page 9 and 10: Postoje li druga pravna sredstva za
- Page 11 and 12: Za{tita ra~unarskih programa isoftv
- Page 13 and 14: i dodatni izazov. Uz pomo} samo nek
- Page 15 and 16: Koji aspekti dela nisu za{ti}eniaut
- Page 17 and 18: weno skladi{tewe na hard disk,skeni
- Page 19 and 20: Pravo da se bude ozna~en kao autord
- Page 21 and 22: Emiteri imaju iskqu~iva prava na sv
- Page 23 and 24: Me|u mnogim vrstama prava koja su p
- Page 25: Koliko dugo traje za{tita autorskim
- Page 29 and 30: delo mo`e da se na|e, pri ~emuident
- Page 31 and 32: dela mo`e konfigurisati pristup nab
- Page 33 and 34: 4. PRAVO SVOJINE NAAUTORSKOM PRAVUD
- Page 35 and 36: Primer: Vi ste anga`ovali spoqnesar
- Page 37 and 38: 5. KORISTI ODAUTORSKOG I SRODNIHPRA
- Page 39 and 40: za{ti}en autorskim pravom distribui
- Page 41 and 42: Kako mo`ete da date dozvolu zakori{
- Page 43 and 44: korisnici, bili bi, naprosto, iskqu
- Page 45 and 46: izvo|a~kih prava u Australiji i Azi
- Page 47 and 48: ili web sajtu, memori{ete wihov dig
- Page 49 and 50: kwiga mo`e sadr`ati tekst i slike k
- Page 51 and 52: Naplatu da`bina obi~no vr{i organiz
- Page 53 and 54: ma{ine za fotokopirawe, ra~unari,re
- Page 55 and 56: Jednim postupkom mogu se povrediti
- Page 57 and 58: drugim privrednim subjektima, sa ko
- Page 59 and 60: Me|unarodna konfederacija udru`ewa
- Page 61 and 62: Ma|arskaMalezijaMeksikoMonakoMongol
- Page 63 and 64: Sporazum o trgovinskim aspektima pr
- Page 65 and 66: - Emitovawe za javnost;- Saop{tavaw
- Page 67 and 68: JamajkaJapanJordanKazahstanKenijaKi
- Page 69 and 70: Za vi{e informacija, a posebno za s