Dela primewene umetnosti. U nekimzemqama, dela primewene umetnostinemaju autorskopravnu za{titu. U timzemqama, na osnovu zakona o industrijskomdizajnu, ukrasni aspekti delamogu biti za{ti}eni kao industrijskidizajn (vidi uokvireni tekst, dole).Me|utim, autorskopravnom za{titombi}e obuhva}ene slikovne, grafi~ke ilitrodimenzionalne karakteristike kojemogu da budu "identifikovane zasebnood upotrebnog aspekta" nekog predmeta.Koja prava obezbe|uje autorskopravnaza{tita?Autorsko pravo obezbe|uje dva skupa prava.Imovinska prava obezbe|uju za{tituautorovog ekonomskog interesa ili ekonomskoginteresa nosioca prava u mogu}ojkomercijalnoj dobiti. Moralna prava obezbe|ujuza{titu autorovog stvarala~kogintegriteta i ugleda izra`enog kroz todelo.[ta su imovinska prava?Imovinska prava daju nosiocu autorskogprava iskqu~ivo pravo da dozvoli ilizabrani odre|eno kori{}ewe dela. Iskqu-~ivo zna~i da niko drugi ne mo`e da koristita prava bez prethodno pribavqene dozvolenosioca autorskog prava. Obim ovih prava iwihovo ograni~ewe i izuzeci se razlikuju uzavisnosti od vrste dela o kojem je re~ i ododgovaraju}eg nacionalnog zakona oautorskom pravu. Imovinska prava predstavqajuvi{e od pukog "prava na kopirawedela"; naglasak nije iskqu~ivo naovom pravu, ve} na nekoliko razli~itihprava, usmerenih na spre~avawe drugih dana nepo{ten na~in koriste stvarala~ki radoriginalnog nosioca autorskog prava.Uop{te uzev, imovinska prava ukqu~ujuiskqu~ivo pravo na:Umno`avawe dela na razli~ite na~ine.Na primer, umno`avawe CD-a, fotokopirawekwige, u~itavawe ra~unarskogprograma, digitalizacija fotografije iwww.wipo.int/sme/Dela primewene umetnosti - preklapaweizme|u autorskog prava i prava na dizajnDela primewene umetnosti su umetni~ka dela koja sekoriste za industrijske potrebe tako {to seinkorporiraju u svakodnevne proizvode. Tipi~an primerpredstavqaju nakit, lampe i name{taj. Dela primeweneumetnosti su dvostruke prirode: ona mogu da budusmatrana umetni~kim delom, me|utim, wihovoiskori{}avawe i kori{}ewe se ne odvija na posebnimtr`i{tima umetni~kih predmeta, ve} na tr`i{tuproizvoda op{te namene. Ovo ih stavqa na grani~nuliniju izme|u za{tite koja se obezbe|uje autorskimpravom i za{tite industrijskog dizajna. Za{tita kojuu`ivaju dela primewene umetnosti, u velikoj semeri razlikuje od zemqe do zemqe. Iako u nekimzemqama ove dve vrste za{tite mogu da postojeparalelno, to nije uvek slu~aj. Stoga je, da bi se ta~noznalo kakva je situacija u konkretnoj zemqi,preporu~qivo da se konsultuje nacionalnistru~wak za intelektualnu svojinu.14
weno skladi{tewe na hard disk,skenirawe teksta, {tampawe lika izcrtanog filma na majici, ili uno{ewedela neke pesme u neku novu pesmu. Ovo jejedno od najva`nijih ovla{}ewa sadr`anihu autorskom pravu.Distribuciju primeraka dela. Naosnovu autorskog prava, nosilac togprava mo`e zabraniti drugima neovla-{}enu prodaju, davawe u zakup ililicencirawe primeraka dela. Me|utim,tu postoji va`an izuzetak: U ve}inizemaqa, pravo distribucije prestajeposle prve prodaje ili prenosa pravasvojine na odre|enom primerku. Drugimre~ima, nosilac autorskog prava mo`ekontrolisati samo "prvu prodaju"primerka dela, ukqu~uju}i i vreme kadse prodaja vr{i i druge uslove. Me|utim,~im se odre|eni primerak proda,nosilac autorskog prava nema nikakvaprava u pogledu toga kako }e primerakbiti daqe distribuiran na teritorijiodre|ene zemqe, odnosno zemaqa.Kupac mo`e preprodati primerak, ili gaotu|iti, ali ga ne mo`e umno`avati, ilina bazi wega praviti izvedena dela(vidi daqi tekst).Davawe primeraka dela u zakup. Ovopravo se odnosi na odre|ene vrste dela,kao {to su kinematografska dela,muzi~ka dela ili ra~unarski programi.Me|utim, ovo pravo ne obuhvatara~unarske programe koji su sastavnideo nekog industrijskog proizvoda, naprimer, programa za kontrolu paqewaiznajmqenog automobila .Prevo|ewe ili adaptaciju dela. Takvadela se tako|e zovu izvedena dela,odnosno nova dela koja se baziraju naza{ti}enom delu. To je, na primer,prevod priru~nika sa instrukcijama, saengleskog na druge jezike, ekranizacijaromana (igrani film), prebacivawera~unarskog programa u drugi ra~unarskijezik, pravqewe druga~ijeg muzi~kogaran`mana, ili pravqewe igra~ke nabazi lika iz crtanog filma. Me|utim, umnogim zemqama postoje va`ni izuzeci odiskqu~ivih prava u pogledu stvarawaizvedenih dela; na primer, ako zakonitoposedujete primerak nekog ra~unarskogprograma, mo`ete ga prilagoditi ilimodifikovati samo za potrebe wegovogredovnog kori{}ewa.Javno izvo|ewe i javno saop{tavawe.Ovo obuhvata iskqu~ivo pravo nasaop{tavawe dela putem javnogizvo|ewa, recitacije, emitovawa ilisaop{tavawe putem radija, kabla,satelita, ili televizije, ili putemprenosa na internetu. Delo se javnoizvodi kada se izvodi na mestudostupnom javnosti, odnosno gde su osimnajbli`e porodice i prijateqa, prisutnei druge osobe. Pravo izvo|ewa jeograni~eno na kwi`evna, muzi~ka iaudiovizuelna dela, dok pravo na javno15
- Page 3 and 4: PredgovorOvo je ~etvrti priru~nik i
- Page 5 and 6: 1. Autorsko i srodnaprava[ta je aut
- Page 7 and 8: Koji je zna~aj autorskog i srodnih
- Page 9 and 10: Postoje li druga pravna sredstva za
- Page 11 and 12: Za{tita ra~unarskih programa isoftv
- Page 13 and 14: i dodatni izazov. Uz pomo} samo nek
- Page 15: Koji aspekti dela nisu za{ti}eniaut
- Page 19 and 20: Pravo da se bude ozna~en kao autord
- Page 21 and 22: Emiteri imaju iskqu~iva prava na sv
- Page 23 and 24: Me|u mnogim vrstama prava koja su p
- Page 25 and 26: Koliko dugo traje za{tita autorskim
- Page 27 and 28: autorska prava, bi}ete u stawu davo
- Page 29 and 30: delo mo`e da se na|e, pri ~emuident
- Page 31 and 32: dela mo`e konfigurisati pristup nab
- Page 33 and 34: 4. PRAVO SVOJINE NAAUTORSKOM PRAVUD
- Page 35 and 36: Primer: Vi ste anga`ovali spoqnesar
- Page 37 and 38: 5. KORISTI ODAUTORSKOG I SRODNIHPRA
- Page 39 and 40: za{ti}en autorskim pravom distribui
- Page 41 and 42: Kako mo`ete da date dozvolu zakori{
- Page 43 and 44: korisnici, bili bi, naprosto, iskqu
- Page 45 and 46: izvo|a~kih prava u Australiji i Azi
- Page 47 and 48: ili web sajtu, memori{ete wihov dig
- Page 49 and 50: kwiga mo`e sadr`ati tekst i slike k
- Page 51 and 52: Naplatu da`bina obi~no vr{i organiz
- Page 53 and 54: ma{ine za fotokopirawe, ra~unari,re
- Page 55 and 56: Jednim postupkom mogu se povrediti
- Page 57 and 58: drugim privrednim subjektima, sa ko
- Page 59 and 60: Me|unarodna konfederacija udru`ewa
- Page 61 and 62: Ma|arskaMalezijaMeksikoMonakoMongol
- Page 63 and 64: Sporazum o trgovinskim aspektima pr
- Page 65 and 66: - Emitovawe za javnost;- Saop{tavaw
- Page 67 and 68:
JamajkaJapanJordanKazahstanKenijaKi
- Page 69 and 70:
Za vi{e informacija, a posebno za s