Zajedno za europsko danas i sutra - Delegacija Europske unije u ...

Zajedno za europskodanas i sutraHrvatski projekti financirani sredstvima Europske unije

Zajedno za europskodanas i sutraHrvatski projekti financirani sredstvima Europske unije

Dodatne informacije o Europskoj unijimogu se pronaći na Internetu. Popisvezanih internetskih adresa nalazi se nakraju ove publikacije.Delegacija Europske komisijeu Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6Tel.: +385 1 4896-500Fax: +385 1 4896-555E-mail: euinfocentar@euic.hrWeb: www.delhrv.ec.europa.euRukopis dovršen u travnju 2009. godine.Reprodukcija je dozvoljena ukoliko jenaveden izvor.Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisijeu Republici Hrvatskoj, 2009.Tiskano na bijelom papiru koji ne sadrži klor.

PredgovorDragi čitatelji,U Hrvatskoj se trenutno provodi više od 500 projekatakoje financira Europska unija. Tijekom posljednjihdeset godina, iznos pomoći koju je EU omogućilaHrvatskoj kroz veći broj programa (OBNOVA, CARDS,PHARE, ISPA, SAPARD, IPA) dosegnuo je ukupno milijardueura u 2008. godini!Kako bi pomogla u boljem razumijevanju ovih projekatai jasno predstavila njihove rezultate, DelegacijaEuropske komisije u Republici Hrvatskoj i njen Informacijskicentar Europske unije pripremili su presjekprojekata koji su već pridonijeli gospodarskom, administrativnom,obrazovnom ili društvenom razvojuu Hrvatskoj.Područja koja ti projekti pokrivaju izuzetno se razlikujupo svojem djelokrugu, iznosu sredstava i brojusudionika i pružaju pregled brojnih mogućnosti zafinancijsku pomoć od strane EU. Od većih infrastrukturnihi ekoloških projekata čija se vrijednost mjeridesecima milijuna eura, do manjih darovnica za nevladineudruge koje djeluju u lokalnim zajednicama– ovaj vodič prikazuje kako se mogućnost korištenjafondova rasprostire na niz segmenata društva. Odobnove željezničkih pruga, preko sveobuhvatne reformepravosuđa pa do obnove srednjoškolskih laboratorija,sve su to dimenzije svakodnevnog života uHrvatskoj u kojima Europska unija aktivno sudjeluje iunaprjeđuje dobrobit građana.Projekti koje prikazujemo na sljedećim stranicama uglavnomsu već isplanirani, programirani i provedeni.Oni predstavljaju neke primjere „dobre prakse”, čija jenamjena potaknuti Vas na sagledavanje mogućnostifinanciranja putem fondova Europske unije. Svakiprojekt predstavljen je sa svojim tehničkim pojedinostimai rezultatima, a o njemu govore njegovikorisnici koji su odlučili podijeliti svoja iskustva. Osimtoga, svaka od priča ima poveznicu s trenutnompolitikom Europske unije na određenom području.Za dodatne informacije o svakom sektoru, u Dodatkusu navedene internetske adrese.Nadam se da će Vas ova publikacija ohrabriti i potaknutivaše poduzeće ili organizaciju u apliciranjuza financijska sredstva iz pretpristupnih fondovaEuropske unije koja su hrvatskim građanima i institucijamadostupna u iznosu većem od 150 milijunaeura godišnje. Kad Hrvatska postane punopravničlan Europske unije, raspoloživa sredstva bit će iznatno veća, manifestirajući tako dodatnu solidarnosti ciljajući na jačanje kohezije i razvoja.Fondovima se sada upravlja pomoću decentraliziranogsustava, a obavezu njihove cjelovite provedbe,uključujući i njihovo sustavno informiranje, preuzelesu hrvatske institucije. Istodobno, Informacijskicentar Europske unije ovdje je da bi vas informirao– između ostalog i putem ovakvih publikacija – okonkretnim i općenitim pitanjima vezanim za EUte da bi proširio znanje građana vezano uz hrvatskopristupanje Europskoj uniji.Vincent DegertVINCENT DEGERTŠef Delegacije Europske komisijeu Republici Hrvatskoj

Pregled projekataZaštita okoliša za održivi razvojInstitucionalno jačanje i provedba ekološke mreže NATURA 2000 u HrvatskojKorisnik: Državni zavod za zaštitu prirodeIzvor financiranja: PHARE 2005str. 8Ulaganje u poljoprivredna gospodarstvaTri projekta financirana SAPARD programomKorisnik: Fragaria d.o.o. - Zagreb, Arbacommerce - Zadar, Perutnina Ptuj PIPO - ČakovecIzvor financiranja: SAPARDstr. 10Očuvanje autohtonih životinjskih vrstaPastrve i turistiKorisnik: Grad Otočac, partneri - Gacka d.o.o., HGK ŽK Otočac, TZG Otočca, suradnik - Institut R. BoškovićIzvor financiranja: PHARE 2005str. 12EU fondovima do europskih kupacaPaška sirana - Izgradnja i nabava opreme za mljekareKorisnik: Paška sirana d.d.Izvor financiranja: SAPARDstr. 14Oživljavanje zaboravljenih povijesnih putevaParenzana – put zdravlja i prijateljstvaKorisnik: Istarska županija, partner – grad KoparIzvor financiranja: INTERREG IIIAstr. 16Unaprijeđenje prevencije bolestiMisli o sebi: samo rano otkriveni rak dojke uspješno se liječiKorisnik: Udruga Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županijeIzvor financiranja: CARDS 2004str. 18Međueuropsko povezivanje za gospodarski razvojObnova željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granicaKorisnik: Hrvatske željeznice d.d.Izvor financiranja: ISPAstr. 20Ulaganje u sigurniju zajedničku granicuPriprema za provedbu Schengenske pravne stečevineKorisnik: Ministarstvo unutarnjih poslovaIzvor financiranja: PHARE 2005str. 22

Hrvatski projekti financirani sredstvima Europske unijeZaštita voda u gradu na četiri rijekeZaštita voda u gradu na četiri rijekeKorisnik: Vodovod i kanalizacija KarlovacIzvor financiranja: ISPAstr. 24Čekanje u redovima zamjenile zemljišne knjige na računaluReforma katastra i zemljišnih knjigaKorisnik: Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđaIzvor financiranja: CARDS 2002, CARDS 2003, CARDS 2004str. 26Znanja za učinkovito pravosuđeObuka i obrazovanje državnih odvjetnikaKorisnik: Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Ured državnog tužiteljaIzvor financiranja: CARDS 2002, CARDS 2003, CARDS 2004str. 28Za Hrvatsku bez ilegalnog oružjaBorba protiv nedopuštene trgovine oružjem, municijom i eksplozivnim sredstvimaKorisnik: Ministarstvo unutarnjih poslovaIzvor financiranja: CARDS 2004str. 30Zaštita od obiteljskog nasiljaŽensko sklonište i savjetovalište – pružanje i unaprjeđenje usluga i potpore ženama i njihovoj djeciKorisnik: Autonomna ženska kuća ZagrebIzvor financiranja: CARDS 2004str. 32Ulaganje u izvrsnost obrazovanja i istraživanjaUnaprijeđenje obrazovnog procesa - Poljoprivredna srednja škola M. A. Reljković, Slavonski BrodKorisnik: Poljoprivredna srednja škola M. A. Reljković, Slavonski BrodIzvor financiranja: CARDS 2004str. 34Očuvanje povijesnog nasljeđaBASTION - Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrdeKorisnik: Gradski muzej Varaždin, partner - Pokrajinski muzej MariborIzvor financiranja: INTERREG IIIAstr. 36Dodatak: Pregled online izvora informacijaEuropska unija, EU programi financiranja i europske politikestr. 38

Zaštita okolišaza održivi razvojInstitucionalno jačanje i provedba ekološke mrežeNATURA 2000 u HrvatskojNAZIV PROJEKTA:Institucionalno jačanje i provedbaekološke mreže NATURA 2000u HrvatskojSEKTOR:Zaštita prirodeIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2005VRIJEDNOST:Ukupna vrijednost: 1.600.000 euraEU: 1.300.00 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Državni zavod za zaštitu prirodewww.natura2000.hrHrvatska je zemlja prirodne raznolikosti – od panonskihravnica preko brežuljaka, livada i šuma te krškihpodručja do mediteranskih kultura u priobalju.Zahvaljujući tom bogatstvu prirode gdje se spajajučetiri različita biogeografska područja, Hrvatska jeprema raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta jednaod najbogatijih zemalja u Europi. Nove se vrste otkrivajusvake godine.Kada je riječ o broju biljnih vrsta, Hrvatska spadameđu tri vodeće europske zemlje. Mnoge vrste postojesamo ovdje, nema ih nigdje drugdje na svijetu.Hrvatska je posljednje ledeno doba, koje je uzrokovalonestanak većine europskih divljih vrsta prije 10 do15 tisuća godina, prošla relativno netaknuta. Mnogesu biljke na mjestima poput Velebita i Biokova „relikti“,što znači da tu nesmetano rastu već milijunimagodina. Hrvatska je također dom značajnim populacijamarijetkih sisavaca koji su ugroženi u drugimdijelovima Europe. Gotovo polovica svih ptica u Europi(više od 230 vrsta) gnijezde se u Hrvatskoj, a joših više tu zastaje tijekom godišnje selidbe. Morski jeokoliš jedan od najbogatijih i najčišćih na Sredozemlju.Više od 65 posto svih poznatih vrsta riba u Sredozemljupojavljuju se u hrvatskom dijelu Jadrana.Svu tu biljnu i životinjsku raznolikost treba zaštititi jerona pripada ne samo hrvatskom, nego i europskombiološkom bogatstvu. Tome služi ekološka mreža“Svako područje se posebnoizdvaja zbog određenogstanišnog tipa ili vrste.Primjerice, kad govorimo ozaštiti ptica, riječ je o velikim područjimanužnim za opstanak jedne vrste. Ljudi u EUdobivaju poticaj za odgodu košnje livade dabi se primjerice ptica kosac mogla uspješnognijezditi u vlažnim travnjacima. Dakle,dovoljno je samo odgoditi košnju. Za svakose stanište i vrstu moraju sagledati potrebekako bi oni dugoročno opstali. To moždadjeluje utopijski, no čini se da funkcionirai neke vrste zahvaljujući toj mreži većpokazuju trend rasta.“JASMINKA RADOVIĆ, voditeljica projekta,Državni zavod za zaštitu prirode8

POGLED IZ EU: Zaštita bioraznolikostiGubitak bioraznolikosti nepovratan je proces te se Europska unija još od 1970. godine zalaže za zaštitu prirode. Danas se teži na realizaciji cilja ozaustavljanju gubitka bioraznolikosti na našem kontinentu do 2010. godine. Dostizanje tog cilja traži od svih u Uniji suradnju kako bi se osiguraloodržavanje zdravih ekosustava. Kamen temeljac europske politike za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti je mreža Natura 2000, europska mreža zazaštitu prirodnih područja, najvrednijih staništa i ugroženih vrsta. Mreža Natura 2000 pokriva oko 20 posto ukupnog teritorija Unije. Prema straživanjimajavnog mnijenja, većina Europljana smatra da je očuvanje bioraznolikosti moralna obveza koja se tiče sadašnje generacije.www.ec.europa.eu/dgs/environmentnazvana NATURA 2000. Riječ je o području na kojemse štiti sve ugroženiji europski biljni i životinjski svijet.Ta najveća mreža za zaštitu prirode u svijetu, koju je2001. godine pokrenula Europska unija, danas štiti25.000 lokaliteta i pokriva petinu Unije, a nastojiosigurati da sve životinje, biljke i staništa opstanu.Kada uđe u EU, svaka država članica doprinosiproširenju mreže NATURA 2000 određivanjemPosebnih područja zaštite. Da bi se takva ekološkamreža uspostavila u Hrvatskoj potreban je čitavniz dorada postojećeg Zakona o zaštiti prirode, jerpravosuđe različitim tumačenjima istih propisačesto ide na ruku prekršiteljima, čime posrednopotiče bespravnu gradnju i nepovratno uništenjeveć zaštićenih područja.Projekt ekološke mreže zaštićenih područja uHrvatskoj mora biti završen do pristupa zemlje Europskojuniji. Tome služi projekt iz fonda PHARE, vrijedan1,6 milijuna eura, koji financira EU, a provodiDržavni zavod za zaštitu prirode. Zavod je pripremiopopis mogućih hrvatskih područja ekološke mrežekoji obuhvaća 1142 lokaliteta na 45 posto hrvatskogteritorija, te predlaže zaštitu oko 250 vrsta i 70stanišnih tipova.Uz niz radionica, na kojima će sudionici dobiti sveinformacije o područjima uključenim u projekt,pripremaju se i planovi upravljanja za dva potencijalnalokaliteta mreže NATURA 2000 - Vranskojezero i Jasen te Velike zvijeri u Gorskom kotaru,koji će u budućnosti biti primjer ostalim lokalitetimaekomreže u Hrvatskoj.NATURA 2000 u praksiCilj ekološke mreže NATURA 2000 nije, dakle, potpunozaustaviti gospodarske djelatnosti, nego odreditimjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da sepritom očuvaju rijetke vrste i staništa. NATURA 2000nije strog rezervat, već su tu moguće i gospodarskedjelatnosti, čime Hrvatska postaje jedan veliki nacionalnipark Europske unije. Kako to u praksi izgleda?S jedne strane hvatanje, namjerno ubijanje ili skupljanjepropisanih biljaka i životinja strogo je zabranjeno.S druge strane, omogućene su normalnepoljoprivredne aktivnosti, ali u skladu s prirodnimokolišem. To primjerice znači da je moguće odgoditikošnju na nekoliko dana da bi se zaštitila ptičja gnjezda,smanjiti količine pesticida, povećati raznolikostpoljoprivrednih proizvoda, očuvati starinske maslinikei voćnjake, koristiti proljetne usjeve za pokrivanjetla, poticanje određenih poljoprivrenih aktivnostikoji potiču rast biokultura, primjerice ovčarstva. Jedanod dobrih primjera kako bi to izgledalo je i otokPag. On je iznimno dobar primjer zaštite biološkeraznolikosti na mediteranskom području Hrvatske.Očuvane livade i pašnjaci poticaj su za razvojovčarstva koji daje iznimno kvalitetne proizvode sirai mesa. Time je tradicionalna poljoprivreda našla svojinteres u zaštiti prirode.REZULTATI• Potpora hrvatskiminsitucijama u usklađivanjus EU Direktivom ostaništima i Direktivomo pticama• Konzultacije o prijedlogupodručja ekološke mrežeNatura 2000 u Hrvatskojkoji je izradio DZZP. Oneće uključivati širokupubliku i sve interesneskupine u definiranjupodručja te glavnih mjerazaštite, mogućih poticaja ikompenzacijskih mjera zata područja• Razrada plana upravljanjaParkom prirode Vranskojezero i Jasenom• Razrada i početakprovedbe plana upravljanjavelikim zvijerima uGorskom kotaru• Stručno usavršavanje oocjeni utjecaja projekatai programa na područjaekološke mrežeNatura 2000• Kampanja poticanja svijestijavnosti o Natura 20009

Ulaganje u poljoprivrednagospodarstvaTri projekta financirana SAPARD programomNAZIV PROJEKTA:Ulaganje u poljoprivrednagospodarstvaSEKTOR:Sektor proizvodnje voća ipovrćaNAZIV PROJEKTA:Unapređenje prerade itrženja poljoprivrednih iribarskih proizvodaSEKTOR:Sektor ribarstvaNAZIV PROJEKTA:Unapređenje prerade itrženja poljoprivrednih iribarskih proizvodaSEKTOR:Sektor mesaHrana ne raste u dućanu, to nam je svima poznato.Međutim, malo nas je upoznato s osnovama poljoprivredneproizvodnje i njenim trenutnim stanjem, ajoš manje s ruralnim razvojem u Hrvatskoj.Oni koji znaju jesu poljoprivredni proizvođači - i onipojedinačni i oni koji rade u zadrugama i velikimIZVOR FINANCIRANJA:IZVOR FINANCIRANJA:IZVOR FINANCIRANJA:tvrtkama za poljoprivrednu proizvodnju.SAPARDSAPARDSAPARDSAPARD je program kojim se pruža financijskaVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost:303,734 euraEU: 151,867 euraVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost:819,446 euraEU: 409,723euraVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost:508,307 euraEU: 254,153 eurapomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju kako bise omogućilo zemlji kandidatkinji da se pripremiza korištenje sredstava iz fondova zajedničke poljoprivrednepolitike nakon ulaska u punopravnočlanstvo EU.TRAJANJE:2007. – 2008.TRAJANJE:2006. – 2007.TRAJANJE:2006. – 2007.Provedba programa SAPARD u Hrvatskoj je počela2006. godine. Provedbena SAPARD agencija osno-KORISNIK:Fragaria d.o.o.,ZagrebKORISNIK:Arbacommerce d.o.o.,ZadarKORISNIK:Perutnina Ptuj - PIPO d.o.o.,Čakovecvana je unutar Ravnateljstva za tržišnu i strukturnupotporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstvai vodnog gospodarstva. Iz sredstava programaSAPARD projekti se sufinanciraju do 75% (za pojedinemjere do 100% iznosa) kada su korisnici državne10

POGLED IZ EU: Zajednička poljoprivredna politikaRođena prije 50 godina kada su države osnivačice Europske unije izišle iz poslijeratnog perioda tijekom kojeg je nedostajalo hrane, Zajedničkapoljoprivredna politika (ZPP) počela je subvencionirati proizvodnju osnovnih prehrambenih proizvoda. Danas ZPP naglašava izravna plaćanjapoljoprivrednicima kao najbolji način jamstva dohotka za poljoprivredna gospodarstva. Subvencije za proizvodnju sve više nestaju te se zamjenjujuizravnim plaćanjima poljoprivrednicima. Ta plaćanja ovise o pridržavanju ekološkim standardima, sigurnosti hrane, zdravlja životinja i biljaka i očuvanjuzemljišta. Slične prilagodbe će trebati poduzeti i hrvatski poljoprivrednici kako bi se prilagodili tržištu od približno 500 milijuna potencijalnih kupacai kako bi na što bolji način iskoristili sredstva iz izdašnih fondova EU.www.ec.europa.eu/dgs/agriculture“Za pripremu projekta biloje na raspolaganju vrlomalo vremena, ali uz dobrusuradnju i koordinaciju svihslužbi pripremljen je dobar projekt zanešto manje od četiri mjeseca. U njegovupripremu uložili smo stručna znanjasvojih zaposlenika, znanja dobivena naseminarima i predavanjima organiziranimod strane Hrvatske gospodarske komore,Ministarstva poljoprivrede, šumarstva ivodnog gospodarstva kao i HUP-a. ”PREDRAG ŠEGOVIĆ, direktor Perutnina Ptuj - PIPOi javne institucije, a do 50% kada se radi o komercijalnimprojektima.Često ćete čuti od onih koji su aplicirali za SAPARDsredstva da ovaj program „nije za običnog seljaka“ ikako su mnogi za taj posao koristili usluge agencije.Kao jedan od glavnih razloga navedena je vrlo kompliciranaprocedura koju sam poljoprivrednik nemože odraditi. Ipak, kada se posao obavi – isplati se.Iskustva hrvatskih tvrtkiČakovečka tvrtka Perutnina Ptuj-PIPO prva jehrvatska tvrtka s kojom je potpisan ugovor o dodjelisredstava iz programa SAPARD. Ne samo da suse javili na prvi natječaj oglašen još 2006. godine,nego je njihova aplikacija stigla prva među njih 51!Rezultat – potpora od 1,9 milijuna kuna za tri tehničkelinije obrade i pakiranja pilećeg mesa.Tvrtka Fragaria iz Zagreba realizirala je dva projektauz subvenciju SAPARD programa. Mjere supredmet potpore u SAPARD-u, a ova je tvrtka u1. mjeri nabavila “boks” palete za berbu i skladištenjejabuka, a u 2. mjeri obavila opremanje pogona zapreradu i pakiranje voća i povrća. “Nije bilo lako,ali nije ni nemoguće. Samo uporno naprijed izanemariti ponekad suvišno birokratiziranje”, poručujuiz Fragarie.Labinski Arbacommerce dobivena je sredstvausmjerio na kupovinu opreme za preradu i hlađenjeproizvoda od ribarstva. Na pitanje je li je bilo teškoosigurati financiranje iz europskih fondova, odgovarajuda prva faza nije bila teška jer je trebalo popunitiodređene formulare dobivene od SAPARD agencijei zadovoljiti ne previše zahtjevne kriterije.Druga faza, odnosno kontrole kojih je u njihovomslučaju bilo šest, već su bile zahtjevnije, čak iopterećujuće, jer je, kako kažu, bilo dovoljno napravitidvije kontrole da se konstatira ono što se tražilou sljedeće tri ili četiri. „Međutim, kako je to bio prvinatječaj, za razumjeti je da smo se još svi učili!“, kažuu Arbacommercu.Zadovoljni su jer su na ovaj način nabavili opremuza koju bi im redovnim (klasičnim) financiranjemtrebalo nekoliko godina.REZULTATIFragaria d.o.o., Zagreb• Nabava opreme za berbuvoća i povrća: boks paletei prikolce za prijevoz iprihvat• Povećanje proizvodnjevoća i povrća na 1.509 tonaArbacommerce d.o.o., Zadar• Izgradnja i adaptacijaprerađivačkih pogona ukojima se obavlja početnapriprema i prerada ribe iškoljaka• Izgradnja i adaptacijapurifikacijskih centara zaškoljke• Izgradnja i adaptacijapogona za grijanje• Povećanje proizvodnjemorske, svježe i smrznuteribe na 1.423 tonaPerutnina Ptuj - PIPO d.o.o.,Čakovec• Nabava opreme zaklaonice i sterilizaciju• Povećanje proizvodnjemesa i mesnih prerađevinana 280 tona11

Ulaganjem do očuvanjaautohtonih životinjskih vrstaPastrve i turistiNAZIV PROJEKTA:Pastrve i turistiSEKTOR:Razvoj poslovne infrastuktureLička ljepotica – rijeka Gacka! U divljem i ponekadsurovom krajobrazu ona, za razliku od svojih sestaraiz krševitih krajeva – sporo teče. Čista i plodna, Gackaje domom 25 vrsta bilja i čak 17 životinjskih vrsta. Akraljica ove rijeke je - potočna pastrva!Iako se oduvijek sumnjalo da je „naša“ pastrvaposebna, istraživanja znanstvenika laboratorija zaihtiopatologiju i biološke materijale Instituta RuđerBošković pokazala su da je pastrva iz Gacke autohtona.Autohtona ne znači da je jedinstvena na svijetu,IZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2005VRIJEDNOST:630, 222 eura (75% EU)TRAJANJE:2007. – 2008.KORISNIK:Grad Otočac, partneri - Gacka d.o.o.,HGK ŽK Otočac, TZG Otočca,suradnik - Institut Ruđer Boškovićwww.pastrveituristi.otocac.hr12

POGLED IZ EU: Ribarska politikaRibarska industrija EU-a druga je po veličini u svijetu. Godišnje osigurava oko 7.3 milijuna tona ribe i zapošljavaju više od 400.000 ljudi. Prioritet ribarskepolitike EU-a je postići ravnotežu između ribarske industrije i održivog eko-sustava. Za razdoblje 2007.-2013. godine, Europski ribarski fond ima naraspolaganju 3.85 milijardi eura koje se mogu potrošiti na prioritete postavljene od strane zemalja članica, temeljene na njihovim vlastitim odlukama otome što im je najviše potrebno. Novac se može iskoristiti za morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakulturu, organizacije proizvođača, sektor procesiranjai marketinga, te za ekonomsku diverzifikaciju u ribarskim zajednicama.www.ec.europa.eu/dgs/fisheries“U nove projekte ćemoulaziti s manje straha i s višesamopozdanja jer smo navlastitom iskustvu vidjeli daprovođenje EU projekata ne predstavljanepremostivu prepreku. Naprotiv,provođenjem ovih projekata samo još višeučimo i pripremamo se za ulazak u EUili, drugim riječima, unaprijed postajemoravnopravni građani EU-a.”DENIS LONČAR, ravnatelj Hrvatskog centra zaautohtone vrste riba i rakova krških vodanego da oduvijek živi u Gacki i da nije ubačena ljudskomrukom, kao što su primjerice kalifornijska pastrvaili lipljan.Poznata je među sportskim ribolovcima cijelog svijeta.Kao istinska atrakcija, ona predstavlja temeljza razvoj turizma gackog kraja. Ipak, prijetilo joj jeizumiranje! Ove linije potočne pastrve u regiji nemaili se može pronaći u iznimno malom broju jedinki.Rješenje je bio kadrovski i tehnološki centar koji bise brinuo da se to ne dogodi. I tako se iz potrebekrenulo u realizaciju ideje. Hrvatski centar za autohtonevrste riba i rakova krških voda osnovan je2006. godine.Zahvaljujući uspješno implementiranom projektu,kojim je obnovljeno staro mrjestilište i kupljena najnovijaoprema za uzgoj potočne pastrve na izvoruPećina u Ličkom Lešću kraj Otočca, dobila se kvalitetnainfrastruktura za stvaranje jedinstvenog i referentnogznanstveno-stručnog Centra za autohtonevrste riba i rakova krških voda u regiji. Očuvanjeugroženih vrsta slatkovodnih riba i rakova je misija, aedukacija lokalnog stanovništva i suradnja sa znanstvenimustanovama i fakultetima - cilj.Od otvorenja Centra u studenom 2008. godine izGacke je izlovljeno matično jato potočnih pastrvai obavljen prvi mrijest. U idućim mjesecima dolazeprve količine mlađe pastrve, a priprema se i uzgojrakova. Uprava Centra radi na pripremama za edukacije,a uskoro dolaze prve skupine učenika osnovnihi srednjih škola te studenata koji će na terenskimpredavanjima učiti o važnosti očuvanja vrsta teznačenju vode i ribe u ekologiji i životu.Za potrebe provedbe projekta Grad Otočac zaposlioje dvije osobe koje su ostale u radnom odnosu i nakonzavršetka pojekta, a stečenim znanjem pomagatće lokalnoj zajednici u budućim projektima.REZULTATI• Obnova zgrade Centrai bazena za uzgoj riba irakova• Nabavka potrebne opremeza funkcioniranje Centra• Zapošljavanbje ravnateljai tehnologa Centra, anaknadno će se zaposliti iostali djelatnici• Obuka ravnatelj itehnologa za rad• Izrada organizacijske iupravljačke sheme Centra• Obnova znanstvenogistraživanja Gacke i njeneautohtone potočnepastrve• Izrada plana promidžbeCentra i njegovo stavljanjena turističku kartu regije(sinergija znanosti igospodarstva)• Stvoren jedinstvenireferentni Centar u EuropiOsnivači Centra su Grad Otočac, Hrvatska gospodarskakomora, Institut Ruđer Bošković i Gacka d.o.o.Nakon što je Centar pokrenut, bilo je potrebnofinancijski poduprijeti njegove aktivnosti.Kvalitetna priprema projektapola je poslaNaravno, nije bilo lako doći do novčanih sredstavaEuropske unije. Priprema projekta bila je dugoročnai studiozna, s mnogim izmjenama i prilagodbamaprocedurama koje Europska komisija zahtijeva.Činjenica da su izabrani kao jedan od sedam projekataza financiranje putem PHARE 2005 programa,dovoljno govori o kvaliteti projekta “Pastrve i turisti”.13

EU fondovima doeuropskih kupacaPaška sirana - Izgradnja i nabava opreme za mljekareNAZIV PROJEKTA:Paška sirana d.d. - izgradnja i nabavaopreme za mljekareSEKTOR:PoljoprivredaIZVOR FINANCIRANJA:SAPARDVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost: 24,664,948 kunaEU: 10,000,000 kunaPaški sir autohtoni je hrvatski proizvod koji će seuskoro naći u trgovačkim centrima Europske unijei to zahvaljući sredstvima iz fonda Europske unije –SAPARD-a. Njegujući stotinama godina staru tradicijuproizvodnje, paški je sir odavno postao zaštitnimznakom otoka Paga, poznat ne samo u Hrvatskojnego i diljem Europe i svijeta. Izgradnjom novogpogona za proizvodnju sira, skladišni prostor i sveono što je potrebno da bi se zadovoljili uvjeti EU-a,Paška sirana dobila je mogućnost povećanja kapacitetaza proizvodnju ovog specijaliteta. Dosada,naime, nije uspjevala zadovoljiti potražnju kupacau Hrvatskoj, Srbiji i SAD-u. Zahvaljujući dobivenimsredstvima paški sir će se konačno moći naći ina policama europskih trgovina. Prema riječimatehničkog direktora Paške sirane, Ante Oštarića, kontrolastručnjaka iz SAPARD agencije bila je vrlo strogai nakon nekoliko inspekcija ocijenili su da sve funkcionira.U konačnici, Paška sirana dobila je najvećimogući iznos potpore u iznosu od 10 milijuna kunanepovratnih sredstava za izgradnju novog pogona.To je ujedno i prvi otočni pogon u Hrvatskoj kojije izgrađen uz pomoć sredstava iz pretpristupnihfondova EU-a.TRAJANJE:2007. – 2008.KORISNIK:Paška sirana d.d.14

POGLED IZ EU: Sigurnost hrane i zaštita potrošačaCilj je brige za sigurnost hrane postići visoki stupanj sigurnosti ljudskog zdravlja i interesa potrošača primjenom integriranog pristupa “od poljado stola”, uključujući sve sektore lanca. Načela europske politike sigurnosti hrane zadana su Bijelom knjigom o sigurnosti hrane. Provedbom togopsežnog dokumenta u europsku se legislativu uvodi 80 novih mjera koje čine nov zakonodavni okvir za prehranu životinja, zdravlje i dobrobitživotinja, higijenu, aditive, zaslađivače, zagađivače i taloge, arome, genetski modificirane sastojke u hrani te zračenja i pakiranje. Bijelom se knjigomtakođer uvodi mehanizam nadzora provedbe zakonodavstva za koje je zadužena Europska komisija u suradnji s tijelima na nacionalnoj razini.www.ec.europa.eu/dgs/health_consumer“Na gradnju novog pogona odlučili smo se nakon što se ukazala potreba zapoboljšanjem uvjeta proizvodnje u starom pogonu. Naime, u uređenje starogpogona trebalo je uložiti dosta sredstava, a tada su krenule informacije opretpristupnim fondovima EU-a za ovakve projekte. Izgradnju novog pogonasmatrali smo boljim rješenjem nego preuređenje starog jer bi to iziskivalo gotovo jednakosredstava, a ne bismo dobili ovakav pogon kakav sada imamo. Ovim pogonom prije svegadobivamo mogućnost kvalitetnije i veće proizvodnje. Proizvodnja sira povećat će se za oko30 posto. Imamo dvije proizvodne linije od kojih je jedna samo za paški sir, a druga za ostalevrste sireva. Treba posebno naglasiti veliku investiciju od 600 000 eura za izgradnju biološkogpročišćivača, što je u skladu s visokim ekološkim standardima EU-a. U novom pogonu uvjetirada su znatno bolji nego u starom, a za njegovo funkcioniranje trebat ćemo vrhunske,obrazovane stručnjake. I to je za ovo naše područje vrlo bitno jer je svako novo radnomjesto važno.“Autentičnost nastala prožimanjemkrajolika i stoljetne tradicijeObjašnjavajući kako nastaje sir, u Paškoj sirani će napomenutikako su u postupku proizvodnje paškogsira zadržane drevne liburnske tehnologije mužnje,sirenja i dozrijevanja sira tijekom cijele godine.Posebnost okusa paškog sira rezultat je krajolikau kojem nastaje: otok Pag je kršovit, škrt travom,pokriven slojevima posolice koje razbacuje buratijekom zime. Takvu travu pasu paške ovce i upravozbog te mješavine trava raznih okusa s primjesommorske soli mlijeko paške ovce je izuzetno,specifično i ne može se proizvesti nikakvim umjetnimnačinom. Autentičnost paškog sira potvrđena jebrojnim međunarodnim priznanjima za kvalitetu.ANTE OŠTARIĆ,tehnički direktor Paške sirane d.d.Tradicija spravljanja sira sačuvana je i raširena upravozahvaljujući najvećoj i najstarijoj otočnoj mljekari naotoku Pagu, osnovanoj 1946. godine, koja godišnjeproizvede 120 tona paškog sira. No, osim ovogspecijaliteta, Sirana godišnje proizvede i oko 720tona drugih vrsta sireva, poput Dalmatinca, Primorcai Paškog trapista. No, još uvijek ne može zadovoljitipotražnju na tržištu. Stoga osim što posjeduje vlastitostado s oko 3000 ovaca, Sirana mlijeko otkupljujeod još 250 ovčara kooperanata.Svi oni sudjeluju u proizvodnji autentičnog otočkogproizvoda i ne boje se konkurencije na tržištu Europskeunije jer znaju da nude proizvod koji prenosi jedinstvenutradiciju paškog okusa diljem europskogkontinenta.REZULTATI• Izgradnja novogproizvodnog pogona,skladišnog prostora ibiološkog pročišćivača napovršini od 1700 metaračetvornih• Povećana prerada mlijekas 30.000 litara na 50.000litara dnevno• Povećana proizvodnja sirana 1.000 tona godišnje; 30posto više nego do sadpovećana konkurentnost iizlazak na europsko tržište15

Oživljavanje zaboravljenihpovijesnih putevaParenzana – put zdravlja i prijateljstvaNAZIV PROJEKTA:Parenzana – put zdravlja i prijateljstvaSEKTOR:Prekogranična suradnjaIZVOR FINANCIRANJA:INTERREG IIIAVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost: 174.170 euraEU: 153.126 euraPočetkom prošlog stoljaća 123 kilometra uskotračnepruge spajalo je Trst i Poreč. U 33 godine postojanja,od 1903. do 1935., ta pruga, od milja zvana „Parenzana“,prolazila je kroz nekoliko različitih država.Ukinuta je zbog nerentabilnosti, zbog bržih i jeftinijihcestovnih oblika prijevoza. Vozni park je rasprodan, atračnice su skinute. Ostali su mostovi (11), tuneli (8),vijadukti (6), željezničke stanice, a trasu je progutalavegetacija. Ipak, nekih stotinu godina nakon njenognastanka, rodila se ideja...Bila je to ideja o revitalizaciji Parenzane, nazvana Putzdravlja i prijateljstva, koja bi bila namijenjena za rekreacijskei turističke svrhe, a koja bi nastala u suradnjisa slovenskim partnerima.Ubrzo potom pokrenuto je potpisivanje pismanamjere o potpori projektu, a svoj su potpis dali svigradovi i općine na području kojih trasa prolazi. Parenzanaje početkom 20 st. povezivala 33 istarska mjesta,tako da bi u današnje vrijeme prolazila teritorijemItalije (13km), Slovenije (32km) i Hrvatske (78km).TRAJANJE:2006. – 2008.KORISNIK:Istarska županija, partner– grad Koparwww.parenzana.net16

POGLED IZ EU: Prekogranična suradnja – dio regionalne politike EUPrekogranična suradnja sastavni je dio regionalne politike Europske unije. Regionalna politika EU osmišljena je kako bi se unaprijedila ekonomskai socijalna kohezija i smanjile razlike u stupnju razvoja različitih europskih regija. U tom smislu, EU strukturnim i pretpristupnim fondovima pomažei prekograničnu suradnju kako na svojem teritoriju, tako i među zemljama kandidatkinjama. Smisao je prekogranične suradnje, naime, umanjitinegativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni razvoj pograničnih područja. Stoga su korisnici projekata prekogranične suradnjelokalni i regionalni sudionici u pograničnim područjima.www.ec.europa.eu/dgs/regional_policy“Drago nam je da je, nakonuspjeha ovog projekta, sadakandidran i projekt PARENZANAII s glavnim ciljem revitalizacijestare željezničke pruge Parenzane odVižinade do Poreča, posljednje dionicetrase koja do sada nije bila revitaliziranapretvaranjem iste u biciklističku i pješačkustazu.“DENIS IVOŠEVIĆ, pročelnik Upravnog odjela zaturizam Istarske županije i voditeljprojekta ParenzanaPartneri - Grad Kopar (partneri Općine Izola i Piran)i Istarska županija (partner biciklistički klub MTB Istra- Pazin) prijavili su projekt i zatražili europsku financijskupotporu za rekonstrukciju i promociju dijelaParenzane kroz Hrvatsku (60km) i Sloveniju (20km).Novo lice stare ljepoticeOzbiljnim i odgovornim pristupom prijavi projektaispunjeni su svi uvjeti za dobivanje financijske potporete su sredstva odobrena. I onda se krenulo.Teren je zahtijevao velike infrastrukturne radove:čišćenje trase od vegetacije, postavljanje signalizacijskihtabli i montiranje sigurnosnih ograda navijadukte.Cilj je ostvaren! Šezdeset kilometara Parenzane uHrvatskoj je revitalizirano – pretvoreno u biciklističkui pješačku stazu. Na jednom od vijadukata postavljenaje sigurnosna ograda. Signalizacijske table nalazese na 60 kilometara dužine trase. Na njima su oznakesmjerova kretanja, objekata na trasi (tuneli, vijadukti)te šest velikih info tabli s kartom.Parenzana sada ima dva muzeja - uz postojeći u Izoli,otvoren je i muzej Parenzane u Livadama.Parenzana je postala brand! Interes domaćih istranih tour operatera raste. Trasa sada povezujeostale tematske putove (vinske ceste, ceste maslinovogulja itd.) u jednu cijelinu, kao i najljepša mjesta uunutrašnjosti Istre (Grožnjan, Motovun, Vižinada).U okolici se otvaraju biciklistički hoteli, konobes nazivom Parenzana, obiteljski hoteli, restaurirajuse ruralne vile. Povećan je broj sportskih iostalih događanja na trasi (MTB utrke, duatloni,pješačenja, tematske ture, team-buildinzi, radioniceu prirodi itd.).Parenzana je „preko-granična“ a njena perspektiva –bezgranična!REZULTATI• Revitalizirano 60 km trasestare željezničke prugeParenzane – pretvorenou biciklističku i pješačkustazu• Postavljeno 39 kom infosignalizacijskih tabli soznakama smjerovakretanja, objekata na trasi(tuneli, vijadukti), te 6velikih info tabli s kartomParenzane i altmetrijom(nadmorske visine idužine)• Izrađene 2 studijeo daljnjem razvojuParenzane• Otvoren muzej Parenzaneu Livadama, uz postojećiu Izoli• Izrađene 2 višejezičneinternet stranicewww.parenzana.net iwww.parenzanamuseum.si• Izrađen DVDdokumentarac o Parenzani– dupli DVD na 4 jezika• Osmišljen i izrađenParenzana Code Kit(enigmatski turističkivodič)• Povezivanje s ostalimtematskim putovima(vinske ceste, cestemaslinovog ulja itd.) uintegriranu cijelinu itd.Ove je radove pratitila promocija i edukacija - pokrenutaje internet stranica, produciran DVD dokumentarac.Tiskane su biciklističke karte, letci, brošure iParenzana Code Kit (enigmatski turistički vodič).17

Unaprijeđenje prevencijebolestiMisli o sebi: samo rano otkriveni rak dojke uspješno se liječiNAZIV PROJEKTA:Samo rano otkriveni rak dojkeuspješno se liječiSEKTOR:Civilni sektorIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:219.336 euraTRAJANJE:2007. - 2008.KORISNIK:Udruga Edukacijom protiv raka dojkeZagrebačke županijeGodišnje od raka dojke u Hrvatskoj oboli oko 2900žena, a 900 žena godišnje umre od ove zloćudnebolesti. Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena,a zauzima i prvo mjesto na ljestvici svih smrtnosti odraka u Hrvatskoj.“Tu se ne radi samo o 950 ili2300 žena, već o tolikom brojuobitelji na koje ta bolest utječe.Nažalost, žene nisu dovoljnoosvještene i ne razmišljaju dovoljno o tome,stalno je prisutan stav da se to događanekome drugom. Zato je bitno da širazajednica shvati da se rak ne događa samoženama iznad 50. godine života, kao što jeto uvriježeno u javnosti. Posebice je bitansamopregled, stoga je nužno da su se smetodama prevencije upozna što veći brojmladih djevojaka, još od 4. razreda srednješkole, jer nitko ne može brinuti o našemzdravlju tako kao mi sami.“ĐURĐA DEHIN, Predsjednica Udruge Edukacijomprotiv raka dojke Zagrebačke županijeStope učestalosti i smrtnosti u posljednjih desetakgodina u stalnom su porastu, a rastu s dobi bolesnica.Povrh toga, dobna se granica rizične skupine, premaposljednjim istraživanjima, snizila.U Hrvatskoj postoje samo četiri mobilna mamografa,a žene nisu dovoljno educirane o ovoj opakoj bolesti.Kako bi informacije o prevenciji raka dojke došledo što većeg broja žena, Udruga Edukacijom protivraka dojke Zagrebačke županije pokrenula je projektfinanciran sredstvima Europske unije kojim su organiziranibesplatni ultrazvučni pregledi žena između30 i 40 godina, besplatni mamografski pregledi ženaizmeđu 40 i 50 godina, ali i edukacije mladih žena.Zagrebačka županija jedina je županija u Hrvatskojkoja posjeduje mobilni mamograf. Program prevencijerealizira se već petu godinu, a provode ga članiceudruge koja postoji od 2001. godine.Koliko je ovaj projekt važan, pokazala je i prva godinaprovođenja projekta: od 1987 pregledanih žena, njih58 upućeno je u Centar za bolesti dojke. Rak dojke je18

POGLED IZ EU: Zdravstvena politikaSvaka zemlja članica slobodna je sama odlučivati o zdravstvenoj politici koja nabolje odgovara nacionalnim okolnostima i tradicijama, no sve dijelezajedničke vrijednosti. One uključuju pravo svih na jednake visoke standarde javnog zdravstva i jednakost u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti.Važno je napomenuti da svi građani EU imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na cjelokupnom terotoriju Europske unije. U svrhu rješavanja zajedničkihizazova, EU godišnje troši više od 50 milijuna eura na aktivnosti za poboljšanje naše zdravstvene sigurnosti, promicanje zdravlja – uključujućismanjivanje nejednakosti te pružanje više informacija o zdravlju. EU je osigurala 6 milijardi eura za istraživanja u području zdravlja za razdoblje između2007. i 2013. godine.http://ec.europa.eu/health-eu/health_problemsu velikom postotku izlječiv ako se na vrijeme otkrije.Najbolji oblik kontrole je redoviti samopregled, jerupravo žene same najčešće primjećuju promjene.Gotovo 90 posto raka dojke otkriju upravo ženesamopregledom za koji trebaju biti educirane. No,uz samopregled važne su i dijagnostičke metodeultrazvuka za mlađe žene te mamografija od 40.godine života. Pravovremeno postavljena dijagnozamože spasiti život, a trendovi pokazuju da se sveviše pojavljuju tumori koji nisu ni klasičnog podrijetlaniti oblika.Mamografi spašavaju životeOvaj projekt uključuje i organizirane radionice,medijske nastupe i javne forume kako bi štoveći broj žena osvijestio problem ove bolesti kojamože imati i smrtne posljedice. Na radionicamasudionice uče kako mogu smanjiti rizik oboljenja,kako se radi samopregled i kako mogu primijetitisimptome bolesti.REZULTATI• Obaviti 4.500mamografskih snimanja• Napraviti 1.000 plaćenihultrazvučnih pregleda• Uključiti 6.500 ženaeduciranih za metodusamopregleda u dobiod 18 do 49 godina sprebivalištem na područjuZagrebačke županije• Obučiti 13 trenera zaedukacije ranog otkrivanjaraka dojke• Proizvesti i dsitribuirati10 000 brošura o prevencijiraka dojkePrema riječima predsjednice Udruge Đurđe Dehin,u sklopu projekta edukaciju su prošle i djevojkečetvrtih razreda svih srednjih škola u županiji, aodaziv je bio izniman.O korisnosti ovog projekta govori i podatak da suzemlje, koje su se pokazale najefikasnijim u prevencijiraka, upravo one koje imaju razvijenu mobilnumamografiju. Mobilni mamograf može doći u svapodručja, što je posebice važno za ona ruralna gdjenisu dostupni specijalisti ginekolozi.Statistika Udruge edukacijom protiv raka dojke pokazujeda 50 posto žena iz ruralnih područja u dobi od45 do 65 godina prvi put obavi mamografiju tekkada mamograf dođe k njima. No, kako je najboljinačin liječenja prevencija uz dijagnostiku, nužno jenastaviti sa sličnim projektima.19

Međueuropsko povezivanjeza gospodarski razvojObnova željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granicaNAZIV PROJEKTA:Obnova željezničke pruge Vinkovci -Tovarnik - državna granicaSEKTOR:Obnova infrastruktureIZVOR FINANCIRANJA:ISPAVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost: 75.761.000 euraEU: 28.789.180 euraTRAJANJE:2006. - 2010.KORISNIK:Hrvatske željeznice d.d.Kada se završi obnova pruge Vinkovci – Tovarnik –državna granica, stanovnici Vukovarsko-srijemskežupanije, ali i svi putnici na toj relaciji s pravom ćemoći reći da uživaju u željeznici 21. stoljeća.Obnovom ovog dijela željezničke pruge Vukovarskosrijemska županija priključit će se na prometnekoridore te postati dijelom Europske unije. Obnovaželjezničkih pragova, izgradnja nove signalizacije,preuređenje željezničko-cestovnih prijelaza, elektrifikacijai uspostava napredne telekomunikacijsketehnologije omogućit će putnicima sigurnu vožnjudo 160km/sat, a 10 obnovljenih željezničkih kolodvoračekat će putnike u ugodnom ambijentu kakvepoznaju putnici u drugim europskim zemljama.Ovaj ambiciozan projekt, vrijedan 75 milijuna eura,najveće je ulaganje Europske unije u Hrvatskoj.Iz programa ISPA osigurano je 28,7 milijuna euranepovratnih sredstava, dok se ostatak „pokriva“ iz“Preduvjet za korištenje fonda jest strategija ISPA, koju je Hrvatska već izradilai poslala na ocjenu Europskoj komisiji. Njezina je ocjena pokazala ono što smoi sami znali – putem ISPA fonda može se financirati ne ono što je lako, negosamo ono što je teško. Zato će najveći dio izdašnog ISPA „kolača“ biti usmjerenna restrukturiranje Hrvatskih željeznica te izgradnju ekonomski isplative infrastrukture.Prvi ISPA projekt koji je spreman „povući“ sredstva upravo je rekonstrukcija željeznice. Bitnoje da budemo dovoljno sposobni da „povučemo“ što više novca iz tog fonda jer, ako ga neiskoristimo, on je za nas nepovratno propao. A sve je to tek uvod i vježba za „povlačenje“novca iz mnogo izdašnijih europskih fondova predviđenih za članice EU. Ulagat će se, dakle,najviše u ono što je socijalno osjetljivo i čemu treba najviše prilagodbi.“ROMANA PALČIĆ, voditeljica Radne skupine za pripremu pregovora za poglavlje Transeuropske mreže20

POGLED IZ EU: Prometna politikaProjekti vezani uz razvoj transeuropskih mreža vezani su uz ideju stvaranja zajedničkog tržišta, a odnose se na uspostavu zajedničke prometne,energetske i telekomunikacijske infrastrukture unutar Europske unije. Naime, bez moderne infrastrukture nije moguće uspostaviti slobodan protokroba, usluga i radnika. Europske prometnice osiguravaju slobodno kretanje ljudi i dobara kao sastavnice funkcioniranja zajedničkog tržišta. PlanEuropske komisije vezan uz prometnu infrastrukturu je modernizacija postojećih prometnih pravaca za sve vrste prometa i gradnja novih u prometnoslabije povezanim regijama. Ostvarenjem prioritetnih projekata do 2020. godine uključivati će 89.500 km cestovnih prometnica, 94.000 km željezničkihpruga, 11.250 km unutarnjih vodenih putova sa 210 riječnih i 294 morskih luka te 366 zračnih luka.www.ec.europa.eu/dgs/energy_transporthrvatskog državnog proračuna. Zbog dobro provedenihnatječaja konačna je investicija koštala 60milijuna eura, pri čemu udio sredstava iz EU ostajenepromijenjen, ali se davanje novaca hrvatskih poreznihobveznika smanjilo za 15 milijuna eura.Privlačenje prometa i novihulaganjaPosljedice ratnih razaranja vidljive su i danas naprometnoj žili kucavici ove županije. Prometovanjeovom dionicom još uvijek nije normalizirano, posebicekad je riječ o prometnoj signalizaciji, a zbogoštećenja pruge nastalih tijekom Domovinskog ratapromet teče brzinom od svega 30-40 km/sat.Osim znatnog skraćenja vremena putovanja, za svegagodinu dana, dakle 2010. godine, kada se planiradovršiti obnova pruge, stanovnici i putnici kroz ovužupaniju moći će se osjećati dijelom Europske unije,budući da je željeznička trasa koju pokriva ovaj projektujedno i dio koridora X. koji povezuje austrijskiSalzburg s grčkim Solunom i pripada Transeuropskimmrežama. Te mreže povezuju Europu prometnimkoridorima u koje je Hrvatska uključena od1997. godine.Hrvatskom danas tako prolaze dva cestovnoželjezničkakoridora: V. (Budimpešta – Zagreb –Rijeka i Budimpešta – Osijek – Ploče) i X. (Ljubljana– Zagreb – Beograd – Solun i Zagreb – Krapina –Maribor – Graz), a VII. riječni koridor uključuje Dunav.„Dobivanje” tih smjerova ne znači samo povlačenjenovca iz europskih fondova, nego i privlačenje prometa,a time i investicija.Hrvatska danas surađuje sa sedam država kojima prolazita cestovno – željeznička mreža. Takve prometnemreže ujedno omogućavaju veliko tržište, što pojeftinjujeusluge i proizvode te osigurava veću kvalitetui bolju ponudu za putnike, budući da prijevozniketjera na tržišno ponašanje i nuđenje usluga boljih odkonkurencije.Promet je tehnološki napredna grana čiji se standardii pravne regulative neprestano mijenjajui prilagođavaju novim tehnologijama, što jeteško i skupo pratiti, ali je to važan sektor za razvoj.Promet generira znatan dio gospodarstvai vidljivo se odražava na kulturu i kvalitetusvakodnevnog življenja.REZULTATI• Stvoriti uvjete zapovećanje brzine vlakovaod izvorno projektiranih na160km/h• Elektrifikacija - Ovakomponenta projektauključuje izmještanjekontaktne mreže dužčitave dionice do državnegranice sa Srbijomkako bi ona odgovaralaobnovljenom kolosijeku.Aktivnosti uključuju izamjenu uređaja gdjeto zahtijeva promjenageometrije kolosijeka.• Signalizacija - Podovom komponentommodernizirat će se ratomoštećena signalizacijate postojeći uređajipružnog bloka. Radovi nasignalizaciji obuhvaćajupostrojenja, ormariće zasmještaj opreme uz prugui sigurnosne uređaje.• Željezničko-cestovniprijelazi - Na šestželjezničko-cestovnihprijelaza izvršit će semodernizacija uređaja zaautomatsko podizanje ispuštanje branika za brzinu160km/h• Telekomunikacije -Projektne aktivnostiobuhvaćaju i obnovuinfrastrukture telefonskihuređaja• Željeznički kolodvori - Natrasi je smješteno desetželjezničkih kolodvora,odnosno štajališta. Radovina kolodvorima uključujuobnovu zgrada, perona inadstrešnica te rasvjetu ipješačke prijelaze.21

Ulaganje u sigurnijuzajedničku granicuPriprema za provedbu Schengenske pravne stečevineNAZIV PROJEKTA:Priprema za provedbu Schengenskepravne stečevineSEKTOR:Modernizacija pravosuđaIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2005VRIJEDNOST:EU: 1.000.000 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Ministarstvo unutarnjih poslovaUnutar Europske unija ne postoje granice, što značida građani mogu slobodno putovati, bez pokazivanjaosobnih iskaznica ili putovnica, a tvrtke moguslobodno trgovati, bez dodatnih carina jer se nalazeunutar jedinstvenog tržišta. To znači da protok ljudii kapitala, mogućnosti davanja raznih usluga i trgovanjerobama funkcioniraju sasvim slobodno, bez dodatnihtroškova i komplicirane administracije. Svakadržava koja graniči s ne-članicom Europske unijesvojom granicom predstavlja vanjske granice Europskeunije. Zbog toga EU ima izniman interes zaštititisvoje vanjske granice kako bi njeni građani mogliuživati u slobodi i sigurnosti putovanja, poslovanja,življenja i rada diljem Unije.Tim se pitanjima bavi tzv. Schengenski sporazumkoji podrazumijeva slobodan protok ljudi i roba unutargranica EU, ali i strogi nadzor granica sa zemljamakoje nisu članice EU.Stoga je bitno da države koje će postati dijelomeuropske ujedinjene obitelji na vrijeme pojačajusigurnost svojih granica. Za to dobivaju snažnu“Zbog svojega zemljopisnogpoložaja, Hrvatska će imativeoma važnu ulogu uosiguranju vanjskih granicaEU-a. Hrvatska se nalazi na tzv. balkanskojruti ilegalnih migracija i krijumčarenja roba.Hrvatska, međutim, nije odredišna, negotranzitna zemlja. Zahvaljujući suradnji spolicijskim službama država članica EU-a,u Hrvatsku dolaze stručnjaci koji pružajutehničku pomoć u educiranju kadra i pomoću lociranju problema. Intenzivirano jesprječavanje ilegalnih ulazaka u Hrvatskui u padu je broj takvih prelazaka, a sređenje i zakonski okvir za suzbijanje ilegalnihmigracija. Balkanska se ruta nikada nećeugasiti i uvijek će biti zanimljiva. No, ciljje učiniti nezakoniti prelazak granice štotežim.“mr. sc. FILIP DRAGOVIĆ, pomoćnik ministraunuatrnjih poslova i koordinator za EU uMinistarstvu unutarnjih poslova22

POGLED IZ EU: Pravda, sloboda i sigurnostOva politika Europske unije odnosi se na tri područja. Pravda podrazumijeva pravosudnu suradnju u rješavanju građanskih i kaznenih pitanja, slobodase odnosi na kretanje osoba, migracije i vize, a sigurnost primarno obuhvaća policijsku i carinsku suradnju u svrhu borbe protiv organiziranog kriminala iterorizma. Potpisivanjem Schengenskog sporazuma 1995. godine postepeno se stvaralo područje bez unutarnjih granica, poznatije kao Schengenskopodručje. Danas ukupno 22 EU zemlje, plus Norveška, Island i Švicarska u potpunosti primjenjuju Schengenski sporazum. No, ono nosi i problemsigurnosti u državama članicama zbog čega Europska unija posebnu pažnju posvećuje mjerama osiguranja vanjskih granica. To predstavlja znatnuodgovornost za nove države članice EU-a koje, zbog svojega geografskog položaja, sada preuzimaju upravljanje velikim dijelovima tih granica.http://ec.europa.eu/justice_home/fsjfinancijsku pomoć i svu potrebnu logistiku Europskeunije. Hrvatska će, kada postane članica, preuzetiodgovornost za sigurnost Unije, što je velik izazovjer time dobiva obvezu jamčiti sigurnost svima kojilegalno putuju i borave na teritoriju Unije. Kakoističe pomoćnik ministra unutarnjih poslova za europskeintegracije i mirovne misije te koordinatorza EU u Ministarstvu unutarnjih poslova, mr. sc. FilipDragović, budući da Hrvatska mora nadzirati višeod 3300 km granice, za ispunjavanje takvih zadaćapotrebno je pripremiti policijski kadar te nabavitiširoki spektar tehničke opreme.Jedan policajac po kilometruzajedničke europske graniceNa temelju kriterija Europske unije svaki kilometarvanjske granice EU mora biti „pokriven“ jednimpolicajcem. Računa se da za takvu „pokrivenost“nedostaje oko 2 000 graničnih policajaca. Tome ćepomoći projekt PHARE 2005 „Priprema za provedbuSchengenske pravne stečevine“ koji je Europskaunija sufinancirala s milijun eura.Tim sredstvima omogućeno je da hrvatska graničnapolicija dobije potrebnu opremu za borbu protivorganiziranog kriminala, šverca oružja, trgovineopojnim drogama, ilegalne imigracije i trgovineljudima. Da bi stroge mjere graničnog nadzoraprofunkcionirale na hrvatskim granicama, nužno jeiskoristiti fondove EU. Ministarstvo unutarnjih poslovakorisnik je velikog dijela fondova EU za potrebejačanja graničnog nadzora. Do sada su odobrena 23projekta vrijednosti oko 50 milijuna eura.Zahvaljujući projektima iz programa CARDS iPHARE, koje je financirala Europska unija, nabavljenisu uređaji za kontrolu dokumenata na graničnimprijelazima i u zračnim lukama, uređaji za noćnopromatranje, plovila za nadzor državne granice na rijekamai moru, ophodna i terenska vozila i motociklite druga tehnička oprema nužna za bolji nadzorgranične policije.Ministarstvo unutarnjih poslova provelo je i drugeprojekte vezane uz reformu azila i graničnu policiju.Izmijenjen je Zakon o strancima u skladu s pravomEU-a, dovršen je Prihvatni centar za strance u Ježevu,a provedena je i obuka stotinjak stručnjaka za borbuprotiv nezakonitih migracija. Uspostavljena jesuradnja s Europolom, a hrvatska se policija iskazalau akcijama suzbijanja ilegalne trgovine oružjem tetrgovine drogom i trgovine ljudima.REZULTATI• Jačanje hrvatske graničnepolicije kroz uvođenjepostojećih standardai prakse EU-a kako bise ispunili zahtjevischengenske zakonodavnepravne stečevine;• Izrada strateškihdokumenata, poputpreciznog plana mjeraza implementacijuSchengenskog akcijskogplana „Strategije razvojagranične policije“ i„Akcijskog plana zaintegrirano upravljanjegranicom“;• Osposobljavanje 25trenera multiplikatora zaprocjenu rizika;• Izrada nacrta novogkoncepta nadzora graniceza posebno područje„Metković“• Generalna procjenapostignuća u upravljanjugranicom u RepubliciHrvatskoj• Održavanje seminara,radionica i stručnihosposobljavanja23

Zaštita voda u gradu načetiri rijekeProgram za vode i otpadne vode KarlovacNAZIV PROJEKTA:Program za vode i otpadne vodeKarlovacSEKTOR:Zaštita okolišaIZVOR FINANCIRANJA:ISPAVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost: 38.000.000 euraEU: 22.500.000 euraTRAJANJE:Do kraja 2010.KORISNIK:Vodovod i kanalizacija KarlovacKoliko smo puta čuli izraz da je „voda izvor života“?A u posljednje vrijeme također često čujemo daje voda sve dragocenija! U konkrentom primjeruKarlovca, grada na četiri rijeke, ta dragocjenostdoista postoji.Počeci izgradnje vodoopskrbnog sustava gradaKarlovca vezani su uz 1914. godinu i gradnju dvajuzdenaca na Borlinu.Danas mreža od oko 600 km pokriva gotovo 100%gradskog područja, a relativno je dobra pokrivenostvodoopskrbom i prigradskih naselja. Zabrinjavajućeje, međutim, što je oko 169 km vodovodnih cijevi odazbest-cementa, sirovinskog sastava koji je potencijalnokancerogen.Procjena je gradske tvrtke Vodovod i kanalizacijada su gubici vode zbog dotrajalosti infrastrukturei do 50%! Ukratko – izmjena dotrajalih cijevi i cijeviod neadekvatnog materijala neophodna jekako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva i smanjilonepotrebno istjecanje.Trenutno se sustavom odvodnje, ukupne dužineoko 117 km, otpadne vode stanovništva i industrijegrada Karlovca nepročišćene ispuštaju direktnou rijeke Kupu i Mrežnicu, rijeke koje će uskorobiti proglašene parkom prirode. ISPA projektom“Ovo je prvi je i najvećiprojekt vezan uz zaštituvodotokova u Hrvatskoj kojise većim dijelom financiraiz bespovratnih sredstva Europske unije.Jedna od posebnosti koja karakteriziragrad Karlovac jesu njegove četiri rijeke i našto su njegovi stanovnici izuzetno ponosni.Ovim projektnom uvelike će se pomoći dase njihova čistoća zaštiti i poboljša. Iakosmo suočeni sa složenošću projekta to nesmatramo problemom nego izazovomkoji ćemo savladati i omogućiti našimgrađanima da na svoje rijeke budujoš ponosniji.“KREŠIMIR VEBLE, dipl.ing.voditelj Jedinice za implementaciju projekta24

POGLED IZ EU: Zaštita okolišaProvedba politike zaštite okoliša temelji se na načelu opreza i načelu preventivnog djelovanja, odnosno na načelima da se šteta nanesena okolišupopravlja prvenstveno na samom izvoru i da je plaća zagađivač. Pri oblikovanju politike zaštite okoliša vodi se računa o dostupnim znanstvenimi tehničkim podacima, stanju okoliša u različitim regijama EU, mogućim koristima i troškovima djelovanja odnosno nedjelovanja, gospodarskom isocijalnom razvoju EU u cjelini i uravnoteženom razvoju njezinih regija. Zaštita okoliša neophodna je za kvalitetu života sadašnjih i budućih generacija.Izazov je kombinirati stalni gospodarski rast na način koji je dugoročno održiv. Politika okoliša Europske unije temelji se na uvjerenju da visoki ekološkistandardi stimuliraju inovaciju i poslovne mogućnosti. Gospodarske, socijalne i ekološke politike blisko su povezane.http://ec.europa.eu/environment/waterREZULTATI„Program za vode i otpadne vode u gradu Karlovcu“riješit će se, između ostalog, ovaj problem jer će seizgradnjom sustava kolektora i pretpumpnih stanicasve otpadne vode dovesti na buduću lokacijuuređaja za pročišćavanje otpadnih voda nizvodnood grada na rijeci Kupi. Obrada otpadnih voda gradaKarlovca i susjedne Duge Rese putem uređaja sbiološkim pročišćavanjem dovest će do poboljšanjakvalitete života lokalnog stanovništva, vodotokova,te zasigurno pozitivnog utjecaja na nizvodne gradove,prvenstveno grad Sisak koji se snabdijeva vodomdirektno iz rijeke Kupe.Veliki posao je pred Gradom i partnerima. Potrebnoje riješiti niz problema u području vodoopskrbe iodvodnje grada Karlovca investirajući u poboljšanjavodoopskrbnog sustava, izgradnju novih kolektora,prepumpnih stanica, centralnog uređaja zapročišćavanje otpadnih voda, nabavku opreme zabolje i učinkovitije održavanje sustava odvodnje,opreme za nadzor nad oba sustava, opreme za otkrivanjeistjecanja vode u vodoopskrbnoj mreži, teniz aktivnosti vezane uz tehničku pomoć neophodnuza sve gore pomenute planirane radnje kao i unadzor nad budući radovima.Sredinom 2009. godine planira se započeti s izgradnjomuređaja za pročišćavanje te sa radovima nasustavima vodopskrbe i odvodnje. Iako je cjelokupniposao veoma složen, u tvrtki Vodovod i kanalizacijad.o.o. Karlovac i gradskoj upravi Karlovca odlučni suu namjeri da ovaj projekt, prvi i najveći takve vrste uHrvatskoj, uspješno završe.Dakle, čaša vode, i to čiste vode, u Karlovcu jest –napola puna.• Ukloniti problemeu području voda iotpadnih voda u graduKarlovcu investirajući uvodoopskrbni sustav,tretiranje vode (glavnikanalizacijski kolektor icrpne stanice, sekundarnii tercijarni kolektori,novo postrojenje zapročišćavanje otpadnihvoda), tehničku pomoć inadzor.• Kroz dugotrajan i detaljanproces pripremanjaprojektne dokumentacijedošlo se do konačnogrezultata: kroz ISPAprogram pretpristupnepomoći Europske unijegradu Karlovcu će seza potrebe rješavanjaproblema u području vodai otpadnih voda osiguratibespovratna sredstva uiznosu od 22,5 milijunaeura. U projektu, čiji jeukupni iznos 36 milijunaeura, sudjeluje i RepublikaHrvatska sa 3, 5 milijuate grad Karlovac s milijuni pol eura, koji će za tajprojekt uzeti i kredit kodEuropske banke za obnovui razvoj (EBRD) u iznosu oddeset milijuna eura.25

Čekanje u redovimazamijenile zemljišne knjigeu svakom domuReforma katastra i zemljišnih knjigaNAZIV PROJEKTA:Reforma katastra i zemljišnih knjigaIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2002, CARDS 2003,CARDS 2004VRIJEDNOST:48.188,27 millijuna euraRH: 10.800.000 euraEU: 11.388.127 euraKredit Svjetske banke: 26.000.000 euraTRAJANJE:2003. – 2010.KORISNIK:Državna geodetska upravai Ministarstvo pravosuđawww.uredjenazemlja.hrPrije samo nekoliko godina u Hrvatskoj su zemljišneknjige upisivane i ažurirane onako kako se tostoljećima radilo – ručno. A onda se odjednom dogodilaprava tehnološka revolucija – zemljišne knjigepostale su svima dostupne putem elektronskihmedija, odnosno interneta. Digitalizacija zemljišnihknjiga i izvod iz zemljišnih knjiga koji se danas dobijeu svega nekoliko minuta u bilo kojem uredu(bilo kojoj gruntovnici tj zemljišnoknjižnom odjeluopćinskog suda), a uvid u stanje vašeg predmetaili izvadak možete obaviti gdje god postoji internetšto zamjenjuje višesatna čekanja u redu samo zainformaciju o nekoj nekretnini ili proceduru dugunekoliko dana. Hrvatski građani, ali i svi oni kojiposjeduju zemljište u Hrvatskoj sada mogu isprintatisvaki zemljišnoknjižni uložak, može se vidjeti stanjeplombi, redoslijed prvenstva i mnogo toga drugogšto je olakšalo komunikaciju s građanima, pojednostaviloi ubrzalo rad zemljišnoknjižnih službenika, referenatai sudaca. Pojačani broj zahtjeva za izdavanjeizvoda, nastao usljed razvoja tržišta nekretnina –spremno je dočekan.Što je najvažnije, digitalizacija je omogućila dazemljišne knjige u bilo kojem trenutku budu dostupnegrađanima. Ipak, zbog trenutnih tehnološkihmogućnosti radi se replikacija baza iz lokalnih uredašto ne daje podatak u realnom vremenu. Zato jeovaj Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra inazvan „Uređena zemlja“, jer simbolizira nastojanjaRH za pouzdano, točno i pravno sigurno stanjepodataka o nekretninama.Naime, ručno vođene zemljišne knjige morale suse ručno i pregledavati, što je dovodilo do njihovogoštećenja, ponekad namjernog i svjesnog. Stalno suprenašane i kopirane, uslijed čega su mnoge postalenečitke, gotovo neuporabljive.Taj višestoljetni sustav i materijal više nije mogaopodnijeti teret suvremenih kretanja i praćenja evidencijao prometu nekretnina. No, na ovaj načinje stvorena pretpostavka za spajanje dva registrau Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjigai katastra (ZIS), odnosno planirano je da biprevođenje podataka započelo u 2010. godini.26

POGLED IZ EU: Unutarnje tržišteJedinstveno tržište Europske čine sloboda kretanja roba, osoba, pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala. Ovo potonje omogućava trgovinu,pogoduje mobilnosti radnika, započinjanje poslovanja i rast poduzeća, što je od interesa za sve građane EU. U slobodu kretanja kapitala spada itrgovanje, nekretninama. Efikasno i sigurno tržište nekretnina temelj je tržišne ekonomije. Kao takvo treba osigurati povjerenje i zaštitu investicija.Upravo su sređene zemljišne knjige jedan od preduvjeta poštenog trgovanja nekretninama, jer na taj način hrvatsko tržište nekretnina postajedjelotvorno i sređeno. Ujedno je to i faktor koji snažno utječe na druge aspekte gospodarstva (poljoprivreda, investicije u industriju i usluge, imovinskaprava itd.) i javne uprave (prostorno planiranje, zaštita okoliša itd.).www.ec.europa.eu/dgs/internal_market“Dostignuti ciljevi Reformezemljišnih knjiga i katastračine samo međukorak douspostave potpuno novogsustava vođenja i korištenja registranekretnina. Stavljanjem ZIS-a u operativnufunkciju koncem 2009. godine, popunomnjegovih baza podataka koje će uslijeditiu 2010. - 2011. godini, povezivanjemširokog kruga vanjskih korisnika, i digitalnaarhiva omogućiti će realizaciju novoginformacijskog sustava koji će zadovoljitisve vrhunske tehnološke, funkcionalne,komercijalne i druge potrebe korisnika.Zato sljedeće godine traže realizaciju većegbroja već pripremljenih Projekata koji činenadogradnju dostignutog sustava, a zašto će sigurno uz vlastite resurse trebati istručna i materijalna podrška svih našihpartnera iz Europske unije. Trebat će jošpuno rada i strpljenja, ali konačni učincipredstavljat će najveću nagradu za savuloženi trud i znanje.“ZORAN AVRAMOVIĆ, načelnik Samostalnog Sektoraza zemljišnoknjižno pravo Ministarstva pravosuđaDigitalizacija katastra i zemljišnih knjiga niz je projekatakoje su zajednički od 2003. financirale Svjetskabanka i Europska unija, pri čemu će ukupnavrijednost konačnih rezultata u trajanju od 7 godinavrijediti više od 50 milijuna eura.U četiri godine – preko 50 milijunakorisnikaDanas digitalizirane podatke imamo u 2 odvojenaregistra i Internet preglednika (www.e-zemljišneknjige.hr i www.katastar.hr), a cilj je u virtualnomokruženju spojiti ta dva registra. Koliko je riječ o iznimnokorisnom, važnom i prihvaćenom projektu, govorii podatak da je e-zemljišna knjiga samo u 2008.poslužila preko 20 milijuna upita, a od puštanja u radprije gotovo četiri godine bilježi više od 52 milijunaupita.U nešto više od tri godine postojanja internetskogpreglednika www.katastar.hr, zabilježeno je gotovo20 milijuna upita od strane građana za pregledomodređenih katastarskih podataka, dok je brojkaposjetitelja ove iznimno korisne stranice još i veća.Trenutačno se u bazi podataka digitalnog katastarskogplana nalazi oko 1 648 katastarskih općinaod ukupnog broja od oko 3 300 općina. Danas jeomogućen uvid u 14,38 milijuna katastarskih čestica,odnosno 16,94 milijuna čestica zemljišta koliko ihpostoji u Hrvatskoj. No, tu digitalizacija ne završava,jer se tijekom 2010. godine planira uvesti i sustav dobivanjapodataka preko mobitela, tako da će svakigrađanin moći na licu mjesta provjeriti stanje svogzemljišta, odnosno katastarske jedinice.Upravo će na ovaj način hrvatsko tržište nekretninapostati djelotvorno i sređeno, posebice kod ubrzanjaupisa nekretnina u ZIS-u.Iako potpuno rješenje problema katastra i zemljišnihknjiga podrazumijeva pravna razrješenja mnogihsporova oko zemljišnih jedinica, njihovom digitalizacijomhrvatski su građani dobili dostupnost i preglednostnad podacima koji se tiče njihove privatneimovine, što im može biti od pouzdane pomoći urješavanju pitanja nekretnina.REZULTATI• Digitalizirano je gotovo100% zemljišnoknjižnihuložaka (verificirano 58%)i informacije o njima sudostupne na Internetukao i informacije otrenutačnom statusuzemljišnoknjižnihpredmeta.• Stranke koje nemajupristup internetu, servisneinformacije mogu dobitina telefonskim putem na062 72 72 73 (0,28 kn/min)• Svi pisani podaci katastra(katastarskog operata) sudostupni su na Internetu• Od kolovoza 2004. do1. siječnja 2009. brojneriješenih z.k. predmetase smanjio za 70% (s359.500 na 105.123neriješenih z.k. predmeta)uz konstantan porastzaprimljenih predmeta iizdavanja izvadaka (rast od7 % godišnje).• 2/3 zemljišnoknjižnihodjela nema zaostataka urješavanju predmeta, a 1/3odjela upis nekretnine serješava unutar 7 dana• Svi katastarski uredirješavaju predmete uzakonskom roku• 60 % katastarskihopćina ima vektoriziranekatastarske planove ubazi DKP• Hipoteke se uknjižuju u7 dana u prosjeku27

Znanja za učinkovitopravosuđeObuka i obrazovanje državnih odvjetnikaNAZIV PROJEKTA:Obuka i obrazovanje državnihodvjetnikaSEKTOR:Pravosuđe i unutarnji posloviIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2003VRIJEDNOST:EU: 1.000.000 euraTRAJANJE:2006. - 2007.KORISNIK:Ministarstvo pravosuđa RepublikeHrvatske (Pravosudna akademija),Ured državnog tužiteljaOsjećaj pojedinca da postoji pravda i da u društvufunkcioniraju institucije koje će tu pravdu obranitii provesti, jedan je od temelja modernogdemokratskog društva. Stav građana da pravdenema i da su „svi oni isti“ vrlo negativno utječena društvo.Bez učinkovitog i profesionalnog pravosuđa nijednadržava nema perspektivu, a posebice nemaperspektivu unutar Europske unije! Ovo je porukakoju neprestano ponavljaju europski predstavnicisvima u Hrvatskoj koji žele vidjeti svoju zemlju kaočlanicu EU.Nije tajna da je hrvatsko pravosuđe suočeno sbrojnim problemima i da je upravo njegova reformamožda i najteži zadatak u ispunjavanju europskihstandarda koji su preduvjet za uspješno priključenjevelikoj europskoj obitelji.Europska komisija stoga je pružila potporu zanekoliko projekata čiji su korisnici upravo pripadnicipravosuđa. U okviru programa CARDS 2003dodijeljeno je 800.000 eura Pravosudnoj akademiji,jedinoj državnoj institucijiji zaduženoj zastručno usavršavanje sudaca i državnih odvjetnika.Ovo je tzv. twinning projekt što znači da su partnerihrvatskih institucija kolege iz Europske unije.To su u ovom slučaju bili konzorcij konzultanatafrancuske Državne škole za suce i državne odvjetnike(E.N.M.) i španjolskog Centra za usavršavanjeu pravosuđu (C.E.J.). Njima su se u projektupridružili stručnjaci s pravnih fakulteta u Zagrebu,“Sa zadovoljstvom moguustvrditi da je upravo koncepttwinning projekta postigaonajbolje rezultate. Dragocjenoje bilo upravo to iskustvo međusobnihrazgovora kolega pri osmišljavanju i izradiprograma stručnog usavršavanja. Rezultatje bolje poznavanje, razmjena iskustava imeđusobno uvažavanje.”DUBRAVKA TURKALJ DRAGOSAVACdržavna odvjetnica i načelnica Odjela zaistraživanje i planiranje Pravosudne akademija28

POGLED IZ EU: Pravo Europske unijeEuropska unija je nova tvorevina koja se razlikuje od prethodnih nastojanja za ujedinjenjem Europe u tome što djeluje putem zakonodavstva.Zakonodavstvo mora uspjeti tamo gdje stoljećima nesmiljena uporaba sile nije uspijevala. Jedino se od jedinstva temeljenoga na slobodno donesenimodlukama može očekivati da traje: jedinstvo temeljeno na vrijednostima kao što su sloboda i jednakost koje su zaštićene i provedene u stvarnostputem zakonodavstva. To je pozadina ugovora kojima su stvorene Europska zajednica i Europska unija.http://ec.europa.eu/justice_home/fsjRijeci i Splitu. Isto tako, u projektu su učešće uzeli iinozemni i domaći stručnjaci praktičari – državniodvjetnici, kako u osmišljavanju obrazovnih sadržaja,tako i u njihovom provođenju.Ciljevi projekta bili su ambiciozni. Trebalo je krenutiod početka - izraditi početni koncept obrazovanjadržavnih odvjetnika, ali tek nakon štose analiziraju njihove stvarne potrebe. Obrazovanisu državni odvjetnici – treneri, te je ojačanaPravosudna akademija, kako bi se osiguraoodrživi sustav obrazovanja državnih odvjetnika.Razvoj programa izobrazbe uključuje i razvoj nastavnogplana, pripremu obrazovnog materijala iosposobljavanje trenera.Veliki planovi i veliki izazoviSpecijalizirana izobrazba, kao što su razmjeneiskustva, studijski posjeti ili radionice, prilagođenisu realnim potrebama u Hrvatskoj, ali upoznavanjusa oblastima koja proizlaze iz iskustava izEuropske unije.U projektu koji je trajao 19 mjeseci, kroz Pravosudnuakademiju je prošlo svih 627 hrvatskih državnih odvjetnika,a skupina od 44 državna odvjetnika prošlaje obuku o suvremenim metodama poučavanjapa će ubuduće oni voditi stručna usavršavanjadomaćih tužitelja. Financijska i tehnička potpora udodatnom iznosu od 200.000 eura obuhvatila je iregionalne centre u Osijeku i Splitu koji su opremljeniknjižnicom, računalima, namještajem, a, zajedno sDržavnim odvjetništvom RH u Zagrebu, i opremomza video-konferencije.Zahvaljujući ovakvim projektima te boljim rezultatimarada pravosuđa vratiti će se povjerenje građanau sustav. A to je u zajedničkom interesu svih nas kojiživimo u ovom društvu.REZULTATI• Izrada početnog konceptaobrazovanja državnihodvjetnika temeljemanalize njihovih potreba.Daljnji razvoj konceptaPravosudne akademije,praktičari – praktičarima,kako bi se osiguraoodrživ sustav obrazovanjadržavnih odvjetnika.• Razvoj programaizobrazbe, uključujućirazvoj nastavnogplana, pripremuobrazovnog materijala iosposobljavanje trenera.• Specijalizirana izobrazba ilidrugi oblici profesionalnogusavršavanja, kao što surazmjene iskustva (studijskiposjeti ili radionice).• Oblasti koje se pokrivaju:›› Europsko pravo›› Poštivanja ljudskih prava›› Vlasnička prava›› Borba protivorganiziranog kriminala iterorizma›› Obiteljsko nasilje i zaštitamaloljetnika›› Etika i deontologija›› Sudska suradnja uslučajevima krivičnog igrađanskog prava›› Oblici i metodeobrade financijskog,gospodarskog,korporativnog,organiziranog iprekograničnogkriminala29

Za Hrvatskubez ilegalnog oružjaBorba protiv nedopuštene trgovine oružjem,municijom i eksplozivnim sredstvimaNAZIV PROJEKTA:Borba protiv nedopuštene trgovineoružjem, municijom i eksplozivnimsredstvimaSEKTOR:Pravosuđe i unutarnji posloviIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:EU: 1.400.000,00 euraTRAJANJE:2007. - 2008.KORISNIK:Ministarstvo unutarnjih poslovaOd vatrenog oružja je od 1998. do kraja 2008. godinestradalo skoro 17 tisuća osoba. Stranice crnih kronikaispunjene su pričama koje tragično završavajuupravo zato što je ubojica imao lak pristup pištolju,pušci, bombi...Hrvatska je zemlja u kojoj je ilegalno oružje i daljeprisutno. Njezin zemljopisni položaj i nedavnapovijest rezultiraju time da je to oružje podrijetlomili odavde ili da je stiglo tranzitnim rutama zameđunarodno krijumčarenje koje prolaze krozHrvatsku. Akcije prikupljanja oružja bile su provođeneu više navrata, ali posla još uvijek ima. Upravo je zatokao pomoć u tom poslu pokrenut CARDS projektkojemu je okvirni cilj bio učinkovitija borba protivorganiziranog kriminala i terorizma u Hrvatskoj.Krajnji je cilj jasan - poboljšati uvjete života. Utom smislu, borba protiv organiziranog kriminalapoboljšava životni standard i stvara trajno područjesigurnosti i pravde. Kada se živi u takvom društvenomozračju sve inicijative u društvu, poslovne, kulturne,političke...lakše se pokreću i lakše realiziraju.Ovo nije jedini projekt ove vrste koji je financiran izfondova Europske unije, jer je u posljednjih nekolikogodina završeno više projekata s MUP-om i Ministarstvompravosuđa. Rezultati trebaju pokazati da je utom polju Hrvatska sada spremna za ulazak u EU.Zemlja partner Ministarstvu unutarnjih poslova RH,u okviru ovog twinning projekta, bila je KraljevinaNizozemska, koja je kao partnere MUP-u angažiralaNizozemsku policijsku agenciju te Nizozemskiforenzički institut. Rezultati jednog ovakvog projektamoraju biti konkretni i lako vidljivi. U sklopu projektaprvo je provedena analiza sigurnosti. Istražilo se u30

POGED IZ EU: Pravosuđe i unutarnji posloviJamčenje sigurnosti svojim građanima jedan je od središnjih prioriteta Unije. To podrazumijeva korištenje praktičnih i zakonodavnih oružja zasprječavanje organiziranih kriminalaca – raspačivača droge, krijumčara ljudima, perača novca, terorista – da iskorištavaju slobode koje EU donosi. Spraktične strane, nacionalne policijske snage više surađuju, posebice u okviru Europola, koji je organizacija za provođenje zakona Europske unije, a čijije zadatak pružiti pomoć nadležnim tijelima zemalja članica. To se prvenstveno obavlja prikupljanjem i analizom kriminalističkih kontraobavještajnihpodataka, a usmjereno je djelovanju protiv organiziranog kriminaliteta i terorizma, sa naglaskom na ciljane kriminalne organizacije.www.ec.europa.eu/dgs/justice_home“Ovaj projekt pomogao je priotkrivanju ilegalnog oružjai eksplozivnih tvari kao ismanjenju njihova broja. Trebanaglasiti da su preporuke, koje su sastavilinaši eksperti, već u potpunosti primijenjene. “VLADIMIR FABER, glavni ravnatelj policijekojoj je mjeri problematika ilegalnog oružja konkretnaprijetnja sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Drugistupanj bila je analiza hrvatskih zakona i njihova usporedbai usklađivanje sa europskim standardima.Treći stupanj ovog projekta bila je izrada standardiziranemetodologije policijskog postupanja, dokje posljednji, četvrti stupanj edukacija policijskihstručnjaka i menadžmenta u svrhu boljeg razumijevanjarezultata prethodno provedenih faza projekta.Ono što je dobiveno u analizama i istraživanjima,mora naći svoju konkretnu primjenu na terenu,odnosno, u stvarnom životu.Nova znanja i nove regulativeje sada razdvojen u dva dijela: BrassTrax-3D, kojise odnosi na identifikaciju mehaničkih tragova načahurama te BulletTrax koji se odnosi na zrna. U sklopuodržanih radionica i studijskih posjeta izrađenje nacrt akcijskog plana za utemeljenje „Proof House“sustava u Republici Hrvatskoj.Projekt je omogućio Centru za forenzička ispitivanja,istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” da se prijavi zaakreditaciju Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji kako bidobio ISO certifikat 17025 kojim će njegovi rezultativještačenja dobiti na težini i biti priznati u EU i razvijenimzemljama. Konačni cilj Ministarstva unutarnjihposlova, a čije je ostvarenje pomogao i ovaj projekt,je staviti ilegalno oružje pod kontrolu te krenuti ujoš jedne izmjene Zakona o oružju kako bi strožekažnjavali osobe s ilegalnim oružjem. Iskorjenjivanjeilegalnog oružja pridonijet će sigurnosti u RepubliciHrvatskoj i Europskoj uniji uopće.Tada ćemo manje imati priliku čitati i slušati o obiteljskimtragedijama, koje su se dogodile tamo negdjeoko ponoći kada su rafali presjekli noćnu tišinu.Utonuti u miran san vodi u mirno i bolje sutra!REZULTATI• Pridonijeti učinkovitijem idjelotvornijem sprečavanjui iskorjenjivanjuorganiziranog kriminala iterorizma• Unaprijediti sposobnostMinistarstva unutarnjihposlova i drugih institucijau sprečavanju, borbi iiskorjenjivanju nezakoniteproizvodnje i trgovineoružjem, municijom ieksplozivnim sredstvima• Jačati institucionalnusposobnost Centraza sudsku medicinu/forenzičke znanosti,osobito u područjubalističkih analizaNizozemski stručnjaci obavili su odličnu neovisnuanalizu postojećeg stanja sustava, iako je važno napomenutida je već 2001. godine počela inicijativaza poboljšanje metoda kontrole oružja u Hrvatskoj.Zbog toga je, u sklopu CARDS projekta, izrađen nacrtprotokola za praćenje vatrenog oružja kao i preporukaza kupnju novog sustava podataka o bombamai ostalim minsko-eksplozivnim sredstvima.Odjel za ispitivanje, tormentaciju (funkcionalnosti otpornost vatrenog oružja) i žigosanje vatrenogoružja definiran je novim člankom Zakona o oružjukoji dolazi na dnevni red Sabora u 2009. godini, te jeizrađen akcijski plan za utemeljenje ovog Odjela.U sklopu projekta izrađeni su prijedlozi za izmjenuZakona o oružju, uveden je dio sustava, nekoć nazvanogIBIS (Integrated Balistic Identification System- Integrirani balistički identifikacijski sustav) – a kojiGodinaBrojpoginulihosobaBrojozlijeđenihosoba1998. 120 9101999. 61 9902000. 83 1.0902001. 70 9892002. 107 1.4692003. 84 1.3892004. 142 1.9332005. 138 1.9202006. 67 1.9922007. 45 1.6332008. 16 1.716UKUPNO 933 16.03131

Zaštita od obiteljskog nasiljaŽensko sklonište i savjetovalište – pružanje i unaprjeđenje usluga ipotpore ženama i njihovoj djeci koja su preživjela nasilje u obiteljiNAZIV PROJEKTA:Žensko sklonište i savjetovalište –pružanje i unaprjeđenje usluga ipotpore ženama i njihovoj djeci kojasu preživjela nasilje u obiteljiSEKTOR:Civilni sektorIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:Svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživjela je fizičkonasilje od partnera. Podaci o psihičkom nasilju pokazujuda je taj oblik nasilja doživjelo više od 50% ženau Hrvatskoj, a svaka treća doživjela je neki oblik seksualnogzlostavljanja.Policijska statistika posljednjih godina pokazujepovećanje u broju prijava za obiteljsko nasilje,a istraživanje Državnog zavoda za statistikupotvrđuje da su u 98 % slučajeva obiteljskog nasiljažrtve žene. Stoga je neprocjenjiva važnost sigurnogi tajnog smještaja za žene koje su preživjele nasilje injihovu djecu, gdje mogu dobiti besplatnu pravnui psihološku pomoć te potporu za izlazak iz kruganasilja. Za one žene kojima smještaj nije potreban,besplatna pravna i psihološka pomoć u savjetovalištuključne su u prevladavanju prvih koraka izlaska iznasilne situacije, ali i kompliciranih sudskih postupaka.Naposljetku, sklonište i savjetovalište mjesto jekontakta sa ženama koje su preživjele nasilje, daklemjesto gdje se prikupljaju informacije o potrebamažena, o provođenju zakona i protokola, te se iz tihEU: 230.126 euraTRAJANJE:2 godine.KORISNIK:Autonomna ženska kuća Zagreb“Tokom manje od dvije godine provedbe, projekt je ostvario kvalitetu pružanjausluga ženama i djeci na europskom nivou, kao i model partnerstva i suradnjeizmeđu civilnog sektora i lokalnih vlasti te institucija koji je već multiplicirani primijenjen na druge županije i gradove. Posebno nas veseli i ponosne smona kampanju kojom je osigurana održivost ne samo ovoga projekta, već i svih srodnihautonomnih ženskih skloništa i savjetovališta u Hrvatskoj. Time je postavljen temelj zasustavno širenje i unaprjeđenje količine, dostupnosti i kvalitete usluga za žene koje supreživjele obiteljsko nasilje i njihovu djecu, a s ciljem izravne koristi i poboljšanja njihovihživotnih uvjeta te ostvarivanja temeljnog ljudskog prava na život bez nasilja. “VALENTINA ANDRAŠEK, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb32

POGLED IZ EU: Ljudska pravaPrema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ilikažnjavanju. Ravnopravnost spolova kao jedno od temeljnih ljudskih prava zaštićeno je na razini Europske unije. Mnoge su europske države uvrstileodredbe o ravnopravnosti spolova u postojeće zakone ili su donijeti posebni zakoni kojima se štite spolnost i temeljna čovjekova prava poputprava na život, slobodu, privatnost i dostojanstvo. Uvjeti pristupa EU sasvim su jasni i precizni. Zabranjujuje svaki oblik diskriminacije, posredne ineposredne, na temelju spola. Državama kandidatkinjama za članstvo preostaje ispuniti te visoke kriterije, što ujedno znači i usklađivanje nacionalnogzakonodavstva s pravom EU.http://ec.europa.eu/justice_home/fsj/rights/fsj_rights_intro_en.htmREZULTATIpodataka i znanja, koje dolazi od samih žena korisnicau skloništu i savjetovalištu, formiraju zahtjeviprema Vladi, Saboru, ministarstvima i drugim institucijama,kao i javne kampanje. A sve to ima za ciljpoboljšati servise pomoći za zlostavljane žene.Prema preporuci Odbora za ženska prava i jednakemogućnosti Europskog parlamenta, svaka zemljatrebala bi osigurati jedan krevet za žene te dodatnekapacitete za djecu na svakih 10 000 stanovnika. No,u Hrvatskoj postoji svega pet autonomnih ženskihskloništa. Zato je uz financijsku potporu Europskeunije Autonomna ženska kuća Zagreb pokrenulakampanju kojom državnoj, regionalnoj i lokalnojvlasti želi skrenuti pozornost na potrebu za sigurnimfinanciranjem skloništa za žene i njihovu djecu.„Proteklih osamnaest godina u našem skloništu isavjetovalištu podršku je ostvarilo više od 35 000žena i djece. Za vrijeme rata, ali i nakon njega, usklonište su smještavane i žene izbjeglice i prognanicekoje su preživjele direktno ratno nasilje, aistovremeno bile i zlostavljane od svojih partneraili muževa. Jedna četvrtina žena bila je na taj načindvostruko viktimizirana“, ističe aktivistica i osnivačicaAutonomne ženske kuće Zagreb Neva Tölle.Upozoravanju na taj problem služi kampanja „RECIDA“ pokrenuta u sklopu programa potpore Europskekomisije CARDS 2004.Kampanjom do osvještenosti onasilju u obiteljiOsim kampanje osiguravanja redovitog financiranjaskloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja,ovo prvo žensko sklonište u Istočnoj Europi osnovano1990. godine, tijekom dvije godine promicatće osnaživanje politike ravnopravnosti te poštivanjemeđunarodnih dokumenata koji osiguravaju zaštituljudskih prava žena i djece. Budući da se Autonomnojženskoj kući Zagreb zbog nasilja u prosjeku javitristo žena mjesečno, takva potreba pomoći osobamakoje su preživjele nasilje stalna je obveza nesamo ovakvih skloništa, nego i društva u cjelini.• Fizički i psihološki oporavakžena i njihove djece odnasilja koje su preživjele/i• Osnaživanje i osamostaljenježena• Stjecanje praktičnih znanjažena o njihovim pravima inačinima ostvarivanja tihprava• Prevencija daljnjeg nasilja• Povećano sankcioniranjenasilja nad ženama• Poboljšanje implementacijezakona koji sankcionirajunasilje u obitelji napodručju garda Zagreba• Poboljšanje implementacijePravilnika o postupanjuu slučajevima obiteljskognasilja• Povećanje kapaciteta zapružanje usluga civilnogsektora i lokalnih vlasti• Povećanje javne svijestio nasilju nad ženama teo načinima prevencije iborbe protiv nasilja• Povećanje broja prijavanasilja nad ženama policiji idržavnom odvjetništvuUpravo zato se financiranje autonomnih skloništai pripadajućih savjetovališta ne može dugoročnoprepustiti samo javnim natječajima i donacijama.33

Ulaganje u izvrsnostobrazovanja i istraživanjaUnaprijeđenje obrazovnog procesaNAZIV PROJEKTA:Unaprijeđenje obrazovnog procesaIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:Ukupna vrijednost projekta:1,360,000 euraEU: 582,000 euraTRAJANJE:2007. – 2008.KORISNIK:Poljoprivredna srednja školaM. A. Reljković, Slavonski BrodKad se male ruke slože... Nije li lijepo prisjetiti se telijepe priče? A još ljepše je vidjeti takvo što u praksi!Kada bi vam netko rekao da negdje izvan metropolepostoji laboratorij kakvim se može podičitisamo još najjači znanstveni institut u zemlji – da libiste vjerovali?Kada se tomu doda da je taj laboratorij financiran izprojekta koji je za konkurenciju imao još 255 sličnih,onda čuđenje treba ustupiti mjesto čestitanju!“Mislim da je proceduraapliciranja za EU fondove uredu i da je logična. Ona nijejednostavna, ali ako je projekatlogičan i dobro napisan, onda nije problem.Sa postignutim rezultatima sam više negozadovoljan, jer bez tih sredstava to nikadazasigurno ne bi mogli realizirati. ”VLADO PRSKALO, ravnatelj Poljoprivredno-tehničkeškole Matija Antun ReljkovićSrednja poljoprivredna tehnička škola Matija AntunReljković iz Slavonskog Broda u prijavi svog projektaprošla je stroge kriterije projekta CARDS 2004 i dobila4,5 milijuna kuna od Europske unije.Nakon tri godine napornog rada i u konkurencijis obrazovnim ustanovama u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj,Austriji, ova je škola uspjela dokazati daima kvalitetniji program.Odobreni novac utrošen je za nabavku najsuvremenijeopreme na tržištu Europske unije. Školaće tako imati i znanstveno-istraživačke laboratorijekakve ne posjeduju ni vodeći hrvatski institutiiz područja poljoprivrede, veterinarstva, ekologije,kemijske tehnologije, mikrobiologije i mikropropagacije.Stoga ne čudi zanimanje domaćih i europskihznanstvenika da dođu raditi u ovoj školi. Nakon štoova sofisticirana oprema bude postavljena, srednjaškola M.A. Reljković dobiti će status Centra izvrsnostii bit će među prvim obrazovnim ustanovama u naskoja će moći stati uz bok školama u EU.34

POGLED IZ EU: Obrazovanje, izobrazba i mladiIako EU ne namjerava razviti zajedničku politiku obrazovanja ona raspolaže brojnim programima za poticanje suradnje u tom području, primjericeLeonardo da Vinci (strukovno osposobljavanje), Erasmus (mobilnost studenata i suradnja među sveučilištima), Erasmus Mundus (za poslijediplomskestudente), Grundtvig (obrazovanje odraslih), te Comenius (suradnja među školama i nastavnicima). Sve te potprograme objedinjuje Programza cjeloživotno učenje kojem je EU namjenila oko 7 milijardi eura za period 2007.-2013. godine. Hrvatska još nema pravo na punopravnosudjelovanje u tom Programu, no Europska komisija je pokrenula i shemu Erasmus Mundus – Prozor vanjske suradnje – na koju se mogu prijavitihrvatske institucije i građani.www.ec.europa.eu/dgs/researchDobre perspektive razvojaŠkolu je već posjetio jedan od najvećih proizvođačacvijeća iz Nizozemske koji je zainteresiran da na novojopremi usavrši svoje znanje u kloniranju biljaka.U Hrvatskoj godinama nedostaje kvalitetan sadnimaterijal, a Brođani će ovime načiniti veliki iskorak udobivanju sadnog materijala.Opremu će koristiti i studenti bilinogojstva, a bit ćena raspolaganju i široj zajednici. Tako će je moći koristitiobiteljska gospodarstva koja se bave proizvodnjomvezanom uz obrazovne programe škole.Škola sada ima uvjete i za pokretanje znanstvenihprojekata u suradnji s fakultetima.U školi rade 34 odjela, a pohađa ju 900 učenikakoji se obrazuju uglavnom za zanimanja u poljoprivredi.Škola ima petnaestak usmjerenja, a učenicise usmjeravaju u skladu s podacima o deficitarnimzanimanjima Zavoda za zapošljavanje te potrebamagospodarstva. U Školi se educira i 160 studenatahortikulture te studenti prve godine studijamenadžmenta.„Imamo laboratorije za sve vrste pretraga koje setrenutačno rade u svijetu, od onih vezanih uz hranudo analize krvi. Dio opreme je i laboratorij za mikropropagacijuu kojem se iz stanice uzgajaju biljke.“,pojašnjava ravnatelj Vlado Prskalo.Takvom nastavom učenici su osposobljeni zasamozapošljavanje te mogu konkurirati za poslovene samo u Hrvatskoj, nego i u EU. „Planovi su dazavršimo pisanje novog projekta “Međunarodni vrtnicentar Slavonski Brod”, a planiramo se također kandidiratiza IPA-u“, kaže Prskalo.REZULTATI• Nabava najsuvremenijeopreme za opremanjeznanstvenog laboratorijakoji pokriva područjapoljoprivrede,veterinarstva, ekologije,kemijske tehnologije,mikrobiologije,mikropropagacije (uzgojbiljaka iz stanica)• Nabava opreme zahidroponsku proizvodnjuu plastenicima, ratarskemehanizacije za obradu300 ha poljoprivrednogzemljišta, opreme zavrtlarstvo i hortikulturu,veterinarski praktikum,stočarstvo i šumarstvo• Opremljena suvremenakuhinja u kojoj jezaokružena cjelina “od njivedo stola” uz unaprijeđenjunaobrazbe o nutricionizmu• Obuka nastavnika ustrukovnom obrazovanju• Edukacija farmera uzmogućnost korištenjatehnologija u školskomlaboratoriju za analizuzemljišta za uzgojspecifičnih usjeva• Otvoreno 20 novih radnihmjesta35

Očuvanje povijesnog nasljeđaBASTION - Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrdeNAZIV PROJEKTA:Bastion - Gradovi uz Dravu otvarajusvoje utvrdeSEKTOR:Prekogranična suradnjaIZVOR FINANCIRANJA:INTERREG IIIAVRIJEDNOST:Ukupna vrijednost: 184,416 euraEU: 162,416 euraTRAJANJE:2006. – 2008.KORISNIK:Gradski muzej Varaždin,Partner - Pokrajinski muzej Mariborwww.gmv.hrSvaki posjetitelj Varaždina koji želi prošetati i uživatiu ljepotama ovog grada, u jednom trenutku će sezadržati ispred - Starog grada! Ova utvrda, negdašnjaglavna točka obrane u vrijeme renesanse, plijenisvojom ljepotom, veličinom, a možda ponajvišepoviješću koja naprosto zrači iz svakog njenog dijela!Ipak, veliki dio te povijesti bio je još uvijek skrivenunutar Starog grada i u njegovoj okolici, ali i po arhivamau Hrvatskoj i svijetu.Gradski muzej Varaždin u suradnji s Pokrajinskimmuzejem Maribor radio je na projektu BASTION,Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde, koji je djelomicefinanciran kroz Međususjedski program Europskeunije: Slovenija – Mađarska – Hrvatska.Terenski rad i prikupljanje podatakaCilj varaždinskog dijela projekta je istraživanjem naterenu i u arhivima prikupiti, obraditi te popularnoi stručno prezentirati podatke o sustavu obranerenesansne utvrde u Varaždinu. Utvrda je nastala usrednjem vijeku na križanju starih prometnih cestanedaleko od rijeke Drave. Riječ je o utvrdi iz vremena“Gradski muzej Varaždin, u stalnome nastojanju da osigura još bolje uvjeteza čuvanje i zaštitu kulturno-povijesne baštine, uz ostalo, širom otvara vratanajrazličitijim oblicima suradnje sa susjednim zemljama članicama Europskeunije, Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom, Austrijom, u prvome redu smuzejskim ustanovama u Ptuju i Mariboru, što nam je omogućilo udjel u pretpristupnimprogramima EU. Suradnja s Pokrajinskim muzejom u Mariboru dovela je do realizacijeprojekta BASTION i provedbe ovog vrlo važnog arheološkog istraživanja i izlaganja vrijednihnalaza. Posao time ni izdaleka nije završen, ali dokazuje veliku agilnost varaždinskihmuzealaca kad je u pitanju približavanje visokim europskim standardima.“dr. BRANKO SPEVEC, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin36

POGLED IZ EU: Kulturna politikaAktivnosti Unije usmjerene su prema popularizaciji kulture i povijesti europskih naroda, očuvanju i zaštiti kulturne baštine od europske važnosti,nekomercijalnoj kulturnoj razmjeni i umjetničkom i književnom stvaralaštvu, uključujući audiovizualni sektor. U provedbi tih ciljeva, EU nastoji poštivatinacionalnu i regionalnu raznolikost kultura država članica, no u prvi plan stavlja njihovo zajedničko kulturno naslijeđe. Europski socijalni i regionalnifondovi potroše na godinu ukupno oko 500 milijuna eura za projekte s kulturnom dimenzijom, posebice putem programa Kultura. U državama kojeučestvuju u programu Kultura osnovane su Kulturne kontaktne točke. U Hrvatskoj kontaktna točka djeluje pri Ministarstvu kulture.www.ec.europa.eu/dgs/education_culturegrofova Celjskih koja je bila središte samostalnogfeudalnog posjeda, smještenog uz kraljevski i slobodnigrad Varaždin.Polovicom XV. stoljeća Ulrik Celjski uredio je nedalekood utvrde zgradu žitnice za potrebe stanovnikatvrđave. Zbog ugroženosti ne samo Slavonije,nego i cijelog prostora unutarnjoaustrijskih zemaljaod Turaka, polovicom XVI. stoljeća varaždinskije Stari grad pregrađen u modernu tvrđavu navodi s niskim obrambenim kulama – rondelima.Arhivska istraživanja obuhvaćaju prikupljanje podatakaiz pisane i slikovne građe koja je pohranjena urazličitim arhivima, muzejima i knjižnicama.nacionalnoj knjižnici u Beču te Središnjem arhivuSlovačke u Bratislavi.U sačuvanom arhivskom gradivu nalaze se brojnicrteži Varaždina i mnoštvo dokumenata s izvješćimavojnih zapovjednika i povjerenika Slavonske granicekoji svjedoče o izgradnji i stanju varaždinske utvrde,utrošenim novčanim i materijalnim sredstvima,napredovanju ili zastoju radova, sukobima vlasnikatvrđave sa stanovnicima kraljevskog i slobodnoggrada Varaždina.Arheološko istraživanje provela je ekipa od 17članova pod vodstvom muzejske savjetnice MarineŠimek. Iskopavanjem je prikupljeno 180 posebnihnalaza (keramičko posuđe, pećnjaci, stakleni predmeti,kamene topovske kugle, vrhovi strelica zasamostrel, konjička oprema) te oko 6.000 ostalihpokretnih nalaza različite namjene i starosti. Učeniciosnovnih i srednjih škola upoznati su s ProjektomBASTION na terenskim radionicama.Na izložbi “Iz srednjega u novi vijek” prezentirana jenajvrjednija prikupljena arheološka građa - keramički,stakleni, porculanski i metalni predmeti od kraja 15.do prve polovice 20. stoljeća.REZULTATI• Kulturno i turističkopovezivanje regijaSlovenije, Mađarske iHrvatske• Povećavanje broja turistaiz susjednih regija od oko50 posto• Obogaćivanje ponude uokviru kulturnog turizma• Bolja prepoznatljivostregije• Povijesna, arheološka ipovijesno umjetničkaistraživanja• Multidisciplinarnimistraživanjem prikupljenipodaci o sustavu obranei i načinu gradnjerenesansne utvrde uVaraždinu i multimedijskopredstavljanje atraktivnogturističkog proizvoda• Prezentacija najvrednijiharheoloških nalaza (50predmeta)• Formiranje povijesnešetnice• Razvoj zajedničkihregionalnih marketinškihaktivnosti, internetskestranice, jedinstvenebrošure i kulturnihdogađanja (Renesanskevečeri u Varaždinu iMariboru)Stručni djelatnici Gradskog muzeja Varaždin radili suu Državnom arhivu Varaždin, Hrvatskom državnomarhivu u Zagrebu, Štajerskom Zemaljskom arhivu uGrazu, Ratnom arhivu, Vojnom muzeju i Austrijskoj37