Šume Bornea - Hrvatske šume

oj174Godina XV.Zagreblipanj2011.Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480Protupožarna preventiva– Ljeto 2011.Šume, tla i vode – prirodna bogatstva HrvatskeVeće korištenje energetskoga drvaŠume izgubljene među selimaŠume BorneaDelničani prvi!

najavljujemoDANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA17. – 18. LIPNJA 2011.BJELOVAR / GUDOVACSredišnji događajje natjecanjesjekača 18. lipnja!Bjelovar će dva dana, u petak i subotu,17. i18. lipnja, biti nakratko glavnišumarski grad Hrvatske! 8. dani hrvatskogašumarstva tradicionalna jemanifestacija koja će tih dana u grad nadomakBilogore, na sajamski prostor Gudovac privućivelik broj šumara i posjetitelja. Kad se tomedoda da se ove godine svi događaji uklapajuu obilježavanje Međunarodne godine šume,2011., koju su Ujedinjeni narodi proglasili baš nainicijativu iz Hrvatske, to je obveza domaćina dasve bude primjereno organizirano još veća.U petak će 200-tinjak sudionika Svečaneakademije Hrvatskog šumarskog društva, uz Hrvatskešume jednog od organizatora manifestacije,u bjelovarskom Domu kulture raspravljatio reformi nastavnog programa na Šumarskomfakultetu, kao važnom segmentu obrazovanjastručnjaka u šumarskoj djelatnosti koja se dičisvojim stručnim radom već više od dva i polstoljeća.Sudionici Skupštine u bjelovarskom će Muzejuposlijepodne stići pogledati i 8. izdanjefantastične izložbe fotografija s motivima šumei oko šume, 8. bjelovarskog salona „Šuma okomšumara” .Središnji događaj manifestacije za one kojivole uzbuđenja, je natjecanje šumarskih radnika(sjekača) na sajamskom prostoru u Gudovcu.Oni će u šest disciplina pokazati preciznost ibrzinu baratanja motornom pilom. To su: Okretanjevodilice, Kombinirani prerez, Precizno prepiljivanjetrupca, Podsjecanje stabla i definitivniprerez, Obaranje na balon, Kresanje grana.Na sajamskom prostoru neke će se upravešuma predstaviti sa svojim specijalitetima i specifičnostima,moći će se razgledati i izložba šumskemehanizacije i opreme.PROGRAMPetak, 17. lipnja 2011.Svečana akademija Hrvatskoga šumarskogadruštvaMjesto događanja: Dom kulture Bjelovar9.30 – 10.00 – dolazak delegata i uzvanika - domjenak10.30 – Skupština Hrvatskog šumarskog društva12.00 – Predavanje i rasprava o stručnoj temi:“Reforma nastavnog programa na Šumarskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu” – izlagač prof.dr. sc. Milan Oršanić13.00 – kulturno-umjetnički program14.00 – svečani ručak u Hotelu „Central“ u Bjelovaru16.00 – otvaranje izložbe 8. bjelovarski salonfotografije „Šuma okom šumara“ u Maloj galerijiGradskog muzeja u BjelovaruSvečano otvaranje Dana hrvatskoga šumarstva– Bjelovar 2011.Mjesto događanja: Gudovac – sajamski prostor19.00 – otvaranje Dana hrvatskoga šumarstva19.30 – kulturno-umjetnički program20.00 – svečana večera uz glazbu– odlazak na noćenje u rezerviranim hotelimau Bjelovaru i okoliciSubota, 18. lipnja 2011.Mjesto događanja: Gudovac – sajamski prostor8.00 – početak natjecanja šumarskih radnika16.00 – završetak natjecanja i proglašenje pobjednika– zatvaranje Dana hrvatskoga šumarstvaMjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. ZagrebPredsjednik Uprave:dipl. ing. šum. Darko VuletićGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Irena Devčić-Buzov,Marija Glavaš, MiroslavMrkobrad, Vesna Pleše i IvicaTomićUređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka BakranAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagrebtel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hrmiroslav.mrkobrad@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjem autorateksta.Tehnički urednik:Stjepan PepelnikGrafički urednik:Milivoj MilićTisak:Intergrafika TTŽ d.o.o., ZagrebBistranska 19Naklada: 6200CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;trećina stranice (1/3) 1200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicu nijemoguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.Naslovna stranica:LipaŽeljko GubijanZadnja stranica:GrabMarinko Bošnjaković

u ovom broju2 Čuvati zeleno blagoZnanstveno – stručni skup u VinkovcimaDani otvorenih vrata Šumarskog instituta3 Izbor najljepših “šumskih” maraka4 U protupožarnu preventivu blizu 90 milijuna kuna!5 Šume, tla i vode su neprocjenjiva prirodna bogatstvaHrvatske9 Prvi zapisi o šumama datiraju još iz 1850!11 Kako potaknuti veće korištenje energetskoga drva14 Orao je otišao, to je konac življenja i početak borbe zapreživljavanje...17 Šume izgubljene među selima19 Postavljen gratagge s rodnom kućom I. B. Mažuranić20 Grand prix Dubravku Kupčinovcu za Snails and perls23 Za bolesti želuca24 Kako valorizirati posebnost mediteranskih šuma25 Delničani drugi put zaredom27 Čileanski bor – živi fosil28 Rođeni u znaku drijena su iskreni, emotivni, šarmantni, ali i nepredvidiviavanturisti...30 Šume Bornea – nekad raj, a sadazgarište!34 Od moći opažanja i opreznostiovisi život divljači, čak i cijelihpopulacija!36 Dubinski ribolovVježbati kad obolimo?!!37 Čambina, skela, pošumljavanje38 Gubec je bil veliki jaki seljak iimal je svoju lipu!39 Djeca i šuma40 Dobrodošla različitostČitateljima,Pred vama je posljednji broj časopisakoji potpisuje dosadašnjiurednik. Prije mjesec dana otišaoje u mirovinu naš novinar i ranijiurednik, moj dugogodišnji kolega i prijateljZlatko Lončarić, a sada odlazim i ja. S namaodlazi i naš višegodišnji suradnik, grafičkistručnjak koji je pripomagao u oblikovanjuizgleda časopisa, Stjepan Pepelnik.Zahvaljujem se u naše i u ime dosadašnjeredakcije čitateljima na strpljenju, a vanjskimsuradnicima, bez kojih je nemoguće napravitiraznolike, kvalitetne novine, na suradnji.Željeli smo od časopisa napraviti šumarskiprozor u svijet, promovirati na popularannačin šumarstvo kao struku koja organiziranogospodari šumama preko 2,5 stoljeća,i Hrvatske šume kao tvrtku koja brine o tomneprocjenjivom nacionalnom blagu.Koliko smo uspjeli, to uvijek i svugdjeocjenjuju čitatelji.Dolaze novi mlađi ljudi. Novi ljudi donosenove ideje, uvijek može drugačijei bolje. Ja im želim da uspiju provesti sveono što zamisle, premda to nikad nije lako!Toliko od mene.Urednik

2011. međunarodna godina šumaNa ZrinjevcuZAGREB / VINKOVCI / JASTREBARSKOČuvati zeleno blagoUazagrebačkom parku Zrinjevcu održanaje 13. svibnja manifestacija povodomobilježavanja Međunarodne godine šuma,koju su organizirali Ministarstvo regionalnograzvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskešume, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Gradskiured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj teniz institucija koje su u vezi sa šumama i šumarstvom.Tom prigodom su pored Glazbenog paviljona postav-ljeni štandovi na kojima su se građani mogli informiratio aktivnostima koje pojedine organizacije poduzimajukako bi ih potakli na jačanje svijesti o očuvanju togazelenog blaga. Manifestaciji su prisustvovali BožidarPankretić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske iministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,Darko Vuletić, predsjednik Uprave Hrvatskihšuma, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predstavniciŠumarskog fakulteta te brojni posjetitelji. (GV)Znanstveno – stručni skup u VinkovcimaDvodnevnim znanstveno-stručnim skupomu Vinkovcima, 18. i 19. svibnja, u Vukovarsko-srijemskojžupaniji obilježena jeMeđunarodna godina šuma. U organizacijiVukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog šumarskoginstituta te UŠP Vinkovci, prvoga je dana, 18. svibnja, naPikovom stanu, ravnateljica Instituta Dijana Vuletić otvorilaskup na kojem su sudjelovali Tibor Littvay, koordinatoristraživačkih centara Jastrebarskog instituta,dipl. ing. Maja Popović te dipl. ing.Stjepan Dekanić.Tema je imala naziv „Hrast lužnjak u Spačvanskom bazenujučer, danas i sutra“. Drugoga je dana u prepunojžupanijskoj vijećnici u Vinkovcima skup otvorio akademikSlavko Matić, naglasivši kako „šume moraju bitivječne“, a to je dužnost svih nas, posebice šumarskihstručnjaka. Rekao je kako šumari mogu biti ponosni nato što je upravo iz Hrvatskih šuma potekao prijedlog, aVijeće UN proglasilo ovu godinu Međunarodnom godinomšuma. Prof. dr. sc. Igor Anić je u svom izlaganju natemu „Šume u Hrvatskoj“ predočio ovo naše prirodnobogatstvo s kojim se možemo ponositi diljem Europe isvijeta. Sačuvali su ga naši šumarski stručnjaci u proteklihviše od dvjesto godina, a opisao ga je Josip Kozaracu svom antologijskom djelu „Slavonska šuma“ još prije120 godina. Prof. dr. sc. Anica Bilić, ravnateljica odjelaHAZU u Vinkovcima, podsjetila je na vizionarsku svijestSa znanstvenog skupa u Vinkovcimaovoga šumara i književnika. Na temu „Obnova šumahrasta lužnjaka u UŠP Vinkovci“ izlagao je dipl. ing.Darko Posarić, a o općekorisnim funkcijama šuma, s naglaskomna ekološku, govorile su dipl. ing. Vesna Ančić-Tunuković i Ljerka Dekanić. Dipl. ing. Željko Majerimao je zanimljivo izlaganje o crnom orahu u istočnojSlavoniji. Otvorenje dijela izložbe slika, postavljene uveljači u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku, bilaje popratna manifestacija, a izložbu je u ime Hrvatskogšumarskog društva otvorio dipl. ing. Oliver Vlainić. (DP)Dani otvorenih vrata Šumarskog institutaUasklopuobilježavanja Međunarodnegodine šuma, Hrvatski šumarskiinstitut u Jastrebarskom organiziraoje 12. svibnja hvalevrijednuakciju pod nazivom „Dani otvorenih vrata“,kojoj je svrha bila promovirati ekološkusvijest i upoznati javnost s važnošću šuma tes time koliko je bitno da ih zaštitimo za općudobrobit.Od sadržaja i zanimljivosti u sklopu programaizdvajamo brojne projekcije, radionicei izložbe, a Osnovna škola “Matija Gubec” iz Zagrebaorganizirala scensko – plesni igrokaz pod nazivom„Šumska bajka“. Akciji su se najviše odazvali najmlađi,pogotovo djeca predškolske dobi i osnovnoškolci.Djeca su se posebno radovala mogućnosti da zasadesvoje prvo stablo ili da bace prvi pogled kroz mikroskop.Dani otvorenih vrata organizirani su po prvi put,a s obzirom na to da se radi o vrlo dobroj promocijišumarstva i šumarske struke, za očekivati je da će se stakvim akcijama nastaviti. (GV)Najviše su se radovala djeca2 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

PRIGODNE POŠTANSKE MARKEPOVODOM MEĐUNARODNE GODINEŠUMAIzbor najljepših „šumskih“ marakaViše od stotinu različitih poštanskih marakana temu Europa – šume, tiskanih u milijunskimnakladama, izdalo je više od pedesetakizdavača poštanskih maraka tijekom prvihpet mjeseci ove godine. Između ostalog, na markamasu prikazani različiti motivi iz svijeta šuma ali i njihovihstanovnika. Primjerice, poštanska uprava Gibraltara jena jednoj od četiri poštanske marke prikazala i motiv sPlitvičkih jezera, svrstavajući ih zajedno s Amazonom inacionalnim parkovima Yosemite u SAD-u i švicarskimAlpama.I hrvatski nacionalni poštanski operator je 5. svibnjapustio u promet dvije prigodne poštanske marke, svakanominalne vrijednosti 7,10 kn, koje vrijede za plaćanjepoštanskih usluga u unutarnjem i međunarodnompoštanskom prometu. Autor dizajna je Robert Rebernak,dizajner iz Zagreba, dok su motivi maraka djela dvojiceslikara: Lovre Artukovića (motiv: Šumski prizor s paukovommrežom, 2002.) i Josipa Zankija (motiv: Bukva, 2008.).Marke su izdane u sutisku, u nakladi od 300 tisuća primjerakapo motivu, a tiskane su višebojnim ofsetnim tiskomu arcima od osamnaest maraka. Također, izdana je i prigodnaomotnica prvog dana (FDC).„Nekada je krčenje šume značilo napredak civilizacije:«krčevina, branjevina». Može se to pomaknutiu vremenu i reći «krčevina, Strossmayerova galerija».Danas krčenje šume znači smrt rodoslovnog stabla.Dvije hrvatske marke izdane u sutiskuza šume - UNFF), svake godine bira najljepšu poštanskumarku na temu Europa. I ove godine u natjecanje seuključilo 55 europskih izdavača poštanskih maraka.Glasovati se može putem internetske stranice http://www.posteurop.org/index.jsp?isoCode=en do 7. kolovoza2011. godine.S obzirom na velike naklade ovih poštanskih marakate njihovo korištenje u svakodnevnoj pisanoj komunikacijivećine svjetskog stanovništva ali isto tako i velikozanimanje filatelista za temom Europa, marke s motivimašuma će zasigurno javnost dodatno educirati odobrobiti koju daju šumski ekosustavi.Piše: Ivo AščićFoto: Boris PlešeMeđunarodnagodina šuma2011., kojusu proglasiliUjedinjeni narodina inicijativuRepublikeHrvatskeodnosnoHrvatskihšuma, bila jeovogodišnjatema europskihizdavačapoštanskihmaraka. Osnovnicilj ovih izdanjaje doprinosjavnoj svijestio korijenima,kulturi, povijestii zajedničkimciljevima Europe.Omotnica prvog dana HP MostarSa šumom umire ono neizvjesno, ono nezajamčeno,ona hrabrost oko života i smrti, ono ljudsko. Sa zemljopisomizumire povijest. Stoga, želi li Europa sačuvatisvoj identitet, neka je Bog u šumu okrene. Neka šumupoštedi od kiselih kiša, a Hrvatska joj u tom pogledu,sačuvana siromaštvom, još uvijek može poželjetidobrodošlicu i sretan ostanak“, piše povjesničarka umjetnostii predsjednica Povjerenstva za izbor motivalikovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka RepublikeHrvatske dr. Željka Čorak u prigodnom prospektu:Europa – šume; prigodne poštanske marke RH.PostEurop, udruga javnih europskih poštanskihoperatora (članica Svjetske poštanske unije – UPU, specijaliziraneagencije Ujedinjenih naroda isto kao i ForumPoštanske marke Gibraltara s motivom Plitvica idrugih nacionalnih parkovaArak slovačkih poštanskihmarakaBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 3

Gledajući po županijama, uSplitsko-dalmatinskoj županijizabilježeno je 25 požara (349ha), u Šibensko-kninskoj 9 (56ha), Zadarskoj 7 (55 ha) i dr. Zanimljivoje istaknuti kako su dvavelika požara na području UŠPSplit (kod Solina i na Kozjaku)opožarili čak 290 ha ili 43 postoukupne opožarene površine.I ove godine za gotovo 72posto požara nepoznat je uzročnik,a od poznatih uzročnika suljudska nepažnja (6), poljski rašumskipožari POŽARNOLJETO 2011.U protupožarnu preventivublizu 90 milijuna kuna!Piše ■ FotoMiroslav MrkobradPribližava seljeto i Hrvatskešume ozbiljnose pripremaju zapožarnu sezonukoja službenokreće 1. lipnjai traje do 15.rujna. U tomeće razdobljuna područjuHrvatskih šumabiti organiziranadanonoćnaslužba motrenjai dojave, a idrugim brojnimpreventivnimradovima tvrtkaće zajednos ostalimsubjektimakoji sudjeluju uprotupožarnojpreventivinastojati sačuvatiovo zelenonacionalnoblago.4 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.Park šuma Japlenški vrh u svom jugozapadnom,zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelugraniči sa šumama gospodarske jedinice Delnice(Šumarija Delnice), a u južnom, jugoistočnomi istočnom dijelu s gradskim parkom Delnica i privatnimposjedima. Međe prema susjednim gospodarskim jedinicamasu prosjeke, putovi i grebeni. Unutar ovih šuma ima ipodosta privatnih posjeda, poluenklava. Najviša kota u Parkšumi je Japlenški vrh s visinom od 842 metra, najniža točka snadmorskom visinom od 648 m nalazi se kod tzv. barutane.U Park šumi nema vodotokova.Prošle godine je u šumama i na šumskom zemljištu kojimgospodare Hrvatske šume zabilježen 71 požar, što jedosad najmanji broj požara i opožarenih površina u državnimšumama, znatno niži od višegodišnjega hrvatskog prosjeka!Uz povoljne vremenske prilike (dosta kiše ljeti) kojebitno utječu na širenje, opseg i posljedice šumskih požara(sjetimo se samo Rusije, Australije!), to je također rezultat (i)stalnog ulaganja Hrvatskih šuma u protupožarnu zaštitu.Ovakvim dobrim rezultatima također pridonosi i sve boljaopremljenost vatrogastva i drugih organizacija zaduženihza zaštitu od požara.Od 71 evidentiranog požara na 677 ha šuma, šumskogai ostaloga zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske,najviše ih je nastalo na području splitske podružnice Hrvatskihšuma (49 požara na 479 ha). Karakteristično je daje dosta požara nastalo u šumi, što je dosad bila rijetkost, aizrazito se povećala opožarena površina po jednom požaru.No da bi se dobila ukupna slika šumskih požara u Hrvatskoj,ovim brojkama treba dodati opožarene površine u privatnomvlasništvu koje su dosad bile posebno evidentirane.Od ukupne opožarene površine na kršu je opožarenočak 506 ha, a u kontinentalnom području 171 ha. Visokih ješuma opožareno 99 ha (88 ha četinjača i 11 ha listača) ili14 %, srednjih šuma, niskih šuma, panjača, šikara i šibljaka,makije, gariga, plantaža i kultura335 ha (52 %) te 223 ha (33 %)neobrasloga šumskog i ostalogzemljišta.Važno je, još jednom podvlači mr. Molc,istaknuti iznimno dobru suradnju sHrvatskom vatrogasnom zajednicom iDržavnom upravom za zaštitu i spašavanje,kao i lokalnim vatrogasnim zajednicama.dovi (6) i drugo. Od ukupnoga broja požara 46 posto dojavilisu zaposlenici “Hrvatskih šuma”. Procijenjena šteta na drvnojmasi i općekorisnim funkcijama šuma iznosi 47.630.150 kn.– Ovakvi rezultati u zaštiti šuma od požara poticajsu da tvrtka nastavi s ulaganjima u protupožarnu preventivu.Tako će Hrvatske šume i ove godine u tu svrhu uložitioko 87 milijuna kuna, kaže rukovoditeljica Službe za ekologijuu Hrvatskim šumama mr. Jasna Molc . Ta sredstvautrošit će se za različite radove – za najvažniji posao, ako setako može reći, organiziranje motrilačko dojavne službe injezin rad u koji je uključeno motrenje na području krša s89 stalnih, 12 čvrstih objekata i 48 privremenih motrilačkihmjesta. Za šume I. stupnja opasnosti od požara organiziratće se motrenje 24 sata na dan u razdoblju od 1. lipnja do15. rujna, a uz radnike Hrvatskih šuma na tim će poslovimabiti angažirani i radnici na određeno vrijeme. Planiranaje i izgradnja novih protupožarnih prosjeka s elementimacesta (30 mln. kuna) te održavanje postojećih prometnica(12 mln. kuna), a od osnivanja Hrvatskih šuma ukupno jedosad izgrađeno preko 4.500 km protupožarnih prosjeka.Dio sredstava otići će i na šumsko uzgojne radove njege, čišćenja,prorede i druge, u sastojinama kojima prijeti opasnostod požara.Uz ova sredstva, Hrvatske će šume 5 % novca prikupljenogod naknade za opće korisne funkcije šuma usmjeritižupanijskim vatrogasnim zajednicama i jedinicama lokalneuprave i samouprave na područjukrša.S Državnom upravom zazaštitu i spašavanje potpisan jeprotokol o načinu razmjene informacijaizmeđu Hrvatskih šumai DUZS-a u okviru kojeg će sepostaviti 100 jumbo plakata upozorenjaod požara uz prometniceprema moru. Također, u planuje poboljšanje već postojećegsustava protupožarnog videonadzora u Istri, čime bi se olakšalogašenje inicijalnog požara. Konačno,na frekventnim će se mjestima,uz prometnice, na ulazimau šumu, postaviti i 3600 znakovaupozorenja opasnosti od požara.

znanostHRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTIŠume, tla i vode su neprocjenjivaprirodna bogatstva HrvatskeHrvatska je šumovita država jer obiluje prirodnimšumama koje rastu na više od 95 postopovršine šumskih zemljišta, a s obzirom naraznolikost i prirodnost šuma u europskomeje vrhu. Posebnim načinom gospodarenja osigurava sevisok stupanj prirodnosti i višenamjenska progresivna potrajnost.Temeljna sastavnica šume jest šumsko tlo suvisloobraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem.Nedvojbena je potreba da se promišljenije pristupi tlu kaonacionalnome blagu i osnovi skladnog, održivog razvitka.Najugroženija su tla sredozemnoga krša naše države, apreduvjet zaštiti od erozije i stvaranju tla jest postojanješume, makar i degradiranih oblika poput makija i šikara.Iako je Hrvatska među zemljama koje su relativno bogatevodom, nejednaka je njezina prostorna i vremenskaraspodjela. Podzemne vode su vrlo značajan segmenthrvatskoga vodnog bogatstva i temelj su javne, lokalne iprivatne vodoopskrbe.Naglašeno je to na Okruglom stolu s temom “Šume, tlai vode-neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske”, održanom12. svibnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnostiu Zagrebu.Akademici Slavko Matić i Franjo TomićOdnos čovjeka i šume tijekom povijesti – U svomuvodnom referatu “Šuma i čovjek-trajna i korisna vezau prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, akademik SlavkoMatić naglasio je kako su šume, kao najsloženiji ekosustavna svijetu, pokazatelji negativnih promjena u okolišuizazvanih ljudskim aktivnostima, a značajno utječuna kvalitetu čovjekova života. Od pretpovijesnog dobado današnjih dana postoje četiri razdoblja koja na našimprostorima mogu detaljnije objasniti odnos čovjekaprema šumi. U prvome se razdoblju, u dalekoj prošlosti,šuma sjekla stihijski i sporadično, prvenstveno zbogdobivanja plodnoga šumskog tla i njegovih plodovaneophodnih za preživljavanje. Pritom je drvo kao proizvodbilo u sporednome planu. Drugo je razdobljeobilježeno daljnjom intenzivnom sječom šuma u ciljudobivanja plodnoga tla, ali uz naglašenu uporabu drvakao značajnoga građevnog, enegetskog i ostaloga materijala.Treće razdoblje traje do današnjih dana, a počinjeu vrijeme kad je strah od stihijskih sječa i nestankašuma, početkom 18. stoljeća, dostigao vhunac. U ovomedijelu Europe tada nastaju organizirano šumarstvoi šumarska znanost te se odnos čovjeka i šume regulirana pravnoj osnovi.Organizirano šumarstvo i načelo potrajnosti –Prije gotovo 250 godina u nas se šumarstvo osniva kaostruka i znanost, a “Šumski red” iz doba Marije Terezijepravno regulira odnose i postupke prema šumi te semože smatrati prvim udžbenikom o šumama u Hrvatskoj.Njegov najveći značaj je u tome što se prvi put uorganiziranome šumarstvu naglašava načelo potrajnosti(današnji naziv održivi razvoj), koje je zaslužno za zaštitui očuvanje europskih šuma. Značajka ove etape u odnosučovjek-šuma je razvijena znanstvena misao o vrijednostimašuma u posrednim i neposrednijm koristima tejasnim spoznajama o negativnim posljedicama koje nastajupropadanjem i nestankom šuma.Piše : Ivica TomićFoto: I. Tomić, V. Topić,ArhivaŠume sunajsloženijiekosustavna svijetu ipokazateljinegativnihpromjenau okolišu,izazvanihljudskimaktivnostima, aznačajno utječuna kvalitetučovjekova života.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 5

Hrvatska je šumovita država jer obiluje prirodnimšumama koje rastu na više od 95 posto površine šumskihzemljišta, a s obzirom na raznolikost i prirodnost šuma ueuropskome je vrhu.Vrijednost općekorisnih šumskih dobara – Danasmožemo tvrditi, kazao je Matić, da se već nalazimou četvrtoj etapi u kojoj je prije svega potrebno reguliratiodnos cijeloga društva prema šumi. Treba je štititi od svihonih koji uživaju njene blagodati, a to je cijelo društvo.Program za 21. stoljeće “Agenda 21” mora biti novi svjetonazorkoji bi trebao ujediniti gospodarske, socijalnei ekološke potrebe, kapital, rad i prirodna dobra u jednuharmoničnu cjelinu. Govoreći o gospodarskim i općekorisnimšumskim dobrima, istaknuo je kako su stvarnei procijenjene vrijednosti općekorisnih šumskih dobaradaleko veće od proizvedenoga drva, za čak 40 i više putaod vrijednosti zrelih šuma. Naveo je 13 takvih vrijednosti(izostanak sanacije i pošumljavanja požarišta). U suprotnostisa Zakonom o šumama je i podizanje bez naknadavišegodišnjih nasada na šumskome zemljištu.Degradacija sredozemnih šumskih ekosustava– O protuerozijskoj ulozi šuma hrvatskoga Sredozemljaizlagao je dr. sc. Vlado Topić (Institut za jadranske kulturei melioraciju krša u Splitu). U uvodu je napomenuo kakoznačenje i vrijednost ovih šuma proizlazi iz činjenice daone sa šumskim zemljištem pokrivaju više od 63 posto površinesredozemnoga područja Hrvatske. Njihova je ulogavišestruka, od gospodarske do niza općekorisnih funkcijakoje imaju neprocjenjivu vrijednost za čovjeka i njegovokoliš te više puta nadmašuju vrijednost drvne zalihe.Stoga cilj gospodarenja šumama ovoga područja nije višeproizvodnja drva, nego održavanje njihovih općekorisnihfunkcija te očuvanje i zaštita prirodnih ekosustava. Dugotrajniutjecaji čovjeka, zajedno s požarima, specifičnimklimatskim prilikama i tlima izloženim eroziji (erodibilnatla), potpuno su doveli do opće degradacije sredozemnihšumskih ekosustava, a time i do smanjenja njihove protuerozijskei hidrološke funkcije. Struktura šumskoga fondaje vrlo nepovoljna jer gotovo 60 posto površina pokrivajupanjače, šikare, makije i goleti, a visoke šume, uglavnomalepskog i crnoga bora, zauzimaju samo 9,9 % obraslihšumskih površina. To svakako ubrzava i daljnje erozijskeprocese na ovome području koje je stoga jako ugroženoerozijom, a pojedini su predjeli potpuno degradirani.Stalna borba protivvode (poplavnaposavska šuma)svrstanih po grupama: u ekološke funkcije, društvene ilisocijalne te socijalno-ekofiziološke. Bez šumskoga pokrovasadašnja bi šumska staništa izgubila mnoštvo povoljnihsvojstava (pitka voda, čisti zrak, rekreacija, ponor ugljika,očuvanje genofonda i dr.). Zanimljiva je procjena američkih,argentinskih i nizozemskih znanstvenika da je godišnjavrijednost blagotvornih utjecaja svjetskih ekosustava33 trilijuna američkih dolara, a to je gotovo dvostruko većiiznos od ukupne godišnje društvene proizvodnje u svijetu.Od ukupno 12 utjecaja samo se 4 ne odnose na šumskeekosustave.Smanjivanje šumskih površina – Zaključujućiizlaganje Matić se kritički osvrnuo na zakonske propisei deklaracije na temelju kojih je osigurano održivo gospodarenješumama u Hrvatskoj, a koji se sustavno krše.Pojedini zakonski, podzakonski i ostali propisi i radnjepovezani sa šumama i šumskim zemljištima u suprotnostisu s Ustavom i Zakonom o šumama. Tako se šume premaZakonu o cestama uzimaju za gradnju cesta bez naknadekoja se do tada trošila za podizanje novih šuma. Time jeizravno ugrožen održivi razvoj šuma, jer se površine šumau Hrvatskoj svake godine smanjuju. Štete nastaju i tijekompretvaranja šumskih površina, posebice privatnih, ugrađevinska zemljišta, a probleme stvaraju i šumski požariSudionici Okrugloga stola u Hrvatskoj akademijiznanosti i umjetnostiProblem erozije i zaštite krških tala – Ukupnapovršina sredozemnoga krša naše države iznosi 15.389četvornih kilometara, a različitim je intenzitetom erozijetla vodom zahvaćeno približno 95 % površina, od togaznačajnijom erozijom čak 40 %. Riječ je o ekološki vrloosjetljivom prostoru s visokim stupnjem rizika od erozije,degradacije tla i devastacije vegetacije. To je jedno odnajvećih bujičnih područja Hrvatske, sa 668 evidentiranihbujičnih vodotoka. Godišnje se izgubi 2.280.720 m3 tla,odnosno količina nanosa koja nepovratno odlazi s ovihpovršina u rijeke i Jadransko more, što je 60 posto od maseproduciranog nanosa. S obzirom na to da se tlo na kršu,kao nezamjenjivi prirodni resurs, vrlo teško i sporo stvara,problem je njegove zaštite od prvorazrednoga značaja.Stvarne i procijenjene vrijednostiopćekorisnih šumskih dobara dalekosu veće od proizvedenoga drva, začak 40 i više puta od vrijednosti zrelihšuma.6 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

Akumulacijsko jezero na otoku Mljetu – dragocjena pričuva vodeOdjel za šumarstvo Instituta za jadranske kulture i melioracijukrša u Splitu još je 1964. započeo znanstveno-istraživačkeradove na problematici erozije i zaštite tla na kršu,a 1971. su osnovane prve trajne eksperimentalne plohe.Rezultati istraživanja utjecaja šumskih ekosustava bijelogagraba(Carpinus orientalis) i alepskoga bora(Pinus halepensis)na površinsko otjecanje oborinskih voda predmetsu ovoga referata. Rezultati pokazuju da su gubitci tla oderozije, primjerice na opožarenoj šumskoj površini, na nagibu20 stupnjeva, za čak 463 puta veći nego pod sačuvanimsastojinama alepskoga bora na nagibu 26 stupnjeva.Šikara bijeloga graba i sastojina alepskog bora odlučujućisu činitelji u zaštiti tla od erozije, posebice na strmim erodibilnimpodručjima.Značaj vode i problem njene privatizacije – Prof.dr. sc. Igor Anić sa Šumarskoga fakulteta imao je referat stemom “Raznolikost i prirodnost šuma u Hrvatskoj”. Izla-Istraživanje intenziteta erozije tla vodom (pokusnaploha u šikarama bijeloga graba)BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 7

Premda degradirani oblikšume i makija pridonosizaštiti od erozije krškogatlaNajugroženija sutla sredozemnogakrša naše države,a preduvjetzaštiti od erozijei stvaranju tlajest postojanješume, makar idegradiranihoblika poputmakija i šikara.gao je o našim nizinskim šumama, šumama brežuljaka,brdskim, gorskim, pretplaninskim šumama i šumamaSredozemlja te govorio o kriterijima njihove prirodnosti,očuvanosti, strukturi i dugoj tradiciji gospodarenja šumamau nas. Posebice se osvrnuo na ugroženost šumazbog gradnje plinovoda, naftovoda, cesta i dr. te sušenjakao posljedice čovjekova djelovanja. Unatoč tomei procesu deforestacije, površina šuma u zadnjih stotinjakgodina rasla je godišnje prosječno za oko 1000 ha.O značaju, raspoloživostii gospodarenju vodom upoljoprivredi govorio jeakademik Franjo Tomić,istaknuvši kako se zbogspecifičnih hidrološkihuvjeta hrvatsko stanovništvouvijek borilo i boriprotiv vode (zaštita od poplava,odvodnja) i za vodu(navodnjavanje). Posebnoje naglasio problem privatizacijevoda, budući dase vode u Ustavu RepublikeHrvatske navode kaoopće dobro od posebnogDr. sc. Vlado Topićinteresa. Kako su one, prema Zakonu o vodama, općedobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne može bitini u čijem vlasništvu, čini se da su zaštićene od privatizacijei s njom povezanih mogućih zlouporaba. No, to ustvarrnosti baš i nije tako.Tla kao temelj održivoga razvitka – Prof. dr. sc.Ferdo Bašić (Agronomski fakultet) izlagao je o tlima Hrvatskekao temelju održivoga razvitka. On je naglasiokako hrvatski narod u pravomesmislu riječi živi odzemlje, a održivo je gospodarenjetlom ključ kvaliteteživota svake nacije, jerizravno utječe na količinu,kvalitetu i zdravstvenuispravnost hrane, zdravupitku vodu, čist okoliš i dopadankrajobraz. O hrvatskimpodzemnim vodama,koje su temelj javne, lokalnei privatne vodoopskrbe,referat je imao prof. dr. sc.Darko Mayer (Rudarskogeološko-naftnifakultet).Prof. dr. sc. Igor AnićKako se sve više koriste konzumne, odnosno mineralne,izvorske i stolne vode u bocama, one sve više postaju ikomercijalno zanimljiva “roba”, pa i izvozni artikl. O temipod nazivom ”Voda i poljoprivreda” izlagao je prof. dr.sc. Davor Romić (Agronomski fakultet) te iznio podatkeo međuodnosu vode i poljoprivrede, s obzirom na to dapoljoprivreda u Hrvatskoj troši više od 70 posto vodeza ribnjake, navodnjavanje i pojenje stoke. Zato je neophodnostvoriti regulacijske i zaštitne građevine, kakobi se, što je više moguće, umanjio učinak ekstremnihhidroloških pojava kao što su poplave i suše.Na Okruglome stolu je istaknuto kako je navedenatema izabrana zbog obilježavanja Međunarodne godinešuma te prirodnih i nedovoljno iskorištenih bogatstavakojima raspolažemo. Svi referati sa zaključcima bitće objavljeni u tiskanom obliku, a svaki od njih mogaobi biti tema zasebnoga simpozija.8 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

uređivanje šumaGOSPODARSKA JEDINICA UMOLIŠUMARIJA VRBOVSKOPrvi zapisi o šumamadatiraju još iz 1850!Od najzapadnije točke gospodarske jediniceUmoli do najistočnije ima oko 13,25 km, aširina joj je između 175 do 750 m. Na jugugraniči sa šumama privatnih šumoposjednikaDobra i Lukovdol, na sjeverozapadu s GJ Završje.Obzirom na nadmorsku visinu, šume se protežuod 175 m.n.v. morem (rijeka Kupa) sve do 560 m.n.v.(Orlove stijene) gdje prevladavaju strme padine s nagibimavećim od 45 stupnjeva koje su u svom sjeverozapadnomdijelu ispresijecane s nekoliko jaraka. Ima iponešto povremenih izvora koji tijekom ljetne sezonei presuše.Vegetacija je vrlo bogata, uz drvenaste šumskevrste obilje je grmova, zeljastih biljaka, mahovinai gljiva. Najzastupljenija je gorska bukova šuma kojunalazimo u cijelom pojasu uz tok rijeke Kupe, odnosnood Kavranske strane pa sve do Severina na Kupi. Uz dominantnubukvu ima i gorskog javora, klena, običnoggraba, jele, brekinje, crnog jasena, mukinje i sl. U slojuprizemnog rašća dominira jesenska šašika, a termofilnevrste medunčevih šuma pojavljuju se rjeđe.Današnji izgled gospodarske jedinice nastao je1947. godine spajanjem bivših zemljišnih zajednica Štefanca,Blaževca, Zapeća, Zaumola, Košca, Plemenitaša iLukovdola, ali i šuma bivšeg veleposjeda Armina Neubergeraiz Rijeke čije je površine, zajedno s dvorcem uPovjerenstvo za GJ UmoliSeverinu na Kupi, 1937. otkupio tvorničar Arko iz Zagreba.Zemljišne zajednice zauzimale su površinu od oko287 ha, dok je površina veleposjeda iznosila 113 ha.Prvi zapisi o šumama ove jedinice datiraju iz 1850.kada su odvajanjem (segregacijom) od šuma državnegospoštije nastale šume zemljišnih zajednica od kojihje kasnije formirana današnja gospodarska jedinica.Prva osnova gospodarenja izrađena je 1956. i vrijedilaje do 1965. Cijela jedinica bila je „zaštitna“ osim jednogodjela. To je odredilo i ciljeve gospodarenja: “Trajnoodržavanje visoke mješovite šume prebornog uzgoja,koja je najbolja i najsigurnija garancija za zaštitu svogPiše: Vesna PlešeFoto: Boris PlešeŠumegospodarskejedinice Umoli usastavu ŠumarijeVrbovsko(delnička Uprava)nalaze se usjeveroistočnomdijelu Gorskogkotara. Prostiruse pretežitokanjonom rijekeKupe koja jeujedno i granicaizmeđu našezemlje i susjedneSlovenije.Šuma u GJ UmoliBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 9

Drvna sječkaRijeka Kupastaništa. Sve sastojine, pogotovo one sačuvane, pokazujuizgled visokih jednodobnih čistih sastojina“.Slijedeća Osnova gospodarenja za razdoblje od1967. do 1976. propisala je gospodarenje čiji je dugoročnicilj bio “trajna šuma bukve sa primiješanim četinjačamaskupinastog oblika gospodarenja u manjimgrupama i skupinama. Time će se postići veća stabilnostsastojina i trajna zaštita terena. Na kamenjarima i vrletimakoje su van redovnog korištenja treba podržati prebornustrukturu za stablimično korištenje naprednijihstabala i uklanjanje loših i zrelih“. Nakon toga izrađenesu još tri Osnove gospodarenja.Prva Osnova gospodarenja izrađenaje 1956. i vrijedila je do 1965. Cijelajedinica bila je „zaštitna“ osim jednogodjela.Površina gospodarske jedinice iznosi 443 ha, ima13 odjela, a prosječna površina odjela iznosi 34,11 ha.Ukupna drvna zaliha iznosi 129.503 m3, a desetgodišnjiprirast 24.640 m3. Etat je propisan samo u odsjeku10 b na površini od 7 ha, što je 1,6 posto ukupneobrasle površine. Propisani etat iznosi 0,34 posto drvnezalihe i 1,76 posto desetgodišnjeg prirasta. Radi se o dovršnomsijeku jer se cijela površina kvalitetno pomladilabukvom u svim stadijima te treba posjeći preostala soliternastabla bukve koja su bila ostavljena za prirodnunaplodnju. U odjelima s velikim strminama, kamenitošćute zbog okruženosti privatnim posjedima otežano jegospodarenje pa su propisane samo sanitarne sječe.Osnovom gospodarenja propisani su i radovi biološkeobnove šuma: čišćenje sastojina na oko 7,10 ha,čuvanje šuma 433 ha, doznaka-glavni prihod 7 ha, održavanješumskih prometnica 2 km..Zakonom o šumama propisan je cilj gospodarenjaovim šumama. One se moraju održavati i obnavljatitako da se trajno osigurava: postojanost ekosustava,održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma,napredno i održivo gospodarenje, korištenje šuma išumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održavanjihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnostobnavljanja, vitalnost i potencijal.Piše: Ivica TomićFoto: I. Tomić,prezentacijeNameđunarodnojenergetskojkonferenciji odrvnoj biomasiu SlavonskomeBroduprošlogamjesecazaključenoje kako jestanje u vezis korištenjemdrva kaoenergenta usvim zemljamaregije vrloslično, apretežit diosudionikasmatra da jekaotično.Uaorganizaciji časopisa “Drvo i namještaj” iDrvnoga klastera sa sjedištem u Zagrebu,u Slavonskome Brodu je 5. svibnja održana3. međunarodna energetska konferencija.Tema ovoga skupa imala je naziv: ”Kako iskoristiti drvnubiomasu za regionalni razvoj i nove ulagačke projekteu gospodarstvo i lokalnu samoupravu jugoistočne Europe”.Konferenciji su prisustvovali predstavnici državaregije iz drvnog i šumarskog sektora, lokalnih upravai samouprava, energetičari i projektanti, predstavniciznanstvenih institucija, inozemni konzultanti i dobavljačinajsuvremenijih tehnologija za uporabu i preradudrva u energiju (Finska, Italija, Austrija, Njemačka idr.).Usmjerenost “Hrvatskih šuma” na drvnu biomasu– Osim organizatora; skupu su se obratili županijskii gradski čelnici, glavni partner konferencije “ĐuroĐaković Holding”, predstavniciHrvatske udrugeposlodavaca, Šumarskogfakulteta. U ime Hrvatskihšuma i Hrvatske komoreinženjera šumarstva i drvnetehnologije prigodnimse riječima obratio dipl.ing. Damir Felak, naglasivšikako Hrvatske šumežele i nastoje biti partnersvima koji žele proizvoditibioenergiju iz drvneDipl. ing. Damir Felakbiomase te na sve načineomogućuju da se sve višeresursa usmjeri na biomasu,uz otvaranje novih radnih mjesta. Za tu namjenu, kazaoje, naći će se dovoljno drvne mase, a pritom se traživeće uključenje inženjerskog kadra iz drvne industrije.Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja,šumarstva i drvne tehnologije, čiji je predstavnikotvorio konferenciju.Izvori sirovine u Hrvatskoj – Uvodna predavanjaobuhvatila su problematiku poticaja i sufinanciranjapostrojenja na biomasu u Hrvatskoj, mobilizaciju drvnesirovine prema zapadnim tržištima, najnovije domaćetehnologije, tržište drvne biomase u zemljama regije,održivo gospodarenje šumama u cilju obnovljivih izvoraenergije. Tijekom konferencije nazočni su obaviještenio stanju s biomasom u susjednim državama (Austrija,10 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

obnovljivi izvori energije DRVNABIOMASAKako potaknuti većekorištenje energetskogadrvaMađarska, Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora i dr.), suradnjiznanosti i gospodarstva, projektnoj dokumentaciji idobivanju dozvola, nedorečenom zakonodavstvu i dr.Primjerice, susjedna Slovenija pod pritiskom “EU zelene”regulative mora reducirati ili prilagoditi potrošnjuugljena u svojim termoelektranama pa u zadnje vrijemevećinu svojih potreba za drvnom biomasom zadovoljavau Hrvatskoj. Mađarska, također, kupuje drvni ostataku pilanama središnje Hrvatske te šumsku sječku i iverjeiz slavonskih šuma. Elektroprivreda Bosne i Hercegovinepokreće strateški projekt prilagodbe jednoga blokatermoelektrane Kakanj na biomasu. To je postignutozajedničkom suradnjom političkih, znanstvenih i gospodarskihinstitucija zbog proglašenih energetskih načelaEuropske unije. Nažalost, u Hrvatskoj se elektroprivredislični projekti prilagodbe i rekonstrukcije termoelektranana ugljen i naftu još uvijek ne ostvaruju. Na panel raspravisudjelovao je dipl. ing. Željko Sučić (“Šumska biomasa”HŠ-a) koji je istaknuo kako je 80 posto šuma u Hrvatskoju vlasništvu države (“Hrvatske šume”), a stvarno jeod ukupne drvne mase raspoloživo oko 200.000 tonasječke i oko 400.000 tona višemetarskoga drva. ŠumarstvoHrvatske ima dugu tradiciju i raspolaže s točnimpodatcima, a navedena količina može stvarno završiti uenergetskim postrojenjima. Proizvodnja se u “Hrvatskimšumama” povećava, no pritom treba voditi računa o postrojenjimakoja koriste energiju cijele godine.Nefunkcioniranje državnoga poticaja – Tijekomdiskusije mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatskeudruge za biomasu, iznio je podatke iz šumskogospodarskeosnove područja na temelju koje raspolažemo sToplana u Gospiću1,3 mil. m3 ogrjevnoga drva i s još 600-700 tisuća m3 otpada,kao energetskoga drva. Sa značajnim količinamadrvne mase iz panjača (1,3 mil. m3) imamo 3,2-3,3 milijunakubičnih metara energetskoga drva koje bi trebalobiti realizirano do 2020. godine. To je drvna masa kojase može iskoristiti i rentabilno upotrijebiti. Dundovićje naglasio problem nefunkcioniranja državnog poticajaza proizvodnju toplinske i rasadne energije. DarkoHorvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvugospodarstva, rada i poduzetništva, naglasio je kakose već šest mjeseci intenzivno radi na smanjenju administrativneprocedure te korekciji tarifa. U sljedeća dvamjeseca imat će se vizija tarifnoga sustava, a za godinudana znat će se konkretno kolika je tarifa potrebna da bigospodarstvo funkcioniralo sa zaradom, odnosno da bipoticaji bili dovoljno dobri za proizvodnju bioenergije.Trenutno su u Registru obnovljivih izvora energije i kogeneracijete povlaštenih proizvođača u segmentu biomaseiskazana 64 zahtjeva ukupne snage 170 megavatai to kogeneracijskoga tipa (58 zahtjeva ima prethodnuenergetsku suglasnost). Stipo Velić, ravnatelj Uprave zadrvnu industriju u Ministarstvu regionalnoga razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao je kako jeVlada prepoznala važnost potencijala obnovljivih izvoraenergije, a posebice biomase. Za razdoblje od 2011.do 2014. načinjen je novi operativni program, odnosnoTijekom konferencije uSlavonskome BroduBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 11

Prof. dr. sc.Branko Glavonjić(Šumarski fakultet uBeogradu)poticajni okvir, te je za nove projekte planirano 284,5milijuna kuna proračunskih sredstava.Bioenergetski potencijal amorfe – Rad u radionicamaodvijao se u tri tematska bloka (“Daljinska grijanjana drvnu biomasu”, “Kogeneracije i nove tehnologije”te “Energetske strategije i udio obnovljivih izvoraenergije”). Mr. sc. Josip Dundović je održao predavanjeo daljinskom grijanju na drvnu masu, s primjerom dobreprakse na modelu Gusing, o čemu smo već pisali nastranicama našega časopisa. Služba za šume šumoposjednika“Hrvatskih šuma” (dipl. ing. Tomislav Starčić)prezentirala je nove norme za kruta goriva Europskeunije, istaknuvši kako su norme potrebne industriji kotlovana biomasu, jer osiguravaju pouzdan i učinkovitrad opreme. Kvaliteta goriva je ključna za besprijekoranrad postrojenja jer, primjerice, preveliki komadi drvnesječke mogu blokirati transporter i zaustaviti rad kotla.Osim toga, norme su bitne za daljnji razvoj tržišta,budući da biomasa postaje sve traženije gorivo. U radugrupe autora o bioenergetskom potencijalu amorfe(Krpan, Tomašić, Bašić), Hrvatskoga šumarskog institutai “Hrvatskih šuma”, naglašeno je kako bi se mnogepostojeće šumske, ali i zapuštene poljoprivredne površinemogle pretvarati u energetske nasade amorfekratkih ophodnji. Time bi se značajno povećala količinaNa tržištu je premalo informacija oenergetskim poticajima i programimaEuropske unije.raspoložive šumske biomase u Hrvatskoj. Osim toga,šumarstvo bi proširilo asortiman proizvoda, smanjilibi se troškovi obnove nizinskih šuma, a stanovnicimaseoskih i gradskih sredina u području rasprostranjenjaotvara se mogućnost zaposlenja. Na taj način stvara se idodatna zarada od pridobivanja drvne biomase amorfei rada energetskih pogona. Autori su provedenim istraživanjemželjeli ukazati na bioenergetski potencijal oveinvazivne biljne vrste.Različiti podatci o drvnoj biomasi – Na konferenciji,na kojoj je bilo oko 270 sudionika, zaključeno jekako je stanje u vezi s korištenjem drva kao energentau svim zemljama regije vrlo slično, a pretežit dio sudionikasmatra da je kaotično. Posebice se to odnosi naAmorfa ima značajan bioenergetski potencijalutvrđivanje raspoloživih količina drvne biomase, jer sestavovi i razmišljanja pojedinih interesnih skupina bitnorazlikuju. Tako se za Republiku Hrvatsku bazno navodida trenutno raspolaže količinom od 600.000 m3, anasuprot tome, optimističniji stručnjaci iz akademskihinstitucija navode da se u budućnosti može iskoristiti ido 6 milijuna kubičnih metara biomase za energetskepotrebe! Pritom se ne bi narušila gospodarska i ekološkaravnoteža. Prijavljeni ulagači u većini slučajeva neraspolažu ozbiljnim kapitalom, već iz strateških i špekulantskihrazloga prijavljuju projekte korištenja obnovljivihizvora energije, a rijetki se upuštaju u pribavljanjesvih potrebnih dozvola. Iznimka je tvrtka Hrast Strizivojnanedaleko od Đakova, koja je u cijelosti operativnozavršila kogeneracijsko postrojenje te je u stanju proizvoditielektričnu i toplinsku energiju iz drva.Zanimanje stranih ulagača – Na tržištu je premaloinformacija o energetskim poticajima i programimaEuropske unije, a u nas je samo općinska toplana Pokupskokandidirana u sklopu programa IPARD. Naglašenje uočljiv nedostatak poreznih olakšica za korištenjeobnovljivih izvora energije, ali i nedovoljno poticanjeinvesticija od strane države te slabo korištenje sredstavaiz EU za te namjene. Drvnu biomasu u Hrvatskojstrani ulagači su prepoznali kao veliki potencijal pa suProizvodi iz drvne biomase (briketi, peleti...)Utvrđivanje raspoloživih količina drvnebiomase je različito, jer se stavovii razmišljanja pojedinih interesnihskupina bitno razlikuju12 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

Ulagači u većini slučajeva ne raspolažuozbiljnim kapitalom, već iz strateškihi špekulantskih razloga prijavljujuprojekte korištenja obnovljivihizvora energije, a rijetki se upuštaju upribavljanje svih potrebnih dozvola.izrazili znatno zanimanje za ulaganje, a zbog manjkasirovina u inozemstvu i cijena će joj rasti. No, rečeno je,ništa se ne radi na otvaranju domaće potražnje. Nedovoljnapozornost gorivima na bazi drva. Na konferecijisu navedeni pozitivni primjeri projekata proizvodnjesječke, iverja, briketa i peleta iz drvnog i šumskog ostatkate je istaknuto kako Hrvatska mora zauzeti aktivnijuulogu u vezi s promidžbom goriva na bazi drva. Osobitose to odnosi na drvni pelet koji je na europskomekontinentu najtraženiji bioenergent. Bitno je istaknutikako je za 30 posto jeftinije grijanje na drvne peletenego na plin. Cijena biomase na europskome je tržištuu posljednje dvije godine porasla za čak 30 posto, budućida je energetski sektor zbog potpora u Europskojuniji dobro plaća. Desetak proizvođača peleta iz Hrvatskeizvozi čak 97 % svoje proizvodnje, što je približno250.000 tona godišnje. Veća je promidžba potrebna iu segmentu daljinskoga grijanja, u sklopu mini-toplanaza škole, vrtiće i druge javne objekte u kojima je pećina fosilna goriva potrebno zamijeniti postrojenjima nabiomasu.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 13

priroda ŽIVOTNA ZEMLJI JE UGROŽENOrao je otišao, to je konacživljenja i početak borbe zapreživljavanje...Piše ■ FotoMiroslav MrkobradPismoindijanskogpoglaviceSiettlaameričkompredsjednikuFranklinuPierceu1854. godinejedna je odnajljepšihpriča oprirodi ikadaispričana!Početkom lipnja obilježili smo još jedan u nizudana u kojima se upozorava na prijeteću katastrofu,razaranje i pogoršavanje uvjeta za životna Zemlji. U tom nizu imali smo u ožujku Danvoda, 22. travnja, Dan planeta Zemlje pa Dan bioraznolikostite sada, 5 lipnja, Dan zaštite okoliša.Zaštita okoliša pojam novoga doba, nastao je naraskrižju prijetećeg razvoja novih tehnologija i industrijskognapretka nerazvijenih te nezaustavljivog onečišćenjaatmosfere. Kako stvari stoje i kamo su krenule, većsamo održavanje totalno narušenih uvjeta za život postaloje hamletovsko „biti il’ ne biti“.Od Kyoto protokola i silnih dokumenata koje supotpisali (ili nisu, ali skoro je svejedno!) najvažniji i najvećidržavnici svijeta, stanje na kugli zemaljskoj se ne popravlja.Naprotiv, upozorenja na zagrijavanje planeta, mogućetopljenje leda i dalje su aktualni, a nevjerojatne, gotovokataklizmične elementarne nepogode koje su pogodileRusiju ( požari 2009.), Australiju (lani: požari, poplave,uragani), Japan (potres pod morem nesvakidašnje jačine(10 stupnjeva po Rihteru) koji je opet pokrenuo tzunami,bjelodano nam govore da nešto s našim planetom nije uredu, da se nešto nepovratno promijenilo. Pa i jest; bjesomučnokrčimo šume, ispuštamo otpadne vode i zagađujemopitku vodu, stvaramo velike količine otpada, zagađujemoatmosferu ispušnim plinovima iz automobila,koristimo razne otrove i kemikalije..A Zemlja koju imamo jedna je jedina; ona nas hrani,njen zrak udišemo, vodu pijemo, u njenoj prirodi uživamo.Začuđujuće je i frapantno da su to neki znali, predviđalii strahovali od promjena koje su se dogodile davno prijenas, još polovicom 19. stoljeća.Premda je tekst koji slijedi već više puta bilo objavljivanu različitim tiskovinama, nalazimo potrebnim jošjednom podsjetiti na njega. Naprosto zbog toga što je unjemu ispisana jedna od najljepših priča o prirodi ikada!Riječ je o pismu koje je 1854. godine indijanski poglavicaSeattle uputio američkome predsjedniku FranklinuPierceu u Washington kada je ovaj izrazio želju da kupivelika područja indijanske zemlje obećavajući u zamjenuposeban rezervat indijanskom narodu. I danas, gotovo150 godina kasnije, riječi indijanskog poglavice očaravajudirljivošću, ljepotom, iskrenošću. Svaka je misao dubokakao more, priča za sebe, izrečena s dubokim osjećajem.Nesmanjenom snagom ona i danas opominje (čovjeka)svojom svevremenom porukom.14 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

Ja sam divljak i nerazumijem neki druginačin. Vidio samtisuće raspadajućihbizona u preriji štoih je ostavio bijeličovjek ustrijelivši ih izprolazećeg vlaka.„Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje?Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinuzraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajnaborova iglica, svaka pješčana obala, svaka magla u tamnojšumi, svaki kukac, sveti su u pamćenju i iskustvunaroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje nacrvenog čovjeka.Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenjakada odu u šetnju među zvijezdama. Naši mrtvi nikada nezaboravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenogčovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijećenaše su sestre; jelen, konj, veliki orao, svi oni su našabraća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponijai čovjek – svi pripadaju istoj obitelji.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 15

Rijeke su naša braća,one nam utažujužeđ. Rijeke nose našekanue i hrane našudjecu.Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas daželi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavicašalje glas da će nam sačuvati mjesto tako da ćemo misami moći živjeti udobno. On će nam biti otac i mi ćemobiti njegova djeca. Mi ćemo razmatrati vašu ponudu dakupite našu zemlju. Ali to neće biti lako. Jer zemlja je svetaza nas.Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samovoda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemljumorate se sjetiti da je to sveto i morate učiti vašu djecuda je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera pričadogađaje i sjećanja mog naroda. Žubor vode glas je ocamoga oca.Rijeke su naša braća, one nam utažuju žeđ. Rijekenose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamonašu zemlju morate sesjetiti i učiti vašu djecuda su rijeke naša braća,i vaša, i morate od sadadati rijekama dobrotukakvu biste pružili svakomebratu.Mi znamo da bijeličovjek ne razumije našživot. Jedan dio zemljenjemu je isti kao i drugi,jer on je stranac kojidođe noću i uzima odzemlje sve što želi. Zemljanije njegov brat,nego njegov neprijatelji kada je pokori on krećedalje. On za sobomostavlja grobove otacai ne brine se. On otimazemlju od svoje djecei ne brine se. Grobovinjegovih otaca i zemljašto mu djecu rađa zaboravljenisu. Odnosi seprema majci – zemlji iprema bratu – nebu kaoprema stvarima što semogu kupiti, opljačkati,prodati kao stado ili sjajannakit. Njegov apetitprožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš.Ne znam. Naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vašihgradova boli oči crvenog čovjeka. Ali možda je to jer jecrveni čovjek divlji i ne razumije.Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka.Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtajkrilca kukaca. Ali možda je to jer sam divlji i ne razumijem.Buka jedino djeluje kao uvreda za uši. I što je to životako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnuprepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem.Indijanac više voli blagi zvuk vjetra očišćen podnevnomkišom ili namirisan borovima.Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živodijeli jednaki dah – životinja, drvo, čovjek. Bijeli čovjek neizgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umiremnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamonašu zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas,da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetaršto je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti injegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemljumorate je čuvati kao svetinju, kao mjesto gdje će i bijeličovjek moći doći okusiti vjetar što je zaslađen mirisompoljskog cvijeća.Tako ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju.Ako odlučimo prihvatiti, postavit ću jedan uvjet: bijeličovjek mora se odnositi prema životinjama ove zemljekao prema svojoj braći.Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način.Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih jeostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka.Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konjmože biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo daostanemo živi.Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu,čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što godse desilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Svestvari su povezane.Morate naučiti svojudjecu da je tlo pod njihovimstopama pepeonjihovih djedova. Takoće oni poštovati zemlju,recite vašoj djeci da je zemljas nama u srodstvu.Učite vašu djecu kao štočinimo mi s našom da jeZemlja naša majka. Štogod snađe Zemlju snaćiće i sinove Zemlje. Akočovjek pljuje na tlo pljujena sebe samoga.To mi znamo; Zemljane pripada čovjeku;čovjek pripadaZemlji. To mi znamo.Sve stvari povezane sukao krv koja objedinjujeobitelj. Sve stvari su povezane.Što god snađe Zemljusnaći će i sinove Zemlje.Čovjek ne tka tkivo života;on je samo struk utome. Što god čini tkanju,čini sebi samome.Čak i bijeli čovjek, čijiBog govori i šeta s njimkao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničkesudbine. Mi možemo biti braća poslije svega. Vidjetćemo. Jednu stvar znamo, koju će bijeli čovjek jednogadana otkriti – naš Bog je isti Bog. Vi sada možetemisliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; alito ne možete. On je bog čovjeka i njegova samilost jednakaje za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta zemljaje draga. Škoditi Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njenogStvoritelja. Bijeli također trebaju prolaz; možda brženego sva druga plemena. Zaprljajte vaš krevet i jednenoći ugušit ćete se u vlastitom smeću.Ali u vašoj propasti svijetlit ćete sjajno, potpaljenisnagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za nekuposebnu svrhu, dao vam ovlast nad njome kao i nad crvenimčovjekom.Sudbina je misterij za nas jer mi ne znamo kadće svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajnikutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogledna zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom. Gdje jeguštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenjai početak borbe za preživljavanje“.16 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

šumska razglednicaŠUMARIJA REMETINEC / UPRAVA ŠUMA ZAGREBŠume izgubljene među selimaOdranski obrež, Brezovica, Lukavac, Demirje,Brezovica, Lučko, Gornji i Donji Stupnik, RakovPotok... samo su neka od mjesta i selarazbacanih po rubovima šuma južno odhrvatske metropole s kojima gospodari Šumarija Remetinec.Možda bi točnije bilo reći da se šume „uvlače“među sela, presjecaju polja i livade, slijede autoput,uljepšavaju krajolik nadomak Zagreba.Osim što je jedna od dvije zagrebačke šumarije,Remetinec je, obzirom na ime, jedna od „najpoznatijih“hrvatskih šumarija! Jer vjerojatno nema čovjeka udržavi koji nije čuo za ime ovog zagrebačkog prigradskognaselja, poznatog („poznatog“) u novije vrijemepo – zatvoru. U sjeni te i takve reputacije, Šumarija, čijase zgrada nalazi tek 300-tinjak metara od zatvorske,živi svoj šumarski i gospodarski život.Ne duge povijesti, osnovana u sadašnjim okvirima1963. godine, Remetinec je danas mala “skockana“ šu-Obreški lug – poslije naplodnog sijekamarija. To podrazumijevadosta toga, ponajprije dadobro radi.– Gospodarimo s oko4.100 ha šuma raspoređenihu tri gospodarskejedinice, Obreški lug,Stupnički lug i Vukomeričkegorice, od kojih jenajznačajniji Stupničkilug u kojem prevladavalužnjak s grabom. Naturalneplanove na uzgoju iiskorištavanju izvršavamou potpunosti, blizu 80 %etata koji iznosi 15.000Dipl. ing. šuma.Mile Vukelićkubika, a realiziramo ih s našima i s radnicima ŠumarijeV. Gorica, iznosi osnovne podatke upravitelj MileVukelić. Jednako je i u privlačenju drvnemase gdje, obzirom na to da Šumarijanema svoju mehanizaciju, 80% poslovaobavljaju PIM Kutina Šumarija V. Gorica(s četiri traktora). Ostalo obavljaju poduzetnici,a u sječi dio „kolača“ otpada nasamoizradu. A tu doista nema problema,štoviše, potražnja za ogrjevom dalekonadmašuje ponudu. „Prodali bi i da imamodvostruko više“, kaže Vukelić. To je irazumljivo obzirom na velik broj okolnihsela, ali i na to da su cijene ostalih energenataotišle gore. Na taj način osiguravase i šumski red.U ukupnom etatu na tehničkodrvo otpada oko 7000 kubika, na prostorno8000. Najviše je hrasta lužnjaka,blizu 60 % („No nije to onaj slavonski“!),potom graba (15 %) pa kitnjaka, bukve.Upravitelj posebno ističe izvrsnu suradnjusa susjednom Šumarijom V. Gorica,čiji i radnici i strojevi ispomažu u realizacijiplana poslovanja.Remetinec nema vlastitu mehanizacijui ne žudi za njom! Strojeve i opremutreba održavati, zastoji i popravci su skupi,mišljenja je Vukelić.S 26 zaposlenih u Remetincu stignuobaviti sve poslove, bez obzira štosu ostali na četiri sjekača i šest invalidarada! Naravno, uz međusobnu ispomoćs drugim šumarijama. Tri revirnika; MilanŠimunić, Tomislav Galeković i Silvana Budinčevićprimjereno brinu o svojim revirima.Negdje bi ovoliki broj invalida bioznak za uzbunu, no ovdje baš obratno:nisu nikakav teret Šumariji, nego izvrsnoobavljaju uzgojne radove, idu u njeguPiše ■ FotoMiroslav MrkobradŠumarijaRemetinec,jedna od dvijezagrebačkešumarije,gospodari s4100 ha šumasmještenih južnood Zagreba, uzobale Save dočvora Jankomir,uzduž stareKarlovačke cestedo Zdenčine.Spada u male,uređenešumarijezagrebačkeUprave kojagospodarećis povjerenimjoj šumamavodi brigu i obrojnim drugimekološkim,socijalnim,društvenimzahtjevimaokoline u kojojdjeluje.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 17

REMETINEC– Površina 4100 ha– Etat 15000 m3– 3 gospodarske jedinice– 26 zaposlenihStupnički lugZgrada šumarijeRemetinecpomlatka i mladika, žetvukorova, idu čak i u ispomoću V. Goricu. Važnoje, ističe upravitelj, da seuzgojni radovi obave kvalitetno.Vukelić spada međunajmlađe upravitelje uzagrebačkoj Upravi, naovom mjestu je tek četirigodine, no ozbiljnost kojompristupa poslu čini gaznatno „starijim“! Ali imavremena i sluha i za drugeaktivnosti, prije svegasportske, za druženja, kad su u funkciji opće koristi.U uzgoj se puno ulaže i s tim su u Šumariji posebnozadovoljni. Godišnje se prosječno napravi oko 40ha čišćenja, preko 100 hanjege pomlatka i mladika.Obzirom na dobro prirodnopomlađivanje, nije biloZgrada Šumarije Remetinecobnovljena je 2002. godine i jedna jeod najfunkcionalnijih u zagrebačkojUpravi. Idealno je smještena idostupna s više strana, s dovoljnoposlovnog prostora i velikim dvorištemu kojem je i velika sala, skladišta,mehanička radionica za popravakmotornih pila i kosilica.potrebe za pošumljavanjem i popunjavanjem. Obilazećineke odjele u Gospodarskoj jedinici Obreški lug,u to smo se, zajedno s rukovoditeljem proizvodnje uzagrebačkoj Upravi Damirom Miškulinom koji je imao„malu inventuru“ u nekoliko bližih šumarija, i sami mo-Pomladak je dobar! –pregled u 17b odjeluHoće li se oporaviti? – mrazom sprženi hrastov pomladak u predjelu Bosna18 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

Mlada šumau Obreškom luguZgrada Uprave šuma Ogulingli uvjeriti. Zabrinjava jedino pepelnica, unatoč tomešto je provedeno tretiranje. Krenulo se ponovo s formiranjemuzgojnih staza što se jedno vrijeme nije radilo.Ono što u Šumariji označavaju kao najveći problemvezano je upravo za uzgoj. Obilazeći šumskipredjel Bosna u Stupničkom lugu, imali smo priliku najednom velikom kompleksu vidjeti posljedice kasnogmraza, početkom svibnja, koji je na dijelovima gotovo„spalio“ lijepi hrastov pomladak, tako da izgleda kaoda je opožaren! Ostaje nada, i ranije se to događalo,da će se pojaviti novi mladi list. No tu se odmah, pogotovoako bude kiše, javlja pepelnica koju će teškobiti suzbiti.Spomenimo i jednu zanimljivost vezanu za remetinečkuŠumariju koja datira iz 60-ih godina prošlogastoljeća kada su se po „ne zna se čijoj preporuci“krčili cijeli predjeli s lužnjakom i sadila crnogoricai topola! U Remetincu je na oko 130 ha bio zasađenamerički borovac te bijeli i crni bor. Danas su to zrelesastojine koje imaju svoje kupce, no, kako kaže upravitelj,konverzijom se nastoji vratiti hrast lužnjak koji jetu nekada bio“.događaji URAVAŠUMA OGULINPostavljen gratagges rodnom kućomI. B. MažuranićPostavljanjem vitrine s grataggeom na kojem jeprikazana rodna kuća književnice Ivane Brlić Mažuranićna zgradu Uprave šuma Ogulin, 5. svibnjaove godine, Ogulincima, turistima, i cjelokupnojjavnosti predstavljen je stvarni izgled kuće u kojoj jeu gradu podno Kleka rođena najpoznatija dječja spisateljica,čiji su česti ambijent u pričama bile šume. Grataggeje djelo dr. Viktora Ružića, a cjelokupnu akciju postavljanjagratagga pokrenula je Ogulinka Ljiljana Ivković koja ga jei uvećala, uz dozvolu praunuke i unuke umjetnika, g. MatildeRužić, koja je gradu poklonila autorsko pravo.U prigodnom programu na temu Ivaninih Priča prilikompostavljanja gratagga sudjelovala su djeca iz škola,knjižnica i vrtića iz Slavonskog Broda, Zagreba, Ogulina iJosipdola.Radi povijesne točnosti treba podsjetiti da jeprizemnica u kojoj je rođena književnica srušena 1952.godine, a na njenom mjestu podignuta zgrada u kojoj sedanas nalazi Uprava šuma Ogulin, a ranije Šumsko gospodarstvo.Isto tako treba reći kako je ogulinska Upravašuma na čelu s Mladenom Stipetićem i ranije u više akcijapodržavala pa i sama poticala dječje stvaralaštvo. Tako jeu dvorištu upravne zgrade bila organizirana trodnevna„Reljefna i 3D izložba pod nazivom “Proljeće u Ivaninomvrtu”, namijenjena slijepoj i slabovidnoj djeci, autorice LjiljaneIvković. (m)Foto: Doris Blašković,Bernarda JakopačVitrina s djelom dr. ViktoraRužićaBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 19

fotografija 8.BJELOVARSKI SALON „ŠUMA OKOM ŠUMARA“Grand prix DubravkuKupčinovcu za Snails andperlsPišeMiroslav MrkobradZa ovogodišnji8.bjelovarskisalon pristiglo je537 fotografijaod 57 autora, uz„stare“ pojavilisu se neki novi iodmah pobralinagrade! A onesu otišle u Osijek,u Mađarsku,Sloveniju, novim,ali i već poznatimautorima. Nijeli to dobrapreporuka dapogledate ovuizvrsnu izložbui da bar nataj način, akonemate previševremena,skoknete uprirodu, ušumu, i doživitetrenutakspajanja sfantastičnimzelenimsvijetom.Grand prix 8.bjelovarskog salona fotografije„Šuma okom šumara“, što ga svake godineorganizira bjelovarski ogranak HŠD-a,odlazi u Osijek, Dubravku Kupčinovcu, zaseriju fotografija nazvanih Snails and perls. Tako jeodlučio peteročlani žiri (Miran Orožim, predsjednik,Dubravko Adamović, Danko Horvat, Siniša Hančić,Zlatko Lončarić) koji je u nedjelju 7. svibnja u šumskomambijentu lovačke kuće Babinac (Bjelovar)imao težak zadatak da iz mnoštva fotografija izaberenjih 224 za izložbu te proglasi pobjednike.Duga rasprava, različita mišljenja, te konačno,usuglašavanje stavova i ocjena obilježili su ovogodišnježiriranje i izbor najboljih na ovom međunarodnom,već etabliranom Salonu. To samo govori da jebilo puno dobrih fotografija (537) i da izabrati međunjima najbolje nije nimalo lako!Pokazalo se da je šuma i svijet u njoj i oko nje(ostao) beskrajna inspiracija, to je zeleni, sivi i bijelisvijet u kojem po kiši, na suncu, pod ledom buja životu kojem žive brojni stanovnici (medvjed, srna, jele,zec, zmija, leptiri, bube..). Šumar je svaki dan u šumii svaki dan je drugačiji od prethodnog. Stoga i stiže,ako ne danas, a ono nakon desetak dana čekanja,Snails and pearls 1, Dubravko KupčinovićJahrseiten – Sommer, Laszlo Mayor“uhvatiti” kapljicu kiše što se zadržala na listu, srnu upokretu, leptira na cvijetu...U ovim slikama svakodnevnog života, trenutka ušumi, iskazan je i poseban odnos čovjeka (šumara) iprirode, njihovo uzajamno štovanje, bilo da se radio dokumentarnoj, informativnoj ili umjetničkoj fotografiji.Odabrano je 224 rada od čega 43 serije sa 188 fotografijete 175 pojedinačnih, od ukupno 57 autora.Snails and pearls 4, Dubrav20 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

Najviše nagrada otišlo je u Slavoniju, znači li to dadolazi njihova era? Višestruki pobjednik, slovenskišumar Miran Orožim iz Celja, ove godine nije sudjelovaojer je kao lanjski laureat (ujedno i predsjednik žirija)imao pravo na samostalnu izložbu što je izvrsnoiskoristio predstavivši se bjelovarskoj publici nizomfantastičnih fotografija.Prva nagrada u kategoriji serija pripala je DubravkuKupčinovcu (Osijek) za već spomenutih 6 fotografijaSnail and perls; druga nagrada ide u susjednuMađarsku za seriju Jahreseiten (4 fotografije) čijiautor je Laszlo Major iz Kaposvara, a treća nagradaputuje u Opatiju za seriju Stari zanat (4), autora JerkaGudca, inače stalnog sudionika ovih bjelovarskihsalona.I. nagrada pojedinačno – Balett, Istvan BohmJahrseiten – Winter, Laszlo MayorPohvale su za serije dobili Želimir Borzan, Zagreb,za seriju Kora, Boris Sontacchi iz Osijeka (Kopačevskiodrazi), te još jednom Dubravko Kupčinovac (Bugslife).Iz Mađarske dolazi i pojedinačni pobjednik!Laureat je Istvan Böhm za fotografiju Balett.Ove godine dodijeljene su umjesto pohvala, dvijedruge i tri treće nagrade. Tako su drugonagrađeniGoran Dorić iz N. Gradiške za fotografiju OkovanII. nagrada pojedinačno – Korjenje,Boris SontacchiII. nagrada pojedinačno – Okovansunčevim zrakama, Goran Dorićko KupčinovićSnails and pearls 5, Dubravko KupčinovićBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 21

Peteročlani žiri: ZlatkoLončarić, DubravkoAdamović, Ante Krešić (ranijičlan žirija), Danko Horvat,Miran Orožim – predsjednik iSiniša HančićStari zanat 1, Jerko GudacStari zanat 3, Jerko Gudac – ujedno i plakat izložbePahuljica,Dubravko StipancekIII. nagrada pojedinačno – Dva ledena kapnika,Sergej TrebecIII. nagrada pojedinačno – Pogled kroz bukvu nabukovu šumu, Hrvoje ČelikovićIII. nagrada pojedinačno – Provirivanje,Berislav Vrkljansunčevim zrakama i Boris Sontacchi za fotografijuKorijenje.Treću nagradu dobili su Berislav Vrkljan (Valpovo)za Provirivanje, Sergej Trebec-Rakek (Slovenija) zaNa pisti, Željko Gubijanfotografiju Dva vodena kapnika te Hrvoje Čeliković(Rečetari) za Pogled kroz bukvu na bukovu šumu.Plakat izložbe, odlučio je žiri, predstavljat ćejedna fotografija iz nagrađene serije Stari zanat čijiautor je Jerko Gudac.Izložba je sastavni dio obilježavanja Dana hrvatskogšumarstva, koji je ove godine u znaku Međunarodnegodine šuma. Postavljena je u Maloj galerijiBjelovarskog muzeja 10. lipnja (i moći će se od tadapogledati), a svečano će biti otvorena 17. lipnja usklopu Dana hrvatskog šumarstva.8. salon fotografije organizirao je, kao i svih dosadašnjihgodina, bjelovarski ogranak Hrvatskog šumarskogdruštva (predsjednica Marina Mamić, neizostavniidejni začetnik i sam vrhunski fotograf ŽeljkoGubijan).22 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

ljekovito biljeZa bolesti želucaKIČICAKičicu su još u antici cijenili Hipokrit, Dioskurid i Plinijei koristili je za liječenje bolesti želuca i slabostiorganizma. U Ebersovom papirusu napisanom1550. pr. n. e. u Tebi, između ostalog ljekovitogbilja spominje se i kičica. Rimljani su je nazivali „fel terrae“– žuč zemlje – zbog njenog gorkog okusa.Opis biljke: Jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljastabiljka sa cvjetovima ružičaste boje koji se otvaraju samona najjačem suncu. Iz svijetlog valjkastog korijena izraste10 do 50 cm visoka četverobridasta biljka čiji listovi su duguljasti,nasuprotni, jajastog i suličastog oblika s uzdužnimžilama.Stanište: Raste na livadama brdskog i planinskog pojasa,rubovima šuma, suhim travnjacima i kamenjarskimpašnjacima.Branje: Od lipnja do rujna sakupljaju se cijele biljke.Biljka se odreže iznad prizemne rozete i veže u snopiće tese objesi u zračnom prostoru da se dobro posuši.Vrijeme cvatnje: u mjesecu lipnju i srpnju.Ljekovite tvari: glavni sastojci su gorki glikozidi,amarogencin i genciopikrin koji spadaju u grupu gorkihtvari. Nalaze se uglavnom u cvjetovima i stabljici pa sezato lisne rozete niti ne beru. Sadrži i eterična ulja, stearin,vosak, gumu, šećer, željezo i natrij.Ljekovito djelovanje: povoljno djeluje u liječenju bolestiželuca i crijeva –dispepsije nervoznog želuca, potičežlijezde na izlučivanje želučanog soka kod čira na želucui dvanaesniku, kod pomanjkanja želučanog soka ili hipoaciditetaželučane kiseline, kod čestih podrigivanja, podražujeperistaltiku crijeva, otklanja katar crijeva, uništavanametnike u crijevima. Pomaže kod raznih nadimanja,proljeva, zatvora, hemoroida; kod visoke temperature iglavobolje; kod slabokrvnosti i groznice; pomaže u detoksikacijiorganizma; kod kožnih i ženskih bolesti; bolestibubrega (kod pročišćavanja bubrega i mjehura, raznihinfekcija bakterijama); nervoze, napetosti, histerije, potištenosti;dijabetesa (pije se čaj od kičice i pelina dulje vrijeme);kod anoreksije.Čaj: Učinak je bolji ako se priredi hladan. Do vrha punužličicu narezane kičice prelije se s ¼ hladne vode. Ostavise šest do deset sati odstajati, a povremeno se promiješa.Procijedi se i ugrije tek toliko da se može popiti.Tinktura: 200 grama kičice moči se u 1 litru 70 postotnogalkohola tridesetak dana. Nakon toga tinkturase procijedi. Uzima se tri puta na dan po 20 do 30 kapi smalo vode ili soka. Kod jakih bolova uzima se tri puta popedesetak kapi. Ako je tinktura rađena s rakijom uzima setri puta po dvadesetak kapi, s čajem ili vodom.Vino: 30 g metvice, 30 g kičice i jedan cijeli limun (narezanzajedno s korom) prelije se s litrom blagog bijelogvina. Mješavina se pusti odstajati desetak dana, zatim seprocijedi i spremi u boce. Čaša tog ljekovitog vina uzeta popotrebi ili redovito prije glavnih obroka jača tijelo, potičetek, pospješuje probavu, smiruje žuč.Napitak za liječenje želučanih tegoba: 150 gkičice, 100 g korijena od rabarbare, 100 g ploda borovnice,50 g stolisnika, 30 korijena iđirota, 20 g pelina. Dijelovikorijena biljaka se dobro usitne, a plodovi borovnicezgnječe. Biljna mješavina stavi se u bocu od 5 l, u nju senalije 2,5 l 90 postotnog alkohola i to se ostavi odstajatidva dana. Posebno se pripremi šećerna otopina, u 1,5 lvode prokuha se 1 kg šećera. Kad se prokuhana šećernaotopina razbistri, ulije se u biljnu mješavinu s alkoholomi dobro protrese. Dobro zatvorena boca stavi se na nekotoplo mjesto oko četiri tjedna, ali se svakodnevno moraprotresti barem dva do tri puta. Poslije četiri tjedna sadržajboce se procijedi te se tako dobiveni pripravak stavljau boce. Uzima se po jedna čašica napitka dnevno prijeručka ili večere.Primijenjuje se i u liječenju životinja, posebice kod začepljenostiili proljeva. Čajni uvarak upotrebljava se za čišćenjerana, a na oboljelo mjesto stavlja se od istog uvarkai oblog. Čajna mješavina kičice, pelina i srčanika dajese konjima, kravama i ovcama kad slabo uzimaju hranu ilikod prevelike mršavosti i slabosti organizma.Kontraindikacije: nisu poznate.Piše: Vesna PlešeFoto: ArhivaKičica (Centauriumerythraea L.)poznata je i po nizudrugih imena poputger, gorko zelje,dupčić, kitičica,grozničava trava i sl.Dijelovi biljkeBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 23

mediteranske šumeTJEDAN MEDITERANSKIH ŠUMAKako valorizirati posebnostmediteranskih šumaPiše ■ FotoAna Fornažar, dipl.ing. šumDrugi poredu Tjedanmediteranskihšuma organiziralisu zajednoHrvatski šumarskiinstitut zaMediteran, odjelUN-a koji sebavi isključivopitanjimamediteranskihšuma iMeđunarodnaorganizacija zamediteranskešume, a održanje u francuskomgradu Avignonuusred popularneProvanse.Degradirani planinskipredjeli južneFrancuskePosjet šumi cedrova uProvansiMediteranske šume pokrivaju široka područjajužne Europe, sjeverne Afrike i Bliskog Istoka iriznica su bioraznolikosti, te vrlo osjetljiv ekosustav.Podložne su (naglim) klimatskim promjenama,visokim ljetnim temperaturama i dugim sušnimrazdobljima usljed čega se povećava opasnost od šumskihpožara. Zbog toga su neke životinjske vrste započele svojuseobu u sjevernije predjele.Šumarstvo se tradicionalno vrlo slabo bavilo mediteranskimšumama, jer one ne obiluju drvnom masomili ona nije dovoljne kvalitete. No, promjenom vrijednosneparadigme iz klasičnog u suvremeno šumarstvo, štose dešava na prijelazu u novi milenij, s obzirom na noveglobalne prijetnje i trendove, one dobivaju na značaju kaopodručja koja zavređuju posebnu pozornost.Mediteranske šume izuzetno su bogate biljnim i životinjskimvrstama, izvor su hrane brojnom urbanom iruralnom stanovništvu koje živi od tih šuma, mjesto su zarekreaciju i turizam. Možemo reći da šumski kompleksi naMediteranu svakim danom privlače sve veći broj posjetiteljakoji su za različite ponude spremni platiti, a takvi prihodidaleko premašuju one dobivene od prodaje drva.Možemo reći da šumski kompleksi na Mediteranu svakimdanom privlače sve veći broj posjetitelja koji su za različiteponude spremni platiti, a takvi prihodi daleko premašujuone dobivene od prodaje drva.Šuma crnog bora na planini VentouxTjedan Mediteranskih šuma održan je uPapinoj palači u AvignonuPrije nekoliko godina na inicijativu UN-ovog odjelaSilva Mediterranea udružile su se najznačajnije organizacijekoje se bave šumarstvom u takozvano Partnerstvo zaMediteran s ciljem da razviju globalni program upravljanjamediteranskim krajolicima. Ova inicijativa rezultiralaje organizacijom Tjedna mediteranskih šuma koji je prviput bio predstavljen prošle godine u Turskoj. Ovaj, drugipo redu, u Avignonu, okupio je još veći broj stručnjaka iznanstvenika koji su razmijenili iskustva o trendovimamediteranske šumarske znanosti kao i o novim izazovima.Na predavanjima i diskusijama pod nazivom “O šumama,zajednicama i krajoliku“ iznesene su neke od inovativnihmetoda za održivo i participativno upravljanje krajolikom.Ono što želi Partnerstvo za Mediteran je povećanje svijestijavnosti o posebnostima mediteranskih šuma te pripremaonih koji odlučuju na odgovarajuće akcije koje će biti potrebnopoduzeti s obzirom na promjene u ekosustavimakoje se događaju u posljednje vrijeme.Kao i u drugim sustavima, i ovdje je potrebnopoticati višesektorsku suradnju za postizanje integralnogi održivog upravljanja šumskim predjelima, ali i ideju kakobi općekorisne funkcije šuma napokon dobile jednakuvažnost kao i ostali proizvodi i usluge od šume.Sve aktivnosti tijekom tjedna mediteranskih šuma nastojepremostiti nedostatak inicijativa i programa u regiji,a cilj im je da se zaključci diskusija i znanstvenih seminaraprimijene u stvaranju nacionalnih i regionalnih šumarskihpolitika na Mediteranu.24 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

sport8.MEĐUNARODNI SPORTSKI SUSRETI HRVATSKOG SINDIKATAŠUMARSTVA, UMAG, 2. – 5. LIPNJA 2010.Delničani drugi put zaredom!međunarodne sportske susrete Hrvatskogsindikata šumarstva, opet u Umagu, od 2. do5. lipnja, obilježili su drugim uzastopnim tri-8. jumfom Delničani i nevjerojatni niz od osamuzastopnih pobjeda na svim dosadašnjim igrama ekipeZagreba u „najtežoj“ disciplini, potezanju konopa! Igresu također odisale nevjerojatnom pozitivnom atmosferom,druženjem i veseljem zbog susreta s prijateljima ikolegama, a organizaciji susreta gotovo da nema primjedbi!Nije nevažno što su ovogodišnje igre bile upotpunjenes nekoliko „neslužbenih“ sportskih susreta odkojih je malonogometna utakmica između Uprave HŠ iSindikata, naravno pobudila veliko zanimanje. (Jedino jeprepuno gledalište bilo pristrano i jednodušno navijaloza, zamislite, Sindikat!)Pozitivno ozračje sindikalnog druženja istaknuoje i predsjednik HSŠ-a Željko Kalauz koji se nakonpostrojavanja ekipa obrtio sudionicima. Nije toliko važnotko će pobijediti nego da smo opet zajedno, i to jebio i glavni razlog „što smo uvažili brojne prijedloge daigre održavamo svake godine“, rekao je. Podsjetio jeda su šumari proteklo krizno razdoblje, posebno 2009.pa i dio 2010., preživjeli gotovo neokrznuti, da nije bilootpuštanja radnika, i da su sva primanja iz Kolektivnogugovora su bila isplaćivana. Slijede pregovori o novomKolektivnom ugovoru i sindikat će nakon višegodišnjeGol!Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. Bošnjaković,I. Tomić, M. MrkobradSvi na okupu prije početkaSnažno, snažnije…Najbolji – predstavnici pobjedničkih ekipastagnacije plaća tražiti povećanje, obećao je Kalauz, uzopće odobravanje.Aplauze prisutnih pobrao je i predsjednik Uprave DarkoVuletić rekavši da će Uprava i dalje poštovati odredbeKU, pa tako i ove godine isplatiti regres.Sindikalne sportske igre otvorio je državni tajnik HermanSušnik podsjetivši da su šumarstvo i prerada drvetavažan hrvatski gospodarski resurs koji je protekle dvije godineproživljavao krizu, posebno prerađivački kompleks.Ovogodišnji sportski susreti okupili nešto preko1500 članova HSŠ-a i njihovih gostiju iz Rumunjske, Mađarskei Poljske, a u 12 disciplina sudjelovalo je oko 1000natjecatelja. Bodovalo se već ustaljeno prva četiri mjestas po 7, 5, 3 odnosno 2 boda.S osvojenih 47 bodova Delničani su premoćnopobijedili ispred uvijek jakih Vinkovčana (38) te svebolje ekipe Gospića (29). Delnice su imale najviše prvihmjesta, četiri (žene tri!), i to je odlučilo, a već godinamaih nose kuglači i kuglačice. No, oni su uz vinkovačku najsvestranijaekipa jer su osvajali bodove u čak osam disciplina.Slijedi grupa Uprava Zagreb, Split i Karlovac kojeUprava šuma Delnicepobjednik je 8.međunarodnih sportskihsusreta HSŠ-a održanihod 2. do 5. lipnja uUmagu. No pobjednici suzapravo svi, preko 1500šumara i njihovih gostijukoji su se u turističkomnaselju Katoro tih tridana međusobno družili.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 25

Svečana tribinaKATOROUmag, odnosno turističkanaselja Katoro i Polynezijaopet su bili odlični domaćinišumarima, ponudivšivrhunsku hranu (za svakogponešto!) i smještaj, apozdravio ih je i direktorKatora Marijan Krivorad.No valja reći da su šumariuvijek dobri gosti (prevedeno-kojine štede!), pa setako ova uzajamna ljubavprodubljuje na obostranozadovoljstvo. Unatočpivu i vinu koji su tekli, itekli, nije bilo nikakvihincidenata! Za cjelovitdoživljaj i uspješnostovakvih događanja važnoje još nešto što ne moguosigurati niti garantirati nidomaćini, ni gosti – lijepovrijeme. A ono je u Umagubilo baš po mjeri!GOSTINa sportskim susretimaHSŠ-a sudjelovali su i gostiiz Rumunjske, Mađarske iPoljske. U ime najbrojnijeskupine rumunjskog Šumarskogsindikata Consilva,domaćine je pozdravionjihov predsjednik MarianStoicescu,koji je izraziozadovoljstvošto se ponovonalaze uUmagui pozvaopredstavnikeHSŠ-a na igreConsilve, ukolovozu.Hoće li u koš?su se poredale na razliciod dva boda. Zagrepčanisu, recimo, lako mogli dobrončane medalje da su ustolnom tenisu osvojili većsvoje tradicionalno drugomjesto iza nedodirljivihSplićana. No, izgubili suod Rumunja, u petom setuodlučujuće partije u kojemsu vodili s 10:8! To je sport,bilo je sličnih nevjerojatnihporaza i pobjeda još!Split napreduje iz godineu godinu, da su ostvarili(realna?) očekivanja unogometu i uzeli koji bod,bili bi na postolju! Imajusigurne bodove u stolnomtenisu (Z. Šunjić, G. Rubin),trebaju ih „izmisliti“još negdje! Opet je visokoi Buzet, a njihove boćarskeekipe pokazuju kakoje istarski sport. Čini se daje izdvajanje inženjerskogsindikata iz HSŠ-a najvišepogodilo Požegu koja jeprije toga bila u gornjemdijelu tablice, a sada je pri samom dnu.Ipak, kad je o sportskim podvizima riječ, onda opetmoramo istaknuti nepobjedivu ekipu konopaša Upravešuma Zagreb. Pobijediti u svih osam dosadašnjih natjecanjapravi je podvig. Malo su se prije finala pribojavalina prvi pogled snažnih Vinkovčana, no 2:0 u završnomogledu govori sve. A malo su i pomladili ekipu, što je dobroza budućnost.Njima uz bok po uspješnosti idu odbojkašice na pijeskuiz Karlovca (dosad šest pobjeda), a da su još muškarcinešto napravili (dosad redovito jesu!), eto medalje.U malom nogometu, koji tradicionalno privlačinajveću pozornost trijumfirali su (opet!) dečki iz Siska.Ništa novo, predvođeni Šimom, Sajom i ostalima u neizvjesnojsu utakmici tijesno slavili nad Našičanima (2:1)koji su se pokazali ravnopravnim protivnikom. Ovdje jepravi šok treće mjesto Šumarije Ivanska (Uprava ŠumaBjelovar), pored mnogih drugih ekipa. NO, nije to baštakvo iznenađenje, jer Ivančani su oduvijek bili jaki u nogometu,sada su uspjeli pomladiti ekipu, uz neizostavneBartolčića i Žalca, i u borbi za treće mjesto lako dobili nemotiviraneSplićane (5:1).Evo i pobjednika, odnosno osvajača prva četiri mjestapo disciplinama koja su se bodovala (inozemni sudionicisu izvan konkurencije):Mali nogomet, muški: 1. Sisak, 2. Našice, 3. Ivanska(Bjelovar), 4. SplitU kuglanju dvostruka pobjeda Delnica. Kod muškihiza njih Senj, Gospić i Požega, a kod žena iza DelničankiGospićanke, Ogulinke, i Karlovčanke.Boćanje je „domaći“ sport pa su prva mjesta ostalau Buzetu! Kod muških iza Istrijana bile su Našice, Spliti Delnice, a kod žena iza Buzeta slijede Delnice, Vinkovci,Sisak.Vinkovci su slavili u tenisu, a izanjih Ogulin, Zagreb, Delnice.Split, Vinkovci, Šumari i Zagreb,osvojili su bodove u stolnom tenisu zamuške, (Rumunji su bili četvrti), dok su kodžena najbolje bile Delničanke ispred Zagreba,Ogulina i Karlovca.Karlovčanke su potvrdile dominacijuu odbojci na pijesku ispred Zagreba,Siska i Buzeta, dok su u istoj disciplini kod26 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

zanimljiva prirodaNAJSTARIJA STABLA NA ZEMLJIVeselje Sisčanamuških slavili Gospićani iza kojih su odbojkaši Našica,Splita i Delnica.Pikado je pripao Karlovcu (slijede Split, Vinkovci,Buzet) kod muških, a Delničanke slavile u istoj discipliniispred Splita, Karlovca i Siska.U basketu, nakon mnogo neočekivanih rezultatai velikih borbi (i grubosti!) u trećim igrama otkako2008. košarka uvedena, pobjednici su Osječani koji su seu finalu (lako) obračunali s Vinkovčanima. Treći Gospić,četvrta Koprivnica.KOŠARKANa nekim utakmicamakošarkaškog turnira bilo jepreviše grubosti i zahvatakoji spadaju u rvačke a nekošarkaške!Ovdje nešto treba mijenjati,ponajprije suce. Nemogu turnir suditi igračikoji igraju, ma kako željelibiti nepristrani! I ovdjetrebaju suditi profesionalnisuci, ali potrebnoje uvesti i strože kažnjavanjenamjernih (grubih)prekršaja-dok netko nijestradao!Nepobjedivi!NISU (SAMO) ZAGORCI!Upozoren sam, pa etoispravljam zabludu, dakonopaši pobjedničkemomčadi Zagreba nisusvi Zagorci, odnosno izzagorskih šumarija, nego daih u toj jedinstvenoj ekipiima iz drugih šumarija! Nekse zna!A evo i imena članoveekipa koja je ostvarila teškoponovljiv uspjeh: SlavkoKovačec, Branko Koprivnjak,Stjepan Kovačec, Marica Rebrović,Irena Marović, ZlatkoBem, Mato Mijadžiković(Josip Rebrović, Ivan Brcko).Šah je donio slavlje Našicama, ispred Karlovca, Gospićai Našica. (ovdje su Rumunji bili drugi, izvan konkurencije).U potezanju konopa, već smo spomenuli, Zagreb“najjači”, slijede Vinkovci, Našice i N. Gradiška.Najpreciznija u streljaštvu Koprivnica pa Zagreb,Delnice, N. Gradiška, dok su u trapu najuspješniji bili Vinkovčaniispred Delnica, Koprivnice i Gospića.Čileanski bor– živi fosilČileanski bor (Araucaria araucana), kodnas je poznat i po nazivu zmijobor. Počeose uzgajati početkom 18. stoljeća kaoukrasno drvo zbog svog piramidalnogizgleda, zanimljivih iglica i grana.Nalazimo ga kao ukrasno drvo u većinibotaničkih vrtova Europe i SjeverneAmerike.Čileanski bor prvi put spominje čileanski isusovac,svećenik i prirodoslovac Juan IgnacioMolina 1782. pod nazivom Pinus araucana,a konačno ime dao mu je Koch svrstavši gau rod Araucaria. Ime Araucana dolazi od imena domorodačkogplemena Araucana koje je živjelo u Andama.Danas je u nekim zemljama poznat i po imenu„Monkey puzzle“, a to stoga jer je majmunima velikiproblem popeti se na ovo stablo da bi na vrhu došlido ukusnih češera.Podrijetlom je iz planinskog masiva Anda, rasteu Čileu i južnoj Argentini, čak u predjelima iznad1000 metara. Podnosi temperature i do -20 stupnjevaCelzija. Nacionalna je biljka Čilea, ali i ugroženavrsta,jer je na mnogim područjima i posječena, ali iugrožena od požara.Može doživjeti starost i od oko 1300 godina. Imastabala starosti i do 2000 godina, zbog toga ga zovu iživim fosilom. Naraste i do visine od četrdesetak metarate promjera stabla do dva metra. Ovo prekrasnodrvo zaštićeno je Konvencijom o međunarodnoj trgoviniugroženim vrstama divlje flore i faune iz 1973.Ima simetrično i gusto raspoređene granekoje rastu od razine tla. Mlado stablo piramidalnog jeili stožastog oblika. Što je starije, gubi grane od doljeprema vrhu, krošnja mu poprima oblik kišobrana ilikupole. Listići su čvrsti, nalik su na ljusku ili listoveananasa, dugi su 3 do 4 cm. Zadržavaju se na granama10 do 20 godina, pokrivaju veći dio stabla, osimstarih grana. Ima muške i ženske češere, muški rastuna vrhu izboja, dužine su 8 do 12 cm i oprašuju se vjetrom,dok su ženski češeri jajolikog oblika, sazrijevajudvije godine i sadrže i do 200 sjemenki.Kora bora je sive boje, naborana je i dolazi do punogizražaja kada stablu otpadnu donje grane.U nekim zajednicama naroda Mapuche koježivi u područjima Južnih Anda, stablo ima uz vjersko,Piše: Vesna PlešeFoto: ArhivaU pozadini granečileanskog boraBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 27

Drijen u cvatudrveće naših šumaČileanski bor kao ukras u vrtuLjekovitost stabla poznavali sunarodi Latinske Amerike tisućamagodina prije nego li su otkriveni prviantibiotici.Rođeni u znaku driiskreni, emotivni, šali i nepredvidivi avjoš veće gospodarsko značenje. Za prehranu su vrlobitne sjemenke, a stablo daje prinos tek poslije 30 do40 godina. Sjemenke narodu Mapuche predstavljaju10 do 15 posto izvora prehrane posebno u vrijemeberbe (od veljače do svibnja), a tijekom zimskih mjesecii glavni su im izvor ugljikohidrata. Stablo koristekao građevinski materijal za izgradnju nastamba iskloništa za stoku, smolu u medicinske svrhe. Ljudikoji žive u područjima Nacionalnog parka Lanin uArgentini imaju strogo ograničeno korištenje ovogstabla za vlastitu uporabu. Koriste ga kao gorivo i zaizradu rezbarija, a godišnje za hranu mogu sakupitido 300 kg sjemenki. Većini obitelji u nekim predjelimaČilea i Argentine prodaja sjemenki osigurava i diosvakodnevne egzistencije.Ovo prekrasno stablo raste i u mnogim krajevimanaše zemlje i ukras je mnogih parkova, botaničkihvrtova i okućnica. Najbolje uspijeva na sunčanimi zasjenjenim terenima te područjima s obiljem kiše.Može rasti na gotovo svim vrstama tala, a najboljemu odgovara kvalitetno humusno tlo. Razmnožavase sjemenom, ali i presadnicama koje se mogu nabavitiu većim vrtnim centrima.Piše: Vesna PlešeFoto: ArhivaOd davnina drijenje prvenstvenoslovio kao drvokoje svojomtvrdoćomsimbolizirazdravlje ljudipa je u narodupoznata izreka„zdrav kaodrijen“. No,za ovo tvrdodrvo vezanoje još mnoštvovjerovanja...Ljudi su se hvatali za drijen da bi bili zdravi!Zaštitnik je od uroka, groma i bolesti (nosiose kao amajlija). Drijenovom grančicomumočenom u vodu prskalo se ljude i stokuda budu otporni kao ovo stablo. I djeca su se pričešćivalavinom u kojem je odležala grančica drijena. U vrijemeRimljana koplje napravljeno od drijena, a bačeno na neprijateljskiteritorij simbolizirao je „krvavi rat“.Prema staroj legendi ovo je stablo u vrijeme Isusovaraspeća raslo kao visoko i ravno. Stoga je kao takvoupotrijebljeno za Isusov križ, što ga je veoma ražalostilo.Osjećajući tu žalost Isus se zarekao da će u budućnostirasti kao malo i krivo drvo, da ga više nikad ne bi koristiliza križ. No, otada mu je cvijet u obliku križa, a unutarnjivjenčić cvijeta nalik na Kristovu krunu.Prema Keltskom horoskopu rođeni u ovom znaku(1.-10. travnja i 4.-13. listopada), su šarmantni, veseli,daju sve od sebe, pri tome nisu egoisti, vole biti zapaženi,vole život, kretanje, nemir pa čak i krizne situacije. Dobrogsu ukusa, umjetničke su duše, osjetljivi su, iskrenii otvoreni, ali i nemirni i intuitivni. Imaju intenzivan i bogatemotivni život, pun romantike i ljubavi, ali i avanturai nepromišljenih poteza u životu. Život žive s radošću i28 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

U Drvaru (BIH), koji je inače poznat po uzgoju ovog izvrsnogvoća, tijekom listopada se održava gospodarsko-turističkamanifestacija pod nazivom „Dani drvarske drenjine“.ISTINE, LEGENDE, VJEROVANJAjena suarmantni,anturisti...lakoćom. U ljubavi su poput leptira, puni su energije,kao prijatelji pouzdani i željeni. Često moraju kontroliratisvoje postupke, jer bi ih mogli odvesti na pogrešan put;sklonosti ka agresiji i nezadovoljstvu u životu, kod kojegbi se kao posljedica mogao javiti osjećaj krivnje i dosade.Drijen je voćka koju najčešće susrećemo u šumiili uz rubove listopadnih šuma. Može doživjeti i do 200godina, interesantan je po tome što ga ne napadaju šumskištetnici.Vrlo je rasprostranjen, najviše raste na sunčanim brdovitimterenima. Grmoliko je stablo koje naraste došest metara visine. Ima nasuprotne, jajolike, jako šiljastelistove, odozdo svjetlije boje. Cvijeta prije listanja cvjetićimažute boje u obliku štita koji se javljaju već u ožujku,naročito kad je toplije vrijeme. Plodovi (drenjine) sucrvene, duguljaste koštunice kiselkastog, ali ugodnogokusa, beru se kad sazriju u jesen, u mjesecu rujnu. Koristese u ljekovite svrhe, u farmaceutskoj industriji, ali i zapripremu hrane poput pekmeza, voćnog soka, slatkog islično. Drijenovi pripravci najbolji su u liječenju crijevnihtegoba, slabokrvnosti, bolesti bubrega, šećerne bolestii slično. Ljekovitost plodova spominje već Hipokrat 400godina prije Krista. Listovi se mogu koristiti za čaj, a sjemenkeplodova kao zamjena za kavu.U Francuskoj i Italiji od plodova rade vino i žele,a nezrele plodove konzerviraju u slanoj vodi aromatiziranojdodatkom komorača poput maslina. Na isti načinkonzervirali si ih još u antičko vrijeme. U Njemačkoj ihkuhaju sa šećerom i octom te dodaju jelima od krumpirai tijesta. U Rusiji se od njih pripremaju juhe, a dodaju se ikao začin jelima od mesa i riba.Zbog tvrdoće od njega su se radili sitni drvenipredmeti, ali i štapovi te oruđe za rad (grablje, dijelovikose i sl.), u obućarstvu su se od njih radili čavlići za cipele.Ime Cornus, koje potječe od Plinija, znači u prijevodurog, a time se htjelo naglasiti da mu je drvo tvrdo poputroga i pogodno za izradu gore navedenih predmeta. U VIIstoljeću prije Krista grčki majstori od drijena su izrađivalikoplja i lukove.Po drijenu nose naziv i neka mjesta, manje unašoj zemlji više u zemljama u okruženju. Tamo je to voćepopularnije te se više i uzgaja. U Hrvatskoj poznato jemjesto Drenovica (općina Ribnik), u BIH Drijenča, Gornji iDonji Drijen, Drinovci i sl., u Crnoj Gori Drijenak..U Drvaru (BIH), koji je inače poznat po uzgoju ovogizvrsnog voća, tijekom listopada se održava gospodarsko-turističkamanifestacija pod nazivom „Dani drvarskedrenjine“. Tu niz proizvođača izlaže svoje proizvode i prerađevineod drenjina. U planu im je i izgradnja tvornice uokolici grada koja bi se bavila proizvodnjom raznih proizvodaod ovog ukusnog ploda. Nažalost, u našoj zemljiovo ukusno voće rijetko se skuplja, a još rjeđe se moženaći na našim tržnicama.Neke vrste uzgajaju se, i hortikulturno, kao grmovi, živiceili stabalca. Prije svega zbog lijepog cvijeta, ali i zanimljivekrošnje koja se može lijepo oblikovati. Zanimljiv jei zbog toga, jer najranije cvate pa privlači pčele na „prvupašu!“. A zbog prekrasnih žutih cvjetova, mnogi ga nazivajui mimozom kontinentalne Hrvatske.DrenjineBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 29

tropska šuma BORNEOŠume Bornea – nekad raj, a saPiše ■ FotoGoran ŠafarekUlazak u šumuznači hladovinu.Osjetno je poraslai vlaga, a s nekihstabala još jekapala rosa iako jevani sunce odavnosve posušilo. Utropskoj samkišnoj šumi – svisu pokazatelji tu:veliko potpornokorijenje, epifiti,penjačice i naravnovelika stabla.Najveća od njih,dipterokarpi,probijaju povezanisloj krošnje ivisoko se uzdižunad šumom.Ovu tropskupredstavu pružaBorneo i jedna odnajveličanstvenijihšuma na svijetu!Spovršinom743.330 km2 Borneo je treći otokpo veličini u svijetu, iza Grenlanda i Nove Gvineje,a za njim slijedi Madagaskar. Smješten je ujugoistočnoj Aziji, južno od Indokine, sjevernood Australije. Borneo je dio velike otočne skupine kojučine Sumatra, Java, Sulawesi Nova Gvineja, Filipini, daspomenemo samo neke od njih. Borneo dijele čak tri države:Indonezija, Malezija i Brunei. Indonežani svoj diootoka zovu Kalimantan.Najveći dio otoka, oko 73 % površine, drži Indonezija.Kalimantan je podijeljen na nekoliko pokrajina.Malezijski dio otoka čini 198 km2, odnosno grubo, trećinuotoka. Malezijski Borneo podijeljen je u dvije velikeprovincije: Sarawak na zapadu te Sabah na istoku. Dvijeprovincije spojene su samo na jednom dijelu jer se najvećimdijelom između ukliještila mala državica BruneiDarussalam sa svega 5.765 km2 površine. Ne postojicesta između Sarawaka i Sabaha te je moguće putovatisamo avionom i brodom, ili cestom preko Bruneia.Tropske kišne šume – Svjetski fond za zaštitu prirode(WWF) je podijelio Borneo na sedam ekoregija:pet tipova nizinske tropske kišne šume, planinske kišnešume u središnjem dijelu otoka te visokoplaninsketravnjake planine Kinabalu. Vidljivo je da su osim jedneekoregije, sve tipovi šuma. Prevladavaju nizinske tropskekišne šume jer je reljef većinom nizinski, izuzev sjeveroistočnogplaninskog lanca. Mjesečne padaline višesu od 200 mm, a prosječne temperature 24-32 °C s vrlomalim oscilacijama temperature (manje od 10 °C). TloBornea čine većinom stari, siromašni ultisoli i inceptisoli.Dublje, geologiju Bornea čine vapnenačke, vulkanskei sedimentne stijene.Za razliku od šuma umjerenog pojasa, a karakterističnoza skoro sve tropske kišne šume, ne dominirajedna vrsta drveća. Štoviše, na hektaru šume možese naći čak 240 vrsta drveća, s prosječno još dodatnih120 vrsta na susjednom hektaru! Dok ne dominira nijedna vrsta, na razini porodica je „suvereni vladar“ jednaskupina - većina tih različitih vrsta pripada porodiciDipterocarpaceae. Velike dvodjelne leteće sjemenkepouzdan su znak ovih stabala. Dipterocarpaceae su većinomnajviša stabala u šumi, tzv. emergenti koji probijajušumski svod. Neke vrste dosežu i 65 metara visine.Dipterocarpaceae čine čak 80% tih emergenata, ponajvišerodovi Dipterocarpus, Dryobalanops i Shorea. Uznjih još je čest rod Koompassia (Laurelaceae). Većinaostalih vrsta i stabala općenito raste do 36 metara i čineneprekinuti sloj krošanja (engleski canopy) debeo prekodeset metara. Od dikterokarpa nalazimo još i rodoveHopea and Vatica, a tu su i važne porodice Berseraceaei Sapotaceae. Ekonomski važna vrsta je Eusideroxylonzageri zbog kvalitetnog drva. Treći sloj zauzimaju jošniže vrste. Toleriraju sjenu jer malo svjetla prolazi krozdrugi sloj. Najčešći rodovi su Euphorbiaceae, Rubiaceae,Annonaceae, Lauraceae i Myristicaceae. Posebnovažnu ulogu imaju euforbije koje su ponekad češćeod dikterokarpa u šumama Bornea. Stabla trećeg slojabogato su „ogrnuta“ epifitima, penjačicama i lijanama(drvenastim penjačicama). Vrlo raširena pojava u ovomsloju šuma Bornea je kauliflorija, odnosno cvjetanje i razvitakplodova na stabljikama drveća, a ne na granama.Redom su to veliki plodovi. Pretpostavlja se da je kauliflorijastrategija biljaka u sjeni da se razmnožavaju dubokou sjeni i van dosega vjetra preko sisavaca i šišmišakao polinatora i raznosača sjemenja. Smokva (rod Ficus)je jedna od najčešćih vrsta s kauliflorijom. Mnogo vrstasisavaca ovisi o smokvama koje su zato vrlo važna ekološkaskupina. U Nacionalnom parku Lambir Hills, (Sarawak,malezijski Borneo) nađeno je 77 vrsta smokava.Konačno, najdonji, najtamnji, ali najvlažniji sloj šumeje onaj prizemni. Čine ga grmlje, trave, palme i dakakomladice sveg ostalog drveća.Flora Bornea odražava floru cijele tropske jugoistočneAzije. U prošlim geološkim razdobljima su,ovisno o ledenim dobima i razinama mora, postojalikopneni „mostovi“ koji su omogućavali valove kolonizacijebiljaka, ali i životinja. Ti su mostovi nestajali uinterglacijalima. Ta kombinacija kolonizacije i izolacijestvorila je jedan od biološki najvažnijih područja nasvijetu. Pretpostavlja se da na otoku živi preko 15 000vrsta biljaka cvjetnica. Od toga je čak 3000 vrsta drveća.Raflezija (Rafflesia arnoldii), s metar promjera, najveći jecvijet na svijetu. Najveći je, ali ne i najmirisniji, jer „smradom“provlači oprašivačke muhe. Biljka je parazit i nestvara svoje listove. Čak 28 vrsta biljaka ovog roda živi ušumama Bornea te susjedne Sumatre, Filipina i Malezije.Borneo je poznat i po mesojednim biljkama vrčonošama(Nepenthes) kojih broji čak 31 vrstu.Životinje su također istaknuti dio biološke raznolikosti,mnogim turistima i najuočljiviji. Dovoljnoje reći da na otoku nalazi dom 221 vrsta sisavaca. Sviznaju za orangutana, ali tu su i majmuni nosani, loriji,sumatranski nosorog, azijski slon, bornejski leopard...Egzotični kljunorožac samo je dio istaknute faune ptica.Posebno su zanimljive leteće žabe, vjeverice, čak izmije! Šišmiši su posebno brojni i vrstama i jedinkamazahvaljujući brojim vapnenačkim špiljama. Nevjerojatnaje scena u Nacionalnom parku Mulu kada nekolikomilijuna šišmiša izlazi u sumrak na hranjenje i zastirenebo. Hrane se kukcima kojih na Borneu također imanebrojeno mnogo vrsta.I što je još važnije, nove se vrste otkrivaju svakodnevno.Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) je procijenioda su znanstvenici na Borneu od 1996. godine otkrilipreko 360 vrsta biljaka i životinja!Deforestacija i nestanak vrsta – Svo to blago jemeđutim na izdisaju jer sve su prognoze za opstanakšume vrlo crne. Nekad je šuma prekrivala gotovo cijeliotok osim naseljene obale, no sada se situacija potpunoizmijenila. Razlog je nikad viđena stopa deforestacije naplaneti. U 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća skoroje nestala polovica šuma, a slična stopa nastavlja se30 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

da zgarište!i danas. Radi se o komercijalnom iskorištavanju drveta.Naime, skoro polovica tropskog drva, na tržišta diljemsvijeta, dolazi baš s ovog otoka. U Indoneziji je komercijalnoiskorištavanje šuma bilo manje organizirano, alisvejedno vrlo devastirajuće. Pretpostavlja se da je čak40% komercijalne sječe šuma ilegalno, a zarada je preko350 milijuna dolara!Nakon čišćenja drveća, dolazi odmah do sadnjekomercijalnih kultura, prije svega uljanih palmi. Od ovepalme dobiva se ulje za prehranu i industriju i vrlo jeprofitabilno. Usto, sađena je akacija (Acacia magnum)i Gmelina arborea, brzorastuće vrste drveća. U kojemgod slučaju, nastala je monokultura lišena ikakve biološkeranolikosti. Veliki hidroenergetski planovi malezijskevlade iz 2008. godine najavljuju uništenje i onomalo preostalih šuma u Sarawaku. Samo projekt braneBakun uništit će ogromni dio šume, usto i protjeratigotovo 11 000 ljudi, prije svega urođenika. Dio obalnihšuma i mangrova nestaje pred farmama račića.Životinje su također istaknuti diobiološke raznolikosti, mnogimturistima i najuočljiviji. Dovoljno jereći da na otoku nalazi dom 221 vrstasisavaca.Značajan dio šume nestaje i od ruku pojedinacaodnosno obitelji koji da bi preživjeli pale šumu dabi dobili obradivu zemlju. Takvi požari stvaraju mnogodima koji u suho doba zna zastrti dobar dio otoka,ali i Malezije te Singapura. Dim se vidi čak i na satelitskimslikama. Požari su posebno bili jaki 1997. i 1998.godine, pojačani djelovanjem El Niña. Ovakvi požarinastajali su najviše u Kalimantanu koji je Indonezija sistematskinaseljavala. Vlada je u projektu Transmigrasiu 70-im i 80-im godinama ovog stoljeća nastojala olakšatiprekobrojno stanovništvo Sumatre naseljavajućiih na tada slabo naseljen Borneo. Projekt nije uspio usvojem cilju smanjivanja gladi jer su nakon paljenja isječe šume kiše vrlo brzo isprale ogoljeno tlo s mineralnimtvarima i onemogućile značajnu poljoprivredu.Ekološka i ekonomska šteta je međutim već načinjena.Sličan neuspjeh je doživio i projekt rižinih polja (MegaRice Project) na jugu Kalimantana iz močvarnih tresetnihšuma. Ovaj vrlo bogati ekosustav je 1996. godinegotovo uništen u pokušaju Vlade Indonezije da smanjinestašicu hrane tako što će «besplodnu močvarnu zemlju»pretvoriti u vlažna rižina polja uz pomoć kanala zanavodnjavanje. I ovaj «naivni» projekt je propao unatočogromnim uloženim sredstvima, uništenom ekosusta-Očuvane rijekevu i dugoročnom nestanku šumskog tla.Ovakvih primjera, nažalost, ima mnogo. Nameće sezaključak da je gospodarenje šumama u ovim azijskimzemljama zaostalo i svjetlosnim godinama daleko ododrživog gospodarenja šumama kakvo imamo u Hrvatskoj!Povijest naseljavanja otoka je utjecala na deforestacijuBornea. Kada se pogleda kontinentalna Malezija,dakle ista država kao i sjeverni dio Bornea, uočitće se drukčiji uzorak plantaža. Ondje su plantaže manje,isprekidane su većim ili manjim prirodnim šumama,bilo primarnim, bilo sekundarnim. Razlog leži u naseljavanju.Malezija je odavno naseljena, a do nedavno jebila tipična ruralna zemlja. Mnogo je zemlje ili privatnoili dio seoske zajednice. Postoji dakle velika potreba zarižom i ostalim poljoprivrednim površinama. Selo (malajskikampung) još uvijek čini stup društva. U tim prilikamanije bilo mnogo zemlje za pretvaranje u plantaže,a polja riže su tradicionalna, mala i mozaična.Sarawak i Sabah, s druge strane, do nedavnosu bili iznimno slabo naseljeni. I danas ondje živi 2, odnosno3 milijuna stanovnika, uglavnom imigranata izMalezije: Malajaca, Kineza i Indijaca. Oni i dan danasuglavnom žive na obali, a u šumi su živjeli urođeničkinarodi. Sabah i Sarawak bili su dio prvo kraljeva iz Sumatrepa Malajskih sultana. Sarawak je igrom slučaja,kao iz filmskog scenarija, postao vlasništvo bijelog rađeiz Engleske. James Brook postao je vladar ovog dijelaBornea, a njegovi nasljednici su upravljali teritorijemsve do japanske okupacije u 2. svjetskom ratu. I Sabah iSarawak su poslije rata postali dijelom britanskog azijskogcarstva, ali za kratko. Nakon političkih igara i prijetnjamarata od strane Indonezije i Filipina, oba teritorijapostala su konačno 1964. dio Malezije. Ova zemlja dobilaje ogromne površine pod šumama bez tradicionalnihseoskih poljoprivrednih zajednica i krenula je s masovnomsječom šuma. Koncesije za sječu davale su se u tisućamahektara. Iste te površine golog zemljišta sađenesu uljanim palmama pa se danas plantaže neprekinutoprostiru na stotinama kilometara!Iskorištavanjem drveta ogromnih razmjera obogatilase nekolicina ljudi. U svijetu su poznati kao loggingbarons – baronima drvne industrije. Mnoge organizacijeoptužuju vlasti za ogromnu korupciju, a na meti jeponajviše premijer Sarawaka Abdul Taib Mahmud. Ondoslovno vlada Sarawakom već trideset godina i spo-U pozadini prizemni slojkišne šumeBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 31

Skoro polovica tropskog drva na tržišta diljem svijetadolazi baš s ovog otoka.čitava mu se da je ova pokrajina njegov vlastiti feudalniposjed.Nacionalni parkovi – jedini spas za šume Bornea– Bez zakonske regulative i volje za očuvanjemnacionalnog blaga, čini se da su zaštićena područjajedini spas za šume Bornea. Veliki odjek svjetske jav-nosti, rad međunarodnih organizacija za zaštitu okoliša,očuvao je barem neka šumska područja. Ona sevećinom nalaze u nedostupnom planinskom području,a neka manja sačuvana su i u nizinama. U Indonezijije u planinama s 13 605 km2 najveći park KayanMentarang na samoj granici s Malezijom. Također uplaninskom području te na granici s Malezijom je NPBetung Kerihun s 8 000 km2. U Maleziji je s 52 865hektara najveći park Gunung Mulu, također u graničnompodručju s Indonezijom i Bruneima. NP Kinabaluna 754 km2 štiti šume uz istoimenu planinu, s 4095metara nad morem, najvišu na cijelom otoku.“Šumski ljudi“ – Šume Bornea kriju još blagaosim životinja i biljaka. Urođenički narodi nekada su❷❶❸32 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

smatrani divljacima, ali danas je prepoznata njihovaogromna etnološka baština. Mnogi narodi živjeli sunekad od šume, no danas se svega Penani jedva održavajuu preostalim dijelovima primarne šume.Najbrojniji narod su Dajaci. Pod ovim nazivompodrazumijevamo zapravo nepovezane urođeničkegrupe, nekad lovce-sakupljače, a koji se danas baveuzgojem riže. Pretpostavlja se da na otoku živi preko4 milijuna Dajaka podijeljenih u grubo u sedam većihgrupa: Iban (zvani i obalni Dajaci), Bidayuh, Kayan-Kenyah, Maloh, Barito, Kelabit-Lun Bawang i Kadazan-Dusun-Murut.Nekad su Dajaci živjeli u zajedničkim vioskim građevinama(engleski longhouse). U građevini visokoj ido 12 metara je pod istim krovom živjelo i po stotinjakobitelji, odijeljeni zidovima i s izlaskom na središnjiveliki hodnik.Dajaci nisu primili muslimansku vjeru većinskeMalezije ili Indonezije. Još uvijek su animisti, vjerujućiu vrhovnog boga i mnoge duhove koji tumarajušumom. Mnogi od njih još idu u lov, a nekad uobičajenepuhaljke danas mijenaju puške.Nikad nije vladao u šumama mir i česti su bili ratoviizmeđu različitih grupa. Dajaci su bili poznati kaolovci na glave! Ubijenim protivnicima rezali bi glave iuzimali sa sobom.Bogata antropološka baština Bornea na putu jenestajanja, isto kao i prirodna baština.❶ U pozadini bujna šuma u jutarnjoj magli❷ Orangutan❸ Val deforestacije se širi❹❹ Arborealna zmija otrovnica❺ Voda je ključni sastojak kišne šume❺Pretpostavlja se da je čak 40% komercijalne sječe šumailegalno, a zarada je preko 350 milijuna dolara!BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 33

lovstvo DIVLJAČ/ OPAŽANJE I OPREZNOSTOd moći opažanja i opreznostiovisi život divljači, čak i cijelihpopulacija!Piše ■ FotoZoran TimaracPromatračkidar pomažeživotinjamada raščlanjujusvoj okoliš i dau zavisnosti odstanja i prilikamijenjaju svojeponašanje inavike. Osobitoje to primjetnopri čestimsusretimadivljači sljudima.Svaki čovjek u prirodi - šumar, lovac, sakupljačgljiva, planinar... nije u stanju zapaziti sve što sedogađa u njegovom okolišu kako bi se mogaoravnati prema tome. Za to je potrebno, ne samoznanje, nego i iskustvo.Kod divljači i drugih životinja od moći opažanja i opreznostizavisi sav njihov život. Gledajući u cjelini, od toga zavisiopstanak pojedinih populacija ili cijelih bioloških vrsta.Moć zapažanja, promatrački dar pomaže životinjamada raščlane svoj okoliš i da u zavisnosti od stanjai prilika mijenjaju svoje ponašanje i navike. Osobito je toprimjetno pri čestim susretima divljači s ljudima. Tamogdje divljač zna da susret s čovjekom može završiti smrćuili ranjavanjem pripadnika njene ili drugih vrsta, ona jeopreznija i plašljivija.Ako se divljač ne lovi i ne uznemirava na druge načine,ona se ne boji čovjeka. Poznato je, primjerice, da se mnogevrste divljači u tada rijetko naseljenoj Sjevernoj Americinisu plašile bijelih doseljenika. Naravno, od te znatiželje inebojažljivosti nije ostalo ništa i sada je i tamošnja divljačoprezna i plašljiva u susretu s ljudima. Tamo gdje se više nelovi ni ne uznemirava, ona se ne boji ljudi. Tako je u mnogimnacionalnim parkovima.Divljač nauči razlikovati i ljude. Poznato je dapripadnice obitelji vrana – siva vrana, svraka, šojka krešta-lica – razlikuju čovjekas puškom odonog bez nje! Sivevrane, primjerice,bez bojazni kupebeskičmenjake sasvježeg oranja ublizini traktora, aličim se pojavi čovjeks puškom, smjestaodlete. Čak štoviše,svojim ponašanjemupozore i druge vrstedivljači. Na tajnačin susjedna divljačne primjećujeDivljač i druge životinjerazlikuju čovjeka s puškom odonog bez njesamo izravnu opasnost, nego saznaje o njoj i po ponašanjusvojih susjeda.Vukovi i lisice svojom moći opažanja obično nadilazelovca. Po pravilu, primjećuju svako kretanje u šumi i toim pomaže da se spase na vrijeme. Na velikoj udaljenostirazlikuju lovca s puškom od običnog pješaka i nastojepobjeći ili se pritajiti. Zato lovci u lovu vukova (kada i gdjeje to dozvoljeno), lisica i druge divljači nastoje se sakritimaskiranjem, u zaklonu, na niskim i visokim čekama itd. iliDivlja krmača sprascima – mladunciprvo uče od svojihroditelja34 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

love šuljanjem, čekanjem, vabljenjem...Na mjestima gdje divljač i druge životinje čineštetu na usjevima, ljudi ih nastoje uplašiti raznim strašilima.Često to djeluje samo dok životinje ne nauče da im od takvihsredstava zaštite ne prijeti nikakva opasnost. Događase čak da ptice iz strašila uzimaju materijal za izradu gnijezda!Ali, divljač se može učinkovito plašiti i da ne strada napoljima, primjerice, od kosidbe.Kod divljači koja živi u čoporu, krdu ili jatu, više očiju,nosova i ušiju lakše zapazi opasnost. Ali, neke vrste imajui straže. Tako divlje guske imaju stražu od koje zavisi sigurnostcijelog jata.Osjetila, a naročito vid, imaju veliki značaj za općenjemeđu životinjama, osobito u obitelji, grupi, jatu, krdu ili čoporu,gdje postoje određena pravila ponašanja, hijerarhijai podčinjenost starijem ili jačem, odnosno vođi. U krdu iličoporu može se zapaziti vođa na čelu ili kako članovi revnosnoidu jedan za drugim.U svim zemljama svijeta divljač i životinje prinuđenesu živjeti s dostignućima civilizacije. Jedno odnjih je promet, osobito cestovni, od koga divljač mnogostrada. Stvar je u tome što životinje ne znaju pravila kretanjaprometala i zato ih ne mogu ni poštovati. U zemljamas gustom mrežom cesta i velikim brojem automobilai bogatstvom divljači stradanja pod kotačima su česta. Utakvim nesrećama se oštećuju automobili, a stradaju i ljudi,pa čak i smrtno. Osobito su opasni sudari s krupnomdivljači ili slijetanja s ceste. Takve štete od divljači plaćajulovozakupnici i to mogu biti znatna sredstva.Različite vrste divljači se različito ponašaju pri prelaskucesta. Predstavnici reda koka su obično vrlo oprezni. Lisicetakođer rijetko stradaju na cestama kao i vrane, dok su zečevičeste žrtve.Za zaštitu ljudi i divljači koriste se razne plašilice narubu cesta, ograde. Loše je ako cesta presijeca prolazedivljači ili putove migracija. Tada se grade propusti ispodcesta ili “nadvožnjaci” iznad njih.Velika moć zapažanja je potrebna životinjamakoje skaču s grane na granu, s drveta na drvo, kao što točini kuna zlatica i vjeverica, osobito kada ova prva ganjaSrnjak glasanjem upozorava i svoje susjede na opasnostdrugu. Životinje moraju brzo, orijentirajući se u prostoru,odrediti pravac skoka i mjesto doskoka, kako bi se sve toizvelo točno i sigurno. Slično je to kod divljači koja živi uvrletnim predjelima, primjerice kod divokoze.Moć opažanja je potrebna i mladuncima u njihovoj“životnoj školi”. Prema mišljenu znanstvenika, kod svakeživotinje su tri izvora znanja. Prvi, to je iskustvo predaka,instinkt koji se predaje nasljedstvom. Drugi je primjer roditeljai drugih istovrsnih odraslih životinja. Treći izvor je vlastitoiskustvo. Sposobnost za obuku životinja je to bolja,što je prirodna os nova svih navika i ponašanja založenakao iskustvo predaka instinkt.Važan način obučavanja divljači i drugih životinjaje promatranje odraslih i njihovo oponašanje. Mladigrabežljivci, primjerice, promatraju način lova odraslih ioponašaju ga, usvajaju i privikavaju se na samostalni život.Postepeno se instinkti spajaju s osobnim iskustvom, uvjetnimrefleksima. Zato kod divljih životinja, osim instinkta,veliku ulogu ima i obuka. Isto je tako kod lovačkih pasa idrugih domaćih životinja. No, podražavanje je svojstvenoi odraslim životinjama.Nazočnost roditelja, starih i iskusnih životinja ima zamladunce veliki značaj. Prilagođavajući se na uvjete staništa,životinje izgrađuju određene reakcije ponašanja, kojepostaju za njih obične. Moglo bi se reći čak tradicionalnena nekom lokalitetu.Općenje mladih životinja, sastarima osigurava predaju informacija,ne samo o najboljimPoznato je da pripadnice obitelji vrana - siva vrana,svraka, šojka kreštalica - razlikuju čovjeka s puškom od oblicima ponašanja nego o ovimili onim osobinama staništa i individualnihteritorija (hrana, voda,onog bez nje!zaklon i drugo). Otuda, obukamladih životinja ima veliki značaj za prilagođavanje staništu.Upravo je zato važno da zajedno budu mlade i stare životinjepa ako lovci vode intenzivni odstrjel starih životinjato može imati loše posljedice.Stare, iskusne životinje su neophodne za predajuinformacija od pokoljenja pokoljenju, koje se obavljaoduvijek. Manjak odraslih i njihovog iskustva očit je kodnaseljavanja umjetno uzgojenih fazančića, trčaka i drugihvrsta pernate divljači.Na kraju, moć opažanja nije samo tijesno vezana sfunkcijom organa vida i drugih osjetila, nego i s nervnopsihičkomaktivnošću životinja koja uvjetuje njihovu snalažljivost.Životinje su sposobne, ne samo prosto promatratipredmete i pojave, nego i izvoditi određene zaključkeiz svojih opažanja i u zavisnosti od toga i postupati.A to je pojava smišljenog djelovanja, kojoj je svojstvenaraščlamba, sinteza i pokus, čije je postojanje kod životinjadavno zamijećeno.Vuk i lisica izdaleka uočemoguću opasnost i pritajese ili pobjegnuOsobito suopasni sudaris krupnomdivljači ilislijetanja s ceste.Takve štete oddivljači plaćajulovozakupnici.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 35

zdravi životVježbati kadribolov TEHNIKE RIBOLOVADubinski ribolovobolimo?!!Piše ■ FotoSiniša SlavinićRibolov nadnu, dubinskiribolov ili lovribe udicomna dnu,predstavlja,sigurno je,najstarijutehnikusportskogribolova.Osnova dubinske tehnike je da se mamac plasira ribi nadnu, bez plovka na osnovnom najlonu. U pravilu, radise o tehnici ribolova namijenjenoj ribolovu krupneribe. Signalizatori griza u ovoj tehnici kreću se od onihnajprimitivnijih do sofisticiranih elektronskih. Ribolovac možegledati vrh štapa i prema njegovom pomicanju odlučivati se zakontru. Na vrh štapa se može postaviti zvonce koje upozorava nagriz ribe. Na osnovni najlon mogu se postavljati različiti prstenovi,prema čijem se pomicanju (gore – dolje) procjenjuje pravo vrijemeda se riba zakvači. Griz ribe mogu dojavljivati i elektronski signalizatorigriza.U ribolovu bijele ribe, babuške, deverike, šarana, podusta,klena, jeza i drugih vrsta, u novije vrijeme, posebice je postao popularandubinski ribolov tzv. feeder štapovima i rolama te swingteep i quiver tip izmjenjivim vrhovima. Radi se o štapovima kojiimaju promjenjive vršne dijelove različite osjetljivosti. Njihovimpomicanjem ribolovac odabire pravo vrijeme za kontru. Na štapuje rola s najlonom, a na njemu se na kraju ili iznad udice nalazihranilica na kojoj je smjesa koja primamljuje ribu. Feeder tehnikaje posebice popularna među ribolovcima tzv. mirnih vrsta riba uVelikoj Britaniji, ali i Francuskoj i Italiji. Omogućuje s relativno finimsustavima i tanjim najlonom ribolov riba različitih veličina odonih malih (deverika, bodorka, crvenperka…) pa do onih velikih(šaran, amur, babuška, podust…). U toj tehnici se organiziraju iribolovna natjecanja, a od ove godine Međunarodna federacijaribolovaca FIPSed kreće s organizacijom svjetskih prvenstava.Na hranilici s hranom bazira se i dubinski ribolov u kojem ribolovacza signalizator koristi prstenove, zvonca, tzv. «majmune»i sl. Ovako se, u pravilu, lovi u rekreativnom ribolovu šaran, amur,ali i grabežljivci kao što su štuka, smuđ, som. U pravilu, tada jena štapu veća akcija bacanja i veća rola i grublji pribor, odnosnonajloni većeg promjera (0,25 – 0,35 mm).U novije vrijeme dubinski ribolov elektronskim signalizatorimaposebice se razvio u modernom šaranskom ribolovu. U tomsegmentu dubinska tehnika ribolova je toliko usavršena i sofisticirana,a koristi se u ribolovu krupnih, kapitalnih šarana, amura, alii ostale ribe. Ovisno o veličini ribe koja se lovi i dubinska tehnikamože se podijeliti na laku, srednju i tešku.Dubinska tehnika ribolova prepoznatljiva, je dakle, po tomeda se ne koristi plovak kao signalizator griza te po tome što semamac nalazi na dnu. Iako je moguće tako prezentirati mamaci sa štapom direktašem, u dubinskoj tehnici koriste se štap, rola,osnovni najlon, predvez s udicom (hranilica može biti i ne mora).Od mamaca, ovisno o ribi koja se lovi, može se koristit širokdijapazon različitih prirodnih mamaca biljnog i životinjskogpodrijetla, od kukuruza, boila do gujavica, živih i mrtvih kedera– ribica i fileta.Dubinskom tehnikom ribolova može se loviti podjednako efikasnoi na mirnim, zatvorenim vodama (ribnjacima, jezerima i sl.)i otvorenim vodama (rijekama). Tehnika spada u tzv. stacionirane,čekajuće tehnike.Redovna tjelovježba svakako će pomoći da seosjećamo dobro, da imamo dobar san, ali i dasteknemo sposobnost (mišićnu snagu i izdržljivost)potrčati i da, ukoliko zatreba, uhvatimotramvaj ili vlak koji nam je pred nosom već krenuo.Međutim, kod redovite tjelovježbe postoji jedna “kvaka”;kad ste već jednom u dobroj kondiciji, dobroj formi,teško je prekinuti, to jest teško je biti bez redovnogtreninga.Dovoljno je da čovjek ostane samo nekoliko danabez sportsko-rekreativne aktivnosti na koju je navikaopa da već primijeti da mu nešto nedostaje, da osjetiodređeni nemir, potištenost, unutrašnji pritisak, nagonda se vrati toj aktivnosti. Možda će osjetiti da mui najmanja stvar smeta ili će primijetiti i poremećaj sna.Takva će osoba, ako prekid aktivnosti podulje potraje,vjerojatno osjetiti i da je izvan forme i kondicije. Naprimjer, studije su pokazale da već nakon 10 dana beztreninga trkači maratona gube više od 10 posto svojeizdržljivosti.Nikada nemojte vježbati kad imate temperaturu.Za vrijeme tjelovježbe više od 70 posto vašeenergije pretvara se u toplinu. Kad organizam imapovišenu temperaturu, srce mora, s ciljem da spriječipregrijavanje tijela, pumpati velike količine krvi iz unutrašnjostitijela prema koži gdje se onda ta toplina otpuštau okolinu. Međutim, ako za vrijeme temperatureosoba još i vježba, srce mora pumpati dodatne količinekrvi u mišiće kako bi ih snabdjelo s potrebnim kisikom.Rezultat toga može biti da – ako imate temperaturu -vaše srce mora raditi znatno napornije pa čak se moždai opasno naprezati kako bi zadržao daljnji porasttemperature. Organizam za vrijeme temperature gubidosta tekućine. To može dovesti do znatnog isušenjaorganizma (dehidracije). A trening za vrijeme kad je čovjekdehidriran može, ustvari, uzrokovati daljnji opasanporast temperature koji može imati neugodne i opasneposljedice (nesvjestica itd.).36 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

PišeDr. Ivo BelanTreba li vježbati kad malo „curi iz nosa“,kad osjećate lagani umor Ili kad imatemalu temperaturu? Evo savjeta kojih sevalja držati.U slučaju povišene temperature najbolji je savjet:leći u krevet. Povišena temperatura je način nakoji organizam svladava napad bakterija i nakon što ihsvlada omogućuje povratak u tenisice za trčanje ili uneku drugu sportsko-rekreativnu aktivnost. Valja istaknutida, čak ako ste i potpuno zdravi, tjelesna se temperaturaza vrijeme trčanja može povećati i do oko 38stupnjeva. Takva temperatura već može uništiti potencijalnoopasne bakterije, a možda i neke viruse-uzročnikeprehlade.Prehlada – Premda danas još uvijek nemamo djelotvornoglijeka protiv prehlade, ipak smo napravili određenikorak naprijed od vremena kad je engleski medicinskičasopis “British Medical Journal” u jednom svombroju, prije 100 godina, šaleći se, objavio slijedeći “lijek”protiv prehlade: “Objesite šešir na zid, blizu podnožjasvog kreveta. Tada legnite u krevet i pijte viski ili brendisve dok ne vidite dva šešira”.Danas znamo da lagana prehlada (curenje iz nosa)ne predstavlja razlog da prekinete sa svojim treningomtrčanja, pod uvjetom da istovremeno nemate bolove umišićima. Bolni mišići češće su skloni sportskim ozljedamaza vrijeme sportske aktivnosti, a to vas onda, navašu žalost, može lišiti treninga čak nekoliko tjedana.Međutim, prehlada uz koju je prisutna i povišenatemperatura više je nego dovoljan razlog za prekidsportskih aktivnosti. Zašto? Zato što u takvoj situacijipostoji mogućnost da virus napadne srčani mišić i izazovevrlo ozbiljno i neugodno oboljenje miokarditis. Virusimogu biti opasni pa je najbolje ne izazivati ih.fotoplov ČAMBINAPiše: Zvonimir IštvanVlasnik fotografijaZvonimir IštvanČambina, skela, pošumljavanjeČambina je jezero uz Dravu na području Šumarije Repaš (Uprava šumaKoprivnica), Čambina je lovački dom na jezeru, Čambina je šuma, to jesveobuhvatni pojam za koji su u podravskom, napose repaškom okružjuvezani brojni doživljaji i događaji. To je povijest ljudi koji su poslom i nasvaki drugi način bili vezani za Dravu i repaške šume, to je i sadašnjost i budućnostljudi ovoga kraja.Imamo nekoliko starih fotografija iz toga miljea; izgradnju lovačkoga doma(ali ne znamo godinu!), prijelaz skelom preko Drave kod Molva i jednu iznimnoTako je počelo – gradnjalovačkog doma ČambinaGranice mora ikontinenata ne poklapajuse s granicama tektonskihpločaPrijelaz skelom prekoDrave kod MolvaMeđutim, ako vas mišići ne bole i ako nematetemperaturu, to jest ako samo malo šmrcate, slobodno o ihrabro izađite van, trčite, vozite bicikl ili plivajte. Studijaprovedena u jednom američkom centru za školovanjemarinaca pokazala je da su regruti koji su bili prehlađe-dragocjenu (i zacijelo jako staru) fotografiju fij velike skupine, vjerojatno j seljaka,ni i istovremeno dalje redovno trenirali isto tako brzo koji se spremaju ići na pošumljavanje.ozdravili kao i oni prehlađeni kojima je bilo određeno Slike nam je poslao Zvonimir Ištvan, upravitelj Šumarije u Repašu (i sam vrstanmirovanje u krevetu.fotograf!).Prije početka radova na pošumljavanjuBROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 37

dječji kutak ŠUMALISTA, ŠUMA BLISTA / LIPAGubec je bil veliki jaki seljak i imalje svoju lipu!Nastavljamo suradnju s dječjim vrtićima “Sesvete” izSesveta, “Josipdol” iz Josipdola, “Ivana Brlić Mažuranić”iz Sl. Broda te s Mravcima, predškolskom skupinompri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitacijuKrapinske Toplice, s novim programom koji je opet osmislilanaša suradnica i sama odgojiteljica, Ljiljana Ivković.U ovom broju pridružili su im se i “klinci” iz DV “Didi”(Krašić), područnog objekta Maslačak iz Rugvice, čijenam je radove poslala odgojiteljica Kristina Hrženjak.U ovoj školskoj godini pišemo o šumskom drveću i, dakako,crtamo ga! Projekt je nazvan “Šuma lista, šuma blista”,a cilj ove suradnje i dalje je isti; djecu od najranijegdoba (na)učiti kako i zašto voljeti šumu i prirodu i kakoih čuvati.U šumi raste različito drveće; bjelogorično i crnogorično(breza, jela, hrast, vrba, smreka, javor, lipa, kesten,bukva) i svako od njih je posebno i zanimljivo.U svakom broju pišemo i crtamo neko drvo, u ovombroju o lipi.Iva Žbura, 6 godina, Sl. Brod■ Lipa – to ti je ono veliko, široko drvo koje imaveeeeliiiku krošnju, i gustu kroz koju ti po ljeti nijevruće, jer ti ne ide sunce!(L. T., 6 godina)■ Takva lipa ti može dugo biti stara, dugo, dugo, ionda ona ima stablo jako široko ,onak debelo. Toti ima tam kod mene u Zagorju, blizu moje bake izovu tu lipu Gupčeva lipa. Od tog stričeka ima i spomeniktam blizu te lipe. Taj Gubec ti je bil veliki i jakiseljak.(F. S., 7 godina)■ Cvijet je žuto zeleni i dugački je!.(Lana Jug, 5 godina)■ List je zeleni i veliki i izgleda kao srce, ima pikice na rubu,cvijet ima gore iglice koje će se otvoriti i onda će mirišiti.(Lucija Salontaj, 5 godina)■ Od lipe možemo raditi čaj!(Marija Jurić, 7 godina)■ Čaj je zelene boje i gorak je!(Nina Sitak, 6,5 godina)(DV Didi, područni odjel Maslačak)Borna Dudaš, 7 godina,SesveteLaura Mudrić, 7 godina,SesveteEma Despetović, 6 godina, SesveteU ovom broju imamo i jednu gošću na našimstranicama koja više nije u dječjem vrtiću! Jako jeaktivna! Ona je Ema Lasić, ima (već!) 11 godina iide u OŠ Barilovići, voli prirodu, posebno životinje,voli crtati, sudjeluje na Lidranu. Ima još: autoricaje i ujedno ilustratorica slikovnica “Vjeverica Martai žir Bocko“, “Ribica i rak vitez”, također autorica iilustratorica i taktilnih slikovnica već spomenute“Vjeverice..” te “Potrage za Cikijem“ (a Ciki je njezinmačak!).Eto, sve to s 11 godina...38 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

■ Lipa ti je lijepo drvo koje cvate sad skoro u, poslije ovogmjeseca, pa se taj mjesec zove lipanj! Tak se zove jer sveoko te lipe miriši dok cvate!(L. M., 7 godina)■ Lipu možeš brati, posušiti cvjetiće i kuhati čaj. I mi gakuhamo u vrtiću, samo ga moraš precijediti da piješ!(J. L., 7 godina)■ Ja imam kod kuće med od lipe i jedem ga. I čaj mi mirišina med.(I. C., 7 godina)■ Čaj je onako lijepe zlatne boje i nema nikakvog mirisa.(B. D., 7 godina)■ Onaj cvjetić je ko avion, ko propeleri.(P. B., 6 godina)(DV Sesvete)DJEČJI VRTIĆ BJELOVARDjeca i šumaPovodom obilježavanja Međunarodne godine šuma, uDječjem vrtiću Bjelovar održana je prigodna manifestacijapod nazivom “Djeca i šuma” koju su u okviru njihove aktivnosti“Priroda i mi” za mališane predškolske dobi organi-Antea Marinović,6,5 godina, Sl. Brod■ Lijepo mi je sve što je na lipi stvoreno, stablo, listići icvjetići.(Antea M., 6,5 godina)■ Lipa mi prekrasno miriši, ali ne uvijek.(Ana I., 6 godina)■ Moja baka kuha čaj od lipe i fin je!(Iva Ž., 6 godina)(DV I. Brlić Mažuranić, Sl. Brodzirali bjelovarskiogranak HŠD-a iDječji vrtić s ciljemda se djeci pružeodređene smjerniceu razvoju odnosaprema šumii prirodi uopće tejačanja ekološkesvijesti od njihovenajranije dobi.Evo nekoliko crtežai mišljenja ošumi, onako kakosu je doživjeli bjelovarskimališani.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 39

kultura 8.SLIKARSKA KOLONIJA „BABIČANKA 2011.“ / ŠUMARIJA PITOMAČADobrodošlarazličitostPiše ■ FotoMiroslav MrkobradŠumarijaPitomača (Upravašuma Koprivnica)nastavila je lijepuakciju okupljanjaumjetnika,slikara, kojiu zelenomokruženjušumskog predjelaBabičankapronalaze uvijeknove motive zasvoja djela.– Znate, nekad se u našemkraju često išlo u šumupo drva za peć. Dvojica sunosila neku deblju granu,obično kad lugara ni bilou blizini! Tak’ se nekadživelo! Ova dva snješkakaj sam ih naslikal, slika sutoga prošloga vremena, tosu ljudi... objašnjava svojrad Petar Petrović, slikukoja će možda ukrašavatineki prostor i podsjećatina idiličnu zimu, događajei prošlo vrijeme.Ovdje cvjeta zajedništvo i prijateljstvo, ovdje suljudi koji vole slikarstvo i koji su mogućnost danešto prikažu i naslikaju prepoznali kao svojdar. Pripadaju različitim školama, slikaju različitimtehnikama, dolaze samouki i akademski slikari – sve jeto prednost što ovakvim slikarskim kolonijama daje tolikodobrodošlu raznolikosti različitost, poručila jeprof. Božica Jelušić Kranželić,mentorica još jednogokupljanja slikarau Šumariji Pitomača, ušumskom predjelu Babičanka.U idiličnom zelenomokruženju, u blizini lovačkekuće u dubokojšumi, uz baru s ustajalomvodom i šašom izkoje se čuje kreket žaba,na šumskom putu, svakiod njih pronašao je svojmotiv i prenio ga naplatno, karton, staklo.Ovdje je nastalo nekolikoizvrsnih radova ivažno je da to i javnostvidi, rekla je Kranželić.Stoga je važno što će ova djela biti predstavljena na prigodnojizložbi.Umjetnike podravskoga i bilogorskoga kraja pozdravioje i upravitelj Šumarije Željko Kovačev koji je im zahvaliona njihovom doprinosu, promociji ovoga područja, šumai šumskog života i najavio izložbu u jesen, dok je voditeljkoprivničke Uprave Mirko Kovačev istaknuo kako je ovoprilika da se šumari i šumarstvo predstave i na jedan druginačin. A djela umjetnika koji su i dosad sudjelovali u ovimUmjetnici, uzvanici, domaćiniTrenuci stvaranjaradionicama ostaju u fundusu koprivničke Uprave i kraseprostorije brojnih šumarija i ustanova.Da bi sve to funkcioniralo i da bi se slikari osjećali „kaokod kuće“, pobrinulo se, kao i uvijek, vrijedno osoblje pitomačkeŠumarije.Sudionici osme slikarske kolonije „Babičanka 2011“umjetnici su iz tri županije; Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorskei Virovitičko-podravske: VladimirDrimal, Gordana Ćurik, Jaroslava Lulić, Josip Šimić, IvanKančal, Petar Petrović, Ivana Kranželić, Mato Zeman, IvanDerežić Bazara, Martina Fuk, Franjo Mihočka, Đuro Jaković,Mirko Horvat, Ivan Košutić, Želimir Kukavica, JosipGregurić, Božidar Puškaš, Darko Domitrović Miki, SlavicaPantelić, Stjepan Ivanec.40 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

floraart46. MEĐUNARODNA IZLOŽBA VRTNOG CVIJEĆAZAGREB, 1. – 5. LIPNJANa zagrebačkom jezeru Bundek cvijećanikada ne nedostaje, osim naravnoza hladnih zimskih dana. Nootkako je sa Zrinjevca preseljena naBundek, Međunarodna izložba vrtnog cvijećaFloraart ovu je zagrebačku zelenu oazu pretvorilau pravu cvjetnu raskoš, praznik za oči,mjesto za odmor, uživanje i opuštanje!Bio je takav i Floraart 2011., od 1. do 5.lipnja. Najveću cvjetnu priredbu u Hrvatskojotvorio je zagrebački gradonačelnik MilanBandić pozivajući građane da posjete ovu jedinstvenusmotru cvjetnih dostignuća.Na 30 ha otvorenog i 2000 m četvornih zatvorenogprostora predstavilo se oko 150 iz Hrvatskei inozmestva.Osim proizvodnje rezanogcvijeća i fantastičnihcvjetnih aranžmana,ukrasnog grmlja i drveća,Floraart je ponudio iniz popratnih sadržaja,od nastupa pjevača isastava na pozornici napontonu do dječjih priredbi.Hrvatske šume svoj sunastup na izložbenomprostoru (2200 m3) izmeđujužnog savskognasipa i velikog jezeraposvetile Međunarodnojgodini šuma. Izložbomkoju je osmislio dipl.ing.Milan Žgela sa suradnicima,predstavljena je širokapaleta šumskih sadnicai ukrasnoga grmlja štoih proizvode Hrvatskešume. Prikazana ambijentalnostšumskog krajolikate vrhunska drvnagalanterija privukla jepažnju velikog broja posjetitelja.Posebno ispisanetable s fotografijamakoje su pokazivale kakoto od žira nastaje najkvalitetnijedrvo naših šuma,hrast, bile su posebnoedukativne za djecu. Punpogodak bilo je i postavljanjevodenice s prikazomrada pilane na vodukoju su obilazile koloneposjetitelja.Piše ■ FotoMiroslav MrkobradNastupom na 46.međunarodnojizložbi vrtnogacvijeća u Zagrebu,Hrvatske šumeobilježile su 2011.Međunarodnugodinu šuma.