HRVATSKE ŠUME 25 (29.9.1993)

ODRŽANO SAVJETOVANJE:NACIONALNI PARK RISNJAKPOLOŽAJ ŠUMARSTVA UNUTAR GOSPODARSTVAPremausvojenomprogramurazvoja»Hrvatskihšumadi do 2025.godine, trebanajozbiljnijesagledati uloguprivatnili šumau sklopušumskoggospodarstva...0 tome opširnijem 4. i 5. str.GODINA IIZAGREB29. rujna 1993.GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. ZagrebNOVE INVESTICIJEUPRAVE ŠUMAOSIJEKCESTAMA U DUŠU SLAVONIJEUnatoč stalnih ratnih prijetnji i oltupiranih više od polovinepovršina', djelatnici Uprave šuma Osijek ne sjede skrštenihruku. Plan izgradnje šumskih prometnica za ovu godinu većje premašen, što omogućuje ulazak naše mehanizacije udubinu slavonskih šuma.O tome opširnije na 16. str.

29. rujna 1993.IZVANREDNI SABOR SSSH 15. RUDNA ODRŽAN U ZAGREBUSINDIKAT PROTIV ZAKONA 0 RADUZAGREB - To što je Izvanrednisabor Saveza Samostalnih sindikataHrvatske sazvan povodom velike akcijeSindikata protiv prihvaćanja predloženihradno-socijalnih zakona,održan u Satiričkom kazalištu Dazavac,gdje se istovremeno igra i »Državnineprijatelj«, nema nikakvogsimboličnog značenja ili skrivenihnamjera! Vremena su suviše ozbiljna,a sindikalci u najnovijim namjeramaVlade ne vide ništa smiješnog. Naprotiv!»Ako živiš od svog rada i mislišsvojom glavom — pročitaj«, slogan jekojim je SSSH pozvao svoje članstvona potporu protiv namjere Vladeda već na slijedećem zasjedanju Sabora(možda 6. listopada!) prihvati zakoneo radu, mirovinskom osiguranju,o zapošljavanju, doplatku zadjecu, o zaštiti na radu.Zaposleni u »Hrvatskim šumama«,članovi Samostalnog sindikata šumarpartnera— sindikati, poslodavci. Vlada- već je sindikat s gotovim zakonimajednostavno-upoznat.Osim toga. Vlada nije održala obećanjeda će radni i socijalni zakoni ićina usvajanje kompletno u paketu.Već su, naime, izdvojeni i usvojenizakoni o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenomosiguranju.Konačno i najvažnije, SSSH je sazvaoIzvanredni sabor i protiv je ovakvihzakona zbog toga što su u svojimnajvažnijim odredbama ti zakoni.izuzetno restriktivni i ograničavajuneka bitna i važan prava radnika. Odnosno,kako je na Izvanrednom saboruu uvodu rečeno, cijeli paket radnosocijalnih zakona je bez vizije konceptatržišta rada; smanjuju se ili ukidajubrojna prava radnika, nezaposlenih,bolesnih, obitelji, majki i djece,starih i nemoćnih; Vlada će propisivatinajnižu osnovnu plaću za rad i kori-KONFERENCIJA ZA NOVINARENakon Izvanrednog sabora SSH, a prije zasjedanja Sabora Republike Hrvatske,u Savezu je održana konlerencija za novinare. Predsjednik Saveza SSH Dragutin Lesartom je prilikom rekao: »Skidanje paketa radno socijalnih zakona iz saborskeprocedure i njihovo ostavljanje za neki drugi put ne udovoljava suštini naših zahtjeva,ler mi tražimo prethodnu raspravu, da uz dijalog dođe do konsenzusa i da setada ide u saborsku proceduru«.PROSVJEDNI SKUPOVISavez SSH i dalje će istrajati na prosvjedu protiv ovakvih zakona, pa i predSaborom, onog dana kad se bude raspravljalo o zakonima.U međuvremenu, 23. i 24. rujna Savez SSH je organizirao, prema planu o metodamarada, prosvjedne skupove u 18 gradova: Bjelovaru, Koprivnici, Varaždinu, Zagrebu,Dubrovniku, Splitu, Puli, Rijeci, Makarskoj, Čakovcu, Vrbovcu, Krapini, Požegi,Đakovu, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Zaboku.istva Hrvatske, člana SSSH, vjerojatnosu imali priliku vidjeti i pročitati četirizelena letka pod gornjim sloganom,i znaju da se radi o ključnimzakonima »obećanog blagostanja«.Zbog čega onda Sindikat traži odgodudonošenja i zbog čega je protivnjih, ovakvih kakvi su predloženi?Zbog toga Što se Vlada nije držalaranijeg dogovora da će u izradi prijedloga»paketa« radno-socijalnih zakonaravnopravno sudjelovati sva trištiti je kao socijalnu kategoriju isplatesocijalnih naknada i drugih davanja,pa je jasno da će je određivati u najnižemmogućem iznosu; sustav sudjelovanjau odlučivanju uvode samos namjerom da oslabe sindikate i iseleih iz poduzeća i ustanova. A to_ suodlučivanjenema veze s njemačkimmodelom participacije na koji se pozivaju;onemogućavaju kolektivnopregovaranje, onemogućavaju realizacijuprava na štrajk, zajamčenogSINDIKALNE AKTIVNOSTI UPRAVE SUMAOSOEKNOVO RUKOVODSTVOSINDIKATANakon tri godine rada sindikalnog povjereništva Uprave šumaOsijek radi kadrovskih promjena izvršena je promjena u rukovodstvusindikalnog povjereništva.Umjesto dosadašnjeg glavnog sindikalnog povjerenika DavorkaBebeka imenovana je Ana Sarić, dugogodišnji sindikalni radnik svelikim sindikalnim iskustvom i radnim elanom. Gospođa Sarić je ujednopredložena i za člana Republičkog odbora u Samostalnom sindikatu šumarstvaHrvatske, dok je za člana Skupštine predložen Stanislav Zivković,dipl. inž. šum. koji je trenutno na funkciji sindikalnog povjerenika ŠumarijeĐakovo.Pred novim sindikalnim rukovodstvom nalaze se brojni zadaci vezaniuz novo ustrojstvo i reorganizaciju sindikata koja bi našem sindikatu trebalapribaviti status ravnopravnog partnera u pregovorima s poslodavcemi omogućiti zaštitu radnika. Novim ustrojstvom predviđena je većaprofesionalizacija sindikata, jer jedino sindikat neovisan od poslodavcamože stvarno i kvalitetno izvršiti postavljene zadatke.No, i na dalje su otvorena vrata svim članovima koji svojim volonterskimradom žele doprinjeti bržem razvoju sindikata.Novom rukovodstvu želim mnogo uspjeha u daljnjem radu. |Javorko BEBEK |člankom 60. Ustava; uvode lažna pravaza majke i djecu i usuđuju se tonazvati pronatalitetnom politikom...LESAR: »POČINJEMO RAČUNATIBEZ VAS...«Dragutin Lesar, predsjednik SSSH,podsjetio je da se Hrvatska nalazipred donošenjem najvažnijih zakonaiz radnog i socijalnog zakonodavstva,a da pred nepunu godinu danana sličnom skupu postavljena »Zahtjevnicaza budućnost« sindikata nećepo svemu sudeći ni sada bitiostvarena. ]er, rekao je Lesar, socijalnadržava i vladavina socijalnepravde sveti je cilj i ustavno opredjeljenjesindikata.— Tek kad laj okvir bude popunjendo posljednjeg kamenčića umozaiku moderne i demokratske državei civilnog društva, moći ćemouskliknuli — imamo Hrvatsku!A novim zakonima nudi se sasvimnešto drugo, sustav bez vizije, restrikcijasocijalnih prava radnika, 42dana porodiljskog dopusta, produženjeradnog staža za pet godina, »valjdazato da bi se mladi nezaposleniškolovani ljudi što lakše zaposlili«(!),nude se obećanja u kojima se najčešćemože čuti »utvrdit će ili odreditiministar«, »dogovorit ćemo se kasnije«,»nije vrijeme za to«.— Ako nije vrijeme za ovakve skupove,da li je onda vrijeme da se predlažui donašaju ovakvi zakoni, zapitaose Lesar. 3er socijalne nemire nepodstiče i ne priziva sindikat, već onikoji predlažu ovakve zakone.Predsjednik SSSH podsjetio je ina to kako je sindikat prošao prilikomZakona o pretvorbi »kada smo progutaliknedlu i prihvatili ponuđeni sistem,a kasnije bili izigrani i prevareni«,upotrebom sredstava, uvjetima otplatedionica, kod zaštite malih dioničaraitd.Što Savez samostalnih sindikatatraži od Sabora Republike Hrvatske?Da se drži svog zaključka iz siječnjada će radno socijalni zakoni ići u paketu,da, nakon što su već Zakon ozdravstvenom osiguranju i Zakon ozdravstvenoj zaštiti »izvađeni« iz paketai usvojeni, ostali zakoni ne idu naprvo čitanje već da se otvori prethodnarasprava, te da Zakon o radune ide na drugo čitanje nego predlagači socijalni partneri postignu konsenzus.Poručio je na kraju predsjednikSSSH svima: »Ne računajte beznas, jer mi ćemo početi računati bezvas«.Zahtjevi sindikata dobili su apsolutnupodršku svih sudionika u raspravi.Posebno je značajna, ili bi mogla biti,podrška i spremnost da pomognučelnika i predstavnika gotovo svihoporbenih stranaka prisutnih Izvanrednomsaboru i metodama sindikalnogotpora.A metode otpora predloženim radnosocijalnim zakonima, predložene iusvojene, su;— protesna pisma sindikalnih podružnicaprotiv paketa zakona zastupnicimaSabora Hrvatske,- javni zborovi potpore zahtjevimasindikata u gradovima.— istup pred Saborom na dan zasjedanjasa zahtjevima i amandmanimana paket zakona, zastupnicimaSabora Republike.Miroslav MRKOBRADIZ RASPRAVETO JE PODVALAHRVATSKIM ŽENAMAu raspravi o predloženom paketu zakona sudjelovala su 33 delegatai gosta koji su dali podršku akciji Saveza SSH. Donosimo izvatkeiz nekih rasprava.Krešimir HUNIĆ iz sindikata tekstilaca Varaždinske županije zapitaose kome je u interesu da sada, kad se teško živi i dok je Hrvatskajoš uvijek u ratu, predlaže ovakve zakone koji iritiraju radnike.Damir ZORIĆ (HSLS) drži da ovakvim zakonima država želičvrstom rukom eliminirati socijalne napetosti. Ispada, kaže on, da ćedržava biti jedini poslodavac, za radnike nema prava, nema suodlučivanja,prava na štrajk. Time zapravo u osnovi država postaje pokretačsocijalnih nemira i svih tenzija, koji se ne mogu smanjiti restrikcijama...Jadranka LAKUŠ iz povjereništva Koprivnica ustvrdila je da susvojim odredbama predloženi zakoni »podvala hrvatskim ženama« ipozvala ih da se bore protiv njih. Prvom podvalom ona smatra odredbukojom se doiljama ostavlja tek pola sata za dojenje djeteta, »a takvošto mogao je napisati netko tko to nikad nije radio niti vidio« IDruga podvala je prijedlog o stažu vezanom za rođenje tri djeteta,treća podvala odnosi se na noćni rad za žene »koje ne bi smjele raditiu noćnim smjenama«, i konačno, četvrti nevjerojatnim prijedlogom ;ona smatra onaj o produženju radnog staža za žene za pet godina. }Drago STIPAC, čelni čovjek HSS smatra da su nam predVoženi •zakoni koji ne samo da vode u »socijalnu nepravdu nego nas vraćajuu 19 stoljeće«! Jedna pravna država ne može tako postupati, kaže Štipaoi moraju se ukloniti svi oni koji provode svoju »volju i silu nadovim narodom«.Dobroslav PARAGA (HSP) je upozorio da se kod nas događa neštošto se teško može naći u razvijenim zemljama: izgubila se socijalnasigurnost, nestalo je srednjeg sloja, vladajuća klasa stvorila je oligarhijukoja čini tri posto stanovništva.- Ona se obogatila na račun radnika, to je latinoamerički sindromu Hrvatskoj... HSP će zbog toga stajti uz svaku akciju sindikata,i spremni smo je podržati i u Saboru. Bolje je okrenuti leđa vlastinego hrvatskom narodu«...Darko PAVIČEVIĆ ih Hrvatskih željeznica poručuje da »željezničarinisu molili milostinju ni od prethodne vlasti a da neće ni odove i da su spremni ići opet u štrajk ne bude li se udovoljilo njihovimzahtjevima...«Damir BUKOVIČ iz sindikata zdravstva je ustvrdio da smo zaslužilida imamo pravnu i socijalnu državu, a ne da mnogi koji suimali probleme u ranijem sistemu, sada razmišljaju o odlasku. I da jesramota u kakvom je položaju danas radništvo, a posebno medicinsko...- Onaj tko je pisao odredbe o porodiljstvu sigurno još misli dadjecu donose rode... No ovi zakoni su tek pola paketa, jer prvu podvalusmo već popili-to je pretvorba. Jer ono što je stvoreno ovakvompretvorbom, može opstajati samo najamnom radnom snagom! A tonude ovi zakoni. Oni koji su pisali Zakon o pretvorbi žele sada provestiove zakone. Pitam se, nisu li oni ratni profiteri Hrvatske!?Sllvano KRELJA iz sindikata metalaca rekao je da nema posla zametalce, »da oni danas nisu proleteri već siromasi i da je to kiselajabuka u koju nitko u Hrvatskoj danas ne želi zagristi...« (m.)SIMDIKALME AKCIJEindikalno povjereništvo Uprave šuma Osijek u skla-' du sa svojim skromnim financijskim mogućnostima,uključilo se u akciju pomoći radnicima nabavkom neophodnihnamirnica za predstojeću zimu, te pomoći roditeljimaza školovanje djece.Samostalni sindikat šumarstva organizirao je nabavkuškolskih torbi za djecu radnika poginulih u domovinskomratu koje je osobno u Osijek donijela gospođaGordana Colnar prilikom svog radnog posjeta Osijeku.Roditeljima čija djeca se redovno školuju dodijeljenaje pozajmica u visini 200.000.- HRD po djetetuza nabavku školskih knjiga za ovu školsku godinu.U tijeku je nabavka krumpira, a planira se i nabavkajabuka i mesa ukoliko to budu dozvoljavalefinancijskemogućnosti, ovisno o uvjetima dobavljača.Nažalost, u ovim teškim vremenima ovakve akcijesu još uvijek jedan od primarnih zadataka sindikata.eiASILO »HRVATSKIH ŠUMA«Javnag paduzeća za gospodarsnjelitm^na i šumskim zemiptem uR^pKMiei Hrvatskej, p.o. Zagrebizdavač:»HRVAJ SKe '^> -K"- po ZagrebLj. F Vuh.JP»Hnah'"-•Z.igreb t h.S'jitLC. Po.^^... „,v,.,..*., /.„; ,,.iL. Jip' tng • "/ irif.Gfit'iiki i:. ' .•;!ivMedakdjM., >/'•,•>•' poltt.!'cN- .„•;•,.• .itkaLorh.. . • . . .il. diplpalit. Vfurta Pkie, dipl palii. i Zvonko Pelčeiične..Adresa reJakci/e: Lj. f- \'uL:HinOiicit Z Zagreb.Tel 04! 4AUm. 44S^MLt.it "Hn-jtske iiumt« iilan ie

29. rujna. 1993.Ovo nisu posljedice sječe: granata je elfsplodirala u l

29. rujna 1993.UNAPREĐENJE ŠUMSKOG FONDAnaliza postojećeg stanja iAutvrđeni ciljevi u »Programurazvoja« pokazuju da unarednili 35 godina Inrvatskošumarstvo mora postići i učiniti:a) povećati temeljne drvne zalihe,prirast i etat,b) povećati šumske površinena područjima koja nisu prikladnaza druge kulture — za 396.000 ha,što čini 7 posto površine Republike.c) izvršiti kvalitetan stručni utjecajna sanaciji i poboljšanju proizvodnihfunkcija privatnih šuma,koje sada čine 128,6 posto šumske,a 8 posto od cjelokupne površineRepubliked) zaustaviti propadanje šumaučinkovitim utjecajem na vlastitestručne zahvate, a naročito na zahvateokolnih gospodarskih čimbenikai niza zagađivača okolišae) ulogu zaštitnih šuma, naročitona području krša i primorskogpodručja, zajedno s ostalim gos-»I oni koji neće stići do cilja dužni su putovati donjega«podarstvom, podići na razinu većekorisnosti za cjelokupni, a naročitoturistički napredak Hrvatskef) šume Hrvatske (uz neposredangospodrski učinak) učinitiprostorom odmora i rekreacijenjenih građanag) zaposlenost će se usklađivatis Programom razvoja i opseznošćuradovan) u skladu s nacionalnom politikomsustavno odgajati sve naraštajeu domu i školi, selu i graduu duhu razumnog i domoljubnogodnosa prema korisnom i obnovljivombogatstvu i ukrasu domovine,šumama, koje pokrivaju višeod trećinu njene površinePOVEĆANJE OTVORENOSTIŠUMAa) sadašnju otvorenost šumaod svega 6,5 m/ha treba povećatiza 0,3 m/ha, što znači graditi godišnjeoko 600 km šumskih prometnicab) na području požarom ugroženihšuma graditi protupožarneputove i prosjeke, čime će se, uzmotrenje iz zraka i pravovremenomdojavom, omogućiti djelotvornazaštita, ali i uzgoj i pretvorbau bolje sastojinske oblike i stanjec) aktivno se uključiti u programobnove Domovine, a naročito usanaciju i rekonstrukciju ratom oštećenihobjekat PoduzećaRAZVOJ TEHNOLOGIJA,METODA I ORGANIZACIJERADA,a) isključiti zastarjele tehnologije,a utvrditi i uvesti perspektivnetehnologije — metode — tehnikui organizaciju rada u svim područjimarada poduzećab) stvoriti vlastitu jezgru autonomnihtehnologija, metoda i organizacijerada, te njihovu provjeruna stalnim ispitivalištimac) kakvoću rada uz oštar nadzorpodignuti na takvu razinu, kojaće omogućiti ostvarenje rezultatasukladnih uloženom radu i novcud) poticati i pomagati razvojdomaće strojogradnje u cilju stjecanjagospodarske nezavisnosti,ali i stvaranja strojeva po mjeri našihšumae) sredstva rada u svim područjimadjelatnosti poduzeća obnavljatiu skladu s razvojnim ciljevima,ali i gospodarskim prilikama,te razvojem privatnog poduzetništvaf) izgraditi i stalno usavršavatinormative rada, materijala i usluga,te jedinstveni način praćenjaizvršenih planova i radova.POTREBASMANJITIZARASPON UČINKANOVIMSJEKAČASJEMGledajući odnos površine pod sjemenskim objektima iukupne površine gospodarskih šuma vidi se da tiobjekti sudjeluju kod listača sa 0,3 posto (93.000 kom.stabala), a kod četinjača sa 0,5 posto (32.000 kom.sjem. stabala) ili ukupno 0,33 posto, što je mali — nedostatanbroj hektara priznatih sjemenskih sastojina za normalnu obnovušuma. Situaciju kod listača malo poboljšava zakonomdozvoljen odabir izabranih sastojina za sakupljanje šumskogsjemena, ali još uvijek nedovoljan za kompletnu obnovu.Naši zakonski propisi preferiraju prirodnu obnovu, što jeu skladu sa spoznajama šumarske struke i šumarske znanosti.Zbog toga »Hrvatske šume« prihvaćaju inicijativu da serajoniziraju područja i da se ograniči miješanje sjemena izjednog šire ekološki definiranog područja u drugo područje.Identičan stav ima i aktualna šumarska znanost (Šumarskifakultet u Zagrebu), pa se za budućnost podržava osnivanjenovih i podržavanje već priznatih sjemenskih sastojina četinjača.Za naše autohtone listače (hrast lužnjak, hrast kltnjak,medunac, poljski jasen, crna joha i obična bukva), kao i zaobičnu jelu, podržavat će se stajalište da je neophodno odreditisamo one sastojine iz kojihse sjeme ne bi smjelo sakupljati,a iz svih ostalih sastojina dozvolitisakupljanje i manipulacijušumskim sjemenom, naravnouz pedantno praćenje kvalitetei zdravstvenog stanja sjemenaod stručnih i ovlaštenihslužbi.Takvim pristupom sjemenarskojproblematici, uz modernizacijupostojeće i nabavunove opreme, koja je upravo utijeku i imat će svoj kontinuitet,uspjet će se i uz dosadašnji(istina, nepovoljan) periodicitetplodonošenja hrasta lužnjaka ihrasta kitnjaka, voditi korektnupolitiku obnove sastojina listača.Usporedbom pokazatelja između uprava šuma(izvršenja u 1991. godini) može se zaključivatio razlikama dostignutih stuppjevaorganiziranosti unutar poduzeća.Učinak po sjekaču je prosječno 780 m^ godišnje(raspon najnižeg i najvišeg prosječnog učinkaizmeđu uprava šuma je 1:3,9). Učinak po zaposlenomje 280 m' godišnje (raspon 1:3,1). Učinakpo radniku-danu je 6,1 m' (raspon 1:4,9). Prosječnoučinci po sjekaču, po zaposlenom i po radniku-danuukazuju na relativno nisku proizvodnostrada u usporedbi s nekim europskim zemljama.Glavni uzroci takvom stanju su: stupanj obučenostiradnika, organizacija rada, organizacija proizvodnjei poslovanja, te motivacija djelatnika Rasponizmeđu najvećeg- i najmanjeg učinka popromatranim upravama šuma ukazuje na varijabilnostčinitelja pri sječi i izradi (prsni promjer stabla,vrsta drva i dr.). Osim navedenih i još nekihčinitelja, smatramo da su uzroci tako vefikom rasponuučinaka u različito dostignutom stupnjupojedinih elemanata već navedenih uzroka niskogprosječnog učinka.Proizvodnost rada pri privlačenju drva je prosječno2.304 m' (raspon 1:7,0). Prosječni učinakteških zglobnih traktora i fordvardera je 7.325 m^(raspon 1:6,7), srednjih zglobnih traktora (LKT idrugi traktori te kategorije) je 2.067 m' (raspon1:5,8), te adaptiranih velikoserijskih traktora 1.601m' (raspon 1:5,6)... Raspon između najmanjeg inajvećeg postignutog prosječnog učinka iste kategorijetraktora rezultat je varijabilnosti objektivnihi subjektivnih činilaca. Objektivni činioci suprosječna udaljenost privlačenja, masa fjrosječnogikomada pri privlačenju, te terenski i još nekidrugi uvjeti rada. Subjektivni činioci su stupanjpripreme rada i radilišta, organizacija rada, organizacijaproizvodnje i poslovanja, organizacijaodržavanja strojeva, te obučenost i motivacijadjelatnika.Prosječni učinak pri prijevozu drvnih sortimenatau 1991. godini je 250.838 tkm, odnosno 7.799m' po sredstvu godišnje. Taj učinak je ostvaren s.1.491 sat rada. Navedeni učinci vrlo su niski obziromna ostvarenja u nekim europskim zemljama.Uzroci takvim učincima su u; visokoj prosječnojstarosti kamiona, slabijoj kvaliteti vozila, lošemodržavanju, kvaliteti i održavanju šumskih cesta ipomoćnih stovarišta, organizaciji rada, organizacijiproizvodnje i poslovanja, te motivaciji djelatnika.Osim toga, ostvareni godišnji sati rada tek supolovica mogućeg fonda sati, kada se odbiju sviprekidi i zastoji.DEVASTIRANE PRIVATNE ŠUMEVrlo značajni dio šumaHrvatske nalazi seu privatnom vlasništvu(18,6 posto). Procijenjenadrvna zaliha privatnihšuma iznosi37.665.300 m', Što čini 13posto od ukupne drvnezalihe u Republici saprosječnom drvnomzalihom od 73 m' ha.Stanje privatnih šuma,s malim izuzetkomprivatnih šuma Gorskogkotara, može seokvalif icirati devastiranim.Te su šume mijenjajućistručni nadzoripak stalno bile izvanbitnog i kvalitetnogstručnog utjecaja.Dva su pogubna činiteljaodredila njihovodanašnje stanje. Usitnjenostprivatnog šumskogposjeda (prosječnaveličina 0,76 ha)na kojem gospodari599.056 vlasnika pretežnoje uvjetovala načelojednokratnog užitkauz prepuštanje površinesvom spontanomrazvoju.Drugi, presudan mpmenatbilo je vrijen^mehaniziranja poljpprivrede.t

PRIVATNE ŠUME - NEBRIGA, JAVAŠLUK, ANARHIJA29. rujna 1993.DO KUDA SE DOŠLO U GOSPODARENDU PRIVATNIM ŠUMAMA?BJELOVAR/VRBOVEC -U gospodarenju šumama uprivatnom vlasništvu u Hrvatskojdanas je — nedorečenostanje. To je blagi izraz zanebrigu i ono što dolazi izatoga, kaos, koji u ovom nimalobeznačajnom segmentuhrvatskog šumarstva (oko450.000 ha) vlada več desetljećima.Točnije, od vremenakad je Carskim patentom(1877.) izvršeno izdvajanje izvlastelinskih šuma formiranjemnajprije urbarskih općina,potom zemljišnih zajednica,a njihovim razvrgavanjemstvoren privatni (šumski)posjed. Stručni nadzornad gospodarenjem obavljalesu šumarije, potom je toprešlo u nadležnost općina,riječ je o razdoblju iz Drugogsvjetskog rata, da bi Zakonomo šumama 1983. nadzornad šumama u privatnomvlasništvu ponovno prešaona šumarske organizacije.I tu počinje »moderna povijest«onog što smo nazvalinedorečeno stanje i nebriga.Jer koliko god se ZOŠ pozitivnodeklarirao prema problemuzvanom privatne šume,mogućnost površnog irazličitog tumačenja odredbionemogućavali su bilo kakveozbiljnije zahvate. Jer usituaciji kad nešto nije doKRAĐEI M privatnim Sumama, kažu%J u Vrbovcu, sve viSeje l

29. rujna 1993.UPRAVA ŠUMA BJELOVARSITNILICE U PROIZVODNJINakon višemjesečnog probnograda (od veljače ove godine)sitnilice, one manjesnage, »Seppi m.« i veće,»Seppi mini forst«. Uprava šuma Bjelovarodlučila se na osnovu pokazanihrezultata za uvođenje ovih strojepremdai tamo ima poteškoća, uuzgoju je evidentan problem nedostatkatkz. »puževe brzine« (ispod1000 m/sat) koja je za sitnilicu nužna.Riječki proizvođač traktora prihvatiose zadatka da i to riješi što je na posljednjemmodelu Torpeda i uspjelo.Prisutni su pokazali veliko zanimanje za rad sitnilica i njihove mogućnosti na terenuSitnilica u proizvodnji:velika pomoć u obavljanju uzgojnih radova10 SITNILICAprava šuma Bjelovar ima zasad' osam sitnilica manje snage, »Seppim.«. Osim dvije koje su bile naprobnom radu u šumarijama Bjelovar iČazma, ostalih šest raspoređeno je ušumarije Daruvar, G. Polje, Garešnicu,V. Pisanicu, Vrbovec i Ivansku s tim daće pokrivati i ove ostale šumarije ipotrebe bjelovarske uprave.Nabavljene su i dvije sitnilice kojeće zajedno s dva traktora Steyr bitislužbeno stacionirana u Građevinarstvus tim da će ih šumarije koristiti popotrebi.va u redovnu proizvodnju. Za uzgoj— mala revolucija!Jer dok svijet i svjetska znanost ipraksa u uzgoju šuma mehanizacijukoriste gdje god je moguće, kod nasmehaniziranost u uzgoju izostaje izaostaje. Godinama se radi(lo) ručno.Vrijeme i posao međutim, traže svoje.Uključivanje sitnilice na radove pripremestaništa ali i čišćenja podrastai korova jedan je od iskoraka naprijed.Nezaobilazan je pritom (o čemuje već bilo riječi u jednom od prošlihbrojeva) problem oko traktora i njegovogprilagodavanja mogućnostimasitnilice. Sada su sitnilicu i ono štoona znači i može, konačno upoznalioni koji će se s njom svakodnevnodružiti - revirnici, mehaničari i traktoristiiz šumarija s područja bjelovarskeuprave. Na terenima šumarijeBjelovar (Česma 52) šumari su osimsitnilice imali prilike vidjeti i drugi»šumarski san«, šumski traktor Steyr8090 turbo, austrijske proizvodnje.Kod nas se šumski traktori (još) neproizvode, zamijenjuju ih prilagođenitraktori Torpedo. Dok na iskorišćivanjuto još kako tako funkcionira./ inženjeri Željko Ledinski, Željko Bedeković, Marijan Bedeković i Drago Mihić bili su prisutniprezentaciji nove uzgojne mehanizacijeNo u međuvremenu, dok taj traktorjoš nije bio dostupan, bjelovarska jeuprava nabavila dva traktora Steyrkako bi se na njih mogla priključitisitnilica jače snage, Seppi mi i forst.Što su nakon šestomjesečnog probnograda u šumariji Bjelovar o sitnilicimogli čuti zainteresirani radnici izšumarija bjelovarske uprave? Četiriradnika koji su tokom posljednjihmjeseci svakodnevno radili sa sitnilicom,revirnik inž. Žarko Lončar, trak-Mehaničar Mladen Štefanec i traktoristiRanko Regelja i Josip Gazdek kakve »je ćudi«sitnilica i novi traktortoristi Josip Gazdek i Ranko Regeljate mehaničar Mladen Štefanec prezentiralisu svoja iskustva. U najkraćem,i šumari se moraju vječno učiti!Novi strojevi i nova mehanizacija, kakoje rekao i šef proizvodnog odijelabjelovarske uprave inž. Mijo Kovačević,traže dobro obučene ljude. U radus novim strojevima, upozoravainž. Lončar, mnogo toga ili gotovo sveovisi o traktoristima koji moraju bitipažljivi i smireni, čuvati i traktor i sitnilicu.»Bolje je teren proći dva pa itri puta i napraviti kako treba negopreforsirati stroj«, kaže Lončar.Rad sitnilice imali su priliku vidjetii šefovi proizvodnih odjela svih uprava,na radu u predjelu Rogović kut,odjel 146 B, također u šumariji Bjelovar.Tekst i snimci: IM. MrkobradPROIZVODNJA PREMA PLANU, ZALIHE U PORASTUBJELOVAR - Radovi na biološkoj reprodukcijišuma, kako na jednostavnoj tako i u proširenoj,u prvih su osam mjeseci ove godine u Hrvatskimšumama unatoč svim nepogodnostima iratnoj situaciji u dijelu uprava, izvršeni u zadovoljavajućemobimu.To je konstatacija sa sastanka službe za proizvodnjui šefova proizvodnih odjela devet kontinentalnihuprava, održanog u Bjelovaru. Odstupanjai različitosti u izvršenjima su prisutni, posebicekod njege podmlatka (u nekim upravamaizvršenje za osam mjeseci iznose samo 60 posto),i mladlka.Kad se kontinentalnim upravama pribroje iostalih šest s krša, koji su poslovanje analiziralizasebno, izvršenja kod pojedinih radova JBRiznose: kod pripreme staništa 45 posto plana, pošumljavanja(riječ je o proljetnim izvršenjima) 28posto, popunjavanja 49 posto, njega podmlatkaostvarena je s 77 posto, mladika s 75 posto itd.Podbačaji u rezultatima u uprava koje se nalazeu ratnim zonama očekivani su razumljivi.Kad je riječ o iskorišćivanju, radovi su ukupnorealizirani s 64 posto, što se također možesmatrati zadovoljavajućim rezultatom. Postojerazlike u izvršenjima i neke će uprave u preostalačetiri mjeseca morati uložiti dodatne naporekako bi ostvarile plan. Najveći dio posla obavljenje u vlastitoj režiji (69 posto), privatni poduzetnici,čiji udio iz godine u godinu raste, obavilisu 21 posto, dok je u samoizradi napravljeno IOposto ukupnih izvršenja.Ono što zabrinjava jesu - zalihe (oko 150.000kubika). Njihovo najnovije povećanje dovodi se uvezu s novim macinom plaćanja za drvne industrijegdje je konačno uvedena devizna klauzula.Pojedine drvne industrije ne prihvaćaju takavnačin plaćanja pa je došlo do zastoja u isporuci.Privlačenje je realizirano s 58 posto u vlastitojrežiji i 42 posto uslugama.Poduzeće se ne može pohvaliti ni s realizacijomovogodišnjeg plana investicija, a uzroci sujasni - nedostatak sredstava.U vezi s analizom izvršenja planova za razdobljesiječanj-kolovoz, razgovaralo se i o izmjenamai dopunama planova proizvodnje i investicija.Najhitnije: rebalans se može vršiti, ali samou smislu povećanja radova, bilo da se radi ouzgopim zahvatima, bilo o Iskorišćivanju. Samou onim upravama koje su u UNPA zonama bitće moguće prilagođavanje i smanjivanje planovashodno stanju na terenu. Investicije pak, moćiće se izvršavati onako i onoliko koliko će pojedineuprave imati novaca! Jer, na zajednička sredstvase ne može računati, nema ih, pa upravamapreostaje da se pouzdaju u se i... (m)

29. rujna 1993.ODRŽANO SAVDET0VAN3E U POVODU 40. GODIŠNDICE NACIONALNOG PARKA »RISNJAK«PROŠIRENJE PARKA - PRVI ZADATAKTijekom dvodnevnog rada skupa, ukupno je izloženo24 rada iz oblasti vegetacijskih, faunističkih,hidrogeoloških i informatičkih istraživanja. Zaključaksudionika savjetovanja je da se granicamanacionalnog parka treba obuhvatiti i izvorišni diorijeke Kupe i područje hrvatskog Snježnikaza proširenje parka na područjehrvatskog Snježnika i kanjonskidio rijeke Kupe. O procjeni oštećenostišuma u NP »Risnjak« govorioje mr. Vladimir Kušan sasuradnicima, a o jelenu običnomi mrkom medvjedu, dvjema značajnimkrupnim šumskim vrstamadoc. dr. Dominik Raguž igranicama nacionalnog parka'Risnjak': treba obuhvatiti i izvorišnidio rijeke Kupe i područjehrvatskog Snježnika, koji predstavljajuznačajne prirodne,znanstvene i turističke vrijednosti,a nalazeći se u neposrednojblizini ovog nacionalnog parka,nastavljaju i dopunjavaju njegovesadržaje*.Slijedom iznesenog, sudionicisavjetovanja očekuju od UpraveNP »Risnjak« da u svoje programerada uvrsti slijedeće:- proširenje nacionalnogparka »Risnjak«- osnivanje botaničkog vrta,obilježavajući biljke u vršnoj zonioko Schlosserovog doma i dosađujućiih duž poučne staze Leska- osnivanje geografsko-informacijskogsustava- osnivanje specijaliziranihzbirki odnosno muzej sko-informacijskogcentra- osnivanje meteorološkestanice- popunjavanje i aktiviranjeodjela zaštite u Upravi NP.Kako su mnogostruka istraživanjapokazala zabrinjavajućepovećanje opterećenosti ekosistemateškim metalima. UpravaNP treba naročito poticati daljnjaistraživanja ovog problema.Budući da je pod negativnimutjecajima čovjeka divokoza nestalaiz prostora NP »Risnjak«Uprava NP treba se angažiratina povratku ove značajne vrste.Šumsko i lovno gospodarenjeu neposrednoj blizini granicenacionalnog parka treba prilagoditizaštitnom režimu, koji vladaunutar granica nacionalnogparka.Uprava Nacionalnog parka»Risnjak« se obvezuje da će prilogeovog savjetovanja objaviti uZborniku radova. A. FrkovićDio gostiju i uzvanika na proslavi i savjetovanju o nacionalnom parku »Risnjak«Tijekom 40 godina postojanjai rada Nacionalnipark »Risnjak« je organizacijskiunaprijeđen takoda je mogao uspješno provoditisvoju osnovnu funkciju: obranuod neracionalnog iskorišćavanjaprirodnih dobara. To je jedan odzaključaka Komisije za zaključkeznanstvenog i stručnog savjetovanjapovodom 40. godišnjicepostojanja i djelovanja NP »Ris|ijakvočiržanog16. i 17. rujnao?^e §;odine u Bijeloj Vodici krajĆmbg'H^n^a u Gorskom kotaru.U ime Upravnog odbora Javnogpoduzeća Uprave Nacionalnogparka »Risnjak« skup jeotvorio i poželio dobrodošlicusvim sudionicima i gostima članUpravnog odbora inž. Željko Štahan.Svečanosti otvaranja skupabio je nazočan ministar inž. ZlatkoTomćić iz Ministarstva graditeljstvai zaštite okoliša pod čijimse pokroviteljstvom i obilježavalaova značajna obljetnica.Prema riječima direktora Nacionalnogparka »Risnjak« inž.Ivana Malnara Sabor RH je,unatoč teškim godinama izaBUJICA ODNIJELA CESTUUvelikom olujnom nevremenupraćenom jakom kišom(2301 na m') koje je sredinomrujna zahvatilo Gorski kotar,a posebno općinu Delniceostavilo je iza sebe golemeštete.Velike štete pretrpjela je iUprava šuma Delnice, odnosnoRadna jedinica Građevinarstvo.Svi objekti Građevinarstva,(radionica, skladište,vanjski skladišni prostor),smješteni na lokaciji poredglavne ceste Rijeka - Zagreb,našli su se potopljenipod pravim jezerom.Štete na objektima, strojevimaprocijenjene su na 66.500DEM. Odmah nakon povlačenjavode prišlo se saniranjuoštećenja, čišćenju strojeva isi, ističe Upravitelj Radne jediniceAnte Starčević.V. PlešeDnigog svjetskog rata, razrušenojdomovini i uništenom gospodarstvu,našao za potrebno daprije 40 godina, točnije 15. rujna1953. »ovaj mali djelić Gorskogkotara izluči kao potpuni rezervat,u kojem bi priroda ostala sačuvanaod svakog utjecaja, kakobi buduća pokoljenja mogla učiti,diviti se i proučavati prirodu injene zakonitosti«.Tijekom dvodnevnog radaskupa ukupno su izložena 24 radaiz oblasti vegetacijskih, faunističkih,hidrogeoloških i informatičkihistraživanja. Dr ZvonimirPelcer, kao jedan od aktivnihsudionika tima suradnikaprof. dr. Ive Horvata, iznio je »temeljneargumente« da se masivRisnjaka proglasi nacionalnimparkom saževši ih u ovu misao:na razmjerno malom prostoruokupljeni glavni tipovi gorskihšuma s karakterističnim visinskimrasporedom. Prof. dr ĐuroRauš sa Šumarskog fakultetaiznio je rezultate vegetacijskihistraživanja na trajnim pokusnimplohama ovog nacionalnogparka, posebno se zalažućiprof. dr. Đuro Huber. O ostalimzoogeografskim osobitostimaGorskog kotara s posebnimosvrtom na šire područje NP rezultatesvojih istraživanja iznijelisu dr. Nikola Tvrtković, doc. dr.Faula Durbešić, dr Goran Sušić,mr. Karmelo Poštenjak, mr. FranjoPeranić i dr Dipl. inž. MarijanVelnić govorio je o zaštiti vodašireg područja NP »Risnjak«,a prof. Josip Lončarić sa suradnicimao uspostavi geografskoginformacijskog sustava za NP»Risnjak« kao dio programa zaštićenihpodručja Hrvatske.Prema u uvodu spomenutimzaključcima kao i konstataciji darezultati izloženih radova predstavljajuznačajan doprinos upoznavanjui vrednovanju prirodnogfenomena nacionalnog parka»Risnjak« zaključeno je da sazapočetim kompleksnim istraživanjimatreba i dalje nastaviti, auz domaće znanstvenike angažiratii strane.Na prijedlog doc. dr. PauleDurbešić, prof. dr. Paška Lovrića,mr Borisa Hrašovca i inž. ŽeljkaŠtahana sudionici risnjačkogsavjetovanja su zaključili 'daDio autoceste Rijeka-Zagreb uništen u olujnom nevremenu koje je sredinomrujna zativatilo Gorski kotar Snimila: V. PlešeNEKA SUPROTNA RAZMIŠUANDA IPROEDLOZlNE - PROŠIRENJU PARKAGEROVO - Hoće li doći do administrativnog proširenjapodručja Nacionalnog parka »Risnjak« Crni Lug na područjugrada Čabra čime bi se zauzelo 75 posto gospodarskih šuma,pitanje je o kome je vodena dosta burna rasprava na sjedniciGradskog poglavarstva u Čabru. Činjenica je, a to je pokazalai sama rasprava o tom pitanju da bi prvenstveno s time trebaloupoznati ovu sredinu i nadležne organe, a ne da se radi izaleda i da konaćnost odluke bude utvrđena od strane kabinetskihljudi. Nitko nije protiv zaštite šuma i prirodnih lokaliteta,ali to mora ići na drugačiji način. Ovako ispada da su šumariza sada šumama upravljali protivno usvojenim programima,a zaštiti okoliša nije pružena adekvatna pažnja.Ponovno ima nastojanja da se određena vitalna pitanja zaovaj kraj rješavaju bez kontakata s određenim strukturamana ovom području. Jer kako drugačije tumačiti činjenicu da seradi elaborat o proširenju parka na ovo područje, da se angažirajuza to stručne osobe, a pri tome ne traži se mišljenje odnadležnih službi s ovog područja. Sigurno je u najtežoj situacijina sjednici Gradskog poglavarstva bio gosp. Ivan Malnar,upravitelj Parka, jer su izrečene kritike i razmišljanja ukazalina čvrstu spremnost Čabranaca da se ova akcija zaustavi uzečetku i da se ne dozvoli oduzimanje dijela područja iz sadašnjegrežima gospodarenja.Željko Erent, Marijan Filipović i Josip Malnar, ali i svi nazočničlanovi Poglavarstva stoje na stanovištu đa treba ovuakciju odmah u začetku spriječiti i uputiti oštar prosvijeđsvim sudionicima. Jer zaštita šuma trajna je briga ne samoove sredine već i šire, a ona se može obavljati na različite načine,ali nikada protivno usvojenim pravilima ponašanja. Posebnotreba istaći raspravu Josipa Malnara, upravitelja Šumarijeu Gerovu koji postavlja upit u čijem se interesu provodiova akcija naročito sada kada je šumarstvo uložilo velikasredstva u šumsko otvaranje pojedinih područja kvalitetnimprometnicama kao pripremu za buduću eksploataciju. Godinamana njima nije vršena sječa, a sada kada su se stvorili sviuvjeti za to dolaze ovakvi prijedlozi koji se izrađuju u kancelarijamai ne uvažavaju interese ove sredine i njezina gospodarstva.Vjekoslav Volf iznio je bojazan da će konačnu riječ imatikabinetski ljudi, da interes pučanstva neče biti uvažavan, te bistoga na vrijeme trebalo intervenirati i signalizirati đa se akcijane podržava i đa ne odgovara interesima ove sredine.Stav je Gradskog poglavarstva Čabar đa za sada nikakvoproširenje Parka bez kvalitetne podloge i trezvenog pristupaovoj problematici ne dolazi u obzir. Ova sredina i sama je sposobnabrinuti se o zaštiti šuma i prirodnih lokaliteta, te če sestoga uputiti oštar prosvjed svim učesnicima akcije vezane uzproširenje parka koji će se upoznati s stavom Poglavarstva.Jer ukoliko bi se prihvatio navedeni prijedlog i u Park uk^učilipredjeli sve do Hriba te Vrh Snježnika, Guslica, Lazac i Segine,veći dio Nacionalnog parka »Risnjak« bio bi na područjegrada Čabra i postavilo bi se pitanje njegova sjedišta, ali iupravljanja njime.Čabrani su rekli »NE« ovom prijedlogu, a vrijeme će pokazatikoliko su oni jaki i da li se još uvijek bez privole određenesredine mogu stvarati programi u svezi s promjenama režimaupravljanja i korištenja šumskog zemljišta.Ž. M.

29. rujna 1993.Inžinjeri Stjepan Lukačić, Željko Štohan i Šime Rončević prilikom obilaska zaštićenog područja uz potok i kanjonSlapnica.U značajnom krajoliku Slapnica postoji i nekoliko starih kuća, međukojima je i ovaj mlin, dom jednog od radnika Šumarije KrašićSto je u značajnom krajolikudozvoljeno, a što nije?Ovakvo pitanje postavioje Inž Stjepan Škundrić,samostalni teksator u Upravišuma Karlovac grupi stručnjakaiz ove Uprave i Inž. Željku Štohanu,stručnom savjetniku u Zavoduza zaštitu okoliša, prirode iprirodne baštine. Samostalnitaksator je sazvao sastanak kakobi se raščistila nedoumica vezanauz izradu sove šumsko-gospodarskeosnove zaštićenogkrajolika >Slapnica«.— Ne smiju se narušiti svojstvazbog kojih su potok Slapnicai njegov kanjon proglašeniznačajnim krajolikom - odgovorioje na ovo pitanje inž. Štohan.U ovom slučaju riječ je o Uodjela i 24 odsjeka šuma vezanihuz kanjon i sliv potoka Slapnica,koji su rješenjem Zavoda za zaštituprirode iz 1964. godine proglašenirezervatom prirode.— Da li u ovim odjelima i odsjecimamožemo provesti oplodnusječu? Da li smijemo izvršitiproredu i čišćenje? - pitao jedalje taksator.— Ne možete bez prethodnesuglasnosti Zavoda — komentiraoje stručni savjetnik iz Zavodaza zaštitu okoliša, prirode iprirodne baštine. — Neke mjereu tim šumama se ipak morajuprovoditi, iako preporučujem dase produži ophodnja i da seodređena mjera ne provodi ujednom ili dva zahvata, već u četiriili pet. U suštini — možeteprovoditi zahvate predviđenešumsko-gospodarskom osnovom,koja mora biti urađena vrloobzirno, stručno i pametno.— Nezgoda je u tome — dodaoje Inž. Damir Rožman, upraviteljŠumarije Krašić, koja gospodarišumama značajnog krajolikaSlapnica — što su sve te šumeiznad vodotoka i teško je organiziratiiskorišćivanje, jer ulazaku šume traži i premošćivanjepotoka... Kod izvođenja radovane smijemo bitno narušiti izgledšuma i krajolika, dakle — prebornogospodarenje...Šume se ovdje dijele na gospodarske,zaštitne i šume s posebnomnamjenom. U nekima odnjih su zabranjeni radovi kojiutječu na vodni režim, čista sječa,oplodna sjeća na većim površinama,konverzija na većim površinama,sakupljanje listinca idrugo. Posljednjih desetljeća senaseljava divljač, medu kojimaU ZNAČADNOM KRAJOLIKU SLAPNICAZAŠTITA PREBORNIGOSPODARENJEMKako gospodariti šumama u posebno zaštićenim predjelima? Što se može, a štone može raditi u šumama Jioje imaju status »značajnog /(ra/olika?su primijećene divokoze, srne,medvjedi i druge životinje.- Sto je postignuto proglašavanjempotoka i kanjona Slapnicaznačajnim krajolikom? - pitalismo inž. Škundrića.— Postignuta je zaštita vodnogrežima i ljepote krajolika. Ujednoje postignuta zaštita od erozijai slično. Obišao sam ovaj dioradeći prijedlog nove osnove izadovoljan sam stanjem šuma —odgovorio je.Nakon sastanka sačinjen je zapisnik,kojim je konstatiranoproširenje značajnog krajolikaza više odjela (odsjeka) koji susastavni dijelovi cjeline kanjonai sliva potoka Slapnica po konfiguracijiterena i biljnom pokrovu.Istovremeno je iz značajnogkrajolika izdvojen jedan odsjekkoji je konfiguracijom terena ibiljnim pokrovom sličan ostalimgospodarskim šumama na ovompodručju. Ovaj zapisnik će biti iosnova za sastavljanje prijedlogao proširenju područja podposebnom zaštitom — značajnogkrajolika Slapnica.V. HRKALOVIĆPKORIŠTENJE STRANIH UUG/UUAožeška Uprava šuma privela je kraju doznaku drvnemase za Plan sječa u 1994. godini. Doznačenoje 193.348 m' neto drvne mase od čega na tehničkuoblovinu otpada oko 93.000 m' a na prostorno drvo oko101.000 m'. Glavni prihod zastupljen je sa 40% a prethodni(prorede) s preostalih 60% drvne mase.Najzastupljenije vrste drveta su bukva (37%),hrast kitnjak (28*/o), hrast lužnjak (8/o), grab (T'/o),cer (S'/o) i OTL (3%). Ostale vrste pridolaze u manjimkoličinama a među njima je doznačeno i 51 m' brijesta,koji postaje pomalo zaboravljena vrsta naših šuma.Gledajući strukturu dn/nifi sortimenata tehničkeoblovine, trupaca ima oko 62.000 m', tanke oblovineoko 21.000 m' a rudnog drva 10.000 m'.Navedenu ukupnu količinu drveta trebalo bi posjećiUPRAVA SUMA POŽEGA102 sjekača a izvući 65 traktora uz pomoć stranih u^uga(privatni kirijaši). Dn/na masa raspoređenih je naosam šumarija a to su Pteternica, Čaglin, Požega, Kutjevo,Velika, Kamensko, Nova Gradiška i Nova Kapela.Najveću sječivu masu ima šumarija Nova Gradiškapred kojom je zadatak od gotovo 39.000 m' a najmanjietat je u šumariji Velika, iĆoji iznosi oko 18.000 m'.Prosječne norme na sječi i izradi iznose za tehničkuoblovinu 14,26 m', za prostorno drvo 3,19 m' a zavišemetarsko 10,48 m'.I. TOMIĆSAMOVOUA BIVŠIH VLASNIKA SUMARUŽIČASTE ZONE U ZAGORJUu šumskom predjelu »Dugavice« gotovo sva stabla smreke su bolesna a posječeni dioodsjeka »osvaja« bagremMještani Čabra protive se inicijativi inastojanjima da se Nacionalni park »Risnjak«proširi na područje grada Čabra, kao i nizdrugih obližnjih lokacija, a tome se protive nekidjelatnici iz šumarije GerovoKao što je već objavljeno u našem glasilu, mještani sela Vinicasu još u prosincu '92. istjerali djelatnike šumarijeVaraždin iz g.j. Zelendvor, prilikom čiste sječe u šumskompredjelu »Dugavica«.Vrijeme prolazi a ništa se ne mijenja. Moji kolege šumari i ja,a i ostali ljubitelji prirode iz šumarije Varaždin naprosto ne možemoto prihvatiti i mirno gledati.Izrađena drvna masa hrasta leži u šumi i propada. Djelatnicišumarije Varaždin jedino što su mogli je da pošpricaju izrađenutehniku dendrolinom, kako bi spriječili daljnje propadanje dr^nemase. To je urađeno kriomice, da ih kojim slučajem ne vide predstavniciŠumske zemljišne zajednice. Pošto nema nikakve fizičkezaštite od strane vlasti, djelatnici Hrvatskih šuma ne mogu nastavitisa radovima na koje ih obvezuje Šumsko-gospodarska osnovai Zakon o šumama. Da situacija bude gora u dijelu odsjekaOsnovom predviđenog za čistu sječu a koji nije porušen, smrekaje gotovo sva bolesna, većinom potpuno suha, napadnuta potkornjakomi predstavlja pravi izvor zaraze za ostale okolne šume.Posječeni dio odsjeka osvaja bagrem (što se vidi na fotografiji) iakoje predviđena konverzija vrednijim vrstama. U ovakvoj nerazumnojsituaciji najviše štete ima šuma, jer se šumarima ne dopuštada izvršavaju svoju prvenstvenu ulogu da pomažu prirodiu obnovi, ako je već došlo do bolesti i nemogućnosti prirodne obnove.Pošto je sve više ovakovih slučaja u Hrvatskoj, apeliram nanadležne da se to čim prije riješi i dozvoli šumarima da rade svojposao.Bruno JALUŠIĆ

29. rujna 1993.NA PODRUČDU UPRAVE ŠUMA DELNICENA REDU ISUŠIVANJE MOČVAR'jjL umari delničke Uprave šuma^^~ pored poslova na iskorišćiva-^^^ nju šuma sve svoje potencijali ^ le ulažu i u obnovu naših goranskihšuma. Sve veća briga usmjerenaje na uzgoj i zaštitu šuma, a štopotvrđuje i primjer gerovskih šumara.Na području g. j. »Sušica«, u MalomLugu na uglavnom močvarnoj površinigerovski šumari isušili su navedenupovršinu i zasadili odgovarajućesadnice. Tijekom 1993. g. na površiniod 18,5 ha zasađeno je 20000 sadnicacrne johe, 3000 sadnica smreke,2000 sadnica hrasta lužnjaka, a idućegodine na tim površinama planira sezasaditi i oko 10000 sadnica poljskogjasena. Na ovaj način korisno se iskoristilapostojeća površina, a sadniceće se moći korisno upotrijebiti na dru--gim mjestima gdje to zatreba.Ove godine Šumarija Gerovo imavrlo opsežan zadatak na uzgoju i zaštitišuma, ističe Upravitelj Inž. JosipMa/nar. Pored već gore navedenih radovakoji su spomenuti, na područjuŠumarije vršeni su i drugi uzgojni radovikao što je njega kultura, žetvakorova, kresanje grana, čišćenje letvika,farbanje gospodarske podjele...Dosta pažnje posvećuju se u ovojšumariji i zaštiti šuma od požara, gradise i dosta protupožarnih pruga saelementima ceste.Znatna djelatnost ove šumarije posvoćenaje lovnoj djelatnosti, a posebicezaštiti divljači.Izgradilo se dosta hranilišta za divljači,a znatna pažnja usmjerana je nauzgoj divlje svinje. Popravlja se i stanjesa srnećom divljači i tetrijebomgluhanom na ovom području.Na područjugospodarskejedinice Sušica,tijeicom ovegodine, djelatnicišumarije Gerovozasadili više od35.000 sadnica nanekadamočvarnompodručju, napovršini većoj od18 hektaraTijekom boravka na području šumarijeGerovo, obišli smo teren i porazgovaralisa dvojicom djelatnika Šumarije,traktoristima Marijanom Janeši Miljenl(om Čop.Obadvojica su traktoristi već prekopetnaestak godina. Zadovoljni su poslomkoji obavljaju, normu u potpunostiizvršavaju, ali... od ljubavi premaradu se ne živi.Dinar (plaću) koju zarade je premalaza život jedne prosječne četveročlaneobitelji. Dakle kao i većina ljudi unašoj domovini prisiljeni su sa svojimobiteljima na preživljavanje. Obadvojicakažu: »Veći dio domovine nam jejoš u ratu, moramo biti strpljivi, a u odnosuna druga područja naše Republike,ovdje se još uvijek normalno živii radi.«Smatraju da im je startna osnovica(bodovi) premali, da bi sjekačima tre-balo povećati startne bodove, a i topliobrok bi se trebao nekako riješiti, takoda je svaki djelatnik, a posebno uproizvodnji u mogućnosti dobiti po jedantopli obrok na dan.S obzirom na dugogodišnji rad ušumarstvu, smatraju da je danas dalekolakše raditi, da se uvođenjem potrebnemehanizacije norma ispunjavalakše uz manji fizički zamor. Ali, uvođenjemehanizacije u šumarstvo ima isvoju lošiju stranu, šuma sve višestradava. Uz mehanizaciju i kisele kišeu šumi je sve više sušaca, pa i naovom području u godišnjim planovimasječa najveći dio otpada na sanitarnesječe.Na kraju za one naše čitatelje kojine znaju iznosimo i kratke podatke ošumariji Gerovo. Šumarija Gerovo gospodarina površini od 8800 ha, imačetiri revira državnih i jedan revir privatnihšuma. Zapošljava 66 djelatnika,i može se reći da je dobro ekipiranapotrebnim stručnim osobljem.Etat iznosi 42000 m'. Otvorenostšuma iznosi 19,5 km/1000 ha i tu sedošlo do jednog maksimuma, ističeUpravitelj.Prema raspoloživim financijskimmogućnostima tijekom iduće godinešumarija planira uložiti dio financijskihsredstava u dovršenje mehaničkeradionice, te u potrebno asfaltiranjeputeva.Tekst i snimci: V. Piše!:>.lepski bor je kserofitna biljka,dobro podnosi kserotermnastaništa eumediteranske zonezimzelene vegetacije-, makija,gorizi i kamenjari. Veći dio Dalmacijepripada toj zoni, a čitavo dalmatinskopodručje pripada domeni krša i većimdijelom obešumljenog i degradiranogkrša. Upravo navedeni degradirani oblicinekadašnjih šuma makija, garizi, šikarei kamenjari svjedoče da je Dalmacijanekada bila pokrivena bujnim šumama.A ovi degradirani ostaci slojevito i slikovitoocrtavaju šumske zajednice. Otoci ipriobalje - zimzelene šume s glavnomvrstom česminom, u toplijem unutrašnjempredjelu hrast medunac, bijeligrab i crni jasen; u hladnijim, višim položajimadalmatinskog zagorja - šumecrnog graba; a najviši planinski predjelisu zona bukve i jele.Čovjek, gonjen stihijom zadovoljavanjasvojih materijalnih potreba na ovompodručju stoljećima je razarao šumu. Ahistorijska sudbina naših krajeva je bilada su im tuđinski osvajači uzimali svevrijedno, pa i tadašnje najvrijednije bogatstvo- šume. U borbi za opstanak tjerannuždom, naš čovjek, krčio je šume istvarao obradive površine, pašario i postupnoali nesvjesno uništavao šume. Prvoje nastupila degradacija šume pa ondai degradacija tla sa svim svojim posljedicamau kojima šuma nije bila višeu stanju da se suprotstavi ovim prirodnimsilama zbog geoloških karakteristikatla, vjetrova te žarkog sunca može sereći da je dokrajčilo šume.Kroničari su zabilježili da je skoro prijedva stoljeća 1807. godine providur VickoDandalo pisao Napoleonu o žalosnomstanju dalmatinskih šuma. To jerazdoblje francuske vladavine i uvođenjestrogih zakona pa i o šumama kadsu zabilježena na ovom području prvapošumljavanja uglavnom voćkaricamanabavljenima u Italiji. Nakon ponovneaustrijske okupacije nastavilo se u Dalmacijiharačenje šume.Spominje se da je u to vrijeme bilooko pola milijuna koza i da Dalmacijaima više šuma nego u najšumovitijoj pokrajiniu Austro-Ugarskoj monarhiji, paipak malo koja zemlja oskudijeva drvetomkao Dalmacija. Ogrjev najčešće jebilo pruće, koje je pučanstvo zvalo »šuma«.Za ogrjev su se vadili i stari panjevii žile što je još više uništavalo i onakodegradirano tlo.U drugoj polovici i pred kraj devetnaestogstoljeća vlasti poduzimaju mjereza zaštitu i unaprijedenje šuma. Osnivajuse šumarske službe u općinama, šumskepovršine se stavljaju pod zabranu odsječa i ispaša, brojno stanje koza se naglosmanjuje u 1869. godini na 280.000 grla.Zakonskim mjerama (Zakon o šumama1873.) naređuju se pošumljivanja, apučanstvo dragovoljno prihvaća tu aktivnost.Prva pošumljivanja su uz izvorištarijeka, na bujičnim područjima uzprometnice i naselja. Sadni materijal dobivaose iz tada formiranih rasadnika uKotoru, Gružu, Makarskoj, Splitu, Sinju iŠibeniku. Uspješno pošumljivanje s alepskimborom kako su ga tada zvali lučevinaprovodi se na otocima i priobalju sskupovima predlažu sadnju maslinaumjesto pošumljivanja s alepskim borom.Oni koji tako razmišljaju i predlažu,prije svega svjesno ili nesvjesno negirajupovjesnu istinu o radišnosti hrvatskogtežaka, hrvatskog seljaka koji jevrijednim rukama iskrčio svaki pedaljobradivog tla i podižući podzide i terasestvarao plodnu zemlju gdje je sad i loza,masline, smokve i druge kulture koje suim vrlo često omogućavale tek skromanživot. Ostajale su neobrađene isključivošumske površine, može se slobodno rećiljuti krš, A to su upravo one površine kojesu entuzijasti počeli pošumljivati s pionirskomvrstom alepskim borom, kojiNEKA RAZMIŠUANJA ŠUMARA DALMACIJEALEPSKI BOR NIJE KOROVZnatne su degradirane šumske površine na kršu Dalmacije, adugotrajan je proces i potrebna su velika ulaganja da bi se svete goleti pošumileponešto česmine, a crnim borom pošum-Ijiva se u zagorskom dijelu odnosno submediteranu.Danas se vrlo često spominjustoljetna borova stabla odnosno sastojinekoje su podizane sve do pred Prvisvjetski rat.Znatne su degradirane šumske površinena kršu Dalmacije za koje je trebaosistematski pristup, dugotrajan proces ivelika ekonomska ulaganja da bi se pošumilegoleti odnosno obnovile šume.Već je rečeno da su degradacijski procesidosegli do takvog stupnja da se šumanije sposobna oduprijeti, već je potrebnaintervencija vještačkim pošumljivanjem.Takvi radovi su se izvodiliperiodično na većim ili manjim površinama,ali svakako nedostatno što je posljedicadanašnje stanje.Danas se postavlja pitanje da li pošumljivatialepskim borom. Pojedinci ganazivaju korovom pa čak na zvaničnimza ovih stotinjak godina ima svoje usponei padove u ocjeni vrijednosti,S punim pravom su dane osobine pionirskevrste sa zaštitnim, estetskim, sociološkimpa i ekonomskim vrijednostima.Ove vrijednosti su egzistirale sve dopojave većih šumskih požara sedamdesetihgodina odnosno u najboljim godinamarazvoja turizma na našem dijeluJadrana, U tom vremenu alepski bor jepejsažno oblikovao i otoke i priobalje,štitio od erozije, od vjetra i prejakog sunca.Površine obrasle alepskim borom bilesu mjesto za odmor i rekreaciju, druženjei podizanje kampova. Poslije katastrofalnihpožara ekološka slika semijenja, a veći dio grijeha pripisuje se pionirukrša - alepskom boru. Uzroci susasvim druge naravi, a u sušnim i žarkimljetima može se slobodno reći dasve podjednako lako gori: od četinjačapreko zimzelenih listača do listača.Nekada su skloni čak i šumarski ;;;•;stručnjaci glasno razmišljati i predlagati ;:;'.nešto drugo, nešto novo. Šumarska zna- ;:;:nost i praksa su sasvim jasni, ali ekolo- '-v.ške prilike i ekonomske mogućnosti ne i;,-:dozvoljavaju veliki izbor. Priroda ne i;:;omogućuje velike skokove. Primjerice, •::;na golom kršu bez ogromnih ekonom- '•:•:skih ulaganja nije moguće podići lijepu :vsastojinu listača. Upravo je alepski bor -Avrsta u eumediteranu koja relativno br- ij;:;ZO mijenja ekološku sliku i postupno ::::stvara uvjete da se na tim staništima i;:;:sukcesijom podignu autohtone listače, i;!;:Sukcesija nekada traje vrlo dugo i do x;dvije ophodnje alepskog bora. Očit prim- :•:•;jer su sastojine alepskog bora stare pre- ;;:;ko osamdeset godina gdje se postupno :,-javljaju sukcesori-autohtone listače,- Istina, ima terena gdje se uz primjenu ,••:•teške mehanizacije i znatna ekonomska Sulaganja vrlo kvalitetno obrađuje tlo i Sna tim terenima se ide s autohtonim vr- ':'::;stama. Uprava šuma Split uz svesrdnu ••/.pomoć i podršku rukovoditelja Direkcije '^y.»Hrvatskih šuma« Zagreb izvodi znatne ;!;:radove sa strojnom obradom tla gdje se ;:;':unose autohtone vrste i egzote kojima ;:•:odgovaraju ekološki uvjeti. Svakako, tre- i;;:ba naglasiti, da ima mnogo terena na '•/;•ovom kršu, gdje alepski bor u primorju i" y:-crni bor na kontinentu ne mogu zamije- !;:;niti druge vrste.isiPogrešno bi bilo uspoređivati ljuti krš ;:;':s nekada iskrčenim i obrađenim terasa- •;:•:.ma s podignutim vinogradima i drugim sada iz već poznatih razloga napuštena i ;;;:zapuštena. Hrvatski težak je nerado na- y:-puštao svoje krčevine, svoje vinograde, ':';:•ali kroz povijest nije imao potporu tih :;:;režima i morao je poći za boljim živo- :••;tom. Ranije je odlazio u prekooceanske '•y.zemlje sa željom da će se vratiti i ponovo 'i:njegovati svoje kulture. Dogodilo se sup- ;:::rotno. Povratnici su rijetki ili ih nema, a ;;::iz godine u godinu su se sve manje i ma- ;:•;nje obrađivale te i takve površine koje je ;:;:počeo osvajati korov pa i alepski bor, A i;;',upravo taj alepski bor je vrlo agresivan ;:;:u svom prirodnom arealu na otocima ju- i;,-:žnije od Šibenika i priobalnom dijelu ju- y:-žnije od Splita, Točno je to, da je alepski 'yborna nekadašnjim vinogradima korov :;:i to su mu izvanredna tla - prvi bonitet, i;.':Za pravog vinogradara i smokva je u vi- :;:nogradu korov, iako je vrlo cijenjeno vo- ;:;•će, ali alepski bor na ljutom kršu nije ko- •:;:rov nego samo jedna od kultura koja '^može biti učinkovita, V:Ivan TOLIČ :;::

29. rujna 1993.INVESTICOE U UPRAVI ŠUMA BJELOVARNOVI TRAKTORI I VITLANa novim traktorimaučinjeni su dodatnimehanićarskizahvati kako bi se»usuglasili« traktorivitlo različitihnamjena iproizvođačašumarija Vrbovec, dan kasnije: Mehaničari Franjo Basar i Marijan Britvić skinuli su vitlo iizvršili neke prepravke.Montirana su i novavitla no mefianičar I.Maciček »nije siguranda će ovako kako sumontiranafunkcionirati«.A sad na teren: dionovifi traktora Torpedou radionici u Bjelovarunakon montiranjazaštitnih kabinaVrbovec: vitlo je ponovno montirano, a inž. Duka Kauzlarić i Franjo Basar provjeravaju »kakoće to raditi«.Uprava šuma Bjelovar prošli je mjesec realiziralajednu značajnu investiciju. - Nabavljeno je20 novih traktora »Torpedo TD 75 A«. Istovremeno,kupljeno je posredstvom privatne firme»Iverak« iz Zagreba 25 novih hidrauličnih vitala norveškeproizvodnje »Igland«.U bjelovarskoj mehaničkoj radionici izvršeno je montiranjezaštitnih kabina na traktore, koje je proizveo pogonTorpeda u Đakovu, te vitala. Posao je obavljen na 10traktora, dok je montaža na ostale trebala biti obavljenau mehaničkoj radionici Autotransporta Bjelovar1 premda je riječ o novim traktorima i provjereno kvalitetnimnajmodernije opremljenim vitlima, kod montiranjaiskrsnuo je problem. Stručno, kardan traktorapreviše je okomit prema vitlu i bez dodatnih mehaničarskihzahvata teško da će uspješno funkcionirati u šumi.Problem bi se jednostavno mogao svesti i na činjenicuda se radi o poljoprivrednom traktoru tek prilagođenomza potrebe šumarstva, te šumskom vitlu.U ŠUMARIJI VRBOVEC, već drugi dan nakon preuzimanjatraktora mehaničari Franjo Basar i Marijan Britvićzapočeli su »dodatne zahvate«. Razmontirali sukompletno dan ranije stavljenu zaštitnu kabinu i vitlo,podigli vitlo, izvršili još neke dodatne radnje i ponovnoto montirali. Ostaje da se sve to isproba u šumi. Mehaničaritvrde da bi »moglo biti dobro«, (m)SLUČAJ CESTE KOD DELNICA ...INFORMATIČKIKUTAKPo jedan građevinar iinformatičar iz upravašuma Osijek, Bjelovari Delnice uz dvainformatičara iz Direkcije igosta iz Našica proveli su uLovačkom domu u Delnicamaod 7-9. rujna vrlo zanimljivtjedan na obuci u korištenjuprograma za projektiranjecesta i šumskih puteva.Hrvatske šume su nakonpomnog biranja i testiranjanekoliko sličnih projekataodabrali slovenski proizvod(niti jedan hrvatski nije ponuđen).»Cesta« je program autoragospodina Mitje Trtnika izLjubljane. Gospodin Trtnik jesa svoja dva sina uspio napravitiprogram koji zadovoljavane samo potrebe klasičnogprojektiranja šumskogputa već se s njegovimprogramom mogu, a doistase i projektiraju čak i autoputevi. Sve skupa je napravljenotako da radi na WIN-DOWS platformi koja je postalasvjetski standard zaosobna računala kakva koristeHrvatske šume. Poštoprogram radi u grafičkommodu moguće je osim klasičnihproračuna sve elementekoji prate projektiranjeceste dobiti nacrtane bilona ekranu ili ispisane napisaču. Tu su, naravno, obuhvaćenii poprečni i uzdužniprofili. Sve se prvo možeproučiti na ekranu, ako neštone odgovara napraviti potrebneispravke i tek ondapustiti na pisač.Pri tome treba imati naumu da se svi proračuniautomatski ažuriraju tako danema više mukotrpnih preračunavanjaveć kompjutor toradi za nekoliko minuta.Osim toga nema više nicrtanja i tuširanja crteža jerje sve to predano na radkompjutoru.Nešto potpuno novo jetrodimenzionalni prikaz gotovogprojekta koji nam pružamogućnost da se »provozamo«tek projektiranom cestom!Pri tome možemobirati želimo li se voziti lijevomili desnom stranom cesteili čak želimo li ići paralelnos njom. Naravno, mogućeje odabrati i visinu takoĆB možemo simulirati vožnjubiciklom, traktorom, kamionom,pa čak i helikopterom...Za sav ovaj rad gospodiiz Slovenije bilo je potrebnogotovo dvije godine, ali surezultati izvanredni. Koliko jeto sve kvalitetno dokazujeda ovaj program koriste obaZanimljivije je unutra nego vanislovenska građevinska fakulteta,niz |3rojektmh ureda, aHrvatske šume su drugi korisniku Hrvatskoj.Polaznici seminara imalisu prilike direktno od autoraprograma primiti prvu obukui vrijeme provedeno s njimaiskoristili su za bujicu pitanja(na sva je odgovoreno), aautori su prihvatili i nekolikosugestija naših građevinaratako da će nova verzija programaimati i neka poboljšanja.Informatičari su svoj dioposla obaviti, kaq i obično,brzo i efikasno. Čak je postavljenai lokalna mreža kojaje izdržala i najteže testove.Prvi dan su građevinaribili malo začuđeni što informatičarine prave nikakvepauze, osim za ručak i večeru,te da su radili do dubokou noć. Poslije su i oni uhvatiliovaj ritam i naučili dosta i osamim kompjutorima.ledino vrijeme nije bilo nanašoj strani jer je kiša padalaod prvog do posljednjegdana, pa možda nije ni čudnošto se dio ceste kod Delnicaurušio ubrzo nakon našegseminara. Ne moram nireci da tu cestu nismo projektiralimi.,.Bertsiav ViNAJ

29. rujna 1993.NEPOKORENA LJEPOTICASA ISTOČNOG BODIŠTAinkovci su dugi niz godina slovili kao sjedište dviju šumarskihorganizacija, čija su područja obuhvaćala posavske šume počevšiod Morovića u Srijemu pa sve do Jasenovca i Lipovljana nadomakSisku. Jedna od njih sa sjedištem u palači koju predstavljaslika, bila je Brodska imovna općina, koja je nakon razvojačenjaVojne krajine gospodarila šumama dodjeljenih graničarima naime učešća u čuvanju granica, a druga sa sjedištem u današnjojupravi trgovačkog poduzeća 'Zvijezda' kao Direkcija državnihšuma.U njihovoj ulozi na gospodarskom razvoju zemlje, pogotovu svogužeg kraja, isticala se je Brodska imovna općina, čija su sredstva,kao moćnog privrednika došla do izražaja kroz financiranje ih povoljnekredite: u većini izgradnje slavonskih željezničkih pruga,izgradnji savskog nasipa, podizanju doma Šumarskog društva uZagrebu, gdje je bio smješten i Šumarski fakultet, te niz sličnih pothvata.A kroz takovu ulogu niklo je niz škola, društvenih domova i vatrogasnihspremišta na njenom području. Zahvaljujući takvoj uloziVinkovci su došli do električne energije, moderne klaonice, asfaltiranjadjela ulica, većeg broja stambenih zgrada i na koncu do reprezentativnepalače ponos grada.Zvonko PEIČEVIĆPonovo će zablistati s punim sjajem ova ljepotica, s čijih su serazglednica prepoznavali VinkovciIN MEMORIAMPISMA NAŠIH ČITALACABIZOVAČKE TOPLICE NUDE VAM ZDRAVLJEGostoljubivost Slavonaca osjetit ćete u svakom kutku našeg prostranog hotela! Udobnost, odmor, zdravlje,rekreacija, uslužnost i zadovoljstvo osnovni su postulati Hotela »Termia«MATIJAMATEŠIĆdipl. inž. šumarstva(1930 -1993).Desetak dana pred svoj šeždesettrećirođendan nečujnoi zauvijek nas je napustio našMkoleiga, prijatelj, muž i otaciBMatija Matešić, dipl. inž. šu-I narstva u mirovini i djelatnik;.pflržeške Uprave šuma..], Vijest o smrti mnogi suprimili s nevjericom, ali najbližarodbina, kolege i poznaniciznali su da se Matija uzadnje vrijeme bori s podmuklombolešću. Na žalost, onaprekida tananu nit između životai smrti ovog skromnogčovjeka i cijenjenog šumarskogstručnjaka.U zasluženu mirovinu otišaoje prije nepune dvije godine,ali prekratko ju je uživao,hrabro podnoseći u osamisvoje kuće, pored supruge,svu težinu svoje bolesti.Inžinjer Matija, kako smoga svi zvali, rođen je u Tounju,na tromeđi Like, Gorskogkotara i Korduna. Nakonzavršenog Šumarskog fakultetau Zagrebu, službovaoje u Lici, Donjem Lapcuobavljajući dušnost upraviteljašumarije. 1966. godine dolaziu Slavoniju, u njeno turističkosredište Veliku, gdjeubrzo postaje upravitelj šumarijeističući se na područjuuzgajanja šuma i otvaranjaneprohodnih papučkihšumskih predjela. Iza njegaostadoše mnoge pošumljenepovršine, osobito četinjačama,koje i danas krase zelenekrajolike Papuka. Deset godinaprije odlaska u mirovinuraspoređen je u Požegu, gdjekao referent jednako predanoobavlja komercijalne poslove.Pamtimo inžinjera Matijukao vještog organizatora proizvodnjete svojevremenoagilnog predsjednika požeškogŠumarskog društva i voditeljauspješno organiziranihstručnih ekskurzija. Bioje smiren, tih i nenametljiv iuvijek ugodan sugovornik asvoje znanje nesebično jeprenosio na mlade sugovornike.Kao radišan, staložen inadasve pošten čovjek trajnoće ostati u našem sjećanju.Laka mu bila gruda hrvatskezemlje.ISPOMOĆ ŠUMARIJAMASedamdeset radnika šumarije Vinkovci koji su s ovom mcjtiČnom šumorijomzasnovali građansko pravni odnos nakon obavljenih uzgojnih radovau Vinkovačkoj šumariji, obavijali su uzgojne radove u šumarijiUGlasilu »Hrvatske šume«od 18. kolovoza1993. godine inicirao mečlanak pod nazivom»ljetovanje na otplatu« koja seomogućava velikom broju zaposlenihi bivših zaposlenih djelatnikašumarstva Hrvatske »ljetovanje«odnosno korištenje godišnjegodmora po povoljnim uvjetimai u predivnim objektima.Pišem u ime jednog dijela korisnikaUprave šuma Vinkovcikoji su proveli godišnji odmor uHotelu »Termia« u BizovaćkimToplicama od 20. do 30. kolovoza1993. godine. Sastav je bio raznolikpočev od spola, godina starostido kvalifikacione strukture.Svi su istog mišljenja u davanjuocjene, kako za javno poduzeće»Hrvatske šume« koje je omogućilosvima zaposlenima i bivšimzaposlenim djelatnicima korištenjegodišnjeg odmora po vrlopovoljnim uvjetima i u krasnimobjektima. To je valjda prvi putada nema razlike u pravima nakorištenje neovisno gdje je djelatnikzaposlen što nije bio slučajdo organizacije jedinstvenogpoduzeća za područje čitave RepublikeHrvatske.Stoga želim ovim putem izrazitizahvalnost poduzeću što jeomogućilo korištenje godišnjegodmora svim zaposlenim djelatnicimai umirovljenicima u svimobjektima u kojima javno poduzeće»Hrvatske šume« ima svojevlastite kapacitete ili ih na druginačin koriste.Što se tiče Hotela »Termia« upotpunosti prihvaćamo natpiseiz njihovog prospekta, udobnost,odmor, zdravlje, rekreacija, uslužnosti zadovoljstvo, uz dodatakda sve to pored postojećih objekataomogućavaju i zaposlenidjelatnici Hotela i čitavog kompleksakoji se nalazi oko Hotela.IZ UPRAVE ŠUMA VINKOVCIRed i čistoća, hrana, usluge ubazenu na sportskim rekreacionimobjektima ocjenjujemo visokomocjenom. Veći dio korisnikaiz naše grupe i ostalih gostijuizražavaju želju da i ubudućebilo na ovaj ili drugi načinponovo dođu u Bizovačke Toplice.Još jednom hvala JP »Hrvatskešume« Zagreb što nam jeomogućilo korištenje godišnjihodmora u Bizovcu i drugimobjektima kao i djelatnicima BizovačkihToplica na vrlo solidnojusluzi i gostoljubivosti.Martini VIKTOROtok, Mikanovd, a sada trenutno rade na uzgojnim rodovima u Cerni.Prijevoz je orgniziran pomoću suvremenog novokupljenog autobusa»ivEKO« — talijanske proizvodnje.Radnici Šumarije Vinkovci snimljeni u šumskom predjelu »Muško Ostrvo« ŠumarijaMikanovci

29. rujna 1993.NAŠE SUME - BOGATA RIZNICA PRIRODNIH DAROVAGLJIVE - ŠUMSKO MESOLjepotom ali i kvalitetom velika gnojištarka (Coprinus comatus)poznata je mnogima. Češća je na staništima izvan šume.]esen je godišnje doba u kojemse pojavljuju najvećepopulacije gljiva, odnosnoplodišta najvećeg broja vrstaovih pretežito šumskih stanovnikakoje po veličini zastupljenihproteina nerijetko zovemošumskim mesom.Nedavno mi jedan čovjek doneseu kuću pola velike plastičnevreće različitih gljiva ubranih sastručcima i s dobrim dijelom micelija.Nagnječene i uparene uvreći, posute zemljom i biljnimostacima i najljepše medu njimaizgledale su jadno. Bilo je tu svegana što je čovjek u obližnjoj šuminaišao, ne želeći ništa za sobomostaviti u svojoj neumjerenosti,bez ikakvog reda, mjere ikriterija. Osim toga, bio je uvjerenkako sam ja s tim njegovim tovaromna biciklu, upravo čekao dase baš on pojavi, da mu ih sortirami kažem: »To jedi, ovo ne«.On naravno ne bijaše svjestan dane postoji čovjek koji pozna naprvi pogled sve vrste gljiva u nekompodručju i koji je u stanjuonako od prve, istresti naziv (kojije takvima naročito važan!) i odgovarajućebioekološke te svakakoeventualno gastronomskeznačajke svake vrste. Sam se nijenimalo potrudio da kao većvremešan čovjek srednje školskenaobrazbe nešto nauči o gljivamakoje ga »jako zanimaju«. Gotovani lakomac želi sve, odmah,jasno i bez dilema, bez vlastitogtruda i znanja. Uzgred: tuđe znanjeza njega u stvari i nema nikakvucijenu i značaj jer misli da jeono, tako, bogomdana stvar, kojaje inače posve bezvrijedna izvandomašaja uskih osobnih koristo-Ijubivih interesa.I drugi slučaj »ljubitelja gljiva«ponavlja, se u.više varijanti, učestalos pojavom jesenskih kiša irazvitkom populacija gljiva uglavnomna šumskim staništima. Zvonitelefon a glas neznanca odmahpita: »Imam tu neke gljive za kojenisam siguran da li su dobre zajelo ili ne«. I počinje »opis« približnoovako: »Gljiva je mala, bijeleboje, malo je žućkasta odozdo iima kVičak, našao sam je...« (navodiime naselja umjesto staništa).Kad mu kažem da se takone mogu odrediti niti najpoznatijevrste i da telefonski razgovor nijenačin kako se mogu utvrditi određenasvojstva prema riječimaovakvog diletanta, »ljubitelj gljiva«s ovakvim »znanjem« i mjerilimaobično ostane nezadovoljan, moždai uvrijeđen. Njega o gljivama io šumi gotovo ništa i ne zanimaosim prostog mehaničkog sakupljanjai iskorištavanja. I to su gotovanikoji iz svoje kućne udobnostitelefonom pabirče informacije.Oni toga nisu ni svjesni,misle da je to normalno i svakomrazumljivo.Spomenuh ova dva primjera umnogome tipična i simptomatičnaza većinu onih koji se na bilo kojinačin zanimaju za gljive. Uočiti jeodmah da bismo tu mogli lučitidvije kategorije ljudi od kojih jeova prva brojno prevladavajuća.Najveći broj gljivara rukovođenje isključivo kriterijem jestivostiovog »šumskog mesa«. Njih ništadrugo ne zanima osim da naberuPored konzumne vrijednosti zrnata puhara(Lycoperdon perlatum) lijep je ukras prirodešto više i što prije na njima znanimmjestima. Obično prepoznajusamo vrganje i za njih je pustašuma i nerodna godina ako ih nenadu, i to mnogo. Oni druge gljivene vide, jure šumom pomamnotragajući nasumično s mnogoprevida. Gljive putem lome i šutirajunogom. Nezasitni su i ne pitajuse koliko im je dostatno zajedan obrok. Plodišta cijela vadeiz tla uništavajući njihove micelije.Ne zabrinjavaju se zbog toga jero njima i ne znaju ništa. U ruci imje obvezatno plastična vrećica.Suma, šumska zajednica međusobnopovezanih i ovisnih živihbića za takve je potpuna nepoznanica.Oni će istim putem donijetii smeće u šumu i odbaciti ganegdje uz rub, da bi sutradan biliveliki ekolozi i zaštitari koji vodebrigu o prirodi. Oni šumu zapravoi ne vide, i ne vole, oni vide samosvoj egoistični interes i korist pauistinu predstavljaju, pored jošnekih nezasitnih sakupljača, pravešumske kradljivce i štetočine.Po svijetlim šumama, šumarcima irubovima šuma, sunčanica(Macrolepiota procera) mnogima jeznana kao izvrsna jestiva gljiva.Gledajući izbliza dijelovi njenogplodišta otkrivaju nam naroćitugradu i ljepotu.Samo Stalnim odgojem i većim znanjem,te podizanjem i razvijanjem ekološkesvijesti i ispravnijeg odnosa premaprirodi, možemo postići i pravilniji odnosnašeg stanovništva prema šumi idarovima koje nam ona daje, a najmanjepostižemo zabranom ulaska u šumugljivarima i drugim mještanimaDaleko je manji broj onih ljudikoji šumu i šumske stanovnike cijenei doživljavaju kao bogatu riznicuekosustava prirode te se sobazrivošću, pažnjom pa i strahopoštovanjemodnose premanjoj. Motivi zbog kojih dolaze ušumu nisu im isključivo gljive zajelo, već mnogo više od toga.Razvijeni interesi orijentirat će ihna druga područja i vrijednostikoje šuma kao najsloženija biocenozas bezbrojem živih bićanudi urbanom čovjeku. Gljive tuimogu biti značajne iz više aspekataosim onog gastronomskog.Prije svega, njihovo ogromno carstvos velikim brojem vrsta odnajvećih do onih mikroskopskih, sfantastičnom raznolikošću njiho-Micelij jedne plijesni razvijen naumjetnoj podlozivih struktura i detalja, prava paletaboja njihovih plodišta, dostatnisu razlozi da im pravi ljubitelji svijetašumske prirode poklanjajusate i sate, družeći se s njima zadovoljavajućisvoj estetski interes,snimajući ih, proučavajući jošmnoge i mnoge nedovoljno proučenepojave i međuzavisnostiTako ugodan boravak u šumi budepovezan s poučnim i stručniminteresima i nakanama što životudaje više sadržaja i smisla. Takvimljudima šuma je • stvorenoprirodno dobro a ne isključivosredstvo i prostor za eksploataciju.Oni gljive ne dijele na jestive iotrovne kao što to čini većina, pai neki autori suvremenih gljivarskihknjiga i priručnika, kojima jejoš posvemašnja nepoznanicaogroman i nezamjenjiv učinak iudio svih vrsta gljiva u ekonomijišumske biocenoze, posebno uprocesu biorazgradnje organskihostataka u šumi kojim zajedno sbakterijama omogućuju kružni tijektvarima u ekosustavu. Bez toganema opstanka šumi. *Gljivarima, nazovimo ih sve timne uvijek odgovarajućim imenom,ne bi trebalo braniti ulaz u šumu.To i nije moguće dosljedno provestiu praksi. Samo ukupnim odgojemi većim znanjem i podizanjemi razvijanjem ekološke svijestii ispravnijeg odnosa premaprirodi može se nešto postići.Odatle proizlazi i pravilniji odnosprema šumi i svim onim općekorisnimfunkcijama koje posjeduju tinajsloženije ustrojeni ekosustavina Zemlji.Tekst i snimcidr. Radovan KRANJČEVnogobrojni nazivi u našem narodu za ovuI gljivu (zec-gljiva, gljivice, zrašćenka, grmovi,jelenovo uho, jelenček, hrastova zrašćenka i> dr.) ukazuju da je ova vrsta jestivih gljiva našihšuma, osobito bukovih i hrastovih ali i miješanihsastojina, dobro poznata. Oveći grm promjera i do 30cm nosi na mnogobrojnim ograncima na desetke klobučićačija boja odozgo može i znatno varirati.Plodište zec gljive (Polyporus umbellatus) naći ćemona šumskom tlu od početka ljeta do u jesen. Češće ćemoje i teže zapaziti jer je bojom plodišta veoma nalikboji šumskog tla i suhog lišća. Ali, dobri poznavateljiove izvrsne jestive gljive godinama prate njezina nalazištai redovito je beru više godina na istom mjestu.Tim više iznenađuje činjenica, značajna kako za praksutako i za znanost, da se njezin gradom i oblikom jedinstvenpodzemni micelij otkrio sasvim slučajno tekprije desetak godina.Prolazio sam jednog ljetnog sunčanog dana šumskimpredjelom Dugačko brdo u okolici Koprivnice(istočni ogranci Kalnika). Desilo se to na nizbrdici kodlokaliteta Velike livade usred stare bukove šume. Najednom mjestu odjek stopala postao je takav kao dahodam iznad neke podzemne šupljine. Zastao sam,malo razgrnuo listinac i opazio neobičnu tvorevinuNASA FAUNA I FLORAZEC GLJIVAJedno »gnijezdo« zec gljive u području Dugog brdakoja se protezala na više od 2 kvadratna metra površine.Površina joj je bila rieravna, valovita i kvrgava, sivocrnado posve crna. Žilavo, čvrsto i gumozno tijelodebljine do 5 cm protezalo se ispod lišća i relativno lakose odvajalo od tla. Na prelomu je bilo posve bijeleboje i bez osobitog mirisa. Ovdje nadzemnog plodištanije bilo pa je moja pretpostavka da se radi o micelijuneke gljive i ostala do daljnjega samo pretpostavkom.Slijedećeg ljeta prilikom nalaza jednog nadzemnogplodišta zec gljive slučajno nogama razgrnuh sloj listinca.Ukazao se predamnom isti onakav micelij kakavsam otkrio prošle godine. Svi ostali nalazi potvrdilisu ovo malo otkriće i tako je »tajna« zec gljive bilarazotkrivena. U kakvim ekološkim odnosima se nalazimicelij prema korijenju listopadnog drveća, najvjerojatnijebukve, ostaje zasad nepoznato. Da li je uopće ubilo kakvoj vezi s korijenjem ili živi autonomno?U meni dostupnim gljivarskim priručnicima navodise uz stanište podatak kako ova gljiva raste »uz podnožjehrastova i bukava«, ili kako se »najradije drži panjevai stabala«.Osobno iskustvo u velikom broju slučajeva ne potvrdlijeove konstatacije.

29. rujna 1993.BIBLIOGRAFIJALOVAČK0-RIBARSKOG VJESNIKA 1892-1991Uveliko} dvorani Hn'atskog lovačkogsaveza na Tuškancu, učetvrtak,, 10. rujna 1993. g. svečanoje predstavljena knjiga »BibliografijaLovačko-Ribarskog vjesnika1892 - 1991«, autora Alojzija Frkovića,dipl. inž. šum.Pred tridesetak uzvanika svečanost jeotvorio g. Ivan Tuškan, predsjednik Hrvatskoglovačkog Saveza, koji je opisaoulogu i zadatke »Lovačkog vjesnika« iHrvatskog lovačkog Saveza u prošlosti 1u sadašnjem trenutku.O knjiziieopširno govorio dr. Dominik RagužOd tri promotora knjige, prvj je op.širnogovorio doc. dr. Dominik Raguž, učiteljlovstva na Šumarskom fakultetu uZagreba Osim upozorenja na vrijednosti značenje »Bibliografije...«, dr. Raguž jepredstavio i cjelokupan stvaralački opusg. Alojzija Frkovića - stručni, literarni isnimateljski, kao i organizatorski, ne zaboravivšida spomene pritom i »četverodobro odgojene djece«.Dr Maks Kariović je u svom dijelupromocije upoznao prisutne sa bibliografijomopćenito, posebno prikazavšiVrijedni i agilni lovački stručnjak Inž.Alojzija Frkovičdio »Bibliografije...« u kojem su zabilježeniautori veterinari i njihovi radovi.Kao treći promotor, Ing. Željko Štahanje upozorio da se u 100 godina života»Lovačko-ribarskog vjesnika« može naćiblizu 400 {!) naslova s područja zaštiteprirode, od toga već u prvih 30 godinačak 36! Sam autor odgovara za 18 naslovas tog područja.Na kraju svog kratkog izlaganja, g.Štahan je auditoriju postavio pitanje,uklapa ii se Aiojzije Frković u staru kineskumudru Izreku, da Je čovjek tek ondapravi muškarac kada mu se rodi sin,kada zasadi st3.blo i kada - napiše knjigu?!Promotore je podacima o rađanju »Bibliografije.,.« nadopunio sam autor, zahvalivšiujedno brojnim suradnicima iprijateljima, koji su mu pružili podršku.Bibliografija obuhvaća ukupno 472stranice, a podijeljena je na dva dijela:Lovstvo (356 stranica) i Ribarstvo (13stranica). Na ostalih 98 stranica nalazise: Sadržaj, Riječ nakladnika, Predgovor,zatim prikaz lO glavnih urednika »Lovačko-ribarskog«i »Lovačkog vjesnika«:- Fran Žaver Kesterčanek (1892-1910.)- Erwin Rossler (1910-1928.)- Alfons Šemper (1928-1940.)- Ivo Čeović (1940-1945.)- Danko Andellnović (1945-194B.)- Bogdan Stopar (1947-1955. i 1959-1979.)- Lazar Raić (1955 i 1958/59.)- Mirjana Šilobod (1979-1982.)- Tihomlr Kovačević (1982-1991.)- Edi Marinović (1991-)Potom slijedi: Naziv, godina izlaženjai Izdavač (tabelarni prikaz), Broj stranicai izvađenih bibliografskih jedinica časopisapo godinama, Što sa

29. rujna 1993.KULTURA«RAZONODA * ZABAVA * ZANIMLJIVOSTI«KULTURA«RAZONODAU POVODU SEDME SAMOSTALNE IZLOŽBESKULPTURA BRANKA BAZINEDRVO UMIRE USPRAVNOUsklopu ovogodišnjih 28. Vinkovačkihjeseni koje su se održavalepod visokim pokroviteljstvompredsjednika Republike dr. FranjeTuđmana pored niza kulturnosportskihmanifestacija održana je11. rujna Sedma samostalna izložbaskulptura našeg djelatnika BrankaBazine. Tako je u novootvorenomVinkovaćkom »Akordovom« salonunamještaja veličine 350 četvornihmetara pored izloženog namještajavisoke kvalitete svečanost otvaranjaprodajnog salona namještajauveličao naš djelatnik izložbomraznovrsnih skulptura i njegoviprijatelji: Dean Duraković, StjepanJozić, Ivan Križanac, Branko Skender,Dubravko Mataković, VladoVočanec, Zvonimir Tanocki i SlavkoŽivković.Posebno je vrijedno istaknuti daje oko 400 uzvanika bilo impresioniranoizloženim skulpturama našegdjelatnika i »Akordovim« raznovrsnimslavonskim namještajemkoji se može kupiti po povoljnimcijenama.Tekst i snimci:Zvonico PEIČEVIĆBranko Bazi na »na radu« u Osijeku na ovogodišnjojEmestinovačkoj koloniji slikara i kipara naivacaBRANKO BAZINA, rođen je 1954. godine u Vrbanji. Po zanimanju jeupravni pravnik zaposlen u »Hrvatskim šumama« Zagreb - Uprava šumaVinkovci. Kiparstvom se bavi od 1986. godine, a do sada je izlagao uzemlji i inozemstvu jia sedamnaest skupnih i šest samostalnih izložbi(Drvenik, Bošnjaci, Županja, Vinkovci dva puta, Zagreb). Učlanjen je uvelik broj likovnih udruženja i dobitnik javnih priznanja, a sudjelovao jena jedanaest likovnih kolonija: Ernestinovo 1989, 1990, 1992, 1993. Slikarskakolonija u Puračiću 1990. i Jajcu 1990. »Rabra« Vrbanja 1992, »Vargovbreg« Zlatar 1992, »Privlačica (Merolino) Vinkovci 1993, Kolonijaprijatelja Đurđevac 1993. Kolonija donatora slavonskobrodske bolnice Djelo »Corpus dommini« veličine 300 cm. RaspetiIsus omiljena je tema Branka BazineIZ RADA HRVATSKOG ŠUMARSKOGDRUŠTVAKULTURA NAŠUMARSKOMČETVRTKUNa tradicionalnim susretima šumara četvrtkom,nedavno je gostovao mr Ni/(ola Segedii:^'Vin/(Ovaca \yDok topovi tuku, muzešute! Misao koja je uovim teškim danimačesto opovrgnuta. Svjedocismo mnogih priredbi kao štosu Festival Dubrovnik, Splitskoljeto, Osorske večeri. Večerina Griću, Histrionskoljeto 93 i mnoge druge, kojesu dokaz životnosti hrvatskognaroda u ovim za njegateškim danima.Poduzimljivost predsjednikaŠumarskog društva ZagrebIng. Nadana Sirotica dovelanam je nedavno na Šumarskičetvrtak Mr. NikoluSegedi dipl. ing. šum. da nanas upozna sa svojom poezijomi prozom. Obzirom da seradi o literatu kojemu to niježivotno opredjeljenje, pljesakkoji je dobio nakon svakogsvojeg djela je priznanje zanapisanu riječ, a i povod dadjela ne ostanu nezapažena.Sigurno da ovaj napis ne pretendirana isključivost, to jeposao struke, pa će nam svimabiti drago kada negdjepročitamo i takove ocjene sadapisanih a nadamo se ištampanih djela.Kako je sam autor u uvodurekao, 30-godišnji rad u šumarstvu(Šumarska upravaVinkovci taksacija i sadaHAZU Centar za istraživačkirad Vinkovci) potaknuo ga jeda život svakodnevice zabilježii otrgne od zaborava događaje,koji su ga okruživali.Tako je izrazom poezije i prozeopisao mnoga zbivanja.U literaturi koju nam jepredstavio isprepliću se elementimemoara sa strukom,struka sa sentimentalnosti,sentimentalnost s memoarima.Sve je to izraženo bogatstvomriječi u prozi ili lijepimstihom u poeziji, gdje je u jednojpjesmi primijenio deseterac.U svojim zapisima o prošlimdogađajima iskazao jeuvjerljivost opisom što je posebnolijepo u uvijek prisutnimlovnim pričama. Kaosuvremenik osoba (T. Lucarić,D. Švagelj) predstavio ih jekao ljude svoje sredine naglašenestručnosti. Nijemimoišao ni ratna zbivanjakoja su ga okruživala u Vinkovcima1991. god.Pripadnost šumarskojstruci oblikovao je divnim dijalogomizmeđu vrbe i topoleprije sječe i ustupanja prostorasvojeg stoljetnog prostorasadnicama topole. Timizričajem dotaknuo se administrativnogpristupa u rješavanjuprostora za pošumljavanjetopolom. Opis starihhrastova u predjelu Virovadaje prikaz, kakav već dugonismo slušali. Svu svoju osjećajnostizrekao je u pjesmiBarbara, kao i u pjesmi kojuje posvetio svome sinu kadaga je i ispraćao, sklanjajućiga od neprijateljskih granata,koje su tih dana padale naVinkovce. Naglašeni osjećajiza sve što ga okružuje, posebnoza svoju obitelj i posao skojim se bavi. Bogatstvo riječi,puni stih daje ugođaj, s kojimosvaja slušaoca.Svoju prezentaciju popunioje tihom glazbom, dok je nekesvoje stihove uglazbio, te ihpjevao prateći se na gitari.Pri kraju je predstavio pjesmuJesenjim-a koju je uglazbioi otpjevao.Tako smo nakon poezijeKarla Posaveca i Kapecaupoznali stvaralaštvo Segedia.- KOMBI I HRAST- Hrast na reviru se suši -žali se revimica upravitelju - itrebalo bi nešto učiniti. Opterećenismo, jer radimo na više lokacija,a nemamo riješen prijevoz...- Je li to onaj hrast u koji suse vaši djelatnici zaletjeli s kombijem?- upita upravitelj.- DVIJE POKUSNEPLOHE- Imamo dvije pokusne plohe- izvješćuje dr. nauka upućujućikolege u posao kojim se pokušavajunaći odgovori na neka pitanjašumarstva - i dogodilo se^da na jednoj imamo dobre rezultate,a na drugoj su dosta loši.Na ovoj smo izvršili čišćenje terena,jer je stanje bilo loše, a nadrugoj za taj posao nije bilo potrebe.Ne znam da li je to uzrok...- Na drugoj je plohi bilo manjeoborina - dobaci njegov kolega- a i manje ljubavi...- GODIŠNJI IMOTORKAGrupa djelatnika i članova njihovihobitelji je doputovala namore i smještena u nekoliko soba.Voditeljica grupe je nakonsvih problema raspakovala svojekofere i izišla na balkon da biVmalo predahnula. Uskoro je izsusjedne prostorije začula vrlojaki zvuk, koji nije odmah moglaidentificirati.- Da nije vaš suprug poniomotorku?! - obrati se supruzidjelatnika smještenoj u susjednojsobi. -Nikako! On samospava!- FILOZOFIJA oižB"- Srbi poznaju samo tri stvari:mito, pendrek i kuglu,.. To jesva njihova filozofija - rekao jetijekom razgovora o psihološkimi filozofskim uzrocima rata uHrvatskoj jedan od djelatnika.V. H.SA MALONOGOMETNOG NOĆNOG TURNIRA U OTOKUŠUMARI TREĆINajbolji Strijelac turnira Zvoniio Galić iz eJcipe »Šumarije Otol