13.07.2015 Views

Nexe novosti broj 17 - Nexe Grupa

Nexe novosti broj 17 - Nexe Grupa

Nexe novosti broj 17 - Nexe Grupa

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

• •


Dragi ~itatelji,pred Vama su posljednje <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong> u ovoj poslovnoj godini.Pomalo se zbrajaju rezultati, podvla~e crte, ali i postavljajunove, jo{ vi{e „letvice“ za godinu pred nama. Stoga ovaj <strong>broj</strong>Va{ih novina ve} tradicionalno donosi pregled stanja ljudskihresursa u <strong>broj</strong>kama.3 <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> pristupila Hrvatskomposlovnom savjetu za odr`ivirazvoj4 Odr`avanje i unapre|ivanjesustava za{tite okoli{a5 Sustavno pra}enje + analizapodataka = bolje poslovneodluke6 „20 klju~eva“ – klju~ uspjeha10 [irenje <strong>Nexe</strong> branda krozzadovoljstvo kupaca11 Vodi~ kroz sajmove12 Dje~ji dojmovi preto~eni u radove14 Ljudski resursi u <strong>broj</strong>kama16 Dosada{nji pomaci potvr|ujuostvarivost cilja18 8. konferencija o odnosima sjavno{}uPrvi BiH Kongres o cestama19 Nova web stranica20 Zavr{ena proslava 100 godinaPoletaBalkanski kongres rudarstva<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> – po`eljanposlodavac i u SrbijiDnevnik jednog kugla~a…21 I. Sportske igre Sindikatagraditeljstva HrvatskeOsnovana sidikalna koordinacijaPutovanje kroz povijest22 Rukometna groznica trese Na{ice23 Eko centar Zlatna gredaU ovom <strong>broj</strong>u <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong> ima podosta „zelenih“ tema. Takomo`ete pro~itati intervju sa Ksenijom Papa, voditeljicomOdjela za{tite okoli{a <strong>Nexe</strong> Grupe, tu je i osvrt na Programkomunikacije s lokalnom zajednicom Na{icecementa d.d. zaovu godinu, kao i informacija o primitku <strong>Nexe</strong> Grupe u Hrvatskiposlovni savjet za odr`ivi razvoj. Nismo zaboravili ni donacije,te predstavljamo ekolo{ke projekte koje je financirala<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> – Eko centar Zlatna Greda i Ekolo{ko dru{tvoZeleni Osijek.Nastavili smo i tradiciju predstavljanja radnih mjesta ili Sektora,pa mo`ete pro~itati intervju s Tamarom Dilber, analiti~arkom uprodaji Divizije za ciglu i crijep, potom intervju s Antunom Pelinom,voditeljem Odjela skladi{nog poslovanja u Sektoru nabave,a predstavili smo i Sektor marketinga.Kao tvrtka koja te`i stalnom obrazovanju i usavr{avanju svojihzaposlenika, <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> poti~e sudjelovanje svojeg najva`nijegresursa na raznim stru~nim savjetovanjima i konferencijama.Tako u ovom <strong>broj</strong>u <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong> mo`ete prona}i informacijes 8. konferencije za odnose s javno{}u Hrvatske udrugeza odnose s javno{}u, zatim informaciju s 2. Balkanskog kongresarudarstva, kao is1.BiHKongresa o cestama.Posebno upu}ujemo na vrlo zanimljivu temu o provedbi projekta„20 klju~eva“ u Dilju, a od malo lak{ih tema, tu su teme izsporta: kugla{ Mi~ik Andra{ iz Poleta, te prilog o Rukometnomklubu <strong>Nexe</strong> iz Na{ica koji se natje~e u 1. Hrvatskoj rukometnojligi.Na kraju ovog posljednjeg uvodnika u 2007. godini, zahvaljujemoVama – na{im ~itateljima na vjernosti. @elimo Vam punoosobnog i poslovnog uspjeha u godini pred Vama, s jo{ boljim izanimljivijim <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong>ma.Uredni{tvoNEXE NOVOSTI, List <strong>Nexe</strong> grupe d.d. NašiceGlavna i odgovorna urednica: SILVIJA TOMLJANOVIÆUreðivaèki odbor: RENATA BUNJEVAC-TURALIJA, KSENIJA PAPA,NELA PREVIŠIÆ, ZLATA RIGER, SLAÐANA ŠIJANAdresa uredništva: Tajnovac 1, 31500 NašiceTelefon uredništva: +385 (0)31 616 256Web stranica: www.nexe.hrE-mail: silvija.tomljanovic@nexe.hrList se besplatno dostavlja zaposlenima u <strong>Nexe</strong> Grupi i poslovnim partnerimaPriprema i tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek


NEXE GRUPA PRISTUPILA HRVATSKOMPOSLOVNOM SAVJETU ZA ODR@IVI RAZVOJPotpisom ugovora o pristupu Hrvatskom poslovnom savjetu za odr`ivi razvoj (HR PSOR) po~etkomstudenoga, <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> postala je ~lan Savjeta te potvrdila svoje opredjeljenje odr`ivom razvojukao va`nom na~elu svog poslovanja. Tome je prethodila prezentacija dostignu}a u podru~judru{tveno odgovornog poslovanja, za{titi okoli{a i odr`ivom razvoju <strong>Nexe</strong> Grupe pred Upravnimvije}em HR PSOR-a i glasovanje svih ~lanica HR PSOR-a o primanju u ~lanstvo.HR PSOR je nezavisna, neprofitna ustanovakoju su osnovali vode}i gospodarstveniciHrvatske kako bi zajedni~kimaktivnostima poticali odr`ivi razvoj uhrvatskom gospodarstvu.Ciljevi su HR PSOR-a povezivanje poslovneuspje{nosti sa stalnim pobolj{avanjemodnosa prema okoli{u i dru{tvu,pojedina~no i zajedni~ko zauzimanje osniva~aza podr`avanje odr`ivog razvoja,za{tite okoli{a i odgovornog gospodarstva,zastupanje interesa gospodarstva upitanjima od zna~enja za odr`ivi razvojte razvijanje komplementarnog partnerstvas organizacijama uprave i civilnogdru{tva radi ostvarivanja odr`ivog razvoja.U svom na~inu djelovanja HR PSOR koristipredlo{ke i modele koje zastupaSvjetski poslovni savjet za odr`ivi razvoj(WBCSD – World Business Council forSuistainable Development). Osim toga,koriste se i dobri primjeri drugih me-|unarodnih i nacionalnih organizacija poslovnogsvijeta koji su prikladni za primjenuu Hrvatskoj.<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> je prepoznala svoju obvezuunapre|ivanja poslovanja u skladu s na-~elima odr`ivog razvoja, koje podrazumijevaza{titu klime, odgovorno kori{-tenje energije i sirovina, smanjenje emisija{tetnih plinova, za{titu zdravlja i sigurnostina radu, o~uvanje biolo{ke raznolikosti,razvijanje obostrano korisnesuradnje s lokalnom zajednicom te razvijanjedru{tveno odgovornog pona{anja.Pristupanjem HR PSOR-u, <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong>eli dati i javni doprinos provedbi ovihaktivnosti i na nacionalnoj razini, te uzsuradnju s ostalim ~lanovima raditi napove}anju svijesti cjelokupne javnosti usvezi s odr`ivim razvojem.Predstavnik uprave Grupe u HR PSOR-uje predsjednik Uprave Ivan Ergovi}, osobaza vezu o pitanju za{tite okoli{a jeKre{imir Kne`evi}, direktor Sektora zasustave upravljanja, a o pitanju promid`be,komunikacije i odnosa s javno{-}u Silvija Tomljanovi}, voditeljica UredaUprave.


Uspostavom Sektora za sustave upravljanjana nivou <strong>Nexe</strong> Grupe, osnovan je i Odjelza{tite okoli{a, na ~ijem je ~elu mlada in`enjerkaKsenija Papa. U ovom <strong>broj</strong>u predstavljamoaktivnosti ovog odjela.- Moj posao obuhva}a dvije razine aktivnosti. Na raziniNa{icecementa, odgovorna sam za Sustav upravljanja kvalitetomi okoli{em u smislu da se oni odr`avaju, tj. budu uskla|enisa zahtjevima normi ISO 9001:2000 i ISO 14001:2004. To podrazumijevaredovan nadzor Sustava upravljanja i recertifikacijusvake tri godine. Na nivou Grupe, posao obuhva}a vo|enjeOdjela. U svakoj ~lanici imenovana je osoba odgovorna zaprovo|enje za{tite okoli{a u toj ~lanici, a koja je onda odgovornameni. Cilj je posti}i uskla|enost za{tite okoli{a sa zakonskimzahtjevima koji definiraju ovu materiju u zemljama u kojima~lanice djeluju, a dugoro~no, cilj je odr`avanje i unapre|ivanjetog sustava – obja{njava Ksenija na~in rada.Tako su u svim ~lanicama obavljene snimke stanja za{tite okoli{akojima je utvr|eno trenuta~no stanje za{tite okoli{a i definiranikoraci koje je potrebno poduzeti u sljede}em razdoblju,a u smislu navedenog uskla|ivanja za{tite okoli{a u ~lanicama sva`e}im zakonskim zahtjevima.Kako bi se ovaj posao kvalitetno odradio, 27. studenoga 2007.godine odr`ana je prva u nizu radionica, tj. predavanje o temiza{tite okoli{a za sve osobe odgovorne za za{titu okoli{a u ~lanicamakoje djeluju u Hrvatskoj. Na toj radionici proanaliziranisu svi va`e}i zakonski propisi koji definiraju ovu tematiku i rezultattoga su konkretni ciljevi s rokovima po pojedinim zahtjevima(npr. izrada plana gospodarenja otpadom, katastra emisijau okoli{, izvje{}ivanje prema institucijama koje prate za{tituokoli{a...). Plan je ovakve radionice odr`ati i za ~lanice s podru~jaSrbije i Bosne i Hercegovine – isti~e voditeljica Odjelaza{tite okoli{a.Od trenutnih aktivnosti, Ksenija Papa isti~e aktivnosti oko provedbeAkcijskih planova za{tite okoli{a i za{tite na radu. Naime,kako je <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> preko Na{icecementa d.d. korisnikODR@AVANJE I UNAPRE\IVANJESUSTAVA ZA[TITE OKOLI[Azajmova preko ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovui razvoj, jedna od na{ih obveza prema navedenim ugovorimabila je i izrada ovakvih planova po ~lanicama, jer je poznatokako EBRD prema svojim zajmoprimateljima ima visokezahtjeve glede za{tite okoli{a i za{tite na radu. Ksenija sa zadovoljstvomisti~e kako se i ti zahtjevi ispunjavaju.Ksenija Papa je u Na{icecement d.d. Na{ice do{la u sije~nju2003. godine na radno mjesto samostalnog referenta za kvalitetui okoli{. Tu je funkciju obavljala do prolje}a 2006. godine,kada je imenovana za voditelja Odjela za{tite okoli{a u Sektoruza sustave upravljanja. Osim toga, imenovana je i predstavnicomUprave za okoli{ i pomo}nikom predstavnika Uprave zakvalitetu. Razgovarali smo sa Ksenijom o ovom iznimnova`nom dijelu poslovanja <strong>Nexe</strong> Grupe.Ksenija Papa ro|ena je 27.08.1975. godine uZagrebu. Maturirala je na Jezi~noj gimnaziji u Osijeku,a diplomirala na Fakultetu kemijskog in`enjerstvai tehnologije u Zagrebu. Prije dolaska uNa{icecement bila je zaposlena u Srednjoj tehnolo{koj{koli „Ru|er Bo{kovi}“ Osijek. ^lan jeEkolo{ke udruge Centar za kompost Osijek, ukojem je bila voditelj projekta „Kompost telefon“.Cilj ovog projekta bio je pru`iti gra|animazainteresiranima za kompostiranje informacije opostupku kompostiranja, jer je Centar u svom raduprepoznao da ovakva potreba postoji, a u Osijekunije postojalo mjesto gdje bi se mogle dobitiovakve informacije. „Kompost telefon“ radi i danas.


Tamara Dilber ro|ena je 26. o`ujka 1979. godine u Osijeku, u kojem je2004. godine i zavr{ila Ekonomski fakultet, smjer marketing. Prije dolaska u<strong>Nexe</strong> Grupu, Tamara je svoje petogodi{nje radno iskustvo stjecala u Flibid.o.o. Zagreb, na svim poslovima ra~unovodstva, a tri godine i kao glavni pomo}nik{efa ra~unovodstva. Tako je obavljala poslove kontrole i obrade priljevafinancijskih sredstava i njihove analize, zatim poslove organizacije,vo|enja i kontrole deviznog i kunskog poslovanja, izrade statisti~kih izvje{tajasvih vrsta, uskla|enje stanja s kupcima i dobavlja~ima…, za koje priznajeda su joj bili dobra podloga za obavljanje zadataka koje zahtijeva njeno novoradno mjesto.SUSTAVNO PRAÆENJE + ANALIZA PODATAKA= BOLJE POSLOVNE ODLUKEU pro{lim <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong>ma, direktor prodajecrijepa, cigle i keramike u <strong>Nexe</strong> GrupiDomagoj Njegovan, izme|u ostalog nas jeizvijestio i o uvo|enju novog radnog mjestau organizaciju prodaje cigle i crijepa. Uovim <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong>ma pobli`e }emo Vasupoznati s razlozima njegova uvo|enja, ciljevimai ispunjavanju odgovornih zadatakakoje ono zahtijeva. Stoga smo razgovarali sna{om kolegicom Tamarom Dilber, analiti~aromprodaje u Diviziji za ciglu i crijep u<strong>Nexe</strong> Grupi.Od travnja ove godine pra}enje tr`i{ta prikupljanjemsvih informacija i podataka, njihovuanalizu te formiranje izvje{taja usvrhu pobolj{anja i korekcije postoje}ihodluka, kao i dono{enje novih, obavlja analiti~arprodaje u Diviziji za ciglu i crijep. Kaokomunikativna i odgovorna osoba s razvijenimorganizacijskim vje{tinama, Tamaraje bila pravi izbor za novo radno mjesto.- Kada je raspisan natje~aj za moje sada{njeradno mjesto, nisam nimalo dvojila. Za<strong>Nexe</strong> Grupu sam od prije znala da je grupacijakoja konstantno raste i razvija se, aposebno ula`e u mladi kadar koji te`idaljnjoj edukaciji i usavr{avanju. Nisam nikakohtjela propustiti ovu odli~nu poslovnupriliku, priznaje Tamara, i dodaje kako jenakon {est mjeseci rada u novom okru`enjuodu{evljena timskim duhom i pozitivnomatmosferom koja prevladava u cijelojGrupi te novim kolegama koji su kreativnimladi ljudi od kojih puno u~i i s kojima jeu`itak sura|ivati.[irenjem <strong>Nexe</strong> Grupe na tr`i{ta BiH i Srbije,kao i na tr`i{ta Rumunjske, Ma|arske,Ukrajine i Bugarske, sve je vi{e uo~ena potrebanjihova sustavnog pra}enja. Iako bise nekima na samo spominjanje imena analiti~araprodaje pred o~ima pojavila samohrpa tablica, ovaj je posao odgovoranistra`iva~ki posao koji zahtijeva prikupljanjeinformacija iz svih dostupnih izvora –dr`avnih zavoda za statistiku, gospodarskihkomora, raznih publikacija, Interneta,internog ra~unovodstva…moglo bi se re}i- „rudarski“ posao.- Prikupljeni podaci moraju uvijek bitisvje`i i a`urirani kako bi u svakom trenutkubili dostupni direktorima prodaje, kao isvim nositeljima koji su zadu`eni za strate{kei druge odluke vezane uz prodaju.Potpora u dono{enju poslovnih odluka vezanihuz prodaju kroz kontinuirano i pravodobnoizvje{}ivanje predstavlja glavnizadatak analiti~ara prodaje.Osim izvje{}ivanja o prodaji, prisutnostiproizvoda i POS materijala na tr`i{tu, maloprodajnimcijenama nas i konkurencijekoje se podnosi jednom mjese~no, kvartalno,godi{nje ili po zahtjevu, ovaj posaoobuhva}a i pra}enje konkurencije krozbenchmarking (uspore|ivanje s konkurencijomkroz klju~ne pokazatelje poslovanja),isti~e Tamara, te napominje kako je posaoanaliti~ara u Diviziji za ciglu i crijep zanimljivijii samim time jer se prati stotinjak proizvodau pet tvrtki ~lanica <strong>Nexe</strong> Grupe (Dilj,Slavonija IGM, Tvornica opeke Sarajevo,Stra`ilovo, Polet) na tr`i{tu Hrvatske, BiH iSrbije, kao i na ostalim tr`i{tima.Automatizacija odre|enih procesa prikupljanjapodataka i izvje{}ivanja jedna je odbitnih pretpostavki za pravilnu i pravodobnuizradu navedenih izvje{}a, a {to se krozCOGNOS, u suradnji sa Sektorom informatike`eli i realizirati. To je tek jedan odprojekata na kojima se radi, a kojima je ciljunapre|ivanje procesa u prodaji - zaklju-~uje Tamara.


Program «20 klju~eva» je univerzalan sustav za kontinuirano pobolj{anje poslovnihu~inaka tvrtke koji se mo`e primjenjivati u svakoj vrsti organizacije i u svakojvrsti industrije. Razlozi za primjenu ovog sustava razlikuju se od tvrtke do tvrtke, anaj~e{}i razlozi za njihovu primjenu su pove}anje produktivnosti i kvalitete, smanjenjetro{kova, zadovoljavanje zahtjeva kupaca, postizanje fleksibilnosti i prilagodljivostipromjenama na tr`i{tu, pobolj{anje u~inkovitosti i djelotvornosti procesa. Glavni ciljevi„klju~eva“ su postizanje strate{kih ciljeva poslovanja, pobolj{anje brzine u~enja i inovacijeu poslovanju, eliminiranje aktivnosti koje ne dodaju vrijednosti, motiviranje zaposlenikada rade na ostvarivanju ciljeva poslovanja i pobolj{anje konkurentnosti, profitabilnostii dugoro~no odr`ivog poslovnog uspjeha.Od prosinca 2004. godine, od kada je odlukom Uprave <strong>Nexe</strong> grupe d.d.Na{ice odobreno provo|enje svjetski poznate metodologije „20 klju~eva“ uDilj d.o.o. Vinkovci, pro{le su pune tri godine. Kako smo Vas u 9. <strong>broj</strong>u <strong>Nexe</strong><strong>novosti</strong> upoznali o kakvoj je metodi rije~ i po~ecima njezina uvo|enja, uovim <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong>ma }emo Vas podsjetiti koji su razlozi i ciljevi uvo|enja„klju~eva“, pojasniti {to se nastoji posti}i i {to se do danas postiglo njihovimuvo|enjem, te najva`nije, kako su „klju~evi“ prihva}eni u praksi.U implementaciju „klju~eva“ u Dilj krenulo se s namjeromda se br`e i lak{e dosegnu strate{ki ciljevi, uklju~esvi zaposlenici u ostvarenju zadanih ciljeva, pove}aproduktivnost, unaprijedi kvaliteta i stvori poticajna iugodnija radna okolina. Prije implementacije, motiviranostradnika kao i svijest o njihovoj ulozi u ostvarenjuciljeva tvrtke bila je na niskoj razini. Radna okolina nijebila dovoljno poticajna, a ~isto}a i ure|enost radnogprostora nisu bili na vrhu ljestvice prioriteta. Kako jeuspje{na implementacija uvjetovana stupnjem prihva}enostiprograma od strane menad`menta tvrtke,tako je i zapo~ela – obukom menad`menta, da bi sezatim uklju~ili svi zaposleni u Dilju.Klju~ 1, s kojim se prvo krenulo u implementaciju, postigaoje odli~ne rezultate, a njegovi efekti bili su odmahvidljivi. Paralelno s klju~em 2 krenulo se u implementacijui s klju~em 10. Cilj klju~a 3 bio je da se radnicioslobode straha od izno{enja ideja za pobolj{anja ida ih se motivira na davanje prijedloga. Osim navedenihklju~eva, u 2005. godini uvedeni su jo{ i klju~evi 5,9, 15 i 19. U 2006. godini uveden je klju~ 6, a u 2007.godini aktivirani su klju~evi 7, 11 i 12.Sam proces implementacije u po~etku je bio vrloote`an otporom prema promjenama koje su se po~eledoga|ati. Strpljivim i upornim radom voditelja cjelokupnogprojekta, voditelja klju~eva i grupa, zaposlenicisu po~eli uvi|ati prve pozitivne promjene i timepo~eli mijenjati svoje stavove prema procesu implementacije.Stvorena je atmosfera u kojoj uvedenepromjene vi{e nisu teret, nego sastavni dio radnog dana.Kako se uspje{nost svakog klju~a mjeri i ocjenjuje,va`no je istaknuti da je u svim implementiranimklju~evima napravljen pomak. Iz dobivenih ocjenavidljivo je da se najve}i napredak ostvario u klju~u 1, azatim u klju~evima 3,9i15.Danas je rad u Dilju ugodniji, radni uvjeti su pobolj{ani,razvijen je osje}aj zajedni{tva i pozitivan natjecateljskiduh. Danas su klju~evi postali dio svakodnevneradne kulture tvrtke. Zaposlenici daju samoinicijativnoprijedloge za pobolj{anje i radnog mjesta iprocesa proizvodnje. Najve}i protivnici klju~eva postalisu njihovi najve}i pobornici. Timski rad u Dilju jedanas pravilo, a ne iznimka. Na svakom koraku moguse uo~iti promjene nabolje.S ponosom mo`emo re}i kako se kao dokaz uspjehametode 20 klju~eva u Republici Hrvatskoj navodiupravo vinkova~ki Dilj, ~lanica <strong>Nexe</strong> Grupe, koji jeuspje{no nastupio na Me|unarodnoj konferenciji„20 klju~eva“ u Nürnbergu u Njema~koj u svibnjuove godine.


U Zagrebu se 21. studenog odr`ala 3. regionalna konferencijao metodi „20 klju~eva“, koja je okupila oko 120 predstavnikehrvatskih tvrtki uklju~enih u ovaj uspje{an program. Dilj je sudjelovaoi na ovoj konferenciji.Metodu „20 klju~eva“ danas provodi oko 700 tvrtki u 55 zemaljasvijeta.KLJUÈEVI:1. ^i{}enje i organiziranje2. Racionaliziranje sustava / Svrstavanje ciljeva3. Aktivnosti u malim grupama4. Smanjenje posla u procesu5. Brze promjene tehnologije6. Kaizen poslovanja7. Nula defekata u proizvodnji8. Povezana proizvodnja9. Odr`avanje strojeva i opreme10. Kontrola vremena i predanost11. Osiguranje kvalitete12. Razvoj dobavlja~a13. Eliminiranje otpada14. Ohrabrivanje zaposlenika da stvaraju pobolj{anja15. Raznovrsnost vje{tina i obuke16. Planiranje proizvodnje<strong>17</strong>. Kontrola u~inkovitosti18. Kori{tenje informacijskih te- hnologija19. [tednja energije i materijala20. Kori{tenje tehnologije za strate{ku prednostSamo neki od pokazatelja uspje{nosti pojedinihklju~eva su sljede}i:klju~ 1 – prodano vi{e od 200 t metalnog otpada iprodani stari strojevi;klju~ 2 – {kart smanjen sa 13,2% na 9,7%;klju~ 3 – implementirano vi{e od 50 ideja (samo ujednoj godini);klju~ 5 – vrijeme za promjenu alata na liniji specijalnihelemenata smanjeno sa 2,5 sata na0,5 ; 1 sat bez proizvodnje na toj linijizna~i gubitak dobiti od cca 400 USD;klju~ 6 – trajanje i izvo|enje remonta sa 390 minutasvedeni na 290 minuta, pove}ana je raspolo`ivostopreme


KLJU^ 3: AKTIVNOSTI U MALIM GRUPAMAOsnovna poruka 3. klju~a je ujedinjenje mudrosti i motivacijezaposlenika, te poticanje pobolj{anja na mjestima gdje se odvijaposao. Za uspjeh ovoga klju~a od iznimne je va`nosti aktivannadzor i potpora menad`menta, kao i ohrabrivanje za davanjeprijedloga radi unapre|enja radnog mjesta. Uporno i aktivnopodr`avanje aktivnosti u malim grupama potrebno je radiostvarivanja poslovnih ciljeva, neprestanog pobolj{anja, inovativnosti,motivacije (ljudi su uklju~eni i njihove se ideje slu{aju) izbog toga {to „dvije glave koje razmi{ljaju o problemu ili pobolj{anjupametnije su od jedne“.Organizirane male grupe imale su i organizirana mjesta za svojesastanke, a i postavljene su oglasne plo~e za svaku grupu. Od velja~e2006. godine, nakon {to je usvojen Pravilnik o nagra|ivanjuu primjeni metodologije 20 klju~eva, po~elo je evidentiranje i nagra|ivanjemalih ideja. Za tu svrhu izra|ene su kartice na kojesvaki radnik mo`e napisati bilo kakav problem vezan uz posao ikarticu izlo`iti na oglasnoj plo~i. Isto tako, svaki zaposlenik mo`epredlo`iti rje{enje za svoj problem ili za probleme napisane nadrugim karticama. Svaka kartica mora se razmotriti, a svi se prijedloziocjenjuju i nagra|uju. Nagrada je uobi~ajeno 5-10 posto,a izuzetno 15 ili 20 posto prosje~ne pla}e u Dilju.Iako je u Dilju postojala atmosfera slobodnog izra`avanjami{ljenja bez straha od negativnih posljedica, za izno{enje idejaza pobolj{anje procesa uvijek se smatralo da je zadu`en netkodrugi. Sre}om, shvatila se bit implementacije klju~eva i korist kojutime dobivaju i poslodavac i zaposlenik. Tako je u 2006. godiniimplementirano 57 ideja, a u 2007. godini i vi{e. Jedna od hvalevrijednihideja donijela je u{tedu na godi{njoj razini od 13.000eura, a odnosila se na u{tedu gipsa u proizvodnji kalupa. Samuideju predlo`io je i realizirao Nikola Bari}.Neka od implementiranih pobolj{anjaprema klju~u 3 za koja su odobrenenagrade u 2007. godiniUgradnja frekventnog regulatora i izmjena programaza postrojenje u`etnog transportera vagonasu{are Linije 2, ~ime je osiguran br`i transportcrijepa u su{aru i zamijenjeni lo{i vagoni;zamjena induktivnog prekida~a osjetljivog natemperaturu fotoprekida~em izmje{tenim naudaljenost od 15 m tako da ne mo`e biti o{te}envru}im zrakom; ugradnja pneumatskih ko~nicaza vagone tunelskih pe}i Linije 3 koje osiguravajuvagone od padova; zamjena induktivnih prekida~ana istovaru Linije 3, ~ime je sprije~eno nekontroliranorotiranje horizontalnog preslagiva~a- induktivni prekida~i zamijenjeni su ve}ima takoda se ne mogu uklju~iti oba induktivna prekida~aistovremeno; izrada oznaka koli~ina i vrsta pe-~ene robe na skladi{tu; postavljanje instalacijekomprimiranog zraka na slaga~ici specijalnih crjepovau svrhu ~i{}enja kazeta i postrojenja; izradastalaka koji slu`e ome|ivanju dijelova pogonskogkruga s ciljem odr`avanja reda i ~isto}e - kamioni,vili~ari i druga prometna sredstva ne mogu se kretatinedozvoljenim povr{inama; pobolj{anje kodurezivanja utora u metalnu konstrukciju kojim jesmanjeno vrijeme zamjene osovine i lan~anikalu~ne trake za plastiku na Liniji 3s5nasamo 1sat……


Razvojem <strong>Nexe</strong> Grupe i pove-}anjem <strong>broj</strong>a njenih ~lanica, svakese godine pove}ava i <strong>broj</strong> sajmova,evenata i dru`enja s kupcima<strong>Nexe</strong> proizvoda. Vi{e jeogla{avanja, kataloga i prezentacijapostoje}ih proizvoda, kao inovih pobolj{anih proizvoda kojise samostalno izla`u na svimzna~ajnijim sajmovima u u`oj i{iroj regiji. Prisutnost <strong>Nexe</strong> Grupei izvan podru~ja RepublikeHrvatske, zahtijeva provo|enjekampanja i na podru~jima Srbije,Bosne i Hercegovine i CrneGore. Navedeno je uvjetovalo ito da se, od travnja 2004. godinekada je po~eo sa svojim aktivnostima,do danas, Sektor marketinga„poja~ao“ s nekoliko vrijednihstru~nih suradnika. Ovomprilikom }emo Vam predstaviticijeli Sektor, kao i raznovrsneposlove koje obavljaju, kako bi ukona~nici zajedni~kim snagamapobolj{ali procese prodaje.Na ~elu Sektora marketinga je direktoricaVesna [koro. Njeni najbli`i suradnicisu Nikolina [kori}, vi{i stru~ni suradnik,zadu`ena za ogla{avanje - produkcijukreativnih rje{enja i zakup medija. NikolaKruljac, stru~ni suradnik, zadu`en je zaunapre|ivanje prodaje – skupovi, sajmovi,promotivni materijali… Zajedno s Nikolom,za organizaciju sajmova, evenatai prezentacija s kupcima, zadu`en je iMatija Jur~evi}, stru~ni suradnik. NelaPrevi{i}, mla|i stru~ni suradnik, zadu`enaje za istra`ivanje tr`i{ta, katalogei poslovne poklone. Iako trenutno nije sasvojim kolegama, u Sektoru marketingazaposlena je i Mirela [pica, stru~ni suradnik.Svoj doprinos daje i „dislocirana“ kolegicazaposlena u Poletu a.d. iz NovogBe~eja Sla|ana Budimli}, koordinatormarketin{kih aktivnosti za Srbiju.[IRENJE NEXE BRANDA KROZZADOVOLJSTVO KUPACAUz svakodnevne operativne poslove,Sektor marketinga radi i na projektimava`nim kako za sam Sektor, tako i za cijelu<strong>Nexe</strong> Grupu. Nedavno su izdali tridokumentirane procedure prema zahtjevimanorme ISO 9001:2000 i to:Istra`ivanje tr`i{ta, Utvr|ivanje zadovoljstvakupaca i Promocija, zatim jednuradnu uputu: Izrada plana marketing aktivnosti,kao i nekoliko pripadaju}ih zahtjevnica,lista i briefova. U tijeku je osposobljavanjekorisnika navedenih procedura.Slijedom navedenih procedura, odove godine provodit }e se anketa outvr|ivanju zadovoljstva kupaca proizvodaDilja, Slavonije IGM, IGMA-e, JelenDola, Poleta, TOS-a i Stra`ilova. Utvr-|ivanje zadovoljstva kupaca proizvodaNa{icecementa kroz anketu se provodive} nekoliko godina.Po~etkom godine, Sektor marketinga jeu suradnji s kolegama iz Na{icecementapredstavio nove <strong>Nexe</strong> cemente – Standard,Specijal i Premium, tijekom cjelovitekampanje koja je obuhva}ala ogla{avanjeu svim medijima i organizaciju dvijeprezentacije s kupcima u Zagrebu iNa{icama i organizaciju stru~nog skupa uTuhelju. Osim prezentacija, ove godinesu ve} tradicionalno organizirana i dru-`enja s kupcima cementa, cigle i crijepakoja se odr`avaju u lipnju i rujnu na Pagu.Za kupce cigle i crijepa iz susjedne BiH,organiziran je rafting na rijeci Mre`nici, aza top-kupce iz RH organizirana je {kolagolfa u Mokricama.Tijekom cijele godine Sektor marketingasura|uje i s osobama zadu`enima zaodnose s javno{}u u <strong>Nexe</strong> Grupi. Takoje zajedni~kom suradnjom organiziranaproslava 100-te obljetnice postojanjaPoleta, kao i nekoliko evenata na kojimasu sudjelovali najvi{i dr`avni du`nosnici,{to je tako|er uspje{no odra|eno. Ovasuradnja se nastavlja i prilikom prezentacijegodi{njih izvje{}a, te na raznim skupovimai doga|ajima koje sponzorira<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong>. U suradnji sa Sektorom informatikenapravljena je opse`na bazana Lotusu na kojoj se na jednom mjestunalaze svi materijali koji je Sektor marketingave} producirao, a koje je potrebnoarhivirati: pripreme, oglasi, bro{ure,kampanje, tro{kovnici, kompletna produkcija,tro{kovnici za evente… – organiziranopo godinama, tr`i{tima i divizijama<strong>Nexe</strong> Grupe.Od va`nijih ve}ih projekata, potrebno jeistaknuti strate{ka istra`ivanja tr`i{ta kojase provode po zahtjevu Uprave. Krajemsvake godine provode se pripremneradnje i planiraju se aktivnosti za sljede}ugodinu. Tako se od pro{le godine provodiistra`ivanje o poznatosti <strong>Nexe</strong> branda(„top of mind“) u Hrvatskoj, BiH i Srbiji,kako bi se i na osnovu njega mogle planiratiaktivnosti za slijede}u godinu. Usavr{avanjeprocesa planiranja u suradnji saSektorom prodaje u kona~nici zna~i i{irenje prepoznatljivosti <strong>Nexe</strong> branda.


U organizaciji Sektora marketinga, <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> i njezine ~lanice i ovu su jesen obilje`ile s nekolikosajamskih nastupa u Hrvatskoj i Crnoj Gori.U rujnu, to~nije od 26. do 30. rujna, na 29. Sajmu gra|evinarstvau Budvi sudjelovala su 323 izlaga~a iz 19 zemalja. Posjetitelji su,izme|u ostalog, imali priliku vidjeti i proizvode na{ih ~lanica –Polet i Bilokalnik Drvo. Bilokalnik Drvo je svoje proizvode izlo`ioi predstavio i na 34. me|unarodnom sajmu namje{taja,unutarnjeg ure|enja i prate}e industrije „Ambienta 2007.“ uZagrebu. Sajam je odr`an od 16. do 21. listopada, a na njemu jesudjelovalo 718 izlaga~a iz cijelog svijeta.Ovaj poslovni doga|aj je ujedno bio i posljednji nastup na{ih ~lanicana sajmovima ove godine.Vidimo se u 2008.!Tako|er krajem listopada, na 12. me|unarodnom sajmu SASOu Splitu kao jednom od vode}ih gospodarskih doga|anja uHrvatskoj, Divizija za ciglu i crijep je, osim proizvoda Glinexkontinental, Glinex rustik, Ideal i plo~ice, prezentirala i novi modelcrijepa Mediteran iz Dilja te ciglu – termoprogram iz TOS-a.^lanica Bilokalnik Drvo je i ovaj put bila prisutna na navedenomsajmu.Sajam SASO kao jedan od najva`nijih sajmova za graditeljstvo,drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku,energetiku i telekomunikacije, te obrtni{tvo i malu privredu uHrvatskoj, okarakteriziran je kao izvrsna prilika za dono{enjeposlovnih odluka.


Ve} dvije godine zaredom, Na{icecement d.d. Na{ice provodi Programkomunikacije s lokalnom zajednicom. Cilj je ovog Programa financiranjemekolo{kih projekata, radom s vrti}ima, osnovnim i srednjim{kolama, te manifestacijom Dan otvorenih vrata, pribli`iti lokalnojzajednici poslovanje Na{icecementa d.d. na pristupa~an na~in.Suradnja s vrti}ima, osnovnim i srednjim {kolama, podrazumijeva organiziranjeradionica (na djeci pristupa~an na~in obja{njava se upotrebacementa), posjete tvornici, te stru~na predavanja (samo za srednjo{kolce).Na temelju ovih aktivnosti, djeca stje~u dojmove o Na{icecementu,proizvodnji cementa i <strong>Nexe</strong> Grupi.Upravo su ovi dje~ji dojmovi i nau~eno o Tvornici, preduvjet zaodr`avanje natje~aja za odabir najboljih likovnih i literarnih radova.


Naime, kao kruna rada s vrti}ima, osnovnim i srednjim {kolama, svakegodine Program se zaklju~uje natje~ajima za izbor najboljih likovnih i literarnihradova u kategoriji grupna i pojedina~na te natje~ajima za najboljeprojekte o temi za{tite okoli{a i proizvodnje cementa. Tako su naovogodi{nji natje~aj pristigla 43 likovna, 42 literarna rada i 4 projekta.Komisija za odabir najboljih radova nije imala ni malo lak zadatak, a djelovalaje u sastavu: slikar Zlatko Helebrant, prof. knji`evnosti i ravnateljicana{i~kog Muzeja Silvija Lu~evnjak, prof. hrvatskog jezika Milan Deli},te predstavnici Na{icecementa Mihael Lustig, referent za{tite okoli{ai za{tite na radu i Ksenija Papa, voditelj Odjela za{tite okoli{a <strong>Nexe</strong>Grupe i voditeljica Programa komunikacije s lokalnom zajednicom.Najbolji su naravno i nagra|eni, a o ljepoti i ma{tovitosti radova, najbolje}e re}i upravo radovi sami!


GRAFIKON 1: USPOREDNI PRIKAZ KVALIFIKACIJSKE STRUKTURE NEXE GRUPEKraj svake poslovnegodine donosi analizui osvrt na u~injeno,te planove i ciljeveza sljede}u godinu.Upravo zbog toga,za posljednji <strong>broj</strong><strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong> u ovojgodini odlu~ili smogovoriti i u <strong>broj</strong>kama.* NAPOMENA: U pregled nisu ukljuèeni radnici u Libiji, Pakistanu i Keniji(31.10.2006.- 722 radnika; 31.10.2007.- 887 radnika)U tablici 1 donosimo Vam usporedniprikaz <strong>broj</strong>a zaposlenika potvrtkama ~lanicama. Trenutno jeu Grupi zaposleno 3.509 zaposlenika(bez zaposlenika u Libiji,Pakistanu i Keniji), {to je za 3,6%vi{e u odnosu prema istom razdobljupro{le godine.Gledaju}i strukturu, mo`emo bitizadovoljni postignutim. Krozusporedni prikaz kvalifikacijskestrukture (vidi tablicu 2 / grafikon1) vidljivo je pove}anje udjela zaposlenikas vi{om i visokomstru~nom spremom, te zna~ajnopove}anje <strong>broj</strong>a zaposlenika smagisterijem, dok uvidom u usporedniprikaz starosne strukture(vidi tablicu 3 / grafikon 2)uo~ava se da je rije~ o mladimsnagama.GRAFIKON 2: USPOREDNI PRIKAZ STAROSNE STRUKTURE NEXE GRUPE* NAPOMENA: U pregled nisu ukljuèeni radnici u Libiji, Pakistanu i Keniji(31.10.2006.- 722 radnika; 31.10.2007.- 887 radnika)


TABLICA 1: USPOREDNI PRIKAZ BROJA ZAPOSLENIH PO TVRTKAMA ÈLANICAMATVRTKA 31.10.2006. 31.10.2007. INDEKS 3/21 2 3 4NEXE GRUPA d.d. 52 71 137NEXE d.o.o. SARAJEVO 12 9 75NAŠICECEMENT d.d. 400 406 102JELEN DO a.d. 290 304 105BETONMIX-ZAGREB d.o.o. 25 25 100NEXE BETON d.o.o. 81 89 110AGREGATI I BETONI “PUT” d.o.o. SARAJEVO 33 41 124IGMA d.o.o. 208 203 98NEXE AGREGATI d.o.o. 43SLAVONIJA IGM d.o.o. 140 143 102DILJ d.o.o. 376 374 99TVORNICA OPEKE d.o.o. SARAJEVO 63 70 111IGM STRA ILOVO d.o.o. SREMSKI KARLOVCI 75 94 125POLET a.d. NOVI BEÈEJ 538 532 99CEMENT-MARKET d.o.o. 7 8 114GP PUT d.d. SARAJEVO 280 293 105NAŠIÈKI INTERIJER d.o.o. 132 150 114KOZARAPUTEVI a.d. BANJA LUKA 200 150 75FERAVINO d.o.o. 78 71 91OSILOVAC d.o.o. 50 53 106NAC d.o.o. 18 19 106GASTRO-MARKET d.o.o. 26 28 108LUKA TRANZIT OSIJEK d.o.o. 122 115 94BILOKALNIK-DRVO d.o.o. 181 218 120UKUPNO 3.387 3.509 104TABLICA 2: USPOREDNI PRIKAZ KVALIFIKACIJSKE STRUKTURE NEXE GRUPEKVALIFIKACIJSKASTRUKTURA31.10.2006. %UÈEŠÆA 31.10.2007. %UÈEŠÆA INDEKS 4/21 2 3 4 5 6BEZ OŠ 196 5,79 185 5,27 94,39OŠ 569 16,80 621 <strong>17</strong>,70 109,14PKV 224 6,61 183 5,22 81,70KV 984 29,05 1018 29,01 103,46VKV 111 3,28 107 3,05 96,40SSS 887 26,19 937 26,70 105,64VŠS 121 3,57 128 3,65 105,79VSS 288 8,50 315 8,98 109,38MR 6 0,18 14 0,40 233,33DR 1 0,03 1 0,03 100,00UKUPNO 3.387 100,00 3.509 100,00 103,60TABLICA 3: USPOREDNI PRIKAZ STAROSNE STRUKTURE NEXE GRUPESTAROSNASTRUKTURA31.10.2006. %UÈEŠÆA 31.10.2007. %UÈEŠÆA INDEKS 4/21 2 3 4 5 6DO 25 153 4,52 228 6,50 149,0226-30 271 8,00 3<strong>17</strong> 9,03 116,9731-35 319 9,42 326 9,29 102,1936-40 349 10,30 319 9,09 91,4041-45 659 19,46 622 <strong>17</strong>,73 94,3946-50 811 23,94 795 22,66 98,0351-55 550 16,24 613 <strong>17</strong>,47 111,4556-60 242 7,14 245 6,98 101,2460 I VIŠE 33 0,97 44 1,25 133,33UKUPNO 3.387 100,00 3.509 100,00 103,60* NAPOMENA: U tablicama nisu ukljuèeni zaposlenici u Libiji, Pakistanu i Keniji (31.10.2006.- 722 radnika; 31.10.2007.- 887 radnika)


Unutar Sektora nabave <strong>Nexe</strong> Grupe osnovan je i Odjel 7: Skladi{noposlovanje, a za voditelja Odjela imenovan je Antun Pelin.Odjel obuhva}a ukupno <strong>17</strong> skladi{ta, 47 zaposlenih u 3 dr`ave,te rad na 4 razli~ita ra~unalna programa. Jedan od glavnih ciljevaOdjela je centralizacija skladi{nog poslovanja u <strong>Nexe</strong> Grupi.Antun Pelin ro|en je 16. 2. 1965.u Osijeku. Nakon zavr{ene osnovne{kole, polazi Srednju elektrotehni~ku{kolu u Na{icama. 1985. godine zaposliose u Na{icecementu d.d. Na-{ice. Od tada pa do 1995. godine, 10godina radi u Slu`bi odr`avanja –elektroodr`avanje, na radnom mjestutehni~ki crta~ i tehni~ar u pripremi.Od 1995. godine prelazi na radnomjesto glavnog skladi{tara Na{icecementad.d.. 2002. godine imenovan jevoditeljem skladi{ta. Od velja~e 2007.godine, imenovan je za voditelja Odjela7: Skladi{no poslovanje, u Sektorunabave.Jo{ prije 12 godina, 1995. godine UpravaNa{icecementa d.d. odlu~ila je moderniziratiskladi{no poslovanje. Tada su pokrenuteaktivnosti po pitanju tehni~ke poslo-`enosti artikala u skladi{tu, odre|ivanju lokacijaza smje{taj razli~itih vrsta skladi{nihartikala, sre|ivanje naziva artikala u skladi{tu,te sre|ivanje {ifarnika proizvoda.Proces je trajao 3 godine. 1998. godineuveden je i novi informati~ki sustav – prijelazs CASIPOEA-e na APROPOS. Te 1998.godine, cijele se godine usporedno radilo iu novom i u starom programu, radi kontrolei ispravnosti skladi{ne evidencije. Sveaktivnosti uspje{no su izvr{ene timskim radomu koordinaciji sa svim korisnicimaskladi{nih usluga u Na{icecementu.Danas je skladi{no poslovanje Na{icecementau Grupi uzor za uspostavu principaskladi{nog poslovanja u svim ostalim ~lanicama,pa je prema tom principu po~ela icentralizacija skladi{nog poslovanja. Za o-vaj opse`an i zahtjevan zadatak, zadu`en jeAntun Pelin, voditelj Odjela skladi{nog poslovanjau <strong>Nexe</strong> Grupi.Centralizacija skladi{nog poslovanja u okviruSektora nabave na razini Grupe,po~ela je 2005. godine i to prvo snimkomstanja, upoznavanjem s kadrom i snimanjemzate~enih zaliha – isti~e uvodnoAntun Pelin i dodaje kako su u tijeku pripremneradnje, jer je osnovni preduvjetzajedni~ko informati~ko rje{enje. Dakle,cilj je ustrojiti tijek dokumentacije i skladi{noposlovanje prema principu Na{icecementa.U nastavku, Antun Pelin poja{njava: - U tijekuje izrada internih uputa, radnih uputa iradnih postupaka za skladi{no poslovanje.Ova dokumentacija opisuje cijeli tijek skladi{nogposlovanja, izradu dokumentacije,na~in sortiranja i grupiranja proizvoda. Tako|er,za po~etak se programska rje{enjaprilago|avaju unutar dr`ava, kako bi istabila {to sli~nija, a zbog lako}e odr`avanja.Po pitanju aktivnosti centralizacije skladi{nogposlovanja, trenutno je najbolje stanjeu Poletu a.d. Novi Be~ej, jer je tvrtkaod ranije imala ustrojen tijek dokumentacije,imali su okvire skladi{nog poslovanjakoji su se po{tovali, a manje manjkavosti serje{avaju u hodu. Upravo zbog navedenog,i sam proces centralizacije za Polet }e donositinajmanje promjena u dosada{njemna~inu rada. Me|utim, ima i manje svijetlihprimjera, pa je tako najlo{ija situacija u BilokalnikuDrvo d.o.o. Koprivnica i Kozaraputevimaa.d. Banja Luka, a zbog slabe tehni~kepodr{ke i unutra{nje organiziranostiovih ~lanica, a primjerice, u Kozaraputevimaa.d. tek je ove godine uveden ra~unalnisustav.Najve}i, pak, pomaci, postignuti su u JelenDolu a.d. Jelen Do, dok od hrvatskih ~lanicapozitivnim se pomacima isti~u SlavonijaIGM d.o.o. Na{ice, Dilj d.o.o. Vinkovci,IGMA d.o.o. Koprivnica i Luka TranzitOsijek d.o.o. Osijek. Ove su ~lanice pozitivnoprihvatile promjene i nove zadatke iobveze.Na kraju, Antun Pelin isti~e kako je ipaknajva`nija komunikacija izme|u svih zaposlenikau Odjelu, ali i komunikacija, podr{kai razumijevanje direktora svih ~lanica.- Ovo je dugoro~an proces, ali na ostvarenimdosada{njim pomacima, vidljivo je daje cilj ostvariv – zadovoljno zaklju~ujeAntun Pelin.


8. KONFERENCIJA OODNOSIMA S JAVNO[]UU organizaciji Hrvatske udruge za odnose s javno{}u, od 27. do29. rujna 2007. godine u Rovinju, to~nije – na Crvenom otoku,odr`avala se 8. zaredom konferencija o odnosima s javno{}u.Sredi{nja tema ovogodi{nje konferencije je bila konkurentnost,koja postaje preduvjet uspjeha u svim gospodarskim granama,i na doma}em i inozemnom tr`i{tu.ukratko iznijele svoje dojmove s tog zanimljivogi pou~nog skupa.Rast <strong>broj</strong>a stru~njaka u odnosima s javno{}u,te njihovo zanimanje za nove sadr-`aje i trendove u struci, kao i mogu}nostupoznavanja novih kolega i razmjene iskustava,odrazila se i na <strong>broj</strong> sudionika 8. konferencijeo odnosima s javno{}u. Do sadanajve}a konferencija okupila je vi{e od 280sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Slovenije, Srbije, te ~ak i iz ^e{ke Republike.Iz <strong>Nexe</strong> Grupe, put Rovinja, uputilesu se na{e kolegice Zlata Riger, stru~nisuradnik za odnose s javno{}u u UreduUprave, i Nela Previ{i}, mla|i stru~ni suradniku Sektora za marketing, koje su namU nepuna tri dana, koliko je trajala konferencija,moglo se nazo~iti zanimljivim predavanjimao raznim temama. Tako se govoriloo internoj i eksternoj komunikaciji utvrtkama, dru{tvenoj odgovornosti u korporativnomsektoru, o na~inu na koji komunikacijepokre}u i razvijaju konkurentnost,ali i o va`nosti korporativnog upravljanja.O utjecaju komunikacije na konkurencijuu gospodarstvu i koliko je onava`na, govorili su ugledni menad`eri, savjetnicii novinari – Boris Nem{i} iz TelecomaAustria,Miodrag [ajatovi} - glavni urednikLidera, Zoran Jankovi}, Mladen Vedri{ iLeonardo Paklar. Zanimljivo je bilo i predavanjeDejana Ver~i~a sa Sveu~ili{ta uLjubljani koji je govorio o usponu odnosa sjavno{}u. Osnovni zaklju~ci tih rasprava bilisu da se konkurentnost prije svega stvara„iznutra“, pa`ljivim strate{kim planiranjemi izgra|ivanjem korporativne kulture, a tekonda prijenosom prema „van“. Posljednjeizlaganje je bilo ono Jamesa Rubina, vanjskopoliti~kogkomentatora i profesorame|unarodnih odnosa, biv{eg pomo}nikadr`avne tajnice SAD-a za odnose s javno{}u.Kratak rezime njegova predavanjaje da dobru politiku mo`e upropastiti lo{akomunikacija, a lo{u politiku ne mo`e spasitiniti dobra komunikacija.Krajem rujna, u Sarajevu je u organizacijiUdruge konzultanata in`enjeraBosne i Hercegovine odr`an prvi BiHKongres o cestama. Osim sudjelovanjau radu Kongresa, <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong>je bila i jedan od sponzora ovog doga|aja.PRVI BiH KONGRES O CESTAMANa skupu je sudjelovalo 570 sudionikaiz Bosne i Hercegovine, [panjolske,Ma|arske, Austrije, Njema~ke, Hrvatske,Slovenije, Srbije, Turske, VelikeBritanije i Nizozemske. Prezentiranasu 84 rada, dok su u Zborniku radovaKongresa svoje mjesto na{la ~ak 142rada.Teme ovog Kongresa bile su strategijarazvoja cestovnog transportnog sustava,upravljanje cestama, studije iprojektiranje, gra|enje i odr`avanjecesta, za{tita okoli{a, sigurnost i financiranjegradnje i odr`avanja prometneinfrastrukture.Sve navedene teme imale su za cilj dauka`u na stanje cestovne mre`e uBiH, stvore putokaze za nove strategije,uka`u na racionalnija rje{enja,stvore odgovorniji odnos prema odr-`ivom razvoju cestovnog transportnogsustava, te upoznaju dr`avne institucijesa stavovima stru~njaka.Kako je ocijenjeno na skupu, Bosna iHercegovina zaostaje u razvoju prometnemre`e u odnosu prema ostalimeuropskim dr`avama, posebice urazvoju autocesta. O~ekuje se da }eBiH u 2009. godini imati samo oko 60km autocesta. Stoga je odr`avanjeovog Kongresa bila prilika da se u vremenuintenzivnih priprema za realizacijuprojekta gradnje koridora 5C,analizira problematika u svim aspektimarazvoja prometne infrastrukture uBiH, ali i njenom okru`enju, s obziromna to da su Kongresu nazo~ili ime|unarodni sudionici.


Po~etak sljede}e poslovne godine obilje`it}e i nova web stranica <strong>Nexe</strong> Grupesmje{tena na www.nexe.hr. Nakonvi{emjese~nog rada Tima za izradu novihweb stranica u sastavu Silvija Tomljanovi}(voditelj), Jenette [imi}, NikolaKruljac, Mario Ledin{~ak, Sla|ana [ijan,Mladen Vukeli}, Zlata Riger i Ivan Tepe{,<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> imat }e modernijeweb stranice.<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> pokrenula je projekt izradenovih web stranica radi izrade potpunonovog dizajna stranica, svje`eg i modernog,pristupa~nog, potpuno u skladu sva`e}om Knjigom standarda <strong>Nexe</strong> Grupe.Web stranica je grafi~ki pregledna ilaka za snala`enje.Misao vodilja je bila ta da web stranicetrebaju odra`avati tvrtku koja je jedanod vode}ih proizvo|a~a gra|evinskogmaterijala u regiji, ~iji su proizvodi kvalitetni,a prodaja tvrtke orijentirana u cijelostiprema kupcu, zatim tvrtku koja jeodgovorna prema zajednici u kojoj djeluje,u kojoj donira projekte od iznimneva`nosti svake lokalne zajednice svakoggrada u kojem djeluje, tvrtku koja imaiznimno pa`ljiv odnos prema okoli{u ukojem djeluje i prema izvorima energijekoje tro{i, te tvrtku u kojoj je ugodno raditi.Nakon velikog zanimanja pozvanih ponu|a~aza dizajn i implementaciju novihweb stranica, za dizajn stranica izabranaje tvrtka Escape studio Osijek, dok je zaimplementaciju zadu`ena tvrtka GlobaldizajnZagreb, dugogodi{nji poslovnipartner <strong>Nexe</strong> Grupe u ovom podru~ju.Kako je Escape „pogodio“ na{e `elje zaizgledom budu}e web stranice, ostatakposla od prikupljanja i pripreme svihmaterijala, do prijevoda stranice na engleskijezik, u ~emu je svoj doprinos dalana{a prevoditeljica prof. Ivona Svilar, nijebio prezahtjevan i prethodio je procesuimplementacije od strane Globaldizajna.Zahvaljuju}i predanosti projektu svih~lanova Tima, ali i susretljivosti Escapea iGlobaldizajna, nakon 3 godine, <strong>Nexe</strong><strong>Grupa</strong> bogatija je za nove web stranicekoje odra`avaju njen image dru{tvenoodgovorne i kupcu usmjerene tvrtke.


Niz doga|aja koji su pratili obilje`avanjestogodi{njice postojanja novobe~ejske industrijegra|evinske keramike Polet, s kojimasmo Vas upoznali u pro{lom <strong>broj</strong>u<strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong>, zaokru`ilo se centralnomsve~ano{}u u Hotelu Park u Novom Sadu4.10.2007. godine za VIP uzvanike.Nakon koktela dobrodo{lice, gostima suse obratili predsjednik Uprave <strong>Nexe</strong> GrupeIvan Ergovi} i generalni direktor PoletaIGK Mom~ilo Radoj~in. Nakon kratkihpozdravnih govora, predsjednik Privrednekomore Vojvodine Nikola Stoji{i} uru-~io je generalnom direktoru Poleta nagraduPrivredne komore za stogodi{nju tradicijui uspje{no poslovanje u industrijigra|evinske keramike.Predstavnici Vladinih institucija, banaka,gospodarskih organizacija, uva`eni kupci ipredstavnici lokalne zajednice, u predivnomambijentu sve~ane sale Hotela su uzglazbu i dru`enje proslavili stoti ro|endanPoleta. U pono}, kako i prili~i ovako velikomdoga|aju, pjevala se ro|endanskapjesma, a prigodno – poslu`ena je ro|endanskatorta u obliku ku}e.NEXE GRUPA– PO@ELJANPOSLODAVACI U SRBIJINacionalna slu`ba za zapo{ljavanje, filijala uZrenjaninu, po tre}i je put organizirala Sajamzapo{ljavanja.U prostorijama Kulturnog centra, 3. 10.2007. godine odr`an je susret potencijalnihkandidata i poslodavaca, kao i pru`anje informacijanezaposlenim osobama o tra`enimprofilima i zanimanjima.Kao i prethodnih godina, na sajmu se predstavilai <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong>. Velik <strong>broj</strong> kandidata zanimaose za trenutno slobodna radna mjestai profile koji }e biti potrebni. Predstavnici<strong>Nexe</strong> Grupe iz Republike Hrvatske na {tandusu prikupili velik <strong>broj</strong> `ivotopisa i dali informacijeo postupku selekcije kandidata u<strong>Nexe</strong> Grupi. Veliki interes potvrdio je da je<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> i u Srbiji po`eljan poslodavac.BALKANSKI KONGRES RUDARSTVAU Beogradu je od 11. do 14. rujna2007. godine odr an 2. Balkanskikongres rudarstva. Kongresu suprisustvovala 253 sudionika iz 12zemalja: Bugarska, Grèka, Srbija,Makedonija, Albanija, Slovenija....Balkanski kongres rudarstva posljedicaje saznanja o potrebi organiziranjaznanstvenog i struènog skupakoji bi povezao široke tematskeprostore rudarskog in enjerstva,znanosti i gospodarstva, ali i okupiorudarske struènjake Balkana.Program 2. Balkanskog kongresa o-buhvatio je 12 tematskih cjelina odtradicionalnih do novih, suvremenihtema:– Mineralne sirovine i rudarska geologija– Industrija minerala na Balkanu– Eksploatacija èvrstih mineralnihsirovina– Eksploatacija nafte i plina– Priprema mineralnih sirovina– Ventilacija i zaštita– Mehanika stijena– Kontrola masiva i stabilnost kosina– Raèunalni integrirani sustavi– In enjerstvo zaštite ivotne sredine– Sistemsko in enjerstvo– Restrukturiranje i rein enjering– Obrazovanje kadrovaOvogodišnji kongres rudarstva stemom „Rudarstvo - sinergijskasnaga Balkana“ je u potpunostiostvario ciljeve: razmjene znanstvenihi struènih gospodarskih informacija,prenošenja iskustava iznanja, sagledavanja postojeæihstanja i trendova daljnjeg razvojarudarstva, kritièka provjera znanstvenihi struènih stavova, ideja imišljenja, edukacija, uspostavljanjeposlovnih kontakata.U radu Kongresa sudjelovali su istruènjaci Poleta a.d. dr. Zoran Baèkaliæ,dipl. ing. tehnologije, i KaticaPopov, dipl. ing. geologije.Treæi Balkanski kongres zakazan jeza listopad 2009. godine u Antaliji uTurskoj.DNEVNIK JEDNOG KUGLA^A…U sastavu Poleta a.d. Novi Be~ej, aktivanje Kugla~ki klub Polet. Kugla~kiklub Polet (mu{ka i `enska ekipa) sastavljenje od Poletovih radnika kojiaktivno treniraju kuglanje i sudjelujuna raznim natjecanjima. Mi~ik Andra{je jedan od njih - prijepodne je nasvom radnom mjestu u Poletu, a poslijepodnes kolegama s posla trenira ukuglani.Mi~ik Andra{ ro|en je 27.9.1948. godineu Novom Be~eju. Metalostrugarje po struci. Cijeli radni vijek proveo je u Poletu, od 1971.godine kao radnik pogona Crepana 2, a potom u Centralnojradionici. Od dolaska u Polet je i u kugla~kom timu Poleta.Mi~ik Andra{ se kugla od 1966. godine, prvo u nekada{njimrangovima natjecanja – op}inskim i zonskim, pazatim u kvalifikacijama za radni~ke sportske olimpijade.Gospodin Andra{ je bio sudionik {est radni~ko sportskiholimpijada u Novom Sadu, Pan~evu, Sremskoj Mitrovici,Apatinu, Kikindi, Adi. Medalje su <strong>broj</strong>ne, {to ekipno s kolegama,{to u pojedina~noj konkurenciji, ali uvijek u samomvrhu.S presti`nog natjecanja najve}ih tvorni~kih kugla~kih ekipaVojvodine - TISA kupu - Mi~ik Andra{ je uvijek odlazio kaopojedina~ni prvak kupa, a s kolegama 4 puta kao prvi i 8puta kao viceprvak.Po~etkom sljede}e godine gospodin Andra{ odlazi u zaslu`enumirovinu, a desetogodi{nju kapetansku palicu kugla~kogtima Poleta prepu{ta mla|ima.- Imamo mnogo mladih, kvalitetnih i sve uspje{nijih mladihkugla~a u Poletovom timu - zadovoljno ka`e Mi~ik Andra{i nastavlja: - Prestat }u se natjecati, ali nastavit }u dolaziti ukuglanu i dru`iti se s kolegama, jer ipak je kuglanje mojaljubav.


I. SPORTSKE IGRE SINDIKATAGRADITELJSTVA HRVATSKEU turisti~kom naselju Solaris kraj [ibenika,od 26. do 28. listopada, odr`avale suse Prve sportske igre Sindikata graditeljstvaHrvatske. Iako prve igre ovakvevrste, zavidan je <strong>broj</strong> „gra|evinara“ kojije sudjelovao – vi{e od 700 natjecatelja iz52 trgova~ka dru{tva, me|u kojima jesvoje sportske vje{tine pokazalo i 68`ena.Pravi sportski i timski duh pokazalo je i46 sudionika sindikalnih podru`nica iz sastava<strong>Nexe</strong> Grupe. „Nexa{i“ sastavljeniod ekipa iz Na{icecementa, Dilja i SlavonijeIGM, od 15 sportskih disciplina u kojimase natjecalo, pokazali su zavidnoumije}e u bo}anju, kuglanju, pikadu i malomnogometu. Ekipa Na{icecementaosvojila je 4 medalje – prvo mjesto ubo}anju, drugo i tre}e mjesto u kuglanju(ekipa br.1i2–mu{karci) i tre}e mjestou kuglanju – `ene. Natjecatelji, to~nije -natjecateljice iz Dilja, osvojile su prvomjesto u kuglanju i prvo mjesto u pikadu.Sastav Slavonije IGM osvojio je 4. mjestou malom nogometu.Iako je slu`beno ekipa sindikalne podru`niceNa{icecementa bila druga uukupnom poretku, nastup sindikalnih podru`nicaiz sastava <strong>Nexe</strong> Grupe bio je dalekonajuspje{niji. Uz zadovoljstvo {to susudjelovali na prvim igrama, ekipe su seodli~no zabavljale i zbli`ile sa svojim kolegama.S obzirom na velik <strong>broj</strong> sudionika iz sindikalnihpodru`nica sastava <strong>Nexe</strong> Grupe imanjak prostora na papiru kako bi ih svemogli na<strong>broj</strong>ati, a {to bi bilo nesportski inefer, ostavit }emo neka ova zajedni~kafotografija ovaj put ka`e svoje…OSNOVANASINDIKALNAKOORDINACIJAU sindikalnim prostorijamaNa{icecementa d.d.Na{ice, u svibnju 2007. godine,osnovana je Koordinacijasindikalnih povjerenikau poslovnom sustavu<strong>Nexe</strong> Grupe za RepublikuHrvatsku. Koordinaciju ~inesindikalni povjerenicisindikalnih podru`nica kojedjeluju u Na{icecementud.d. Na{ice, SlavonijiIGM d.o.o. Na{ice, Na{i~kominterijeru d.o.o. Na{ice,Gastro-marketu d.o.o.Na{ice, Dilju d.o.o. Vinkovci,IGMI d.o.o. Koprivnica,FeraVinu d.o.o. Feri~ancii Osilovcu d.o.o. Feri~anci.Zadatak sindikalnekoordinacije je unapre|ivanjesocijalnog dijaloga,posebno u podru~ju kolektivnogpregovaranja i za{titeprava radnika koja proizlazeiz Zakona o radu idrugih pravnih akata.U organizaciji sindikalne podru`niceNa{icecementa i uz financijsku potporumati~ne tvrtke, ve} tradicionalnosindikalno putovanje `ena iz sindikalnihpodru`nica u sastavu <strong>Nexe</strong> Grupes podru~ja Na{ica ovaj put se odvijalood 6. do 8. listopada na relaciji Imotski- Trogir - Split - Slunj. Iako razgledavanjeSinja ovaj put nije bilo predvi|eno,nije se moglo odoljeti i neobi}i ovaj gradi} u sredi{njem dijeluDalmatinske zagore, domu GospeSinjske i Sinjske alke.Vo`njom kroz BiH, do ciljane destinacijestiglo se u jutarnjim satima, gdje suse razgledali nadaleko poznati imotskifenomeni – Crveno i Modro jezero.Do ve~eri se razgledao stari dio gradaImotskog, Franjeva~ki samostan i tvr-|ava Topana, s koje se pru`a prekrasanpogled na Imotsku krajinu. Sljede}idan su se razgledale anti~ka Salona,stare gradske jezgre i kulturno-povijesneznamenitosti Splita – Dioklecijanovapala~a, katedrala sv. Duje, Peristil– i Trogira. Tre}eg dana, na povratkuku}i, obilazili su se slapovi nautoku rijeke Slunj~ice u Koranu, gdjesu igrom prirode nastale Rastoke –prekrasno vodeni~arsko naselje u neposrednojblizini Slunja.


Kako su se nizali uspjesi rukometnog kluba<strong>Nexe</strong>, tako su rasli apetiti igra~a, Uprave,stru~ne ekipe, a najvi{e navija~a gladnihvrhunskog sporta. O izvrsnim rezultatimakluba, ambicijama, poja~anjima, mladimekipama… rekao nam je vi{e Josip Ergovi},podpredsjednik Izvr{nog odbora kluba,kojeg mo`emo vidjeti kako bodri igra~e nasvakoj utakmici koja se odigrava, bilo kodku}e, bilo u gostima.- RK <strong>Nexe</strong> trenutno zauzima 3. mjesto natablici, a ispred se nalaze samo aktualniprvak RK Croatia osiguranje Zagreb i RKPerutnina Pipo IPC ^akovec. Do sada su uovoj polusezoni ostvarene i dvije zna~ajnepobjede te jedan izjedna~eni rezultat u gostima.U pravilu, na{i de~ki pobje|uju usvim utakmicama koje igraju kod ku}e. Posljednjapobjeda (10.11.2007., u vrijemekada je pisan tekst za ove <strong>Nexe</strong> <strong>novosti</strong>)kod ku}e protiv ekipe iz Karlovca je tozna~ajnija ako se uzme u obzir da je ta ekipa,uz ekipe iz Moslavine i Pore~a, i ve}spomenute ekipe Zagreba i ^akovca, glavnikonkurent za osvajanje prva ~etiri mjestana tablici koja osiguravaju nastupe naeuropskim natjecanjima. Biti me|u ~etirivode}a kluba ujedno je cilj i ove i sljede}ihsezona. Nadamo se da }e tome pridonijetii poja~anja koja su nam stigla iz Osijeka,\akova, Zagreba i Slovenije. Naravno, tusu i vjerni i uvijek glasni navija~i RK <strong>Nexe</strong>,koji stvaraju u`arenu atmosferu na svakojutakmici i raduju se svakoj novoj pobjedi.Povijest rukometa u Na{icama po~inje 1956. godine. Iako se u po~etku igraosamo u {koli, ve} 1959. godine se formirao i prvi rukometni klub. Od tada serukomet u Na{icama konstantnom uzlaznom putanjom igra kontinuirano dodana{njih dana. Protekle tri godine sport <strong>broj</strong> jedan u Na{icama je upravo rukomet,a vrhunac svih sportskih uspjeha i ostvarenje sna generacije na{i~kihrukometa{a postao je java – od sezone 2006./2007. RK <strong>Nexe</strong> je zaslu`eno izboriostatus prvoliga{kog rukometnog kluba i s uspjehom se natje~e u 1.Hrvatskoj rukometnoj ligi. Rukometna groznica, koja jo{ uvijek trese, zahvatilaje ne samo ljubitelje rukometa i sporta op}enito nego i sve koji su sentimentalnovezani uz Na{ice…..Utakmicu prvog kola koja je odigrana protivCroatia osiguranja pratilo je 1.500 gledatelja,a u pro{loj sezoni (2006./2007.)svaku je utakmicu pratilo u prosjeku 800gledatelja, najvi{e u cijeloj 1. HRL. Ulaganjemu mlade rukometa{e, koji ve} ostvarujuizvanredne rezultate u ligama u kojimase natje~u, nadamo se da }e gledatelji i navija~imo}i pratiti vrhunski sport u Na{icamajo{ dugi niz godina. Ako se uzme u obzirda je glavni sponzor RK <strong>Nexe</strong> upravo<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong>, a ~ije ime i nosi Klub, sigurnismo da }e, kao i do sada, financijski i svidrugi preduvjeti za uspje{no funkcioniranjeKluba biti ispunjeni.Mi se tako|er nadamo da }e RK <strong>Nexe</strong> dugobiti u vrhu hrvatskog rukometa i da }enas, vjerne navija~e, jo{ dugo uveseljavatiodli~nim igrama i novim pobjedama.


Kao ekolo{ki osvije{tena grupacija koja posluje prema principimaodr`ivog razvoja i dru{tveno odgovornog poslovanja, <strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> je iove godine putem Natje~aja za donacije pomogla u ostvarenju zanimljivihideja i hvale vrijednih projekata. Ovim putem vam predstavljamojedan od njih - Eko centar Zlatna greda i EKO dru{tvo Zeleni Osijek.U rujnu 2003. udruga za za{titu okoli{a Ekolo{ko dru{tvo Zeleni Osijekpokre}e projekt Eko centra Zlatna Greda s edukativnim i pustolovnimprogramima u prirodi s ciljem podizanja svijesti i o~uvanja prirode.Udruga za svoje aktivnosti po~inje koristiti i ure|ivati upravnuzgradu pustare Zlatna Greda - objekt koji je sagra|en krajem 19. stolje}ai predstavlja svojevrsnu kulturnu ba{tinu ovog podru~ja. U obnovuruiniranog objekta do sada je bilo uklju~eno vi{e od 200 volontera,a nakon kompletnog ure|enja objekt }e imati kapacitet smje{taja iprograma za 50 osoba.<strong>Nexe</strong> <strong>Grupa</strong> je 2005. godine pomogla financijski i u materijalu obnovuprilaznog drvenog mosta, koji je bio preduvjet za daljnju obnovu, atrenutno poma`e ure|ivanje radionice starih zanata. Radionica starihzanata osposobljava se za radionice lon~arije, kreativne radionice sdrvetom, kukuruzovine, tkala~ke radionice i druge. Organiziranegrupe u~enika, djelatnika raznih tvrtki, udruga i gra|ana u ovom prostoru}e promatrati i u~iti prakticirati ove zanate.Zeleni Osijek u sklopu projekta «Razvoj prekograni~nog turizma usrednjem Podunavlju», koji podupire Europska komisija, oprema Ekocentar Zlatna Greda za provo|enje eko turisti~ke ponude koja }e uklju~ivatibiciklisti~ke ture, jahanje, fotosafari (promatranje ptica i `ivotinja)u Kopa~kom ritu, vo`nje kanuima i ~amcem po Dunavu i Kopa~komritu, pje{a~ke ture, «team building» programe, {kole u prirodii igre na poligonu. Ovi programi po~et }e se provoditi u travnju2008. godine, a bit }e namijenjeni tvrtkama, {kolama, studentima, turistima,udrugama i organiziranim grupama gra|ana. Vi{e o aktivnostimai djelovanju ekolo{kog dru{tvu Zeleni Osijek i Eko centra Zlatnagreda mo`ete saznati na web stranici www.zeleni-osijek.hr i naweb stranici www.zlatna-greda.org koja je trenutno u izradi.Jo{ krajem {ezdesetih godina pro{log stolje}a Zlatna Gredaje bila pustara koja je imala {kolu, trgovinu, nogometnoigrali{te i <strong>broj</strong>ala oko 300 stanovnika. Ljudi su se ve}inombavili {umarstvom, ribolovom i poljoprivredom. Od tadave}ina stanovnika napu{ta Zlatnu Gredu i odlazi u ve}egradove te je ona danas jedna u nizu napu{tenih pustara /sela u Baranji sa samo desetak stanovnika. Svojom lokacijomu Kopa~kom ritu, o~uvanim okoli{em i bogatom biolo{komraznoliko{}u, Zlatna Greda predstavlja idealnu lokacijuza provo|enje edukacije u prirodi, eko turisti~ke aktivnosti,radionice starih zanata, fotosafari, pustolovine…

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!