Bilten Vrhovnog suda za 2/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

Bilten Vrhovnog suda za 2/2012. godinu - Sudovi Crne Gore Bilten Vrhovnog suda za 2/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

13.07.2015 Views

158IMOVINA BRAĈNIH DRUGOVASTEĈENA UGOVOROM O DOŢIVOTNOM IZDRŢAVANJU(Ĉlan 288 Porodiĉnog zakona)Imovina koju je jedan od bračnih drugova stekao za vrijeme trajanjabraka, ugovorom o doţivotnom izdrţavanju sa trećim licem je zajedničkaimovina bračnih drugova, bez obzira što je samo jedan od bračnih drugovaugovarač kao davalac izdrţavanja, jer supruţnik izdrţava primaoca izzajedničke imovine.P R E S U D APreinačava se presuda Višeg suda u Podgorici Gž.br.42/12-10 od17.04.2012.godine, i presudjuje:Odbija se žalba tuženog kao neosnovana i potvrdjuje presuda Osnovnog sudau Baru P.br.318/11 od 15.12.2011.godine.O b r a z l o ţ e nj ePresudom Osnovnog suda u Baru P.br.318/11 od 15.12.2011.godine,odluĉeno je:"Usvaja se tuţbeni zahtjev tuţilje pa se utvrdjuje da je B. S. na osnovusticanja u braĉnoj zajednici suvlasnica na 1/2 stana upisanog u LN br.2349 KO NoviBar, na kat. parceli br.6492/1, u zgradi br.66, pod oznakom PD-4, na I spratu,površine 39 m2, što je tuţeni duţan priznati i trpjeti da se ista kod Uprave zanekretnine PJ Bar upiše u navedenom suvlasniĉkom udjelu.Obavezuje se tuţeni da tuţilji naknadi troškove parniĉnog postupka u iznosuod 1.420,00 eura, u roku od 15 dana od dana pravosnaţnosti presude, pod prijetnjomizvršenja."Viši sud u Podgorici, odluĉujući po ţalbi tuţenog, presudom Gţ.br.42/12-10od 17.04.2012.godine, preinaĉio je prvostepenu presudu odbijajući tuţbeni zahtjev ucjelosti kao neosnovan i obavezujući tuţilju na naknadu parniĉnih troškova tuţenog.Protiv drugostepene presude tuţilja je blagovremeno izjavila reviziju iz svihzakonom predvidjenih razloga. Predloţila je da ovaj sud preinaĉi presudu Višegsuda i u cjelosti usvoji tuţbeni zahtjev i obaveţe tuţenog na plaćanje troškovaparniĉnog postupka.Odgovor na reviziju nije podnijet.Po razmatranju spisa predmeta, ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u smisluodredbe ĉl.401 ZPP, pa je našao da je revizija osnovana.

Pobijana i prvostepena presuda ne sadrţe bitnu povredu odredaba parniĉnogpostupka iz ĉl.367 st.2 taĉka 12 ZPP-a, na ĉije postojanje ovaj sud pazi po sluţbenojduţnosti.Predmet tuţbenog zahtjeva je utvrdjenje da je tuţilja, na osnovu sticanja ubraĉnoj zajednici, suvlasnica na 1/2 predmetnog stana, koji je kao imovina steĉenapo osnovu ugovora o doţivotnom izdrţavanju koji je tuţeni, kao jedan od braĉnihdrugova, zakljuĉio sa trećim licem.Iz ĉinjenica utvrdjenih u postupku pred prvostepenim sudom proizilazi da jeugovor o doţivotnom izdrţavanju, zakljuĉen i ucjelosti realizovan za vrijemetrajanja braĉne zajednice od strane tuţenog i tuţilje.Prvostepeni sud je usvojio postavljeni tuţbeni zahtjev, zauzimajući stanovišteda predmetna imovina ulazi u reţim braĉne tekovine, te da nije imovina koja jesteĉena nakon prestanka braĉne zajednice, uz zakljuĉak da tuţeni nije dokazao da jenjegov doprinos u sticanju predmetne imovine, kao zajedniĉke, oĉigledno i znaĉajnoveći od doprinosa tuţilje, kao drugog braĉnog druga, te da joj samim tim pripadapravo vlasništva kao steĉenog u braku i braĉnoj zajednici na 1/2 predmetnog stana.Drugostepeni sud je, polazeći od utvrdjenog ĉinjeniĉnog stanja, došao dozakljuĉka da je u konkretnoj pravnoj stvari upis prava vlasništva u katastrunepokretnosti izvršen nakon prestanka braĉne zajednice, te da stoga nepokretnostkoja je bila predmet ugovora o doţivotnom izdrţavanju predstavlja iskljuĉivusvojinu tuţenog.Ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud pravilno ocijenio da, u konkretnomsluĉaju se radi o zajedniĉkoj imovini braĉnih drugova, te da zakljuĉakdrugostepenog suda nije pravilan i zasnovan je na pogrešnoj primjeni materijalnogprava.Prema utvrdjenom ĉinjeniĉnom stanju, nije sporno da je ugovor o doţivotnomizdrţavanju tuţenog i trećeg lica zakljuĉen i u cjelosti realizovan za vrijeme trajanjabraĉne zajednice stranaka.Drugostepeni sud izvodi pravilan zakljuĉak da davalac izdrţavanja pravosvojine stiĉe momentom smrti primaoca izdrţavanja, kada ovaj pravni posaopredstavlja punovaţni osnov sticanja prava svojine, ali je neprihvatljiv i zakljuĉak -da nepokretnost koja je bila predmet ugovora o doţivotnom izdrţavanju predstavljaiskljuĉivu svojinu tuţenog, jer je upis prava vlasništva u katastru nepokretnostiizvršen nakon prestanka braĉne zajednice.Porodiĉnim zakonom je odredjeno šta predstavlja posebnu imovinu braĉnihdrugova (ĉl.286), a ĉlanom 288 istog zakona propisano je da zajedniĉku imovinusaĉinjava imovina koju su braĉni drugovi stekli radom u toku trajanja braĉnezajednice.Imovina, koju je jedan od braĉnih drugova stekao za vrijeme trajanja braka,ugovorom o doţivotnom izdrţavanju, sa trećim licem, jeste zajedniĉka imovinabraĉnih drugova i ne moţe se izdvajati od ostale imovine koja je pribavljena radombraĉnih drugova, jer se radi o imovini koja je steĉena u toku trajanja braĉnezajednice, bez obzira što je samo jedan od braĉnih drugova ugovaraĉ, kao davalacizdrţavanja, jer supruţnik izdrţava primaoca iz zajedniĉke imovine, tako da, u159

Pobijana i prvostepena pre<strong>suda</strong> ne sadrţe bitnu povredu odredaba parniĉnogpostupka iz ĉl.367 st.2 taĉka 12 ZPP-a, na ĉije postojanje ovaj sud pazi po sluţbenojduţnosti.Predmet tuţbenog <strong>za</strong>htjeva je utvrdjenje da je tuţilja, na osnovu sticanja ubraĉnoj <strong>za</strong>jednici, suvlasnica na 1/2 predmetnog stana, koji je kao imovina steĉenapo osnovu ugovora o doţivotnom izdrţavanju koji je tuţeni, kao jedan od braĉnihdrugova, <strong>za</strong>kljuĉio sa trećim licem.Iz ĉinjenica utvrdjenih u postupku pred prvostepenim sudom proizilazi da jeugovor o doţivotnom izdrţavanju, <strong>za</strong>kljuĉen i ucjelosti realizovan <strong>za</strong> vrijemetrajanja braĉne <strong>za</strong>jednice od strane tuţenog i tuţilje.Prvostepeni sud je usvojio postavljeni tuţbeni <strong>za</strong>htjev, <strong>za</strong>uzimajući stanovišteda predmetna imovina ulazi u reţim braĉne tekovine, te da nije imovina koja jesteĉena nakon prestanka braĉne <strong>za</strong>jednice, uz <strong>za</strong>kljuĉak da tuţeni nije doka<strong>za</strong>o da jenjegov doprinos u sticanju predmetne imovine, kao <strong>za</strong>jedniĉke, oĉigledno i znaĉajnoveći od doprinosa tuţilje, kao drugog braĉnog druga, te da joj samim tim pripadapravo vlasništva kao steĉenog u braku i braĉnoj <strong>za</strong>jednici na 1/2 predmetnog stana.Drugostepeni sud je, polazeći od utvrdjenog ĉinjeniĉnog stanja, došao do<strong>za</strong>kljuĉka da je u konkretnoj pravnoj stvari upis prava vlasništva u katastrunepokretnosti izvršen nakon prestanka braĉne <strong>za</strong>jednice, te da stoga nepokretnostkoja je bila predmet ugovora o doţivotnom izdrţavanju predstavlja iskljuĉivusvojinu tuţenog.Ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud pravilno ocijenio da, u konkretnomsluĉaju se radi o <strong>za</strong>jedniĉkoj imovini braĉnih drugova, te da <strong>za</strong>kljuĉakdrugostepenog <strong>suda</strong> nije pravilan i <strong>za</strong>snovan je na pogrešnoj primjeni materijalnogprava.Prema utvrdjenom ĉinjeniĉnom stanju, nije sporno da je ugovor o doţivotnomizdrţavanju tuţenog i trećeg lica <strong>za</strong>kljuĉen i u cjelosti realizovan <strong>za</strong> vrijeme trajanjabraĉne <strong>za</strong>jednice stranaka.Drugostepeni sud izvodi pravilan <strong>za</strong>kljuĉak da davalac izdrţavanja pravosvojine stiĉe momentom smrti primaoca izdrţavanja, kada ovaj pravni posaopredstavlja punovaţni osnov sticanja prava svojine, ali je neprihvatljiv i <strong>za</strong>kljuĉak -da nepokretnost koja je bila predmet ugovora o doţivotnom izdrţavanju predstavljaiskljuĉivu svojinu tuţenog, jer je upis prava vlasništva u katastru nepokretnostiizvršen nakon prestanka braĉne <strong>za</strong>jednice.Porodiĉnim <strong>za</strong>konom je odredjeno šta predstavlja posebnu imovinu braĉnihdrugova (ĉl.286), a ĉlanom 288 istog <strong>za</strong>kona propisano je da <strong>za</strong>jedniĉku imovinusaĉinjava imovina koju su braĉni drugovi stekli radom u toku trajanja braĉne<strong>za</strong>jednice.Imovina, koju je jedan od braĉnih drugova stekao <strong>za</strong> vrijeme trajanja braka,ugovorom o doţivotnom izdrţavanju, sa trećim licem, jeste <strong>za</strong>jedniĉka imovinabraĉnih drugova i ne moţe se izdvajati od ostale imovine koja je pribavljena radombraĉnih drugova, jer se radi o imovini koja je steĉena u toku trajanja braĉne<strong>za</strong>jednice, bez obzira što je samo jedan od braĉnih drugova ugovaraĉ, kao davalacizdrţavanja, jer supruţnik izdrţava primaoca iz <strong>za</strong>jedniĉke imovine, tako da, u159

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!