Bilten Vrhovnog suda za 2/2012. godinu - Sudovi Crne Gore
Bilten Vrhovnog suda za 2/2012. godinu - Sudovi Crne Gore Bilten Vrhovnog suda za 2/2012. godinu - Sudovi Crne Gore
106STICANJE SVOJINE ODLUKOM DRŢAVNOG ORGANA(Ĉlan 20 stav 2 Zakona o osnovnim svojinsko - pravnim odnosima)Pravosnaţno rješenje nadleţnog organa kojim je nepokretnost vraćenaranijim vlasnicima predstavlja valjan osnov za sticanje prava svojine.Iz obrazloţenja:"Tuţioci su zahtjev zasnovali na tvrdnji da je sporna nepokretnosteksproprisana njihovom djedu J. M., 1948. godine.Poljoprivredno zemljište koje je postalo društvena svojina primjenom,izmedju ostalog, i Osnovnog zakona o eksproprijaciji ("Sl. list FNRJ", br. 28/47)moglo se vratiti ranijim vlasnicima, odnosno njihovim pravnim sljedbenicima jedinopod uslovima i po postupku utvrdjenim Zakonom o vraćanju ranijim vlasnicimapoljoprivrednog zemljišta iz društvene svojine ("Sl. list RCG", br. 14/92).Tuţioci nijesu u skladu sa tim zakonom podnosili zahtjev za vraćanje spornenepokretnosti, već je ona pravosnaţnim rješenjem nadleţnog organa vraćenatuţenom i njegovom bratu. Stoga su oni, u smislu ĉlana 20 stav 2 Zakona oosnovama svojinsko pravnih odnosa, na osnovu odluke drţavnog organa stekli pravosvojine, pa su niţestepeni sudovi pravilno primijenili materijalno pravo kada suodluĉili na izloţeni naĉin.Bez ikakvog znaĉaja su za drugaĉije odluĉivanje navodi revizije kojima sedovodi u pitanje zakonitost rješenja, br. 03-1180 od 24.12.1992. godine, jer sud nijeovlašćen u parniĉnom postupku ocjenjuje zakonitost upravnih akata. Zakonitost togrješenja mogla se ispitivati jedino o pravnim ljekovima u upravnom postupku ituţbom u upravnom sporu u zakonom propisanim rokovima."(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 672/12 od 11.10.2012. godine)
107STICANJE PRAVA SVOJINE GRADJENJEM NA TUDJEM ZEMLJIŠTU(Ĉl. 24 i 25 Zakona o osnovnim svojinsko - pravnim odnosima)Na objektu koji je prethodno bio privremenog karaktera, a koji jenaknadno bez gradjevinske dozvole pretvoren u objekat stalnog karaktera idrţavnom zemljištu na kojem se isti nalazi nije se moglo steći pravo svojine popravilima sticanja svojine gradjenjem na tudjem zemljištu.Iz obrazloţenja:"Iz predmetnih spisa proizilazi, da je pravni predhodnik tuţilja K. U. poosnovu ugovora o kupoprodaji zakljuĉenog dana 07.06.1977. godine sa M. M. kupiovikend kamp kuću u Kumboru, koja je bila postavljena na tadašnjoj ĉest.zem. 450/2KO Kumbor, a sada na kat.parc.br.627/1, vlasništvo prvotuţene, sa kojom je istizakljuĉio ugovor o zakupu zemljšta, na kojem je bila postavljena vikend-kamp kuća.U postupku je takodje utvrdjeno, da je pravni prethodnik tuţilja kupljenu kamp kućubez prethodno pribavljene gradjevinske dozvole adaptirao i dogradio, tako dapovršina objekta iznosi 65,98 m2 i ima karakter stalnog, a ne privremenog objekta.Utvrdjeno je, da se prvotuţena nije protivila izvodjenju radova od strane pravnogprethodnika tuţilja na adaptaciji i rekonstrukciji objekta, te da je ista 19.09.2005.godine sa drugotuţenim zakljuĉila ugovor o kupoprodaji nepokretnosti "Ubojno" uHerceg Novom i anex tog ugovora 18.10.2010. godine, ĉiji je predmet (anexa) bilakat.parc.br.627/1 površine 200 m2, na kojoj se nalazi porodiĉna stambena zgradapovršine 54 m2, upisana u listu nepokretnosti br.157 KO Djenovići.Kod takvog stanja stvari, i po nalaţenju ovog suda, pravilno su postupiliniţestepeni sudovi, kada su odbili zahtjev tuţilja, da se utvrdi, da su iste suvlasnicena po 1/3 dijela kat.parc.br. 627/1 KO Djenovići i objekta 1- porodiĉne stambenezgrade, povr. 56,98m2, kao i zemljišta koje sluţi za redovnu upotrebu objekta, a štosu tuţeni duţni priznati.Ovo s razloga, što pravni predhodnik tuţilja sada pok. K. U. nije mogao stećipravo svojine na spornom objektu i zemljištu koje sluţi za redovnu upotrebu togobjekta po pravilima sticanja svojine gradjenjem na tudjem zemljištu shodno ĉl. 24-25 Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa koji je bio na snazi u vrijemenastanka spornog sluĉaja. Ovo ako se ima u vidu, da se predhodno radilo o objektukoji je bio privremenog karaktera tj. vikend - kamp kućica, koja je naknadno bezgradjevinske dozvole pretvorena u objekat stalnog karaktera a pravila o sticanjusvojine gradjenjem na tudjem zemljištu se ne mogu primijeniti kod gradjena nazemljištu koje je bilo u drţavnoj svojini pravnih predhodnika prvotuţene.Sa naprijed navedenih razloga, bez ikakvog osnova su navodi revizije tuţilja,kojima se ukazuje, da su tuţilje stekle pravo svojine shodno ĉl. 25 Zakona oosnovama svojinsko pravnih odnosa, jer prava koja propisuje odredbe ovog
- Page 55 and 56: 55POSLJEDICA RASKIDA UGOVORA O KRED
- Page 57 and 58: 57DOCNJA U PREDAJI STANAI PRAVO NA
- Page 59 and 60: 59POTPUNA NAKNADA ŠTETEZBOG NEIZVR
- Page 61 and 62: visini pripadajuće štete prvostep
- Page 63 and 64: 63NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE ZBOG P
- Page 65 and 66: vezani za njegove propuste, već pr
- Page 67 and 68: 67ODGOVORNOST RODITELJA ZA ŠTETU K
- Page 69 and 70: OSNOV ODGOVORNOSTI DRŢAVE ZA ŠTET
- Page 71 and 72: 71ISKLJUĈENJE ODGOVORNOSTI DRŢAVE
- Page 73 and 74: vrijeme nastanka spornog odnosa, bi
- Page 75 and 76: 75NAKNADA ŠTETE ZBOG GUBITKA IZDR
- Page 77 and 78: stanja kod tuţioca, odnosno da je
- Page 79 and 80: 79NAKNADA NEMATERIJALNE ŠTETEU SLU
- Page 81 and 82: 81NEOSNOVANO LIŠENJE SLOBODEI PRAV
- Page 83 and 84: 83POVREDA PRAVA LIĈNOSTI - SLOBODE
- Page 85 and 86: dokumentacije za rekonstrukciju u p
- Page 87 and 88: 87POSLJEDICE NEISPUNJENJA OBAVEZEIZ
- Page 89 and 90: 89ZATEZNA KAMATA(Ĉlan 277 ZOO)Zate
- Page 91 and 92: 91POBIJANJE PRAVNIH RADNJI DUŢNIKA
- Page 93 and 94: 93NEMOGUĆNOST KOMPENZACIJE(Ĉlan 3
- Page 95 and 96: Bez osnova su navodi revizije da je
- Page 97 and 98: 97NAKNADA VRIJEDNOSTI ZAKUPLJENE ST
- Page 99 and 100: U konkretnom sporu zahtjev kojim je
- Page 101 and 102: Isto tako, pravilno su postupili ni
- Page 103 and 104: Protiv drugostepene presude tuţioc
- Page 105: STVARNO PRAVO105
- Page 109 and 110: 109ODRŢAJ(Ĉlan 28 Zakona o osnovn
- Page 111 and 112: 111STICANJE PRAVA SVOJINE PRAVNIM P
- Page 113 and 114: 113STICANJE PRAVA SVOJINE UGOVOROM
- Page 115 and 116: 115BUKA KAO IZVOR UZNEMIRAVANJA PRA
- Page 117 and 118: 117UTVRDJENJE PRAVA SLUŢBENOSTI PU
- Page 119 and 120: drugostepenu presudu i potvrdi pres
- Page 121 and 122: 121PRAVO SVOJINE NA GRADSKOM GRADJE
- Page 123 and 124: u stambene prostorije je bez znaĉa
- Page 125 and 126: 125ZASTARJELOST PRAVA NA NAKNADUZA
- Page 127 and 128: 127PRAVIĈNA NAKNADA ZA IZUZETO ZEM
- Page 129 and 130: NASLJEDNO PRAVO129
- Page 131 and 132: 131RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE(Ĉla
- Page 133 and 134: dio, te da se smanji raspolaganje u
- Page 135 and 136: parniĉnih stranaka, a u sklopu tog
- Page 137 and 138: što je tuţilja opredijelila veli
- Page 139 and 140: Imajući prednje u vidu proizilazi
- Page 141 and 142: Svaka stranka snosi svoje troškove
- Page 143 and 144: Niţestepenim presudama usvojen je
- Page 145 and 146: zaostavštinu u smislu ĉl.139. Zak
- Page 147 and 148: OBIM NASLJEDNIKOVE ODGOVORNOSTI ZA
- Page 149 and 150: 149IZMJENA ODLUKE O IZDRŢAVANJU(Ĉ
- Page 151 and 152: Bijelom Polju P.br.737/99 od 25.07.
- Page 153 and 154: te prećutno i sa zakljuĉenim kupo
- Page 155 and 156: 155PRAVO SVOJINE U PRIVREDNOM DRUŠ
106STICANJE SVOJINE ODLUKOM DRŢAVNOG ORGANA(Ĉlan 20 stav 2 Zakona o osnovnim svojinsko - pravnim odnosima)Pravosnaţno rješenje nadleţnog organa kojim je nepokretnost vraćenaranijim vlasnicima predstavlja valjan osnov <strong>za</strong> sticanje prava svojine.Iz obrazloţenja:"Tuţioci su <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong>snovali na tvrdnji da je sporna nepokretnosteksproprisana njihovom djedu J. M., 1948. godine.Poljoprivredno zemljište koje je postalo društvena svojina primjenom,izmedju ostalog, i Osnovnog <strong>za</strong>kona o eksproprijaciji ("Sl. list FNRJ", br. 28/47)moglo se vratiti ranijim vlasnicima, odnosno njihovim pravnim sljedbenicima jedinopod uslovima i po postupku utvrdjenim Zakonom o vraćanju ranijim vlasnicimapoljoprivrednog zemljišta iz društvene svojine ("Sl. list RCG", br. 14/92).Tuţioci nijesu u skladu sa tim <strong>za</strong>konom podnosili <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> vraćanje spornenepokretnosti, već je ona pravosnaţnim rješenjem nadleţnog organa vraćenatuţenom i njegovom bratu. Stoga su oni, u smislu ĉlana 20 stav 2 Zakona oosnovama svojinsko pravnih odnosa, na osnovu odluke drţavnog organa stekli pravosvojine, pa su niţestepeni sudovi pravilno primijenili materijalno pravo kada suodluĉili na izloţeni naĉin.Bez ikakvog znaĉaja su <strong>za</strong> drugaĉije odluĉivanje navodi revizije kojima sedovodi u pitanje <strong>za</strong>konitost rješenja, br. 03-1180 od 24.12.1992. godine, jer sud nijeovlašćen u parniĉnom postupku ocjenjuje <strong>za</strong>konitost upravnih akata. Zakonitost togrješenja mogla se ispitivati jedino o pravnim ljekovima u upravnom postupku ituţbom u upravnom sporu u <strong>za</strong>konom propisanim rokovima."(Pre<strong>suda</strong> <strong>Vrhovnog</strong> <strong>suda</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Rev. br. 672/12 od 11.10.<strong>2012.</strong> godine)