You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>HEP</strong> I JAVNOSTJAVNA RASPRAVA OREKONSTRUKCIJI TE PLOMINDarko AlfirevMjesec dana za mišljenjeSudeći prema odzivu građana, predstavnika udrugaza zaštitu okoliša, lokalnih političara i predstavnikamedija te trajanju izlaganja i rasprave, javnaizlaganja pobudila su veliko zanimanje jav nostiU skladu s postupkom koji provodi Ministarstvo zaštiteokoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, uz koordinacijuUpravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije,od 19. <strong>listopad</strong>a do 18. studenog <strong>2011.</strong> trajejavna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš, zahtjevuza utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i tehničko-tehnološkomrješenju za zahvat “RekonstrukcijaTE Plomin - zamjena postojeće TE Plomin 1 u ciljumodernizacije i povećanja kapaciteta“.Svrha zahvata rekonstrukcije Termoelek -trane Plomin izgradnja je dugoročno sigurnog istabilnog izvora električne energije. Zamjenskiblok imat će snagu 500 MW na generatoru,umjesto postojećih 125 MW. Ovom rekonstrukcijomće umjesto današnjih 335 MW instaliranesnage, na lokaciji biti 710 MW. Ulazak u pogonzamjenskog bloka planiran je nakon izlaska izpogona TE Plomin 1.Cjelovita dokumentacija o kojoj se vodi javna raspravau pisanom je obliku dostupna javnosti u službenimprostorima Grada Labina, Općine Kršan i Istarske županijeu Puli, koja je cjelovitu Studiju utjecaja na okoliš(približno 1 500 stranica) objavila i na svojoj internetskojstranici.Javna izlaganja za zainteresiranu javnost OpćineKršan i Grada LabinaU skladu sa zakonskim postupkom, u okviru javnerasprave je izvođač Studije utjecaja na okoliš - Institutza energetiku i zaštitu okoliša, Ekonerg iz Zagreba, 27.i 28. <strong>listopad</strong>a o.g. održao dva javna izlaganja za zainteresiranujavnost lokalnih zajednica, na čijem se područjunalazi TE Plomin - Općine Kršan i Grada Labina.Zahvat, odnosno dokumente koji prate zahvat rekonstrukcijeTE Plomin, predstavio je dr.sc. Vladimir Jelavić- koordinator izrade Studije utjecaja na okoliš. Svrhuizlaganja i postupak javne rasprave predstavila jeLjiljana Dravec - voditeljica Odsjeka za zaštitu okolišaIstarske županije, a izlaganja su vodili čelnici lokalnihzajednica - načelnik Općine Kršan Valdi Runko igradonačelnik Grada Labina Tulio Demetlika, koji su ičlanovi Savjetodavnog stručnog povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstvaza ocjenu Studije utjecaja na okoliš. Za odgovorena pitanja nazočnih na raspolaganju su bili stručnjaciEkonerga i suradničkih tvrtki i institucija te predstavnici<strong>HEP</strong>-a, kao investitora, odnosno nositelja zahvata:mr.sc. Velimir Rajković - član Uprave za održivirazvoj i kvalitetu, Ljubica Cvenić - direktorica Sektoraza strategiju, planiranje investicija i korporativni razvojte članovi Tima za provedbu postupka Studije utjecajana okoliš.Zahtjevi lokalnog stanovništva i udrugaSudeći prema odzivu građana, predstavnika udruga zazaštitu okoliša, lokalnih političara i predstavnika medija(naime, dvorana u Plomin Luci bila je premala daprimi sve zainteresirane, a u Labinu je izlaganje umjestou gradskoj vijećnici, kako je bilo najavljeno, održanou kino dvorani), te s obzirom na trajanje izlaganjai rasprave od prosječno četiri sata - javna su izlaganjapobudila veliko zanimanje javnosti. Lokalno se stanovništvo(i vijećnici i obični građani) pretežito zalagalo zašto veće odštete, kroz povećanje propisane naknadeza korištenje prostora, fi nanciranje infrastrukturnihprojekata ili, čak, besplatno korištenje električne energije.S druge strane, predstavnici udruga (Zelena Istra,Zelena akcija, Akcija mladih, Pineta, Naša zemlja idruge), ustvrdili su da su Projekt i Studija utjecaja naokoliš upitni zbog nekoliko razloga: ugljen (bez obzirana tehnologiju) smatraju neprihvatljivim energentom,zalažu se za potpuno preuređenje TE Plomin za korištenjeplina, smatraju da Projekt nije u skladu sProgramom prostornog uređenja Republike Hrvatske iProstornim planom Istarske županije te da Studija nijedovoljno obradila utjecaj na zdravlje.Dostupne sve informacijeČinjenica je da se postupak ocjene zahvata ne bi mogaoni pokrenuti da ga mjerodavno Ministarstvo nijeocijenilo usklađenim s prostorno-planskim dokumentima.Iz svih energetskih pregleda i statistika jasno je,također, da će ugljen još dugo biti jedan od najvažnijihprimarnih izvora energije u Svijetu, Europi pa i našembližem okruženju. Što se tiče utjecaja na zdravlje, valjanaglasiti da će zrak u okolici TE Plomin i dalje biti prve,najbolje kategorije, jer će TEP C i TEP 2 zajedno emitiratijoš manje onečišćujućih tvari nego što danas emitirajuTEP 1 i TEP 2, i to: 54 posto manje SO 2 , 25 postomanje NO x i 13 posto manje čestica. Te su informacijeiznesene na javnim izlaganjima, a sažeto su u oblikunajčešćih pitanja i odgovora, između ostalog, najširojjavnosti dostupne i na internetskoj stranici <strong>HEP</strong>-a, kojaprati javnu raspravu o rekonstrukciji TE Plomin.O ovim i drugim pitanjima i temama, zainteresiranajavnost može svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe,do zaključenja javne rasprave, upisati u knjigu primjedbikoja se nalazi uz izloženu dokumentaciju ili pisanimnačinom dostaviti u Grad Labin i Općinu Kršan.Javna izlaganjapratili su brojnipredstavnicimedija4<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
ČOVJEK ČOVJEKUSJEĆANJE NA POGINULE BRANITELJE <strong>HEP</strong>-aPočast poginulima za DomovinuPribližavanjem studenog, mjeseca kada se Hrvatska stugom prisjeća tragedije Vukovara, ali i ostalih gradovai područja Lijepe naše stradalih u Domovinskomratu, odaje se počast poginulima. Dva desetljeća odhrvatske samostalnosti i jednako toliko godina od najvećihrazaranja naše Domovine, a u prigodi blagdanaSvih svetih i Dušnog dana, polaže se cvijeće i palesvijeće na grobovima i uz spomen obilježja naših kolega- elektroprivrednika.OsijekU Osijeku su 28. <strong>listopad</strong>a, odavanje počasti za svepoginule branitelje - zaposlenike Hrvatske elektroprivredes područja koje je nekad pokrivala ElektroslavonijaOsijek, ispred spomenika kod njene poslovnezgrade, organizirali i predvodili predstavniciRegionalnog odbora istočne Hrvatske UHB <strong>HEP</strong>-a, načelu s predsjednikom Odbora Darkom Mikulićem. Uzbranitelje, ovom su tradicionalnom znaku nezaboravapoginulih suboraca, kolega i prijatelja, nazočili direktorElektroslavonije Osijek <strong>HEP</strong> Operatora distribucijskogsustava Viktor Klarić i direktor Prijenosnog područjaOsijek <strong>HEP</strong> Operatora prijenosnog sustava NikolaJaman.D. KarnašBranitelji ROIH-a su, u prigodi blagdana Svih svetih i Dušnog dana, ispred spomenikakod poslovne zgrade Elektroslavonije u Osijeku, položili vijenac i zapalili svijeću, kaoznak nezaborava poginulih suboraca, kolega i prijateljaRijekaIstog dana odana je počast poginulimhrvatskim braniteljimaiz Elektroprimorja.Predstavnici Podružnice ElektroprimorjeRegionalnog odborazapadne Hrvatske UHB <strong>HEP</strong>-a,uz spomen obilježje podignutou krugu poslovne zgradeElektroprimorja, položili su cvijećei zapalili svijeće za dušepo ginulih hrvatskih branitelja izElektroprimorja Dejana Lukića(1969.-1993.) i Milana Katalinića(1968.-1995.).Molitvom, paljenjem svijeća ipolaganjem cvijeća, počast poginulimbraniteljima odana je ina groblju Kozala u Rijeci, gdjepočiva pokojni Dejan Lukić te nagroblju u Senju, gdje je posljednjepočivalište pokojnog MilanaKatalinića.I. TomićZa poginulehrvatskebranitelje izElektroprimorjaDejana Lukića iMilanaKatalinića,cvijeće i plamsvijeće u kruguposlovne zgradeElektroprimorjau Rijeci i……uz njihovaposljednjapočivališta6<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
ZagrebI ove se godine, 26. <strong>listopad</strong>a - u povodu blagdanaSvih svetih i Dušnog dana odala počast poginulimbraniteljima <strong>HEP</strong>-a, uz spomen obilježje ispred središnjice<strong>HEP</strong>-a.Okupljenim braniteljima i zaposlenicima <strong>HEP</strong>-a obratiose predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Hrvatskeelektroprivrede Ivica Kopf, izrazivši zadovoljstvo zbogdodatnog uređenja spomen obilježja, rekavši:- Zahvaljujem Upravi <strong>HEP</strong>-a što je uređenjem spomen--obilježja pokazala da je braniteljska žrtva u temeljimaHrvatske elektroprivrede.Prigodnim riječima obratio se i predsjednik Uprave<strong>HEP</strong>-a Leo Begović:- Uz osjećaje dubokog poštovanja prema svim našimbraniteljima, velika mi je čast obratiti vam se u ovojprigodi. Ove godine obilježavamo i 20 godina od prvihbraniteljskih žrtava i upravo smo dostojnim uređenjemspomen-obilježja željeli poručiti kako je uspomena nanaše kolege još uvijek živa. Jednako ćemo napraviti sasvim braniteljskim obilježjima u <strong>HEP</strong>-u. Uprava <strong>HEP</strong>-a idosad je podupirala aktivnosti braniteljskih udruga iz<strong>HEP</strong>-a i tako će nastaviti.Nakon prigodnih riječi, predsjednik UHB <strong>HEP</strong>-a I. Kopfi predsjednik Uprave <strong>HEP</strong>-a L. Begović položili su cvijećei zapalili svijeću uz spomen-obilježje.T. ŠnidarićPredsjednik Uprave <strong>HEP</strong>-a Leo Begovići predsjednik UHB <strong>HEP</strong>-a Ivica Kopf,kao i svi nazočni, u šutnji su odalipočast poginulim kolegamaUREĐENO SPOMEN OBILJEŽJE POGINULIMBRANITELJIMA <strong>HEP</strong>-aPoziv stazehrvatskihjunakaU tjednu uoči blagdana Svih svetih, spomenikpoginulim hrvatskim braniteljima dočekao jezaposlenike u sjedištu <strong>HEP</strong>-a u drukčijemokružju.Kao da je željan češćih izravnih susreta, pokazaoje oko sebe novo brižno uređeno zeleniloi uredni travnjak, koji po sredini presijeca stazahrvatskih junaka. Doimlje se kao da nas onisimbolično pozivaju zastati, poći tom stazom,prići bliže…možda upravo svakim dolaskomna posao?Pa zastanimo, pogledajmo u crnom mramoruuklesanu poruku, zamislimo se i sjetimo našihkolega - branitelja, pa i ako ih nismo osobnopoznavali. Oni su otišli s ovoga svijeta pogibijomu ratu za Domovinu, zbog Domovine su napustilii u tugu zavili svoje najdraže. Nova stazahrvatskih junaka mami nas da zapalimo svijećuneugasla plama, za svjetlost njihovih duša.Blagdan Svih svetih, dan je svečanog susretaživih i mrtvih, dan kada je moguće u čudushvatiti da su mnogi mrtvi živi, a mnogi živimrtvi. Naši poginuli kolege žive kroz svoju žrtvu,oko koje smo podignuli spomen obilježje.Stoga, pri dolasku i odlasku s posla, pozdravimoih katkad, jer su oni svoj posao odradili zanas!T. ŠnidarićDARIVANJE KRVI U OSJEČKOM <strong>HEP</strong>-uPet vrijednihjubilaracaAktiv osječkog ogranka dobrovoljnih davatelja krviHrvatske elektroprivrede, u suradnji s Gradskim odboromCrvenog križa i Zavodom za transfuzijsku medicinuKliničko bolničkog centra Osijek, organizirao je19. <strong>listopad</strong>a o.g. akciju darivanja krvi. Toga dana uprostorijama Elektroslavonije Osijek na Zelenom polju,u akciji je bilo čak pet jubilarnih darivatelja. Po 40. putkrv su darivali Stjepan Baćani, Kristijan Buhin i ŽeljkoGerovac, 30. put Damir Bošnjak i 10. put DarioMaroši.Od ukupno 42 zaposlenika koji su željeli darovati krvpotrebnima, njih 38 je bilo za to zdravstveno spremno.Iz osječkog dijela <strong>HEP</strong>-a, u <strong>listopad</strong>skoj akciji krv sudarivali: Darko Žnidarec, Bruno Wolf, Kristijan Turk,Jozo Tonkovac, Dominik Tojčić, Oto Štajnbrikner, DarkoStuburić, Josip Sabo, Petar Radić, Vedran Potkoč, ŽeljkoPetričić, Darko Perošević, Tomislav Novotni, MirkoMilanović, Dario Maroši, Mate Marov, KrunoslavMaligec, Nedjeljko Ljubas, Željko Lukačević, TomislavLauš, Željko Končar, Krešimir Klaić, Petar Junušić,Slobodan Janković, Josip Jakić, Darko Hirnštajn, ŽeljkoGerovac, Bruno Galić, Dražen Frei, Pavle Filko, IvicaFarkaš, Ivica Dominović, Stevan Dajč, Ivica Bošnjak,Kristijan Buhin, Damir Bošnjak, Petar Bašić i StjepanBaćani.D. KarnašProvjera zdravstvenog stanja prijedarivanja krvi<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 7
ZNANOSTOBILJEŽAVANJE ZNANSTVENOG RADA AKADEMIKÂ S PODRUČJAOSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U POVODU 150. OBLJETNICE HAZU-aDenis KarnašAkademik Božo Udovičić:Nastojim biti!…bez rada nemauspjeha, a bez redanema rada…U povodu obilježavanja 150. godišnjice Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti, 21. <strong>listopad</strong>a o.g. u prostoruElektrotehničkog fakulteta u Osijeku održana jesvečana akademija posvećena akademiku BožiUdovičiću. Riječ je o samo jednoj od brojnih svečanostikojima se obilježava znanstveni rad akademikâ spodručja Osječko-baranjske županije, kako je na početkuakademije naglasila akademkinja Vlasta Piližota- voditeljica Zavoda za znanstveni i umjetnički radHAZU u Osijeku. I doista je velik njihov broj, od utemeljiteljaHAZU-a Josipa Juraja Strossmayera, preko tripredsjednika: Tade Smičiklasa, Gavre Manojlovića iTome Matića, nobelovaca Vladimira Preloga i LavoslavaRužičke, do 27 redovitih, tri dopisna i tri člana-suradnikau Osijeku.Uz brojne uglednike, akademiji su nazočili i akade -mik Hrvoje Babić, rektorica Sveučilišta u Osijekuprof.dr.sc. Gordana Kralik, ravnatelj Energetskog instituta“Hrvoje Požar“ dr.sc. Goran Granić i dogradonačelnikOsijeka Ivan Vrdoljak.Život i radDekan ETF-a u Osijeku, prof.dr.sc. Radoslav Galić, govorećio životu akademika B. Udovičića, spomenuo jeda je rođen u Rašeljkama kraj Tomislavgrada, osnovnuškolu završio je u Jakšiću pokraj Požege te potom poznatupožešku gimnaziju.- Ono što je nama zanimljivo jest da je započeo predavatina našem Fakultetu 1980., da je umirovljen1998., godinu dana nakon što je postao redovitimčlanom HAZU-a. Njegova veličina prepoznaje se i utomu što je zasnovao radni odnos s našim Fakultetom2000. i tako s velike mirovine prešao na malu plaću.Time je pokazao danas rijetku vrlinu. Njegovim dolaskomna Elektrotehnički fakultet, mi smo započelistvarati novi znanstveni kadar te ostvarili vrijedne pomakeu poslijediplomskom studiju na području energetike.B. Udovičić je prvi sagledao ekološku ulogu uenergetici te je naglašavao da energetski razvoj morabiti i ekološki razvoj. Porukom da bez rada nemauspjeha, a bez reda nema rada, svima nam je odredioputokaz. Doprinos akademika B. Udovičića razvojuETF-a u Osijeku je veliki, ocijenio je R. Galić.Pisana djelaZnanstveni rad akademika B. Udovičića najbolje semože prosuđivati kroz njegova pisana djela. Zato jeposebnu pozornost tomu posvetio doajen hrvatskeelektroenergetike iz prijenosnog dijela osječkog <strong>HEP</strong>-a,a sada aktivni umirovljenik, Marijan Kalea.- Akademik Udovičić objavio je ukupno 260 radova te18 knjiga, od kojih je jedna prevedena i na engleskijezik. Kao koautor sudjelovao je u sedam publikacijate održao 15 pozivnih predavanja na međunarodnimi 40 na domaćim skupovima. Tim radovima postigaoje visok znanstveno-stručni ugled na područjima složeneenergetike i elektroenergetskih sustava. Kaoprvi suradnik i nasljednik akademika Hrvoja Požara,suosnivač je Zagrebačke energetske škole, poznate usvijetu.Akademik Udovičić tematski je obrađivao razvoj i primjenumetoda koje se odnose na analizu okolnosti uelektroenergetskom sustavu. Kao prvo, aproksimacijudnevnog dijagrama trajanja opterećenja elektroenergetskogsustava pomoću jednog, dva ili tri pravca;Svečanost posvećena akademiku BožiUdovičiću u prigodi 150. obljetnice HAZU-a,jedna je u nizu kojima se obilježavaznanstveni rad akademikâ s područjaOsječko-baranjske županije8<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
STRUKARAZVOJ ELEKTROENERGETIKE U HRVATSKOJ -ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP U POVODUOBILJEŽAVANJA 150. GODIŠNJICE HAZU-aDenis KarnašOd Fukushime, preko interkonekcija,obnovljivih izvora do uzemljivačaU danu obilježavanja 150. godišnjice Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti u Osijeku, nakon akademijeposvećene akademiku Boži Udovičiću, naElektrotehničkom fakultetu u Osijeku je u drugomdijelu tog 21. <strong>listopad</strong>a o.g. održan znanstveno-stručniskup o razvoju elektroenergetike u Hrvatskoj.Među pozvanim predavanjima, najviše pozornosti privukloje ono prof. dr. sc. Zdenka Šimića s Fakultetaelektrotehnike i računarstva u Zagrebu, s nazivom“Rizik od korištenja nuklearne energije u svijetu iHrvatskoj nakon Fukushime“. Tom je prigodom rečenoda nuklearna energija predstavlja primjer malogrizika za koji postoji određeno iskustvo, a mogu bitiljudski, materijalni i okolišni. Edukacija, komunikacija ipristup ukupnom riziku mogu osigurati podlogu zaupravljanje njime, tako da to maksimizira dobrobitdruštva, a ne da podilazi predrasudama i izaziva povećanetroškove i stvarni rizik.“CHP i CCHP danas“ bila je tema koju je izložioprof.dr.sc. Marinko Stojkov sa Strojarskog fakulteta uSlavonskom Brodu. Uz CHP, koje označava kombiniranogrijanje i proizvodnju električne energije kao kogeneraciju,Europska unija sve više promiče i CCHP -kombinirano hlađenje, grijanje i proizvodnju električneenergije - trigeneraciju. Današnji udjel energije dobivenena taj način u EU-u je devet posto, a cilj je da setaj postotak udvostruči do 2020. godine, što će seodnositi i na Hrvatsku kao članicu EU-a.Iz radova stručnjaka <strong>HEP</strong>-aNa ovom skupu obrađeno je 20 tema, a za čitatelje<strong>HEP</strong> Vjesnika ćemo izdvojiti nekoliko radova u kojimasu aktivno sudjelovali stručnjaci <strong>HEP</strong>-a.Ponajprije izdvajamo rad s temom “Utvrđivanje razmijenjeneelektrične energije interkonekcijskim vodom“koju je izlagao Željko Modrić iz Prijenosnog područja(PrP) Osijek <strong>HEP</strong> Operatora prijenosnog sustava(<strong>HEP</strong> OPS). U radu su sudjelovali mr.sc. Zoran Kovač izPrP-a Osijek i prof. dr. sc. Damir Šljivac s ETF-a uOsijeku, koji je bio i moderator skupa.Naglašeno je da je pouzdano vođenje svog elektroenergetskogsustava, uz što manje troškove - temeljnizadatak svakog operatora prijenosnog sustava.Europska komisija je donijela Uredbu, kojom su defi -nirana načela obračuna i kompenzacije troškovaOPS-a, nastalih tranzitom za potrebe treće strane.Upozoreno je da zbog nesavršenosti primijenjenihmjerila, nedostatnosti propisa koji utvrđuju izvedbumjernog sloga i neobvezujuće primjene ispravakanjegove sustavne pogreške, uz nedefi niran postupakutvrđivanja gubitaka voda - za pojedini OPS predviđenanaknada za tranzit neće pokrivati posljedicenedovoljno točno utvrđene vrijednosti razmijenjeneenergije. Stoga bi OPS-ovi trebali biti jako zainteresiraniza što točnije utvrđivanje razmijenjene električneenergije.U znanstvenom dijelu skupa Dalibor Veseli iz ElektreKriž <strong>HEP</strong> Operatora distribucijskog sustava je predstaviorad “Svjetlovodne komunikacije na elektroenergetskim vodovima“, izrađen u suradnji sprof.dr.sc. Zoranom Bausom s ETF-a Osijek i DaliboromPurkovićem. Između ostaloga, zanimljiv dio izlaganjaodnosio se na kapacitet svjetlovodnih veza po energetskimvodovima, koji značajno premašuju internepotrebe elektroprivrednih tvrtki, što znači da bi sevišak kapaciteta mogao iznajmljivati telekomunikacijskimtvrtkama.Taj dio skupa je u ime <strong>HEP</strong>-a zaključio Igor Provčiiz PrP-a Osijek, koji je u suradnji s profesorimaD. Šljivcem i M. Stojkovim govorio o temi “Višekriterijskiodabir lokacije vjetroelektrane primjenomAHP me tode“. Naglasivši da je proizvodnja električneenergije iz vjetra tehnologija s najvećom godišnjomstopom porasta od 20 posto, poručili su da je analitičko-hijerarhijskiproces (AHP) važan za analize ipotporu u odlučivanju o izboru lokacije vjetroelektrane,na koji utječu vjetropotencijal, buka, priključak naelektro energetski sustav, vizualni izgled i utjecaj naokoliš.U stručnom dijelu skupa također je bilo nekolikorado va koje su pripremili stručnjaci iz <strong>HEP</strong>-a. “Analizumogućnosti priključenja male elektrane RES-Bioenergijana distribucijsku mrežu programskim paketomEasyPower“ ponudili su Darko Duktaj i AlenDejanović iz Elektre Vinkovci <strong>HEP</strong> Operatora distribucijskogsu stava. A. Dejanović je, uz Matiju Babića iMartina Tomaševića bio dio tima Elektre Vinkovci kojije izlagao o temi “Mjerenje kvalitete električneenergije OIE na području <strong>HEP</strong> ODS Elektre Vinkovci“.O “Počet ku razvoja 20 kV distribucijske mreže gradaOsijeka u <strong>2011.</strong> godini“ izlagao je Damir Crnković izElektroslavonija Osijek, dok je temu “Održavanjeuzem ljivača VN TS u skladu s - Pravilnikom o tehničkimzahtjevima za elektroenergetska postrojenjanazivnog izmjeničnog napona iznad 1 kV“ pripremili:Ivan Tolić i Vedran Angebrandt iz PrP-a Osijek iprof.dr.sc. Zoran Baus a osječkog ETF-a.Najviše pozornosti međupozvanim predavanjimaprivuklo je onoprof. dr. sc. Zdenka Šimićasa zagrebačkog FER-a oriziku korištenja nuklearneenergije u svijetu i Hrvatskojnakon Fukushime“Utvrđivanje razmijenjeneelektrične energijeinterkonekcijskim vodom“bila je tema koju je izlagaoŽeljko Modrić iz PrP-a Osijek<strong>HEP</strong> OPS-a, a obrađena je usuradnji s mr.sc. ZoranomKovačem iz PrP-a Osijek iprof. dr. sc. Damirom Šljivcems osječkog ETF-aDalibor Veseli iz Elektre Križ<strong>HEP</strong> ODS-a, izlagao je o temi“Svjetlovodne komunikacijena elektroenergetskimvodovima“ obrađenoj usuradnji s prof.dr.sc. ZoranomBausom s ETF-a Osijek iDaliborom PurkovićemIgor Provči iz PrP-a Osijekje u suradnji s profesorimaD. Šljivcem i M. Stojkovimgovorio o temi “Višekriterijskiodabir lokacije vjetroelektraneprimjenom AHP metode“10<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
PROJEKTICONCERTO SOLUTION - ISTRAŽIVAČKI PROJEKT<strong>HEP</strong> OIE-a: IZGRADNJA SOLARNE ELEKTRANESNAGE 500 kW NA HVARUAna GamilecVlastita i iskustva partnera -najbolja škola<strong>HEP</strong> OIE prvi put sudjeluje u međunarodnomProjektu, koji se financira sredstvima europskihfondova, a iznimno je vrijedan i zbog njegove dodanevrijednosti - osposobljavanja i obuke stručnogkadra u poslovima vođenja europskih projekataKrajem 2009. godine <strong>HEP</strong> Obnovljivi izvori ener gijed.o.o. uključili su se u CONCERTO-energetski programEuropske komisije, fi nanciran iz Sedmog okvirnog programaza istraživanje i razvoj Europske unije (FP7).Premda u <strong>HEP</strong> Vjesniku pratimo provedbu projektaCONCERTO Solution, ukratko podsjetimo da je FP7 fi -nancijski instrument kojim EU fi nancira istraživanje irazvoj u Europi i drugim dijelovima svijeta. To je najvećiprogram EU-a s proračunom većim od 50 milijardaeura za sedmogodišnje razdoblje - od 2007. do2013. godine. Kao Program, koji je namijenjen ostvarivanjunajširih ciljeva politike istraživanja i tehnološkograzvoja EU-a, FP7 se dijeli u četiri kategorije: suradnja,ideje, ljudi, kapaciteti. Više od polovice ukupnihsredstava u proračunu FP7 predviđeno je za desettematskih područja u okviru specifi čnog programaSuradnja: zdravstvo, hrana, informacijska i komunikacijskatehnologija, nanotehnologije, energija, okoliš(uključuje i klimatske promjene), promet, društvenoekonomskei humanističke znanosti, sigurnost te svemiri prostor.Cilj projekta CONCERTO Solution je demonstracija mogućnostipostizanja energetske samoodrživosti i tomjerama energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivihizvora energije.Nova znanja za <strong>HEP</strong> OIE-a na području inovacija inovih tehnologijaNaglasimo da <strong>HEP</strong> Obnovljivi izvori energije (<strong>HEP</strong> OIE)sudjeluju u Projektu kao jedan od 17 partnera, kojiukupno čine konzorcij sastavljen od četiri uključenelokalne zajednice: Cernier (Švicarska), Hartberg(Austrija), Hvar (Hrvatska) i Lapua (Finska) te lokalnezajednice promatrača Preddvor (Slovenija). Predviđenoukupno trajanje Projekta je pet godina, a očekivaneaktivnosti u Hrvatskoj odnose se, između ostalog, napostizanje energetske neovisnosti otoka Hvara i toiskorištavanjem dostupnih resursa obnovljivih izvoraenergije te poboljšanjem energetske učinkovitosti.<strong>HEP</strong> OIE u tom Projektu sudjeluje na području primjeneSunčeve energije te se njegov glavni doprinosostvaruje kroz istraživački Projekt izgradnje solarneelektrane, snage 500 kW. Riječ je o probnom (pilot)projektu, kojim će se u karakterističnim uvjetima analiziratirazličite tehnologije primjene Sunčeve energijeu proizvodnji električne energije, kako bi se u različitimuvjetima proučila njihova primjenljivost. Osimstjecanja znanja na području inovacija i novih tehnologijaprimjerom vlastitog Projekta, sudjelovanjem umeđunarodnom Projektu <strong>HEP</strong> OIE je u prigodi učiti i iziskustava partnera na ostalim projektima, odnosno naprimjeru projekata prijavljenih regija u konzorciju.Naposlijetku, ostvarenje projekta CONCERTO Solutionomogućuje kvalitetnije pozicioniranje <strong>HEP</strong>-a na europskomtržištu te dodjelu 50 posto bespovratnih investicijskihsredstava.RADIONICA NA HVARURevizija troškova prijavljenih za prvu godinuProjekta na HvaruS obzirom na to da ostvarenje Projekta fi nancijski podupireEU, Europska komisija provodi fi nancijsku i tehničkureviziju sufi nanciranih projekata. Tim povodom,a temeljem odluke Europske komisije donesene početkomsrpnja o.g., njeni revizori - Luis GallegoRodriguez i Maximilliano Rodriguez Sanchez izDirectorate-General MOVE i Directorate-General ENER-asu 4. i 5. <strong>listopad</strong>a o.g. proveli fi nancijsku reviziju troškovaprijavljenih za prvu godinu provedbe projektaCONCERTO Solution, Projekta na Hvaru. Najviše pozornostiposvetili su provjeri ispravnosti i vjerodostojnostimetodologije korištene za izračun troškova satnica,koje se fi nanciraju iz sudjelovanja u Projektu. Osimčlanova <strong>HEP</strong> OIE tima, u reviziji su sudjelovale i kolegeiz Sektora kontrolinga, Sektora fi nancija i Sektoraza upravljanje ljudskim potencijalima <strong>HEP</strong>-a d.d. tekoordinator Projekta u Hrvatskoj - Andreas Helbl iziC clean energy solutions. Revizori su, osim zaključakarevizije, uputili i savjete i preporuke za daljnjeuspješno vođenje fi nancijske evidencije troškovaProjekta.Kako je za <strong>HEP</strong> OIE to prvi međunarodni projekt, kojise fi nancira sredstvima europskih fondova, Projekt jeiznimno vrijedan i zbog njegove dodane vrijednosti -osposobljavanja i obuke stručnog kadra u poslovimavođenja europskih projekata. Takvo iskustvo bit ćeosobito korisno nakon ulaska Hrvatske u EU, kada seočekuje otvaranje novih i većih mogućnosti sudjelovanjau europskim modelima sufi nanciranja.Osim izgradnje solarne elektrane, u kojoj će zajednički sudjelovati <strong>HEP</strong> OIE i Končar OI, Projekt na Hvaruobuhvaća i brojne druge aktivnosti, čija će primjena utjecati na uspostavu energetske samoodrživosti Otoka.U suradnji s domaćim poduzetnicima, lokalnim stanovništvom te samoupravom i javnim poduzećima,također se planira i izgradnja bioplinskog postrojenja za proizvodnju električne, toplinske i rashladne energijete visokokvalitetnog i certifi ciranog komposta, ostvarenje mjera energetske učinkovitosti u javnim i privatnimzgradama i implementacija skladišta električne energije korištenjem komprimiranog zraka.Radionicu, koja je održana 20. i 21. <strong>listopad</strong>a o.g. u općinama Stari Grad i Hvar, organizirala je Splitskodalmatinskažupanija, uz pomoć partnera iC artprojekt i <strong>HEP</strong> OIE-a, a bili su pozvani svi zainteresirani. Cilj jebio upoznati lokalno stanovništvo, poduzetnike i javna poduzeća s mogućnostima i prednostima angažmanau CONCERTO Solution projektu, odnosno korištenja nepovratne fi nancijske potpore EU-a u aktivnostima kojepromoviraju uštedu u potrošnji električne i toplinske energije te primjenu obnovljivih izvora energije.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 11
POSLOVNA PRAKSASASTANAK KOLEGIJA DIREKTORA I UPRAVE<strong>HEP</strong> OPERATORA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAĐurđa SušecRaznovrsnost velikog sustavaRedovitim okupljanjemnajodgovornijih ljudi<strong>HEP</strong> Operatora distribucijskogsustava, osimuspostavljene dobrekomunikacije te upoznavanja21 direktoraDP-a s najvažnijimposlovnim događajimai, s tim u svezi, obvezamai zadaćama svakogaod njih, uspostavljenje koristan modelupoznavanja s raznovrsnimiskustvima izprakse - od 2009. dokraja ove godine ukupnosu obrađene 24teme, iz svih distribucijskihpodručjaUz uobičajene poslovne teme dnevnog reda redovnihsastanaka Kolegija direktora 21 distribucijskog područjas Upravom <strong>HEP</strong> Operatora distribucijskog sustava, nazadnjem sastanku održanom 21. <strong>listopad</strong>a o.g. u prostoru<strong>HEP</strong> NOC-a u Velikoj, prvi put je načelom redovitostiobuhvaćena i analiza aktivnosti o uspostavi sustavaupravljanja okolišem, prema normi ISO 14001.Do kraja ove godine planira se provedba pripremnihaktivnosti za uvođenje sustava zaštite okoliša premaISO normi distribucijskih područja (DP): Pula, Rijeka,Gospić, Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Virovitica, ali ipočetak pripreme ostalih DP-a. Cilj je da do kraja2012. godine taj sustav bude uveden u svim DP-imai sjedištu Društva, odnosno <strong>HEP</strong> ODS certifi ciran premaISO normi 140001. Tako je izvijestio Mišo Jurković,direktor <strong>HEP</strong> ODS-a, izlažući temu o posebnim aktivnostimai obvezama.Nove odredbe o elektromagnetskim poljima namećuzahtjevne obveze i značajne troškoveMeđu novim propisima izdvojio je Pravilnik o zaštiti odelektromagnetskih polja, koji je na snazi od 29. kolovozao.g. Premda su, u odnosu na Pravilnik iz 2003.,granične vrijednosti elektromagnetskih polja i kriterijza značajni izvor ostali nepromijenjeni, redefi nirano jepodručje povećane osjetljivosti. U svakom slučaju, primjenaodredbi tog Pravilnika za <strong>HEP</strong> ODS znači novezahtjevne obveze i značajne troškove.Među ostalim aktivnostima, M. Jurković se ponajprijeosvrnuo na tzv. Treći paket energetskih propisa EU-a,ponovno naglasivši važnost primjedbi <strong>HEP</strong>-a u svezi susklađivanjem hrvatske elektroenergetske regulatives europskom i, ponajprije, donošenje novog Zakona otržištu električne energije i provedbenih propisa.Sukladno zakonskoj obvezi, direktore je upozorio daako nisu zbrinuli cjelokupnu opremu koja sadrži PCB- to učine što prije te najavio donošenje novih pravilai mjera sigurnosti pri radu na elektrodistribucijskimpostrojenjima, kao i novog pravilnika o održavanju.Što se tiče neovlaštene potrošnje električne energije,imenovan je tim koji će analizirati Izvješće o provedeniminternim revizijama, s ciljem ujednačavanja iunaprjeđenja primjene pravila pri njenu otkrivanju.M. Jurković je izvijestio o tipskim ugovorima o korištenjumreže, kao i onima za priključenje elektrana nadistribucijsku mrežu, za što treba defi nirati postupak,te izradi analize stanja mjernih mjesta na sučelju selektranama <strong>HEP</strong>-a i vlastite potrošnje u zajedničkimobjektima OPS-a i ODS-a.Veliki broj kapitalnih ulaganja, unatoč mukotrpnimpostupcima javnih nadmetanjaU odnosu na isto razdoblje prošle godine, nenaplaćenostprihoda od isporučene električne energije kupcimaje povećana, odnosno jedan dan vezivanja je više(35) u odnosu na dane vezivanje na kraju 2010.Naplata po pojedinom DP-u prati se tjedno, a boljirezultati posljedica su primjene Plana mjera za poboljšanjenaplate, odnosno povećanog angažmana, rekaoje M. Jurković te pozvao direktore, osobito onih DP-ačiji su rezultatu niži od prosjeka Društva, da naplatiposvete najveću moguću pozornost.Na kraju obrazlaganja aktivnosti i obveza M. Jurkovićje komentirao ostvarenje Gospodarskog i Plana investicijaza <strong>2011.</strong> godinu, govoreći o uštedama i prekoračenjupojedinih karakterističnih troškova u pojedinimDP-ima. U dijelu kapitalnih ulaganja pohvalio je svojesuradnike za ostvarene rezultate, jer je unatoč mukotrpnihpostupaka javnog nadmetanja (do 17. <strong>listopad</strong>ačak više od 25 u ovoj godini) izgrađen veliki broj kapitalnihobjekata. Izdvojio je pojedine DP-e u kojimatreba ubrzati ostvarenje investicijskih planova, s timda će se do kraja godine provoditi tjedna koordinacijas izvođačima radova i nadzorom, uz redovno izvješći-Najodgovorniji ljudi <strong>HEP</strong> Operatora distribucijskog sustava uoči sastanka,ovoga puta u <strong>HEP</strong> Nastavno obrazovnom centru u Velikoj12<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
S LICA MJESTAHE SENJ I HE SKLOPEIvica TomićKada postrojenjapotpuno utihnu…Rokovi za ponovnooživljavanje postrojenja,nakon potpune obustavenjihova rada, zaHE Senj su važniji negokod drugih elektrana, nesamo radi proizvodnjeelektrične energije zasustav, a osobito za gradSenj, nego radi pitkevode za grad Senj, cijelopodvelebitsko Primorjete otoke Rab i Pag, čijise vodoopskrbni sustavinapajaju iz hidroenergetskogsustava SenjCentriranje rotorana AG 2, završniradovi koje izvodezaposleniciMG ServisaNajodgovorniji ljudi HE Senj, koji su koordinirali sve poslove vezaneuz remont (s lijeva na desno): Neven Mudrovčić, Milan Rončević,Zdenko Rešetar, Milan Prpić, Igor Tomljanović, Luka Tićak - direktor,Jure Bogdanić, Dario Škrgatić - rukovoditelj Pogona GrabovaObnovarasklopišta220 kV uHE SenjNovi kabel izrasklopišta na ovommjestu se spaja spostrojenjima ustrojarniciIvica Štokić - rukovoditelj PogonaLika i direktor HE Senj Luka Tićaku obilasku i pregledu obavljenihremontnih poslova u HE Sklope14<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Potpuna obustavarada iskorištenaje za pražnjenjei sanacijuakumulacijeGusić PoljeRadi opsežnih radova u strojarnici i rasklopnom postrojenju,tijekom remonta od 1. do 21. <strong>listopad</strong>a o.g.u HE Senj i HE Sklope rad postrojenja u potpunosti jebio obustavljen - zavladala je tišina.U spomenutom razdoblju potpune obustave, nabrojatćemo što je sve obavljeno u HE Senj: revizija rasklopnogpostrojenja 110 kV i 220 kV, popravak 110 kVkabela generatora br. 3, zamjena 220 kV kabela nageneratoru broj 1, dijagnostička ispitivanja transformatora,ispitivanje i prilagodba numeričkih zaštita, revizija10,5 kV postrojenja u Grabovi, revizija mrežnogtransformatora 150 MVA, revizija monitoringa uHE Senj, dijagnostička ispitivanja VN prekidača, dijagnostičkaispitivanja generatora, revizija kuglastogzatvarača broj 2, dobava i ugradnja crpki rashladnevode, revizija cjevovoda i ventila rashladne u HE Senj,strojarsko ispitivanje agregata… Dakako i završni radovipri potpunoj obustavi rada, uz koordinaciju svihradova u Lici vezanih za zatvaranje i otvaranje zatvaračakod dopune tunela vodom.Istodobno su obavljene i brojne revizije na postrojenjimaHE Sklope. Najvažniji poslovi su bili: revizija ventilarashladne vode, revizija turbinske regulacije i uzbudegeneratora, ispitivanje numeričke zaštite agregata,revizija turbine te revizija 110 kV prekidača na rasklopnompostrojenju HE Sklope. Ispražnjena je i akumulacijaGusić Polje te obavljeno čišćenje dna od mulja isanacija ponora. Sanirani su i Karlov kanal Vivoze -Gornja Švica te vodotok HE Sklope - Selište, kao itlačni tunel HE Sklope.Riječ je o iznimno opsežnim i visokostručnim radovimana kojima je, osim rukovoditelja, inženjera i radnikaHE Senj, angažiran veliki broj specijalističkih tvrtki,za koje je trebala duga i temeljita priprema. Najvažnijiizvođači remontnih radova u HE Senj bili su: ABB Zagreb,Končar KET Zagreb, Kabel servis Zagreb, AlstomHrvatska Karlovac, MG Servis Karlovac, ElektrokovinaAdria Split, Energoremont Karlovac, Radošević d.o.o.Zagreb, Tekum Zagreb, Končar Montažni inženjeringZagreb, Teleenerg Zagreb, Marting Zagreb, Brodarskiinstitut Zagreb, Končar Institut Zagreb…Odgovornost za opskrbu i pitkom vodomPopis tako velikog broja tvrtki, koje su bile angažiranetijekom remonta HE Senj, svjedoči o opsegu posla, zakoji je prethodno trebalo pripremiti cjelokupnu dokumentaciju,odabrati izvođače nakon provedenih javnihnatječaja, a nakon toga i koordinirati njihov rad sa štomanje praznog hoda i završetka poslova u planiranimrokovima. Važnost ostvarenja planiranih rokova za ponovnooživljavanje postrojenja je u HE Senj izraženijanego drugdje, ne samo radi proizvodnje električneenergije za sustav, a osobito za grad Senj, nego radipitke vode za grad Senj, cijelo podvelebitsko Primorjete otoke Rab i Pag. Naime, vodoopskrbni sustavi spomenutihpodručja napajaju se iz hidroenergetskogsustava Senj.Kao i uvijek, i ove je godine za sve poslove bila potrebnadobra koordinacija rada s Hrvatskim vodama,tvrtkama za vodoopskrbu, Elektrolikom i Prijenosnimpodručjem Rijeka. Bez obzira na uspješno obavljenepripreme i posao tijekom potpune obustave rada postrojenjaHE Senj, pojavili su se problemi u vodoopskrbi,jer je tada voda bila lošije kvalitete, promijenjeneboje i mirisa. Nezadovoljni predstavnici vodovoda negodovalisu i mjerodavnima u HE Senj upućivali primjedbe.O tomu nam je direktor HE Senj Luka Tićakrekao:- Voda ne može biti jednako kvalitetna dok je protočna,odnosno kada rade agregati HE Senj i kada oni tritjedna stoje te se tunel Gusić Polje-Hrmotine dopunjava.To je, inače, veliki problem za HE Senj zbog kojegse godinama, sve do posljednjih nekoliko, nije moglodovoljno ulagati u njegova postrojenja. Naime, vodovodikod svih obustava rada HE Senj izražavaju svojenezadovoljstvo radi nestanka i smanjene kvalitete pitkevode tijekom pregleda tunela, sanacije tunelaGusić Polje-Hrmotine ili radova u postrojenju, kadaelektrana nije u pogonu i nema protočnosti vode.Problem je sve izraženiji zbog višegodišnjeg odgađanjanjegova rješavanja, ali sada je postrojenje na izdisajui u tijeku je realizacija nužnog desetogodišnjegplana revitalizacije. Grad Senj je turistički grad, kao icijelo priobalje, te otoci Rab i Pag i njima je nedostatakvode i promjena njene kvalitete ili nestanak električneenergije - veliki problem. Kada se to dogodi -traži se dežurni krivac, a to je redovito <strong>HEP</strong>, odnosnoovdje Pogon HE Senj. Naglašavam da HE Senj nemasamo velike probleme kod radova u tunelu i strojarnici,već i pri reviziji i obnovi 110 KV rasklopišta, primjerice,jer se preko njega električnom energijom napajajuSenj i druga podvelebitska naselja. Ovom prigodommoram naglasiti da prema tim problemima direktor<strong>HEP</strong> Trgovine za HE Senj ima razumijevanja pase u dogovoru s njim oni rješavaju lakše, uz sve konkretnijuobnovu postrojenja Elektrane.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 15
S LICA MJESTAHE PERUĆAMarica Žanetić MalenicaKratka <strong>listopad</strong>ska revizijaBudući da je postrojenje HE Peruća u cijelosti revitalizirano,nekoliko idućih godina potrebne susamo kraće godišnje revizijeHE Peruća, prva od naših vremešnijih hidroelektrana(puštena je u pogon 1960. godine), budući da je ucijelosti revitalizirana - provodi (samo) kraće godišnjerevizije postrojenja. Posljednja revizija obavljena jetako da je ponajprije ispitana turbinska regulacija igeneratori u vrtnji, i to agregata B (3. i 4. <strong>listopad</strong>a)i agregata A (5. i 6. <strong>listopad</strong>a), a potom je od 7. do16. <strong>listopad</strong>a (agregat A) i od 14. do 20. <strong>listopad</strong>a(agregat B) proveden i drugi dio revizije.Tijekom pregleda na oba agregata obavljeno je: ispitivanjegeneratora; ispitivanje ventila sigurnosti; pregledopreme agregata i pomoćnih pogona turbine,sanacija kavitacijskih oštećenja i čišćenje turbinskihobloga; pregled sustava turbinske regulacije i sustavaleptirastog zatvarača; otklanjanje nedostataka uočenihkod preventivnih pregleda opreme agregata; preglednepovratnih ventila na vratilu; pregled zvjezdišta ispojnih vodova, kao i ostali poslovi prema uputamaproizvođača opreme i sukladno zakonskim propisima.Kada agregati miruju, dovodni tunel živneTijekom dva dana, od 14. do 16. <strong>listopad</strong>a, kada suoba agregata bila istodobno izvan pogona, obavljen jei pregled dovodnog tunela, što je obuhvatilo: pregledspirale i difuzora agregata A i B; predturbinskih leptirastihzatvarača; podmazivanje i pregled zatvaračadovodnog tunela. Tijekom revizije, posadi HE Perućapomogle su ekipe stručnjaka iz: Brodarskog instituta(ispitivanje sustava turbinske regulacije); Martinga(NDT radnog kola i sustava za mehaničko kočenjeagregata A); SUB obrta za podvodne djelatnosti (čišćenjepraga difuzora); Salona vara (reparaturno zavarivanjei navarivanje); Instituta za elektroprivredu ienergetiku (ispitivanje VN prekidača, odvodnika prenaponai energetskih transformatora); Končar Institutaza elektrotehniku (ispitivanje generatora); Prijenosnogpodručja Split <strong>HEP</strong> Operatora prijenosnog sustava (ispitivanjeelektričnih zaštita) i Aeksa (čišćenje turbinskogobloga i AKZ difuzora A i B).Koordinator svih revizijskih poslova bio je BorisFilipović Grčić - tehnički rukovoditelj Pogona.Strojarnica HE Peruća u vrijemepregleda agregataPriprema za ispitivanje u vrtnjiPosada HE Peruća pri kratkom odmoruObnovljena je i fasada strojarniceDogovor prije skoka ronioca u vodu i čišćenja praga difuzora16<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
S LICA MJESTAHE ORLOVACMarica Žanetić MalenicaSušnu <strong>2011.</strong> spašavaakumulacija i RCP Buško BlatoU okviru remonta obavljeno je i pražnjenje dovodnogtrakta elektrane s reverzibilnim kanalomPodgradina-Lipa, dnevnom akumulacijom Lipa,dovodnim tunelom i tlačnim cjevovodom, tako daje bilo moguće provesti određene zahvate na građevinskimobjektima i hidromehaničkoj i elektroopremiu CS Buško Blato i postrojenju u RudiHE Orlovac je, baš kao i drugi proizvodni objektiPP HE Jug, prošle godine ostvarila rekordnu proizvodnjuod 571,6 GWh. U prvih osam mjeseci o.g., sa skorostopostotnom raspoloživošću, ostvarila je proiz vodnjuveću od 380 GWh. Njena akumulacija i reverzibilnocrpno postrojenje (RCP) Buško Blato, koji su smještenina gornjem horizontu, znatno će ublažiti negativneučinke sušne <strong>2011.</strong> Uz tako dobre proizvodne rezultate,stečeni su uvjeti za godišnji remont, planiran od29. kolovoza do 2. <strong>listopad</strong>a, te osvježenje postrojenjai opreme.U okviru remonta obavljeno je i pražnjenje dovodnogtrakta elektrane s reverzibilnim kanalom Podgradina-Lipa, dnevnom akumulacijom Lipa, dovodnim tunelomi tlačnim cjevovodom, tako da je bilo mogućeprovesti određene zahvate na građevinskim objektimai hidromehaničkoj i elektroopremi u CS Buško Blato ipostrojenju u Rudi.Nabrojimo obavljene najvažnije radove u PogonuHE Orlovac. To su:• revizija prekidača 3P-245 u RP 220 kV (Končar-EVA);• električka ispitivanja mjernih transformatora i odvodnikaprenapona u RP 220 kV (Institut za elektroprivredui energetiku);• kapitalni remont generatora B (Končar-GIM);• sanacija cjevovoda rashladne vode elektrane(Alstom, Karlovac i podizvoditelj Tekum, Zagreb);• strojarski radovi na kuglastim zatvaračima, regulatorutlaka i tlačnom cjevovodu (Brinel, Sinj).U pogon dva dana ranijeOdgovorna osoba za radove u RP 220 kV bio jeMiro Crnković, dok je radove na generatoru B nadziraoPere Šimić. Za sve graditeljske radove, uključujućipregled i ocjenu dovodnog tunela, bio je zaduženJosip Raos, a za kontrolu i ispitivanje opreme te provedbumjera ZNR-a brinuo je Denis-Bože Marović.Koordinator svih aktivnosti u remontu te odgovornaosoba za strojarske radove bio je tehnički rukovoditeljPogona Dušan Miloš. Napomenimo i to da je remontumjesto 2. <strong>listopad</strong>a završen 30. rujna te da je HE Orlovacušla u pogon toga dana točno u 20, 35 sati.Spomenuti radovi samo su dio opsežnog ovogodišnjegremonta, koji je neumorno podupirala malobrojnaposada Elektrane. Naime, Pogon HE Orlovac brojisveukupno 29 zaposlenih, s rukovoditeljima IvanomKelavom, Stjepanom Šimlješom i Jerkom Banovićem,kojem je to i posljednji remont, jer 7. studenog o.g.odlazi u zasluženu mirovinu. Stoga direktor Luka Grgatnaglašava:- Suglasnost za popunu barem jednog od brojnihispraž njenih mjesta u održavanju HE Orlovac omogućilabi primjerenije obavljanje budućih pogonskih zahvata.Strojarski radovi na kuglastimzatvaračima, regulatoru tlaka i tlačnomcjevovodu izvela je sinjska tvrtka BrinelSanacija cjevovoda rashladne vodeKapitalni remont generatora Buspješno je i na vrijeme izvelaekipa tvrtke Končar - GIM, na čelus voditeljem Danijelom ŠvecomJerku Banoviću iz Odjelaza održavanje HE Orlovacovo je bio zadnji remont,jer 7. studenog odlazi uzasluženu mirovinu<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 17
OBNOVLJIVI IZVORIPROJEKT <strong>HEP</strong> OIE-a: BIOELEKTRANA – TOPLANA (BE-TO) VELIKA GORICAmr.sc. Tomislav VirkesDrvna biomasa popravljaenergetsku sliku Velike GoriceOdabrana je lokacijabioelektrane, izrađenoIdejno rješenje,Preliminarna analizamogućnosti priključenjaelektrane naelektroenergetski sustav,Elaborat za rješavanjeimovinsko-pravnihposlova, Investicijskastudija te Studija utjecajana okoliš, temeljem kojeje pokrenut Postupakprocjene utjecaja naokoliš… ishođenjelokacijske dozvoleočekuje se početkomiduće godineU <strong>HEP</strong> Obnovljivim izvorima energije d.o.o.(<strong>HEP</strong> OIE), najmlađoj tvrtki-kćerki <strong>HEP</strong> grupe, intenzivnose priprema Projekt kogeneracijske elektranena šumsku biomasu u Velikoj Gorici. Postrojenjebioelektrane-toplane (BE-TO) Velika Gorica proizvoditće električnu i toplinsku energiju u spojnom procesu,uz izgaranje drvne biomase iz šumarstva, kojase proizvodi od ostataka nakon čišćenja šuma, a riječje o oblici, granjevini, sječki, korijenju, kori i lišću.To je prvo od predviđena dva kogeneracijska postrojenjaslične veličine, čija se izgradnja planira natemelju 2007. godine potpisanog Sporazuma o suradnji<strong>HEP</strong> Obnovljivih izvora energije s Hrvatskimšumama na području obnovljivih izvora energije te okoličini šumske biomase od 400 000 tona godišnje.Drugo takvo postrojenje predviđeno je na lokacijiTE-TO Osijek. Naglasimo da je <strong>HEP</strong> Toplinarstvo partner<strong>HEP</strong> Obnovljivih izvora energije u Projektu naobje lokacije, a proizvedenu toplinsku energiju otkupljivatće za centralizirane toplinske sustave VelikeGorice, odnosno Osijeka.Bioelektrana gasi kotlovnice i toplane u VelikojGorici, osim jedne - pričuvneUkupne toplinske potrebe centraliziranog toplinskogsustava (CTS) Velike Gorice procijenjene su na približno70 MW pa će se preostalih 35 MW pokrivati izvršnog kotlovskog postrojenja smještenog na lokacijiBE-TO Velika Gorica. To je i pričuvno postrojenje usustavu, u vrijeme kada kogeneracijsko postrojenjeneće biti raspoloživo (remont, neplanirani ispadi). Utakvom, pričuvnom režimu rada će se koristiti i toplanau Velikoj Gorici na lokaciji MT Galženica III, a ostalih13 kotlovnica i toplana u Velikoj Gorici će bitiugašeno.Toplinska energija proizvedena u BE-TO Velika Gorica(i MT Galženica III), do postojećih distribuiranih toplinskihizvora (kotlovnica) u Velikoj Gorici, distribuirat ćese toplovodnom mrežom ukupne duljine 7,6 km.Takvim konceptom proizvodnje energije, a osobitompromijenjenim načinom toplinske opskrbe grada, napodručju Velike Gorice znatno će se smanjiti emisijaonečišćujućih tvari u zrak. S obzirom na smještaj bioelektraneizvan grada, objekt neće narušiti izgledstambenih četvrti, a bit će i manja ukupna buka radapostrojenja.Utjecaj bioelektrane Velika Gorica na okolišPremda je drvna sječka za okoliš prihvatljiv primarniizvor energije, njenim spaljivanjem u postrojenjuBE-TO Velika Gorica ne mogu se u potpunosti izbjećiemisije CO 2u okoliš, ali se odgovarajućim konstrukcij-PostrojenjaBE-TO Velika Goricau 3D prikazu18<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
skim rješenjima mogu smanjiti na propisanu, odnosnoprihvatljivu razinu za ljude i okoliš.U procesu izgaranja drvne sječke nastaju kruti ostaci(šljaka i pepeo) te dimni plinovi. Šljaka i pepeo nespadaju u kategoriju opasnog otpada, a za njihov prihvati privremeno skladištenje predviđena je izgradnjazatvorenih sustava na lokaciji bioelektrane. U konačnici,kruti ostaci izgaranja otpremat će se na odgovarajućeodlagalište.Buduća bioelektrana će, s obzirom na dominantneemisije onečišćujućih tvari u zrak - krute čestice, oksidesumpora i okside dušika, raditi u skladu s domaćimi međunarodnim direktivama o ograničenju emisija.Pri izgaranju drvne biomase u cirkulirajućem fl uidiziranomsloju, većina krutih ostataka izgaranja odvajat ćese u obliku šljake i pepela na dnu ložišta te konvektivnogkanala ložišta.Manji dio, otprilike 20 posto od ukupnih krutih ostataka,odnosit će dimni plinovi u obliku fi ne prašine. Prijeispuštanja u atmosferu, dimni plinovi će proći krozuređaj za pročišćavanje (impulsni vrećasti fi ltar), gdjese koncentracija čestica smanjuje ispod granične vrijednosti.Zbog niskog sadržaja sumpora u drvnoj sječki,emisija oksida sumpora je nekoliko puta niža odgranične vrijednosti. Emisija dušikovih oksida bit ćemanja od granične vrijednosti zbog primijenjene tehnologijeizgaranja u cirkulirajućem fl uidiziranom sloju(CFB) te izvedbe primarnih mjera za smanjenje.Emisije ugljikovog monoksida, ostalih ugljikovodika ineizgorenog ugljika relativno su niske zbog turbulencijaunutar fl uidiziranog sloja i separatora te dovoljnogvremena zadržavanja goriva u kotlu. Ostale onečišćujućetvari, poput teških metala, fl uorovodika, halogenihspojeva, nesagorivih ugljikovodika, ne-metanskihlapljivih organskih spojeva (NMVOC) i dioksina - emitirajuse u manjim količinama bez značajnog utjecajana okoliš.Otpadne vode (tehnološke) iz sustava kemijske pripremevode te ispusti iz kotlovskog postrojenja i rashladnogsustava zbrinjavat će se u uređaju za pročišćavanjeotpadnih voda, a potom ispuštati u sustavjavne odvodnje, sukladno uvjetima defi niranim uPravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnihvoda (NN 87/10).Nova vizura uz državnu autocestu D30Pri izgradnji objekta vodit će se računa o vizualnomuklapanju bioelektrane u okoliš te projektom krajobraznoguređenja smanjiti utjecaj tog zahvata na vizualnukvalitetu okoline (struktura postrojenja bit će najvidljivijas državne ceste D30, jer prolazi neposredno uz planiranulokaciju na području između grada Velike Goricei naselja Staro Čiče). Dodatni nepovoljni vizualni dojammože stvoriti maglica iz rashladnog sustava postrojenja,što će se otkloniti odabranim tehničkim rješenjems vlažno-suhim rashladnim tornjevima, osim u nepovoljnimklimatskim uvjetima u zimskom razdoblju.Što se tiče provedbe Projekta, do sada je odabranalokacija bioelektrane, izrađeno je Idejno rješenje,Preliminarna analiza mogućnosti priključenja elektranena elektroenergetski sustav, Elaborat za rješavanjeimovinsko pravnih poslova, Investicijska studija teStudija utjecaja na okoliš (SUO). Temeljem SUO-a jepri Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja26. srpnja o.g. pokrenut Postupak procjene utjecaja naokoliš. Nakon prihvaćanja SUO-a, predat će se zahtjevza izdavanje lokacijske dozvole, a njeno ishođenjeočekuje se početkom 2012. Trenutačno je u tijekuizrada Idejnog projekta.BE-TO Velika Gorica će biti prvo postrojenje na biomasutakve veličine u Hrvatskoj, odnosno snage22,5 MW e . Prvo takvo postrojenje, tvrtke HRAST Strizivojna,male snage od 3,3 MW e svečano je pušteno urad 21. <strong>listopad</strong>a o.g.LOKACIJA, GORIVO, SNAGA,ENERGIJA, ULAGANJAZa izgradnju objekta odabrana je zona gospodarskeproizvodno-poslovne namjene Štuki-istok,udaljena približno 4 km od središta Velike Gorice.Dosadašnja istraživanja i terenski uvid pokazao jeda u okrugu od 50 km od lokacije buduće BE-TOpostoje dovoljne količine sirovine za proizvodnjudrvne sječke. Sva proizvedena električna energijaplasirat će se u elektroenergetski sustav, dok jetoplinska energija iz kogeneracijskog postrojenjanamijenjena pokrivanju temeljnih potreba toplinskihpotrošača Velike Gorice.Postrojenje će biti električne snage od 22,5 MW,toplinskog učinka od 35 MW. Očekivana godišnjaproizvodnja električne energije ovog objekta iznosipribližno 140 000 MWh, uz istodobnu proizvodnjutoplinske energije od 80 000 do 96 000 MWhte dodatnih 4 500 do 7 500 MWh godišnje iz vršnog/rezervnogpostrojenja na prirodni plin.Godišnje će se trošiti približno 180 000 t šumskebiomase, vlažnosti 35 posto. Osim toga, godišnjeće se trošiti između 780 000 i 1 100 000 m 3 prirodnogplina te približno 460 000 do 480 000 m 3sirove vode.Uz ulaganje od procijenjenih približno 66 milijunaeura za izgradnju BE-TO Velika Gorica (kogeneracijskopostrojenje sa svim pripadajućim pomoćnimpostrojenjima i priključcima) te dodatnih približno16 milijuna eura za vršno/pričuvno kotlovskopostrojenje i spojnu toplovodnu mrežu te rekonstrukcijuMT Galženica III, osim izgradnje termoenergetskogobjekta, objedinit će se centraliziranitoplinski sustav (CTS) grada Velike Gorice.Predviđeno je da izgradnja traje tri godine (od2012. do 2014.).Vizualizacija objektaBE-TO Velika Gorica u prostoru(pogled s državne ceste D30u smjeru jugoistoka)Shema kotlovskog postrojenja s izgaranjem uatmosferskom cirkulirajućem sloju<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 19
SURADNJAVATROGASCI OSJEČKO-BARANJSKEI MAĐARSKE ŽUPANIJE BARANYAD. KarnašPo iskustva u TS ErnestinovoU okviru obilježavanja desete obljetnice suradnjeVatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije sa srodnomorganizacijom iz Županije Baranya, njihovi predstavnicisu 28. <strong>listopad</strong>a o.g. boravili u transformatorskoj stanici400/110 kV Ernestinovo.Trafostanica Ernestinovo je iznimno važan elektroenergetskiobjekt <strong>HEP</strong>-a, a time i objekt s visokom razinom rizikate zavrjeđuje posebnu pozornost za vatrogasnu struku, ocijenioje predsjednik Vatrogasne zajednice Osječko-baranjskežupanije Franjo Bartolčić.Goste su primili rukovoditelj TS Ernestinovo Branko Šandori Zlatko Haramustek - stručnjak za zaštitu na radu Prijenosnogpodručja Osijek <strong>HEP</strong> Operatora prijenosnog sustava.Upoznali su ih sa svim mjerama zaštite od požara, vatrodojavate propisima na tom području, a potom i s postrojenjimate najveće trafostanice na istoku Hrvatske, uz stručnatumačenja.Spomenimo da su TS Ernestinovo posjetili: Boris Banjan -županijski vatrogasni zapovjednik, Berislav Hengl - pročelnikUreda Vatrogasne zajednice, Balasz Laszlo - predsjednikSaveza za vatrogastvo i zaštitu od katastrofa mađarskeŽupanije Baranya, Halasz Jeno - zapovjednik Saveza za vatrogastvoi zaštitu od katastrofa Županije Barany, StjepanKoški - zapovjednik DVD-a Valpovo, Zvonimir Ljubanović -zapovjednik VZ-a Našice, Nikica Mužević - predsjednik VZ-aBelišće, Ferenc Kristof - zapovjednik vatrogasne postrojbeSiklos i njegov zamjenik - Laco Csobo te Ružica SliškovićBartoloti - pomoćnica pročelnice Ureda za civilnu zaštituOsječko-baranjske županije i načelnica stožera Zaštite i spašavanja.Predstavnike vatrogasnih organizacija Osječko-baranjske županije i mađarskeŽupanije Baranya su domaćini iz TS Ernestionovo upoznali sa svim mjeramazaštite od požara, vatrodojava te s propisima na tom područjuObilazak postrojenjapredstavnika vatrogasnihzajednica, uz dodatnaobrazloženja Z. HaramustekaRukovoditelj TS ErnestinovoBranko Šandor upoznaje F. Bartolića- predsjednika Vatrogasne zajedniceOsječko-baranjske županije iB. Banjana - županijskog vatrogasnogzapovjednika s važnim pojedinostimakoje treba slijediti pri gašenju požarau postrojenjuPODSJETNIK: PRVO OČITANJE BROJILA U JEDNOM OD DANAS NAJVEĆIH KUPACA ELEKTRIČNE ENERGIJE U ISTRI, PRIJE 40 GODINAPuno se toga promijeniloPrije 40 godina svakog mjeseca vodio se zapisnik o očitanjupotrošnje električne energije, nakon čega bi se brojilovraćalo na početakPrvi zaposleni električar u Tomosu Kopar, Ljubo Šicl (današnji PPC Buzet, dio slovenskogCIMOS-a), potpisao je prvi zapisnik o očitanju brojila električne energije 28. <strong>listopad</strong>a1971. godine. Zahvaljujući očuvanom dokumentu, <strong>HEP</strong> i jedan od danas najvećih kupacaelektrične energije u Istri - PPC Buzet, bilježe 40. godišnjicu od tog prvog očitanja.Tijekom četiri desetljeća, puno se toga promijenilo. Podsjetimo, u to vrijeme se zapisniko očitanju sastavljao svakog mjeseca, a buzetski dio CIMOS-a tada je napajan na 10 kVnaponskoj razini preko jednog transformatora, snage 0,4 MVA. Danas postoji brojilo sautomatskim resetom, koje memorira podatke 365 dana u godini i radio-vezom jepovezano s Elektroistrom Pula. Danas se PPC Buzet napaja na naponu 20 kV preko šesttransformatora ukupne snage 4,92 MVA. S instaliranom snagom od skoro 5 MVA,PPC Buzet je danas jedan od najvećih kupaca električne energije u Istri.Među približno 600 zaposlenih u tvrtki koja se bavi proizvodnjom dijelova i pribora zavozila, alata te drugih proizvoda od željeza i aluminija, trojica su zaposlenika koji su turadili i u vrijeme prvog očitanja brojila prije 40 godina. To su Sergio Cerin, StojanJermaniš i Dušan Šterpin.Ivica Tomić20<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
STANDARDIPRI HRVATSKOM ZAVODU ZA NORME UTEMELJEN TEHNIČKIODBOR HZN/TO 570 SUSTAVI UPRAVLJANJA ENERGIJOMOlga Štajdohar PađenIstim putom, zašto ne?Premda su već prije 20 godina međunarodna organizacijaza normizaciju ISO i europska organizacijaza normizaciju CEN sklopile sporazum o tehničkojsuradnji na normizaciji, u području sustavaupravljanja energijom krenule su svaka svojimputom, ali odnedavno razum je prevladaoTehnički odbor HZN/TO 570 Sustavi upravljanja energijomutemeljen je 27. rujna o.g. pri Hrvatskom zavoduza norme, nacionalnom normirnom tijelu zaduženomza sva pitanja normizacije u Hrvatskoj.Odbor će pratiti rad međunarodnih i europskih tehničkihodbora koji se bave upravljanjem energijom, energetskimauditima, jamstvima podrijetla i energetskimcertifi katima te energetskom učinkovitošću.Normiranje u području sustava upravljanja energijomobuhvaća:- dobavljanje energije,- nabavu i planiranje potrošnje energije uz pomoćenergetske opreme i energetskog sustava,- uporabu energije,- mjerenje potrošnje energije,- primjenu sustava mjerenja energije kroz dokumentaciju,izvješćivanje i vrednovanje neprekidnog napretkau području upravljanja energijom i- energetsku učinkovitost.U normizaciji na međunarodnoj razini u ovom područjudogađaju se zanimljive stvari. Naime, premda suveć prije 20 godina međunarodna organizacija za normizacijuISO i europska organizacija za normizacijuCEN sklopile sporazum o tehničkoj suradnji na normizaciji(takozvani Bečki sporazum iz 1991. godine), upodručju sustava upravljanja energijom krenule susvaka svojim putom.CEN je još 2009. godine objavio normu EN 16001Energy management systems - Requirements withguidance for use (Sustavi upravljanja energijom - Zahtjevis uputama za primjenu), koju su, kao svoje nacionalnenorme, imale obvezu preuzeti sve zemlje članiceEU-a. ISO je, međutim, u lipnju ove godine donionormu jednakog naslova ISO 50001 Energy managementsystems - Requirements with guidance for use.No, razum je, čini se, ipak prevladao. ISO-ov odborISO/TC 242, Energy Management promijenio je statusiz privremenog odbora u stalni, a europska normizacijskaorganizacija CEN odlučila je prihvatiti normuISO 50001 kao EN ISO 50001 i povući svoju normuEN 16001. Glasovanje je u tijeku.Ove i sve druge norme se mogu dobiti na uvid uzprethodnu najavu, u Normoteci Hrvatskog zavoda zanorme.Članstvo u ovom Odboru otvoreno je za sve zainteresiranečlanove Hrvatskog zavoda za norme, a više informacijamožete pronaći na adresi: www.hzn.hr tekod tehničkog tajnika Odbora, Nenada Nikolića.SLIČICE DISTRIBUCIJSKE POVIJESTI U TRPNJU ZABILJEŽENE USPUTMuzejski primjerci (još) funkcionirajuOvaj stup i ovaj nosač još uvijek postoje (i funkcioniraju)i to u Trpnju - slikovitom malom mjestu, smještenomna sjeverozapadu Pelješca. Stup i nosač na pročeljunapuštenog đačkog doma, koji je u davna vremenabio utočištem velikog broja đaka i tu se uvijekčula mladenačka buka, a danas je zagospodarila tišinai paučina - svjedoci su elektroenergetske povijesti ujednom od najstarijih mjesta tog Poluotoka. Trpanj upovijesti hrvatskog narodnog preporoda u Dalmacijizauzima važno mjesto, jer je bio prvo mjesto u kojemje hrvatski jezik službeno postavljen ispred talijanskog,i to odlukom kojom se trgovačke knjige moraju voditina hrvatskom jeziku.Ove usput snimljene sličice distribucijske povijesti,mnogi stručnjaci će se složiti, trebale bi biti izložene upovijesnom elektroenergetskom muzeju, ali…S obzirom na način gradnje u malim dalmatinskimmjestima, kako u uskim kalama položiti kabele, kakona pročelja od kamena ugraditi priključke, kakodalmatinsku arhitekturu poružniti tipskim plastičnimormarima brojila na pročeljima…? Kako i uz kojucijenu?Đ.S.Snimio: Kažimir Vrankić<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 21
FORUMITREĆI FORUM O HLAĐENJU,KLIMATIZACIJI I VENTILACIJI,KLIMA – FORUM 2011Marica Žanetić MalenicaStruka i korisnici o boljim(i jeftinijim) rješenjimaKlima - forum održava se svake druge godine, asažeta poruka ovogodišnjega je da je primjenomkvalitetnih projektantskih rješenja i visokoučinkoviteopreme i uređaja za hlađenje, ventilaciju iklimatizaciju moguće znatno smanjiti potrošnjuenergije takvih sustava i cijelih objekata u kojimasu ugrađeni, a time i troškoveU Zadru je 13. i 14. <strong>listopad</strong>a održan Klima - Forum<strong>2011.</strong> Organizirala ga je tvrtka Energetika Marketing,a suorganizatori su bili: Grad Zadar, Fakultet strojarstvai brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Fakul tet elektrotehnike,strojarstva i brodogradnje Sveuči lišta u Splitu,Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i tvrtka Abilia (članicaAdris Grupe). Cilj i ovog, 3. foruma o hlađenju,klimatizaciji i ventilaciji, u čijem je radu sudjelovaloviše od 150 sudionika, bio je na jednom mjestu okupitisve kojima su hlađenje, ventilacija i klimatizacijastruka (proizvođače i trgovce opremom i uređajima,projektante, instalatere, servisere…), ali i korisnikeopreme i uređaja za hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju.Njih se upoznalo s novostima - tehničkim rješenjima,dostignućima i proizvodima, normama i propisima,ali i problematikom u tom području te su bili uprigodi razmijeniti iskustva i miš ljenja.Forum, koji se održava svake druge godine, pozdravnomriječju otvorio je Branko Iljaš - predstavnikOrganizatora, a potom su slijedila uvodna izlaganja.Tako je zamjenik gradonačelnika Grada Zadra DarkoKasap predstavio najvažnije ostvarene projekte uPrigodu okupljanja svih onih kojimasu hlađenje, ventilacija i klimatizacijastruka iskoristili su brojni izlagači,predstavivši svoje proizvodneprogrameZadru i okolici, ali i one koji se planiraju u budućnosti,te informirao sudionike o dugoročnim ciljevima razvojaGrada.Osniva se Udruga za rashladnu i klima-tehnikuSnježana Iličić, predstavnica Ministarstva zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG),predstavila je novosti vezane uz podzakonske akte kojise odnose na tvari koje oštećuju ozonski omotač, kaoi propise, zakone i pravilnike iz tog područja, čije sedonošenje uskoro očekuje. To su: Zakon o zaštiti zraka,Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fl uoriranimstakleničkim plinovima i Pravilnik o stručnom osposobljavanjuosoba koje rukuju s kontroliranim tvarimai fl uoriranim stakleničkim plinovima.S. Iličić je sudionike izvijestila da su u tijeku aktivnostiza utemeljenje Udruge za rashladnu i klima-tehniku,zahvaljujući sredstvima nakon potpisanog sporazumaMZOPUG-a s UNEP-om (United Nations EnvironmentProgramme), ocijenivši veliku važnost postojanja takveUdruge za cijeli rashladni sektor.O vrlo aktualnoj temi, koja se odnosi na plin kao novienergent u Dalmaciji, u uvodnom izlaganju govorio jeNediljko Bešlić - predstavnik tvrtke EVN Croatia plin. Tatvrtka provodi projekt plinofi kacije u tri priobalne županije:Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj.Projekt plinofi kacije Dalmacije uključuje: otvaranjeureda EVN Croatia plina u središtima županija(već je otvoren Centar za korisnike u Zadru sa 16 zaposlenih,a u planu je otvaranje ureda u Splitu dokraja ove godine); planiranje, projektiranje i izgradnjudistribucijske mreže; podizanje svijesti korisnika o mogućnostimakorištenja prirodnog plina, uspostava kontaktas lokalnom zajednicom, tvrtkama i obrazovnimcentrima. N. Bešlić je, također, naglasio mogućnostiprimjene prirodnog plina u sustavima hlađenja i klimatizacijepomoću apsorpcijskih rashladnih uređaja.Pretpostavka: instalirana snaga rashladnih uređajaveća od snage NE KrškoTijekom dva dana trajanja Foruma, radilo se u pet tematskihcjelina i to: Energetska učinkovitost i sustavihlađenja, ventilacije i klimatizacije; Uređaji i oprema zahlađenje, ventilaciju i klimatizaciju; Projektiranje i izvođenjesustava hlađenja, ventilacije i klimatizacije;Nova rješenja u tehnici hlađenja, ventilacije i klimatizacijei Izvedeni projekti sustava hlađenja, ventilacije iklimatizacije.Među autorima koji su izlagali o temi Nova rješenja utehnici hlađenja, ventilacije i klimatizacije, izdvajamoizlaganje našeg kolege Nike Mandića iz <strong>HEP</strong> Operatoraprijenosnog sustava.U prvom izlaganju govorio je o maksimalnom ljetnomopterećenju hrvatskog elektroenergetskog sustava, skonkretnim primjerima opterećenja i rada klima-uređajau velikim trgovačkim centrima za nekoliko našihgradova. Između ostalog je rekao:- Jedan od važnih elemenata koji utječu na opterećenjesustava je temperatura zraka. Niža temperaturazraka zimi djeluje na povećanje opterećenja zbog zagrijavanjaprostora, a ljeti opterećenje raste zbog intenzivnograda velikog broja rashladnih uređaja. Temeljemodređenih iskustvenih procjena, smatra se dainstalirana snaga tih uređaja u Hrvatskoj premašujeinstaliranu snagu NE Krško. No, točan iznos njihoveinstalirane snage nije moguće utvrditi, što znači da jeriječ o pretpostavkama proizišlim iz iskustvenih pokazatelja.Svi uređaji ne rade istodobno punom snagompa se njihov potpuni utjecaj ne pokazuje često. Zanjihov maksimalni utjecaj na potrošnju potrebno jeostvariti nekoliko preduvjeta. Svi oni moraju djelovatiu istom smjeru, kako bi bio ostvaren najveći mogućiučinak na hrvatski elektroenergetski sustav. Može sezapaziti da najveću zastupljenost imaju jeftini uređaji,vrlo male energetske učinkovitosti, s velikom potrošnjomelektrične energije.U drugom izlaganju o utjecaju klima-uređaja na naponeu mreži hrvatskog elektroenergetskog sustava,N. Mandić je naglasio:- Tijekom tri ljetna mjeseca, opterećenje hrvatskogsustava dostiže najmanje dnevne vrijednosti, u odnosuna druga razdoblja godine. Znači, u tom je razdobljugodine manje opterećenje i potrošnja električne energije.Zbog relativno malog opterećenja visokonaponskemreže ljeti, naponi njenih čvorišta posljedičnopostižu najveće vrijednosti. Klima-uređaji, koji činenajznačajniju grupu potrošača tijekom ljeta, svojim radomznatno podižu razinu opterećenja mreže i, uzostalo, pridonose sniženju napona visokonaponskihčvorišta hrvatskog elektroenergetskog sustava.Smanjiti potrošnju energije i troškovePrimjenom kvalitetnih projektantskih rješenja i visokoučinkoviteopreme i uređaja za hlađenje, ventilaciju iklimatizaciju, moguće je znatno smanjiti potrošnjuenergije takvih sustava i cijelih objekata u kojima suugrađeni, a time i značajno smanjiti troškove - porukaje ovogodišnjeg Foruma.U to su se mogli uvjeriti na licu mjesta, jer je za sudionikeorganiziran stručni izlet i razgledanje termotehničkihinstalacija turističkog kompleksa FalkensteinerHotels & Residences Punta Skala u Petrčanima.Spomenimo da je nositelj programa stručnog usavršavanjana Klima forumu 2011 bila Hrvatska stručnoznanstvenaudruga za energetiku, strojarske tehnologijei obnovljive izvore energije (HESO) pa su sudioniciForuma, koji obavljaju poslove prostornog uređenja igraditeljstva, mogli ostvariti ukupno 16 bodova.22<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
INOVACIJEINTECO PREDSTAVIO PRVOG HRVATSKOGROBOTA ZA GRADITELJSTVO I INDUSTRIJU -ZA SVJETSKO TRŽIŠTETatjana JalušićRobotom do ugleda u svijetu inovacijaRobot R-03 prvi put je upotrijebljen u sanaciji tunelatemeljnog ispusta brane HE Vinodol, za površinskouklanjanje degradiranog betona, a prototiprobota R Jet-061, odnedavno i komercijalno dostupan,prvi put je upotrijebljen na sanaciji betona iulazne građevine HE VaraždinTvrtka INTECO iz Zagreba je 5. <strong>listopad</strong>a o.g. predstavilasvog prvog robota za hidrodinamičku obradu betonskihi metalnih površina, znači proizvod izumljen uHrvatskoj.Robot, pod nazivom R Jet-062, trebao bi olakšati brojneposlove u graditeljstvu - u saniranju betonskih površinai konstrukcija, kao i u industriji - u raznim čišćenjima,dekontaminacijama i ostalim zahtjevnim zadaćama,opasnima za ljudsko zdravlje.Robot za iznimno teške radne uvjeteGlavna primjena serije robota R Jet-06x tvrtke INTECO(utemeljene 1990. godine, za specijalne radove u graditeljstvui tehnološki konzalting), obrada je betonskihi metalnih površina u iznimno teškim radnim uvjetima.Zbog naprednih sustava vođenja te malih dimenzijai težine, kako je naglašeno pri njegovu predstavljanju,ima brojne prednosti u odnosu na slične strojeveili ljudski rad. Tako se ovi roboti mogu penjati stubama,prolaziti kroz standardne građevinske otvore,koristiti u malim i skučenim prostorima, na skelama,platformama, u cjevovodima, tunelima, te u kontaminiranimsredinama.- Nakon pet godina intenzivnog razvoja, stvorili smoproizvod koji je konkurentan na svjetskom tržištu.Danas predstavljena komercijalna inačica robotaR Jet-062, nasljednik je prototipa R Jet-061, a za sljedećugodinu najavljujemo još moćniji i sofi sticiranijistroj, rekao je Borislav Balać - direktor INTECO-a, najavivšii skoru izgradnju pogona u Hrvatskoj za proizvodnjuovih robota.Najnoviji robot, umjesto uobičajenih hidrauličkih rješenja,koristi elektro-pogone i vodu kao radni medij paje bitno ekonomičniji i fl eksibilniji od konkurentskihproizvoda. U rješavanju sofi sticiranog sustava njegovogupravljanja sudjelovao je zagrebački Fakultetelektrotehnike i računarstva, a među sudionicimaovog pothvata posebno je izdvojena uloga Poslovnoinovacijskogcentra Hrvatske BICRO-a, koji je projektuosigurao fi nancijsku potporu.U INTECO-u se nadaju da će ovaj domaći proizvod,spreman za izvoz na inozemno tržište, na najbolji mogućinačin predstaviti Hrvatsku kao zemlju inovacija,napredne tehnologije, znanja i stručnosti. O tomu supotvrdu već dobili prošle godine u Kanadi, na prvojmeđunarodnoj konferenciji o primijenjenoj robotici uenergetskom sektoru (CARPI), gdje je za njihovu tehnologijuiskazano veliko zanimanje.Dobra iskustva u hidroelektranama <strong>HEP</strong>-a- Hydro-Quebec, najveći kanadski proizvođač električneenergije, zanimao se za našu R Jet tehnologijuu sanaciji njihovih hidroelektrana, saznajemo odB. Balača.Na <strong>HEP</strong>-ovim objektima INTECO je već prisutan, sudjelujućiposljednjih desetak godina u radovima nahidroelektranama Vinodol, Varaždin, Čakovec, Peruća,Gojak, Dubrava i Ozalj. Njihov robot R-03 prvi put jeupotrijebljen u sanaciji tunela temeljnog ispusta braneHE Vinodol, za površinsko uklanjanje degradiranogbetona, od kada sve češće koriste robotiku uizvođenju poslova na elektroenergetskim objektima.Prototip robota R Jet-061, koji je odnedavno i komercijalnodostupan, prvi put je upotrijebljen upravo unašoj HE Varaždin, na sanaciji betona i ulazne građevine.- U zadnjih 20 godina, koliko se bavimo specijaliziranimradovima u graditeljstvu, iznimno sam ponosanna dugogodišnju suradnju s Hrvatskom elektroprivredom.Zadaci i izazovi iz <strong>HEP</strong>-a u velikoj mjeri su nasusmjerili prema razvoju lakih, modularnih robota zahidrodinamičku obradu betonskih i metalnih površina,izjavio je B. Balać za <strong>HEP</strong> Vjesnik.U odnosu na ljudski rad, robot na elektroenergetskimobjektima ima brojne prednosti: puno veću učinkovitost,preciznost pa i čovjeku neizvedivu mogućnostobrade, kao što je, primjerice, rad s puno snažnijimpostrojenjima - crpkama. No, u INTECO-u najvažnijomizdvajaju činjenicu da taj stroj može raditi u uvjetimau kojima čovjek ne može niti boraviti, kao što su zatvorenii skučeni prostori - tuneli, cjevovodi i sličnamjesta; s druge strane, razni dodaci omogućuju njegovpristup teško dostupnim površinama u opasnimokruženjima.Prednosti nove tehnologije B. Balać izložio je uz konkretanprimjer iz HE Varaždin:- Na ulaznoj građevini obavili smo sanaciju betona,dok je postrojenje nesmetano radilo. Zbog zahtjeva zaradom elektrane, sigurnosti zaposlenika i opreme tepotrebe da se u najkraćem roku evakuiraju svi zaposlenici,skele i oprema - izvođenje ovakvih radova biloje “na rubu“ izvodljivosti. Zahvaljujući novoj tehnologiji,rad postrojenja elektrane ne treba zaustavljati panema ni gubitaka u proizvodnji.Iznimno sam ponosan na dugogodišnju suradnju s <strong>HEP</strong>-om,jer su nas zadaci i izazovi iz <strong>HEP</strong>-a u velikoj mjeri usmjeriliprema razvoju lakih, modularnih robota za hidrodinamičku obradubetonskih i metalnih površina, izjavio je B. Balać za <strong>HEP</strong> VjesnikRobot “na djelu“ u <strong>HEP</strong>-u, na sanaciji ulazne građevineHE Varaždin, kada nije trebalo zaustavljati postrojenjaelektrane<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 23
FORUMISAJAM SASO U SPLITUMarica Žanetić MalenicaVeliki odziv usprkos recesijiOvogodišnji Energetski summit bio je pretežito posvećenplinu, a uz problematiziranje plinarske ienergetske i struke uopće, pohvaljene su važnepromjene tijekom 2010. i u <strong>2011.</strong>: bitno povećanaproizvodnja plina u sjevernom Jadranu; izgradnjainterkonektora preko Mađarske; izgradnja plinovodnogsustava kroz Liku i dio Dalmacije te novih30 460 potrošača u plinskom sustavuU organizaciji tvrtke Sajam Split, a pod pokroviteljstvomPredsjednika i Vlade Republike Hrvatske,Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva(MINGORP), Ministarstva zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva (MZOPUG), Splitsko-dalmatinskežupanije (SDŽ) i Grada Splita, na splitskom predjeluŽnjan je od 19. do 23. <strong>listopad</strong>a o.g. održan 16. međunarodnispecijalizirani sajam SASO. Sajam, koji je prviput održan 1996., ove godine je - usprkos recesiji -okupio 1 326 izlagača iz 13 zemalja. Obilježilo ga jezajedničko predstavljanje hrvatskih tvrtki prekoHrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske obrtničkekomore (HOK), koje su bile i suorganizatori ovognajvažnijeg gospodarskog događaja u regiji. Jednakotako obilježili su ga i skupni nastupi tvrtki njemačkihpokrajina Bavarske i Magdeburga te Slovenije, Austrije,Mađarske i BiH.Uz već tradicijske specijalizirane sajmove (16. sajamgraditeljstva; 16. sajam drvne industrije; 16. sajam metalneindustrije; 16. sajam alata i opreme; 13. sajamobrtništva i male privrede; 12. sajam elektronike i energetikei 4. sajam ekologije - SEKO), tijekom petodnevnograda održano je i više specijaliziranih, stručnihkonferencija i gospodarskih susreta, poput 9. dana arhitekata,7. energetskog summita, 5. dana građevinara,4. dana ekologije, Gospodarskog susreta b2b@SASOfair,te radionica i prezentacija.Na dan otvorenja, 19. <strong>listopad</strong>a, održan je sedmi poredu Energetski summit, pod pokroviteljstvomMINGORP-a i u suorganizaciji SDŽ, HGK - Županijskekomore Split i Hrvatske komore inženjera strojarstva(HKIS). Pratilo ga je stotinjak sudionika, ali je izostalarasprava, koja se s pravom očekivala radi aktualnosti iozbiljnosti izloženih tema.Plinski sustav - jedno od najvećih investicijskihulaganja u DalmacijiNakon pozdravnog obraćanja Vicka Haladića - dožupanaSDŽ-a, u prvom dijelu summita izlaganja o plinofi -kaciji pratilo je stotinjak sudionika. Vladimir Đurović -rukovoditelj Službe strateškog razvoja i planiranja tvrtkePlinacro d.o.o., govorio je o plinskom transportnomsustavu kao novom energetskom i gospodarskom potencijaluDalmacije, kazavši da je plin stigao na vrataSplita te da sada treba odlučiti kako i kada nastaviti stransportnim plinskim sustavom od Dugopolja premajugu Hrvatske.Evelyn Panis - članica Uprave tvrtke EVN Croatia plin,objasnila je strategiju razvoja plinske mreže u Dalmaciji,rekavši:- Izgradit ćemo plinski distribucijski sustav na dijelupodručja Zadarske županije (u Zadru, Biogradu namoru te dijelovima grada Benkovca), Šibenskokninskežupanije (u Šibeniku, Drnišu, Kninu, Vodicama,Bilicama, Tribunju, Pirovcu, Tisnom, otoku Murteru iotočju Kornatima) i Splitsko-dalmatinske županije (uSplitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru te dijelovima općinaDugopolje, Klis i Seget). Ukupno će se izgraditi 1 450kilometara plinske mreže, kojom će se razvoditi plindo krajnjih korisnika. Na taj će način EVN Croatia prirodnimplinom opskrbljivati približno 130 000 korisnika,među kojima su mnogobrojne javne ustanove,obrti, industrijska postrojenja i kućanstva. Ukupna visinaulaganja iznosi približno 750 milijuna kuna i predstavljajednu od najvećih investicija u regiji. Naši strategijskiciljevi su uspostaviti dugoročne partnerskeodnose i biti prepoznati kao važan subjekt na tržištu.Također želimo dijeliti stečena iskustva i primjenjivatinove tehnologije.Energetsko obrazovanje nama nije nužno - tužno jeto komentiratiO problematici plinofi kacije turističke regije, s posebnimosvrtom na Dalmaciju, na sebi svojstven - britaknačin govorio je prof. dr.sc. Miljenko Šunić iz Hrvatskestručne udruge za plin. Nabrajajući razlike između razvijenihzemalja i Hrvatske naglasio je:- Razvijene zemlje imaju dugu tradiciju korištenja plina,bez obzira na to što ga većina zemalja uvozi više odnas. Proizvode opremu s vrlo visokim stupnjem iskorištenjaenergije plina s obnovljivim izvorima, a rijetkotko od njih pomišlja da glavna opskrba energijom budesamo preko električnih kabela. Za razliku od obrazovanjastručnjaka za energetiku, odnosno za plin u skorosvim razvijenim zemljama, smatra se da hrvatskoenergetsko obrazovanje nije nužno, što je tužno komentirati.Ipak, kako je rekao M. Šunjić - gorljivi zagovornik plina,tijekom prošle i u ovoj godini u plinskom sustavuHrvatske dogodile su se važne promjene, a to su: bitnopovećana proizvodnja plina u sjevernom Jadranu; izgradnjainterkonektora preko Mađarske; izgradnja plinovodnogsustava kroz Liku i dio Dalmacije (Gospić,Sedmi energetski summit održan je prvog danaSajma SASO i okupio stotinjak sudionika, pretežitostrojarske struke, koji su time osigurali bodove zaprogram stručnog usavršavanja HKIS-a24<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Zadar i Benkovac) te priključenje novih 30 460 potrošačana plinski sustav u prošloj godini.Za usporavanje plinofi kacije priobalja, prema mišljenjuM. Šunjića, više je razloga. Ponajprije, radi problema priishođenju, odnosno dobivanju traženih dozvola (radineuređene vlasničke dokumentacije) te odnosa sHERA-om (ne predlaže prihvatljive cijene za opskrbu idistribuciju plina na novim područjima). Nadalje, radinemogućnosti funkcioniranja postojećih opskrbno-distribucijskihsustava te male mogućnosti ulaganja uodržavanje plinske mreže i ostalih dijelova opreme. Sdruge strane, za razloge uspjeha plinofi kacije priobaljaM. Šunjić smatra, između ostaloga, i neostvarena i prevelikaočekivanja od OIE-a, koji zahtijevaju znatne subvencije,a za njih sredstava nema.Prirodni plin - najbolji izbor za učinkovito gospodarenjeenergijom u kućanstvuGovoreći o energetskoj učinkovitosti i racionalnom gospodarenjuenergijom u kućanstvu uporabom prirodnogplina, Boris Topličanec - tehnički direktor Vaillant GmbH,generalnog sponzora Sajma SASO, naglasio je da jeprirodni plin najbolja alternativa. On je energetskiučinkovit, može se kombinirati sa solarnom energijomi bioplinom koji spada u OIE, poveznica je prema uporabivodika, primjenom plinskih motora ili tehnologijommikro-kogeneracije može se centralizirano i decentraliziranoučinkovito proizvoditi električna energijai toplina.Dalje se razgovaralo o važnosti dimnjačarske strukeprigodom plinofi kacije, a potom je održan okrugli stol.Otvorio ga je Jure Šundov - dogradonačelnik Splita, a uzmoderatora, novinara Sašu Ljubičića, sudjelovali su:Ranko Vujčić - pomoćnik pročelnika Upravnog odjela zagospodarstvo, razvitak i europske integracije SDŽ-a;prof.dr.sc. M. Šunjić, V. Đurović, E. Panis, Darko Kasap -zamjenik gradonačelnika Grada Zadra, mr.sc. MarlenaFloigl - pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvoŠibensko-kninske županije, mr.sc. Luka Čarapović i JakovBakić (HKIS). Zaključeno je da će za proces plinofi kacijegradova Dalmacije trebati vremena i strpljenja, da tomutreba pristupiti postupno, uz informiranje stanovništva oprednostima plina i školovanje mladih ljudi za novutehnologiju, koja će otvoriti i nova radna mjesta.U drugu tematsku cjelinu, koja se bavila OIE-om i energetskomučinkovitošću, sudionike je uveo DomagojValidžić iz Odjela za obnovljivu energiju i energetskuučinkovitost MINGORP-a. Zanimljivo izlaganje održao jemr.sc. L. Čarapović - predsjednik HKIS-a, koji je govorioo zgradama s nultom potrošnjom energije, kao izazovuza projektante i investitore te naglasio:- Za sada je izgradnja nZEB zgrada (net Zero EnergyBuilding) opravdana uz poticaje i subvencije. Takvezgrade treba analizirati tijekom cijelog njihovog životnogvijeka, a ne samo u fazi gradnje.Povećanje kvote za izgradnju fotonaponskih elektranaProblematikom solarnih elektrana, tehničkim, regulatornimi ekonomskim aspektima njihove izgradnje uHrvatskoj, ovog puta se bavio prof. dr.sc. Ranko Goić izZavoda za elektroenergetiku splitskog FESB-a. U posljednjevrijeme u Hrvatskoj postoji velika zainteresiranostmalih i velikih potencijalnih ulagača u fotonaponskeelektrane (FNE) i to radi nekoliko razloga: uređenje, premda ne u cijelosti, sustav poticaja za FNE; otkupnecijene su četiri do šest puta više od prosječnihprodajnih cijena električne energije; cijena opreme uproteklih nekoliko godina više je nego prepolovljena;investicija u FNE trenutačno ima visoku profi tabilnost,no ipak znatno ovisi o instaliranoj snazi, lokaciji i kvalitetiopreme; dugoročno se očekuje daljnji pad cijenaopreme i sve intenzivnije ulaganje u OIE; opći nedostatakelektrične energije u Hrvatskoj kao i njene obvezeprema EU-u. Nadalje je izvijestio:- Za velike FNE trenutačno je primarni problem štoukupna kvota, koja se kod nas subvencionira, iznosi1 000 kW. Inače, kvota je trenutačno popunjena sklopljenimugovorima od otprilike 1 600 kW, premda nijeni blizu popunjena ostvarenim projektima, kojih je tek150 kW. Zbog velikog interesa investitora (u RegistruOIE pri MINGORP-u prijavljeno je približno 60 lokacija,svaka približno 1 MW, a još barem dvostruko više projekatačeka za ishođenje Prethodnog energetskogodobrenja) te deklariranih obveza u povećanju proizvodnjeelektrične energije iz OIE-a, MINGORP pripremaznačajno povećanje te kvote, što se uskoro i očekuje.Najavljuje se povećanje kvote na otprilike 45 MW,kao i izmjena postojećih pravilnika, kojom bi se pojednostaviopostupak. Međutim, temeljni problem za velikeFNE u Hrvatskoj je nedefi nirano stanje glede županijskihi općinskih prostornih planova. Također je potrebnoosigurati relativno velike površine s riješenimimovinsko-pravnim odnosima, prihvatljive troškove ipriključak na mrežu.Inicijativa za izgradnju solarne elektrane Gdinj naotoku HvaruO primjeni fotonaponskih sustava svoje bogato iskustvoi ove je godine sa sudionicima Summita podijeliodoc.dr.sc. Ljubomir Majdandžić - predsjednik Hrvatskestručne udruge za sunčevu energiju.Alen Ćurin - predsjednik Skupštine Uslužne zadrugeUpravnik predstavio je inicijativu za izgradnju solarneelektrane Gdinj na otoku Hvaru, kao autor tog projekta.Naime, na inicijativu grupe mještana Gdinja pokrenutje proces planiranja i pripreme idejne dokumentacije teishođenja potrebnih dozvola i odobrenja za izgradnju ipuštanje u rad solarne elektrane, potencijalne snage2 MW, gdje bi se mogli zaposliti mještani, kako je rekao,te iznio konkretne podatke:- U budućoj solarnoj elektrani Gdinj moglo bi se zaposlitidesetak ljudi, izravno vezanih na rad elektrane nalokaciji te dodatno u njenom menadžmentu. Idealnalokacija velikog energetskog potencijala, mogućnostpovezivanja s hrvatskim elektroenergetskim sustavom,vršna proizvodnja sinkronizirana s vršnom potrošnjomu turizmu, kritična masa suvlasnika zemljišta koji sumotivirani sudjelovanjem u vlasničkoj strukturi budućeelektrane, inicijalna grupa osnivača i budućeg menadžmentaelektrane iz strukture lokalnog stanovništva…sve su to pretpostavke za prigodu koja se lokalnoj,iseljenoj i siromašnoj sredini rijetko pruža pa je trebaiskoristiti. Poglavito stoga što postoje povoljne mogućnostifi nanciranja projekta iz različitih izvora za poticanjegradnje OIE-a.Govoreći o izgradnji solarnih(fotonaponskih) elektrana uHrvatskoj, doc.dr.sc. RankoGoić najavio je značajnopovećanje njihove kvote iizmjenu postojećih pravilnikaza pojednostavljenjepostupaka, izdvajajućitemeljni problem za velikatakva postrojenja –nedefiniranost prostornihplanovaIznimno važne i aktualne energetske teme nisu bile dovoljnoizazovne da bi potaknule raspravu na okruglom stolu, na kojemje uopćeno zaključeno: plinofikacija Dalmacije bit će dugotrajani postupan proces koji donosi novu tehnologiju i nove posloveza koje se tek treba školovatiProf.dr.sc. Miljenko Šunjić iovog je puta svojim britkimizlaganjem o prirodnomplinu, koji stiže i na vrataSplita, u cijelosti držaoenergetsku stranu<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 25
ISKUSTVA DRUGIHUBRZANA DOGRADNJAMREŽE U NJEMAČKOJMarijan KaleaMreža mora sustići rastuće potrebePočetkom lipnja ove godine, njemačkom Bundesratu(njemačko Savezno vijeće, Donji dom, koje predstavljasavezne pokrajine u dvodomnom parlamentu - uzBundestaga, Gornji dom, koji predstavlja političkestranke), podnesen je Prijedlog zakona o mjerama zaubrzanje dogradnje električnih mreža, a u kolovozuZakon je donesen. Osim promptnog donošenja, Zakonje višestruko zanimljiv.U prošlom broju <strong>HEP</strong> Vjesnika, u zaključku napisa onjemačkoj krovnoj mreži, spomenuto je donošenjetog Zakona, o čemu malo više u ovom napisu.Veliki prijenos električne energije sa sjevera premajuguNaglo širenje korištenja obnovljivih izvora energije zaproizvodnju električne energije, potreba što potpunijegiskorištenja konvencionalnih elektrana te neprestanopovećanje prekogranične razmjene električneenergije nameće potrebu žurne dograd nje visokonaponskeprijenosne mreže u Njemačkoj. Sve se naglašenoaktualizira planiranim napuštanjem korištenjanuklearnih elektrana do kraja 2022. godine i time -dakako - još odlučnijem usmjerenju prema obnovljivimizvorima energije. U tomu će veliku ulogu imatipučinski vjetroparkovi, izgrađeni u Sjevernom moru idjelomice na Baltiku, ali i kopnene vjetroelektrane,opet naglašenije locirane na sjeveru Njemačke. To ćezahtijevati velike prijenose električne energije sa sjeveraprema jugu. Ubrzanje dogradnje prijenosne mrežestoga je važna preokupacija njemačke Saveznevlade, jer uz sadašnji tempo te dogradnje, mreža nećesustići rastuće potrebe.Prema njemačkim procjenama, udjel obnovljivih izvorau brutopotrošnji električne energije kretao bi se: do2020. godine - 35 posto, do 2030. - 50 posto, do2040. - 65 posto i do 2050. godine - 80 posto. To zahtijevadogradnju mreže vrlo visokog napona (220 kVi 380 kV) u Njemačkoj od 3 600 kilometara do 2020.godine, uz sadašnjih 34 600 kilometara. Također, mrežavisokog napona (110 kV) treba biti dograđena s350 kilometara novih vodova ili obnovljena radi omogućavanjaprihvata elektrana na obnovljive izvoreenergije. Nova mreža 110 kV u pravilu će se izvoditikabelima.Najvažnije efikasno okončanje izbora trase za polaganjenovog dalekovodaZakon se svodi na to da se osiguraju jedinstveni uvjetiza takvu dogradnju mreže na cjelokupnom saveznompodručju, neovisno o pokrajinskim granicama. Anajvažnije i odlučujuće jest - efi kasno okončanje izboratrase za polaganje novog dalekovoda. Nakon togaslijedi projektiranje, ishođenje dozvola za građenje,dobava opreme te građevinski i montažni radovi iuporabna dozvola - te aktivnosti ne pokriva predmetniZakon. Njemačka ima 16 saveznih pokrajina, kojesu mjerodavne za prostorno planiranje, uvjete građenja,zaštitu okoliša i zaštitu prirode na svom području.To znači da se za visokonaponski vod, koji prelazi područjaviše saveznih pokrajina, njegova izgradnja morapojedinačno rješavati sa svakom od tih pokrajina i tobitno produljuje trajanje izgradnje. Uz to, u Njemačkojsu četiri operatora prijenosnog sustava, tako da je sadašnjetrajanje izgradnje jednog dalekovoda otprilikedeset godina. Zakon se odnosi samo na one vodovekoji su u Bundestagu proglašeni vodovima saveznogznačaja, jer su europske ili nacionalne važnosti.Slijed postupka do ishođenja, mi bismo rekli, lokacijskedozvoleNa zahtjev investitora, Agencija za mreže saziva konferencijuzainteresiranih strana (mi bismo rekli: povjerenstvoza lokaciju), gdje se utvrđuje sadržaj i opsegpotrebne dokumentacije za predloženu trasu i eventualnevarijante trase na određenim dionicama.Oglašavanje konferencije obavlja se u Službenomlistu, na web-stranicama i lokalnim novinama onihpodručja gdje prolazi trasa voda kojeg se namjeravagraditi. Nakon izrade i pribavljanja sve dokumentacije,Agencija za mreže poziva na javnu raspravu sve zainteresirane,na jednaki način na koji je sazivana konferencija,te ih obavještava o stajalištima prema njihovimmišljenjima i komentarima iznesenim u toj raspravi.Prijedlog trase novog voda Saveznom uredu za planiranjeupućuje savezna Agencija za mreže, a rješenjemora biti okončano u roku od šest mjeseci, uključivoispitivanje utjecaja na okoliš i ishođenje svih suglasnosti.Savezna Agencija za mreže mjerodavna je zaelektro energetske, plinske, teleko munikacijske, poštanskei željezničke mreže. U Saveznom uredu zaplaniranje utvrđuje se kompatibilnost planirane trasebudućeg voda s postojećim i budućim korištenjemprostora i - ako postoji usuglašenost - tada je rješenjetog ureda (mi bismo rekli: lokacijska dozvola) izvršno,kako za pokrajinsku i općinsku vlast - tako i za eventualnopogođene građane. Nakon toga, zabranjene subilo kakve preinake u prostoru odobrenog koridora,koje bi mogle ugroziti uspostavu dalekovoda.Procjenjuje se otvaranje čak 240 novih radnihmjestaTime Agencija za mreže dobiva novu zadaću. Složeniproces planiranja zahtijeva nove ljude, prostor, opremu(osobito računalnu) i materijalna sredstva, što sve trebaprovesti u kratkom roku. Procjenjuje se potreba za240 (!) novih radnih mjesta. Također, trebat će ojačatiurede Pomorske i Hidrografske agencije te Agencije zazaštitu prirode. Dio novih ljudi priskrbit će se premještajemiskusnih ljudi sada zaposlenih u vojsci. Sve toizazvat će nove godišnje troškove od približno 25 milijunaeura te će predstavljati povećanje naknade zakorištenje prijenosne mreže od neznatnih 0,04 postoili 0,01 cent/kWh za kućanstva, ali i određeno povećanjeza industriju. K tomu, kabelska iz vedba novih vodova110 kV povećat će naknadu za korištenje mrežekućanstvima za dodatnih 0,017 do 0,035 posto. Naknadaza korištenje mreže kućanstvima sada predstavlja24 posto konačne cijene električne energije.Smatra se da će se tim Zakonom postići skraćenjetrajanja izgradnje vodova vrlo visokog napona na četirido pet godina, umjesto spomenutog sadašnjegtrajanja od deset godina.Po(r)uke za nasZakon i njegovo obrazloženje mogu nam biti primjeromza takva i slična zakonska (ili podzakonska)rješenja.Ponajprije, prvo i, recimo to, najvažnije: precizno seutvrđuje novčani trošak od uvođenja tog Zakona i namiriteljtog troška.Drugo - zajedno i istodobno, u okviru donošenja togZakona, donose se izmjene i dopune čak pet drugihzakona na koje utječe donošenje ovog Zakona i to:Zakona o energetskom gospodarstvu, Zakona o zaštitiprirode, Zakona o naknadi za korištenje mreža, Zakonao regulaciji energetskih djelatnosti te Zakona o zaštitiokoliša. Nema, u prijelaznim i završnim odredbamaobveza da se u tom-i-tom roku donesu izmjene i dopunetih zakona pa se onda one ne donesu pravodobnoi radi toga postoji neusklađenost zakona pa seprovedba zakona odgađa u nedogled. Zakon stupa nasnagu drugog dana od njegove objave.Treće - sve odredbe koje traže provedbu imaju shemu:što-tko-do kada. Ništa nije ostavljeno bez “dokada“. Primjerice: “Plan trase namjeravanog dalekovodamora biti izložen javnosti na internetskim stranicamau trajanju od mjesec dana.“ Ili, dalje:“Svaka osoba čije interese pogađa projekt može uložitiprigovor u roku od dva tjedna u pisanom obliku ilizabilježenu u uredu za plan.“Četvrto - zanimljivo je zakonodavno izricanje rodnejednakosti. U obrazloženju brojke od 240 novih radnihmjesta, navode se primjeri zaposlenja: pravnica i pravnika,biologinja i biologa, elektroinženjerki i elektroinženjera…U Njemačkoj je, na općem zakonu utemeljeno,oglašavanje slobodnih radnih mjesta jednakotako rodno ravno pravno: “Traži se ekonomistica iliekonomist“...Konačno: za nepridržavanje pojedinih specifi ciranihodredaba Zakona i rokova provedbe određena je kaznado 100 tisuća eura.26<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
SINDIKATIUVJETE PROPISANIH MJERILA REPREZENTATIVNOSTI EUROPSKEKOMISIJE ISPUNJAVA JEDNA MEĐUGRANSKA ORGANIZACIJASINDIKATA - EUROPSKA KONFEDERACIJA SINDIKATAZorica Novaković ŠesnićEuropski socijalni modelETUC na europskoj razini pregovara u ime radnika injihovih predstavnika socijalnim dijalogom s poslodavcimai predstavnicima EU-a, kako bi se na tajnačin održala i potaknula produktivnost i konkurentnost,a izbjegao socijalni dampingOsim što sindikati djeluju unutar granica određene države,postoje sindikalne organizacije na europskoj razinii u okviru Europske unije. Glavni ciljevi su im aktivnosudjelovanje u europskom socijalnom dijalogu, zaključivanjeeuropskih kolektivnih ugovora o radu, kao iobli kovanje europskog radnog prava.Kako bi sindikati mogli djelovati u tom smislu, trebajusteći status reprezentativnosti. Tri mjerila reprezentativnostipropisala je Europska komisija, jedna od tri najvažnijeinstitucije EU-a, a to su:• sindikati trebaju biti organizirani na europskoj razini,kao međugranske, granske ili udruge određenih skupinaradnika;• sindikati trebaju biti integralni i priznati dio strukturesocijalnog partnerstva država-članica sa sposobnošćuzaključivanja kolektivnih ugovora i predstavljanja svihili što je moguće više država članica;• sindikati trebaju biti odgovarajuće organizirani.Izbliza: Europska konfederacija sindikata (ETUC)i…Na europskoj razini trenutačno djeluje jedna međugranskaorganizacija sindikata koja ispunjava uvjetepropisanih mjerila reprezentativnosti - Europska konfederacijasindikata (ETUC) - najvažniji socijalni partnerkoji zastupa interese radnika u EU-u.Utemeljena 1973., danas predstavlja 83 sindikalne organizacijeiz 36 država EU-a, Europskog udruženja zaslobodnu trgovinu (EFTA), kao i država-kandidata zapristupanje EU-u ili su izrazile volju za pristupanje (tu suSSSH iz Hrvatske, TUSIAD i TISK iz Turske).ETUC se kroz sudjelovanje u donošenju odluka gospodarskei socijalne politike na europskoj razini, zalaže zainterese radnika i njihov rad u uvjetima poštivanja ljudskih,socijalnih i sindikalnih prava. U tom smislu, suradnjaETUC-a s institucijama EU-a podrazumijeva:• sudjelovanje u Trojnom socijalnom summitu za razvoji zapošljavanje, koji se najčešće održava jedanputgodišnje i to za vrijeme proljetnog zasjedanja Europskogvijeća;• konzultacije s drugim europskim socijalnim partnerimao odlukama koje utječu na zapošljavanje, socijalnapitanja i makroekonomsku politiku;• praćenje i koordinaciju rada sindikata u savjetodavnimtijelima;• potpisivanje okvirnih sporazuma s poslodavcima o,primjerice, roditeljskom dopustu, radu s nepunim radnimvremenom, uznemiravanju i nasilju na radnommjestu i drugom;• zaključivanje europskih kolektivnih ugovora o radu;• poduzimanje aktivnih mjera u jačanju industrijskedemokracije - osobito kroz participaciju radnika u up ravljanjupoduzećima i multinacionalnim kompanijama;• ostvarivanje potpune zaposlenosti;• uklanjanje diskri minacije pri zapošljavanju i tijekomrada;• razvijanje socijalnog dijaloga koji uključuje raspravu,zajedničko djelovanje, pregovore i rasprave između socijalnihpartnera i institucija EU-a;• utjecaj na donošenje pravila i direktiva u područjuzajedničke socijalne politike.Sve se to može obuhvatiti pojmom europski socijalnimodel, odnosno vizijom društva koja ujedinjuje održivigospodarski rast uz stalno poboljšanje životnih i radnihuvjeta. To podrazumijeva kvalitetu radnih mjesta, jednakemogućnosti zapošljavanja i socijalnu zaštitu zasve. ETUC na europskoj razini pregovara u ime radnikai njihovih predstavnika socijalnim dijalogom s poslodavcimai predstavnicima EU-a, kako bi se na taj načinodržala i potaknula produktivnost i konkurentnost, aizbjegao socijalni damping.…Europska konfederacija nezavisnih sindikata(CESI)Osim ETUC-a, na europskoj razini djeluje i međugranskaudruga sindikata - Europska konfederacija nezavisnihsindikata (CESI), koja je utemeljena 1990. godinei ima sjedište u Bruxelessu, u Belgiji. CESI ne ispunjavauvjete mjerila reprezentativnosti, ali je uputila zahtjevza priznanjem, kako bi kao socijalni partner na europskojrazini mogla pregovarati o zaštiti profesionalnih,socijalnih i materijalnih interesa članova. U CESI su,između ostalih, udruženi: Francuska federacija kadrovajavne uprave, Konfederacija sindikata nacionalnogobrazovanja Francuske, Vijeće menadžerskog i profesionalnogosoblja Velike Britanije, Talijanska federacijaliječnika pedijatara, Federacija europske javne upravei druge udruge. Što se tiče granske i strukovne organizacijesin dikata, na europskoj razini djeluju i Europskafederacija sindikata poljoprivrednih radnika u Zajednici(EFA), koja je članica ETUC-a, i Europska konfederacijakadrova (CEC), koja nastoji štititi i unaprjeđivatiprofesionalne, gospodarske, socijalne i kulturneinterese kadrova.Institucijska potpora sindikatimaU ovom vremenu diverzifi kacije radnih odnosa i organizacijerada, sindikati različitim strategijama nastojepo većati svoju prepoznatljivost i time ojačati utjecaj naod re đivanje uvjeta rada na zajedničkom europskomtržištu.Neke od strategija su: utemeljenje zasebnih odjela zažene (primjerice, Austrija, Belgija, Grčka); razvoj kontakatainternetskom mrežom u malim i srednje velikimtvrtkama kako bi organizirali radnike na radnim mjestimaproizvođača (Belgija); zaduživanje osoba koje nisučlanovi sindikata za pregovaranje o kolektivnim ugovorimau tvrtkama koje nemaju sindikalne zastupnike(Francuska); jačanje individualne motivacije za pristupanjesindikatu i drugo.Sagledavajući trenutačno stanje na europskoj sindikalnojsceni, može se reći da u EU-u ne manjka institucijskepotpore sindikatima te da im se priznaje uloga industrijskihodnosa u reguliranju gospodarstva. Ponajprijestoga što su aktivnosti sindikata još uvijek odlučujuće,osobito u poboljšanju uvjeta rada i usredotočenostina tradicionalne kolektivne identitete.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 27
DVA DESETLJEĆA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATAELEKTROISTRA U RATU ZA SLOBODU DOMOVINEIvica TomićIstrani su znališto trebaju činitiVeliki broj zaposlenikaElektroistredragovoljno je odlaziona ratom zahvaćenapodručja širomHrvatske, da bi uneposrednoj blizinicrta razdvajanja, uminskim poljima ipod neposrednomneprijateljskomvatrom obnavljaliporušenu i oštećenumrežu ielektroenergetskeobjekte gospićkog,zadarskog,karlovačkog, brodskog,sisačkog i vinkovačkogdistribucijskogpodručjaElektroistra u Domovinskom ratu? Neupućeni bi sevjerojatno začudili i odgovorili da u Istri nije bilorata pa je, prema tomu, tema - “Elektroistra u ratuza slobodu Domovine“ - promašena. Naravno danije!Ponajprije, naglasimo ono što je malo poznato: uIstri je odziv na mobilizaciju bio bolji nego u bilokojem drugom dijelu Hrvatske. Znači, Istrani suitekako znali što im je činiti kada je Domovina bilanapadnuta, a to se odnosi i na zaposlene uElektroistri. Naime, čak 93 zaposlenika Elektroistreodazvalo se pozivu za obranu Domovine, boreći seu različitim postrojbama HV-a i MUP-a. Na sreću,svi su se živi vratili svojim kućama, ali o tomu višeu monografi jama braniteljskih udruga.U podsjetniku <strong>HEP</strong> Vjesnika o <strong>HEP</strong>-u u Domovinskomratu, prije svega, želimo oživjeti sjećanja na elektroprivrednikekoji su širom Hrvatske u neposrednojblizini crta razdvajanja, u minskim poljima ipod neposrednom neprijateljskom vatrom, svakodnevnoriskirajući živote, obnavljali porušenu ioštećenu mrežu i elektroenergetske objekte, a takvihje u Elektroistri bilo mnogo. Uz redoviti posao,u obnovi elektroenergetskih postrojenja na stradalimpodručjima zaposlenici Elektroistre sudjelovalisu s više od 65 000 radnih sati, najviše na područjimaElektrolike Gospić, Elektre Zadar, Elektre SlavonskiBrod, Elektre Karlovac, Elektre Sisak i ElektreVinkovci.Prva humanitarna pomoć za SisakNo krenimo redom. Čim je Hrvatskoj zaprijetio rat,poslovično praktični i dobro organizirani rukovoditeljii zaposlenici Elektroistre započeli su pripreme.Za koordinatora svih aktivnosti imenovan jeĐino Piuti, rukovoditelj Pogona Buzet, koji se začitatelje <strong>HEP</strong> Vjesnik vratio u ta vremena i prisjetioakcija Elektroistre:- Kada je već bilo nedvojbeno da će izbiti rat, a uPuli je još bio smješten garnizon tadašnje JNA, mismo u prostorijama Pogona Buzet organizirali središnjeskladište za hranu i drugu robu. Tu su dolazilikamioni, pretežito iz Italije i drugih prijateljskih zemalja.Naši su zaposlenici istovarivali robu, razvrstavalije, prepakiravali, skladištili te potom utovarivaliu kamione i odvozili tamo gdje je bilo potrebno.Prva akcija pomoći bila je organizirana već u jesen1991., kada smo odvezli sedam tona hrane, odjećei drugih potrepština u Sisak - grad prijatelj Buzeta.Pomoć je stigla iz drugog grada prijatelja - talijanskogQuatro Castela, u dva šlepera. Sjećam se ipomalo smiješne zgode nastale iz najboljih pobuda:supruga vlasnika jedne tvrtke, koja proizvodiparmezan, u dobroj namjeri dakako, poslala namje novu, nenošenu bundu od nerca, kao pomoć?!No, pretežito je bila riječ o vrlo korisnim stvarima,kvalitetnoj odjeći i prijeko potrebnoj hrani.U to vrijeme Karlovac je bio pod stalnom neprijateljskomvatrom pa smo na put prema Sisku krenulipreko Slovenije. Ali, zamislite, Slovenci namnisu dopustili prolazak. Teško smo to riješili, prekonašeg Ministarstva obrane, i ipak smo uspjeli uSisak dovesti pomoć. Kamion je bio naš, hepovski,vozili su ga Rajko Pavešič i Damir Buterin, a u pratnjismo bili tajnik Općine Buzet i ja. Tih dana uSisak su stizali prognanici iz Petrinje pa su tamohrana i odjeća doista bili nužni. Pomoć smo dovezliu pravo vrijeme. Baš toga dana Sisak je snažnogranatiran. Na sreću, nama se nije dogodilo ništaloše, osim što nam je na kamionu pukla poluosovina.Stoga smo u Sisku morali dočekati noć, doknije pronađen rezervni dio.Naši dečki izloženi na stupovima, a vojnici ihštite u rovovima?!- U veljači 1992. u Gospiću je bilo vrlo teško stanje.Grad je bio pod stalnom topničkom paljbom, skoroprazan, nedostajalo je svega... Pomoć u hrani smoodvezli i iskrcali u Smiljanima i to Đani Soldatić,Valter Dragolin, Branko Posedel i ja. Prije toga, jošjedanput smo vozili u Sisak, ali ne hranu i odjeću,već elektroopremu, rastavljače i betonske nogare.Toga dana, zbog intenzivnih borbenih djelovanja, uSisak se nije moglo ući pa smo robu istovarili uMihaljevcu, u Vatrogasnom domu.Dvojica naših vozača, Pavešić i Buterin, ponovnosu u srpnju 1992. vozili opremu i hranu u Liku i tou Kosinj i Studenac, gdje su bile smještene postrojbe154. brigade iz Istre. Konvoj je prolazio cestamaizrovanim minobacačkim minama, u neposrednojblizini neprijateljskih rovova, pod pratnjom vojnepolicije.28<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Nakon toga, naši su dečki već u kolovozu i rujnuotišli podizati porušeni 35 kV dalekovod Gospić-Perušić, a u <strong>listopad</strong>u su bili na zadarskom području- pet tjedna u Zemuniku Donjem, u neposrednojblizini neprijatelja. Radili su pod zaštitom vojske ipolicije. No, paradoksalno je bilo to da su vojnicikoji su ih štitili bili u rovovima, a naši dečki nastupovima! Pokazali su doista zavidnu hrabrost.Kasnije smo išli na mnoga ratom zahvaćena područja,ali je tada momke vodio Đani Soldatić, tadašnjitehnički rukovoditelj Pogona Buzet.Suze u Novoj Gradišci-Treba reći da su svi dečki iz Elektroistre na ratnapodručja odlazili dragovoljno, bez ikakve prisile, aodziv je uvijek bio odličan. A da je bilo itekakoopasno dokaz je i od mine stradali pripadnik specijalnihpostrojbi u neposrednoj blizini trafostanice uKorenici, u kojoj su monteri Elektroistre radili danprije, uvjereni da je to područje očišćeno od eksplozivnihnaprava.Sjeća se Đino i dočeka u Novoj Gradišci. Tamo jeekipu Elektroistre, koja je došla pomoći, dočekaotadašnji upravitelj Pogona Nova Gradiška i kasnije ižupan, Vlado Plavac, plačući od ganuća.Prvi vozač iz Elektroistre koji je vozio prvu humanitarnupomoć u Sisak - Damir Buterin, pamti puknućepoluosovine na kamionu, probleme sa slovenskimcarinicima, noćne vožnje s ugašenim iliprigušenim svjetlima na dometu četničkih granata,vožnju po starim tragovima, koračanje po stopamakolege ispred kako bi se izbjegle mine…Puno je sjećanja i uspomena iz rata, ali pomaloblijede. No, zahvaljujući dnevnicima naših pedantnihkolega, ovog puta Elektroistrana - činjeniceostaju zapisane. Nakon što smo objavili zapise izratnog dnevnika Marijana Kalee i svjedočenjeAntuna Stuburića o tadašnjem vremenu, o trudu zaodržavanje svjetla u istočnoj Slavoniji te zapise izratnog dnevnika Jadranka Radovanovića i svjedočenjeMatka Utrobčića o stradanju prijesnosnih postrojenjau Dalmaciji, ovom prigodom objavljujemoisječke iz ratno-radnog dnevnika Đanija Soldatića,tehničkog rukovoditelja Pogona Buzet, o udjelu zaposlenikaElektroistre u obrani i obnovi Domovine.Đani Soldatić, Đino Piuti i Damir Buterin - glavni nositelji aktivnosti Elektroistre tijekom rata i u poslijeratnoj obnovi, kada su vrsnimonteri, alat, materijal i mehanizacija za vraćanje napona na ratom poharanim područjima bili nemjerljiva pomoć kolegamaElektrolike, Elektre Zadar, Elektre Slavonski Brod, Elektre Karlovac, Elektre Vinkovci te Elektre Sisak<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 29
DVA DESETLJEĆA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATAELEKTROISTRA U RATU ZA SLOBODU DOMOVINEZaposlenici Elektroistre, iz pogonaPazin i Buzet, podižu trafostanicu,jer imaju zadatak dati struju seluGornji Kremen kod Slunja…Isječci iz ratno-radnog dnevnika Đanija SoldatićaPočetak i završetak u - LiciElektroistrani su u Lici pomagali kolegama od kada je 1991. izBuzeta dovezena humanitarna pomoć te tijekom rata, sve dokraja 1998., kada je i za posljednja naselja na području Plitvičkihjezera i Rakovice osigurana opskrba električnom energijomU obnovi elektroenergetskih postrojenja sudjelovala su 64 zaposlenikaiz svih pogona Elektroistre, a najvećim dijelom iz pogo-na Buzet, Pula, Labin i Pazin…a na izgradnjiniskonaponske mrežepridružili su im se izaposlenici pogonaLabin, Rovinj i PulaKolovoz 1992.: Ekipa Elektroistre, s pet elektromontera i jednim strojarom,zajedno s ekipom Elektroprimorja te s monterima Elektrolike,gradi 35 kV vod Perušić-Gospić na drvenim stupovima, duljine 7 500metara, koji služi za temeljno napajanje grada Gospića; trasa daleko-voda prolazi neposredno uz crtu razdvajanja; cjelokupan posao zavr-šen je u 20 radnih dana.To jeprvi elektroenergetski objekt, u čijoj su izgradnji u to vrijemesudjelovali i zaposlenici Elektroistre, a led su probili: Damir Benić(Pula), Dean Brusić (Pula), Damir Buterin (Buzet), Rajko Pavšič(Buzet), Damir Pincan (Pula) i Mladen Sinčić (Pula).Listopad i studeni 1992.: Ekipa radi na području Elektre Zadar, naizgradnji niskonaponske mreže u naselju Zemunik Donji, koje je bilos tristrane okruženo neprijateljem; ekipa s 12 ljudi posao dovršila za30 radnih dana.Lipanj 1993.: Ponovno odlazak u Liku; radi se na rekonstrukciji niskonaponskemrežei izgradnji javne rasvjete u naselju Bilaj te uGospiću (Žabička ulica).Svibanj 1995.: Akcijom Bljesak oslobođena su područja u zapadnojSlavoniji. Za brojne prognane stanovnike teveliki broj izbjeglih Hrvata iz Bosne i Hercegovine,kojise naseljavaju na to područje, treba obnoviti,odnosno izgraditi ili rekonstruirati elektroenergetskapostrojenja.Srpanj 1995.: Ekipa Elektroistre i Elektrolike od 20ljudi, s cjelokupnom potrebnom tehnikom (dva strojaza bušenje rupa i dizanje stupova, četiri platforme ikamioni) odlazi u Novu Gradišku; radi se na izgradnjiniskonaponskih mreža, rekonstrukciji i popravku niskonaponskihmreža, izgradnji i rekonstrukciji trafostanica10/0,4 kV, priključenju potrošača i izgradnji javnerasvjete.Rujan 1995.: Zaposlenici Elektroistre ponovno dolaze nanovogradiško područje, jer nastavlja se izgradnja prekinu-ta u kolovozu; radi se na području od Nove Gradiške doOkučana u naseljima: Kovačevac, Mašić, Trnova, Smrtić,Dragalić, Gornji Bogićevci, Nova Varoš, Gorica, Vrbovljani30<strong>HEP</strong>VJESNIK <strong>249</strong> (289),LISTOPAD<strong>2011.</strong>
Jedna od srušenih trafostanica u Licite Okučani. Zadatak Elektroistre je izgradnja niskonaponskemreže u naselju Mašić, za što je planiranodva tjedna rada. Međutim, potrebe na terenu sumnogo veće pa ekipa Elektroistre u zapadnoj Slavonijiradi po sedam tjedana, dva puta.15. kolovoza 1995.: Ekipa od osam ljudi odlazi uLiku neposredno nakon akcije Oluja, sa zadatkom -uspostava elektroenergetskog sustava 35 kV, 10 kV,0,4 kV na novooslobođenom području, za potrebevojne vlasti te uspostave civilne vlasti. Zajedno s kolegamaiz Elektrolike, osposobljavaju elektroenergetskapostrojenja na području Rakovice, Plitvičkih jezera,Korenice, Udbine, Gračaca i Donjeg Lapca.Rad elektromontera na ovim prostorima, neposrednoiza vojnih akcija, iznimno je opasan: područja su djelomiceminirana, a ima zaostalih i skrivenih neprijateljskihvojnika i postrojbi. No, sustav je osposobljen za 11 dana.U Oluju - odmahU sjećanju Đine Piutija, 15. kolovoza 1995. ostao je trajno zabilježen,o čemu nam je ispričao:- Tadašnji direktor Elektroistre Ivan Fabris nazvao me tog dana udevet sati i rekao mi da s ekipom moram žurno u Liku. Zadatak:osiguranje napajanja električnom energijom za potrebe vojske ipolicije na prostoru Gračac-Rakovica. Rekao sam mu da će ekipabiti spremna do sutra. Ali ne, direktor mi je odgovorio da nemamotoliko vremena i da u Lici spremni moramo biti već do 17 satiistog dana! Odmah smo se organizirali i 15. kolovoza smo mi izBuzeta, sa cjelokupnom opremom i strojevima, u 16,30 sati bilitamo gdje su nas trebali i uspješno obavili posao. Idućeg dana sunam se pridružila i četiri montera iz Pogona Poreč.Korenica ukolovozu1995.,neposrednonakon OlujeKasna jesen 1995.: Ekipa pod vodstvom Đina Piutija, u kojoj su bili:Franko Baxa, Davor Čendak i Vlado Fabijančić (iz Buzeta), Veljko Daus,Klaudio Ferleta, Roberto Stojnić i Danijel Žuzić (iz Poreča) ponovno seokuplja i kreće put Plitvičkih jezera. Zadatak: dati struju selu GornjiKremen kod Slunja i mjestu Saborsko, na području Elektre Karlovac.Radi se ponovno zajednički, s elektromonterima Elektrolike i ElektreKarlovac. Opskrba električnom energijom spomenutih naselja osiguranaje nakon 18 radnih dana. No, rad u zimskim ličkim uvjetima zapojedine je naše Elektroistrane bilo potpuno novo iskustvo.23. svibnja do 20. <strong>listopad</strong>a 1996.: Ponovno Lika, područje Plitvičkihjezera i Rakovice, ugođaj proljetni. Sve je drukčije nego zimi: probuđenapriroda, bujna vegetacija, bogati vodotoci, Veliki slap vrlo izdašan.Ljudi se vraćaju i donose život, a život im je nezamisliv bezelektrične energije. Radovi započinju 23. svibnja i traju neprekidnodo 20. <strong>listopad</strong>a 1996. godine. U početku - 12 ljudi, vremenom sveviše i na kraju, završetak s 20 ljudi u ekipi. Radovi obuhvaćaju: izgradnju20 kV odcjepa, rekonstrukciju 10 kV vodova, rekonstrukcijutrafostanica, popravak trafostanica i 10 kV vodova, izgradnju niskonaponskemreže, izgradnju javne rasvjete do priključaka.Lipanj, srpanj, studeni i prosinac 1996.: Usporedo s ekipomElektroistre koja radi u Lici, jedna ekipa radi na području Elektre Zadar,na području Pridrage, koja se proteže od Škabrnje, Karinskog mora,Novigrada i Paljuva. Izgradnjom niskonaponske mreže i ugradnjomrasvjetnih tijela te rekonstrukcijom trafostanica 10 (20)/0,4 kV, zasvijetliloje u Gornjim i Donjim Zupčićima, Gornjim i Donjim Baturima,<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 31
DVA DESETLJEĆA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATAELEKTROISTRA U RATU ZA SLOBODU DOMOVINEGornjim i Donjim Vidukama, Narančićima, Kokićima, Pedićima,Čulinama, Klapanima, Gospićima i Grubićima. Tijekom lipnja i srpnjate studenog i prosinca, deset radnika odradilo je 56 dana.Treća ekipa u svibnju 1996., na području Elektre Karlovac, točnijeTurnja, zajedno s domaćinima diže stupove; tri zaposlenika rade 15radnih dana.Niskonaponsku mrežu unaselju Vaganac u Lici gradezaposlenici pogona Elektroistre- Buje, Buzet i PulaNakon zime - ponovno u Lici20. ožujka 1997.: Posao se nastavlja na nedovršenim elektroenergetskimobjektima, a zbog nepogode, rad se mora kratko prekinuti(krajem travnja palo je 60 centimetara snijega). Ekipa od deset zaposlenikaiz Elektroistre i četiri iz Elektrolike obavlja radove do sredinelipnja.Travanj 1997.: Na području Elektre Sisak, četveročlana ekipa izElektroistre radi 20 radnih dana na dizanju stupova u Glini.Početak srpnja 1997.: Odlukom Direkcije za distribuciju o sudjelovanjuu obnovi elektroenergetskih objekata, DP Elektroistra Pula dobilaje zadatak pripreme TS 35/10 kV Tovarnik za priključak dizelskeelektrane, snage 7MVA. Za to je trebalo opremiti, odnosno monti -rati: polje agregata 10 kV s pripadajućim kabelskim priključkom,trafo polje 10 kV, trafo polje 35 kV i transformator 2,5 MVA s pripadajućimpriključcima. Priprema se provodi zbog provedbe povezivanjai napajanja elektroenergetskog podsustava na području podnadzorom UNATES-a. Za to je trebalo izraditi: tehničko rješenje priključakasa svim potrebnim montažnim nacrtima te shemama zapovezivanje relejne zaštite, kao i izraditi sve priključke, relejnu zaštitui ugraditi transformator. Tehnička dokumentacija se zbog kratkogroka izrađuje na terenu, a radovi izvode s cjelokupnim materijalom iopremom iz pogonske pričuve Elektroistre. Radi osam ljudi (inženjeri,tehničari, elektromonteri i bravari) i u 21 dan zadatak je obavljen(1 200 radnih sati).4. svibnja do kraja studenog 1998.: Prošla je još jedna zima i ponovnosmo u Lici.U razdoblju od svibnja do kraja studenog, s dva prekida od dva tjednau kolovozu i dva tjedna u <strong>listopad</strong>u, radi se na elektroenergetskimpostrojenjima na području Plitvičkih jezera.1996., 1997. i 1998.: Obavljaju se radovi na području koje pokrivaElektrolika Gospić, u dvije županije, Ličko-senjskoj i Karlovačkoj.Ponovno su elektrifi cirana naselja: Čatrnja, Selište, Drežničko, DrežnikGrad, Smoljanac, Korana, Rastovača, Irinovac, Grabovac, GrabovoSelo, Brajdić Selo, Turkalj Selo, Rakovica, Oštarskistanovi, Draga, Vrdoljaci, Selište Rskovačko, JelovKlanac, Vaganac, Kukuruzovići.Za to je izgrađeno: dalekovod 10(20)kV (17 200 m),trafostanice na betonskom stupu 10(20)0,4 kV(2 kom) i niskonaponske mreže na betonskim stupovima(86 000 m). Rekonstruiran je DV 10 kVZajednička ekipa Elektroistre i Elektroliketijekom obnove na području Pogona NovaGradiška (srpanj - kolovoz 1995.) - stoje:Tomislav Zdunić, Mladen Vukušić, Valter Kaković,Mauro Furlan, Dario Šorgo, Danko Okmaca, EmilMerlić - sjede, drugi red: Valter Aničić, VinkoKrbavčić, Branko Grbac, Valter Radolović, RajkoPavšić, Jožef Lampe; prvi red: Nikola Furlan,Juka Bičanić, Janko Jakus, Dragan Kalac32<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Predah ekipeElektroistre na putuu Slavoniju(33 500 m), TS 10/0,4 kV na željeznorešetkastomstupu (18 kom) i niskonaponske mreže (3 000 m),izrađeno približno 300 priključaka, ugrađeno približno600 svjetiljki javne rasvjete.U obnovi ratom razorenih postrojenja, zaposleniciElektroistre odradili su 65 110 sati i to: na područjuElektrolike Gospić 44 760, Elektre Zadar 8 830, ElektreSlavonski Brod 6 579, Elektre Karlovac 2 950,Elektre Vinkovci 1 200 te Elektre Sisak 800 sati.Sve je započelo u Lici i to 1991. godine, kad je iz Buzetadovezena humanitarna pomoć. Tijekom ratnih godinaIstrani su stalno prisutni u Lici. Sve je i završilo u Lici krajem 1998.godine, kad su i posljednja naselja na području Plitvičkih jezera iRakovice dobila električnu energiju.U obnovi elektroenergetskih postrojenja uništenih ratnim razaranjimasudjelovala su 64 zaposlenika iz svih pogona Elektroistre, a najvišenjih iz pogona Buzet, Pula, Labin i Pazin.Povratak kući,svojoj obitelji,iz SlavonijeElektroistrani su u njihovim objektima za odmor u Barbarigi iDugoj Uvali te u hotelima “Arenaturista“ zbrinuli više desetakaobitelji kolega iz Elektroslavonije i Elektrojuga, koje su moralenapustiti svoje domove u vrijeme najžešćeg rata u Slavoniji, odnosnoraketiranja i granatiranja Dubrovnika. Njima je jedanputtjedno dostavljana pomoć u hrani i piću, kako je zabilježeno uMonografi ji Elektroistre, objavljenoj u prigodi 50 godina njenapostojanja, u prosincu 2000. godine.Odlikovani Spomenicom Domovinskog rataRadi iznimnog zalaganja u održavanju i obnovi razorenog elektroenergetskog sustava,odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana odlikovani suSpomenicom Domovinskog rata sljedeći zaposlenici Elektroistre: Aničić Valter(Pazin), Bilandžić Ante (Poreč), Burul Vlado (Labin), Buterin Damir (Buzet), CuljatTulio (Pula), Dučić Roberto (Buje), Ferlin Valter (Pula), Frleta Klaudio (Poreč), HerakVlado (Rovinj), Jakus Janko (Pazin), Katić Eugen (Buje), Kmet Feručo (Poreč), LampeJožef (Buzet), Milevoj Dragan (Labin), Pavlinić Armando (Rovinj), Pavšič Rajko(Buzet), Radovčić Auro (Rovinj), Picco Azeglio (Poreč), Soldatić Đani (Buzet), ŠainaBoris (Pazin) i Živolić Omero (Pula).Zaposlenici Elektroistre koji su sudjelovali u Domovinskom ratu u postrojbamaHV i MUP-a:Pogon Pula i Stručne službe: Mladen Budić, Kristijan Burić, Claudio Božac, MarinoPiljan, Danko Okmaca, Ervino Žufi ć, Milan Marinović, Diego Levak, Rino Camlić,Dragan Pintarić, Moreno Mendica, Valter Udovičić, Omero Živolić, Anton Brajković,Franco Blažina, Dean Brusić, Igort Nikolić, Marko Paus, Marijan Rampini, LjubomirKrbavčić, Janko Bruno, Igor Kopričanec, Igor Šarić, Klaudio Buždan, Manolito Franjul,Vinko Zgrablić, Armando Lui, Valter Ferlin, Edi Jurlina, Dario Dušić, Robert Ović, VilimPamić, Dalen Špigić, Vlado Jedrejčić i Valter RadolovićPogon Poreč: Milorad Knezoci, Damir Roviš, Roberto Brčić, Azeglio Picco, MilanBulat, Drago Pantoš, Aleksandar Farina, Daniele Žužić, Sandro Beletić, KristijanKrstekanik, Vojo Aleksić, Damir Rajko, Vlado lakošeljac, Robert Stojnić, ClaudioFerletta, Petar Božić, Boris Đusti, Elvis Pršurić, Ljubomir Ribarić i Branko Jurec.Pogon Buje: Mauro Bucaj, Franco Benolić, Paolo Crevatin, Alen Đurđević, DavorKlarić, Omer Rakić, Franco Novak, Denis Krizmanić i Dario Vidak.Pogon Buzet: Emil Merlić, Rino Flego, Dušan Flego i Marino Vižintin.Pogon Labin: Sandro Paliska, Remiđo Bertoša, Robertino Batelić, Miroslav Nikolić.Elvis Brenković, Renzo Stemberga i Diego Datos.Pogon Pazin: Anđelo Maružin, Miljenko Ferlin, Valter Ančić, Mladern Simćić,Dragan kalac, Silvano Jelenić, Edi Pilat, Elvis Blažević, Slavko Damijanić, VedranRogović, Ratimir Labinjan, Janko Jakus, Ivan Jurić, Milan Bratulić, Livio Grubišić,Željko Šaina, Graziano Krajcar i Dušan Dintinjana.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 33
20 GODINA OD POČETKA DOMOVINSKOGA RATASVJEDOCI IZ HE SENJ I HE SKLOPE: LUKA TIĆAK,DARIO ŠKRGATIĆ, VLADIMIR BANIĆ I IVICA ATALIĆIvica TomićRadeći s očima na leđimaZnakovito je da su od ukupno devet zaposlenikaHE Senj srpske nacionalnosti, koji su otišli na okupiranopodručje pod nadzorom četnika i JNA, četvoricaradila na zatvaračnici u Gusić Polju, a oni sudobro znali gdje treba postaviti eksplozivU jesen 1991. godine, stanje u Lici jako je teško.Neprijateljske četničke snage uz svesrdnu pomoć JNA,okupirale su mnoge njene dijelove, a slobodan teritorijsvakodnevno je pod paljbom granata. Dakako, posebnameta su elektroenergetski objekti.Obje elektrane iz sustava HE Senj proizvode električnuenergiju, ona u Grabovi i ona u Sklopama, ali su međusobnoodsječene. Neprijatelj je presjekao cestu kojapreko Vratnika spaja Senj s Otočcem i ostatkom Like,tako da se do Senja prometovalo preko Krasnog,uskom i neasfaltiranom šumskom cestom.U to vrijeme, Luka Tićak - rukovoditelj Pogona u Lici naradnoj obvezi u Pogonu, kao civil sudjeluje u zarobljavanjuvojnika i časnika JNA u vojarni u Otočcu, kao iizvlačenju naoružanja i vozila iz skladišta JNA, stalnona meti snajperista.Prisjećajući se tih vremena života i rada u Otočcu,L. Tićak nam opisuje:- Teško je bilo nadzirati koji će od naših zaposlenikaotići na drugu, neprijateljsku, stranu, a bilo ih je.Primjerice, vozač autobusa za prijevoz zaposlenika uHE Sklope. Uz povećani nadzor i brigu, nije bilo poginulihnaših zaposlenika, a ni jedno naše vozilo nijeotuđeno i odvezeno na okupirano područje.Nakon zauzimanja vojarne, već drugi dan sam bio uSenju. Kada sam se vratio u Otočac, tek što sam ostavioautomobil u garaži i ušao u ured Otočcu, ispredgaraže koja je bila u sklopu uredskog prostora pala jegranata i raznijela vrata te u potpunosti uništila automobil,kao i dio garaže. Da sam s automobilom došaokasnije…?U to vrijeme JNA je ušla u grad s četnicima i došla svedo benzinske crpke. No, vratili su se, jer nisu bili sigurnigdje ih čeka Hrvatska vojska. Pri povlačenju surušili kuće i ubijali sve što im se našlo na putu. Biloje to vrijeme stalnog uništavanja grada granatama ivrijeme mržnje prema svemu što je hrvatsko. U mirunisu mogli biti održani ni skoro svakodnevni pokopipoginulih hrvatskih branitelja. Čim bi se u popodnevnimsatima oglasilo crkveno zvono najavljujući pogreb,JNA i četnici odmah bi granatama započeli paljbuna groblje ne bi li pobili stanovništvo okupljeno umolitvi za pokojnika i izazvali što više straha, nesigurnostii panike. Otočac je u to vrijeme bio grad s vrlomalo stanovnika, većina je otišla na sigurnija mjesta.Katolička crkva je bila zapaljena, trgovine zatvorene,grad često bez električne energije, kuće srušene. Uzzamračenja i stalno oglašavanje sirena koje najavljujuopasnost, ono malo stanovnika bilo je iscrpljeno, jernije bilo vremena za predah između napada i provokacijaiz obližnjih okupiranih područja. Istodobno, bilisu to ponosni ljudi, odlučni da obrane svoj grad iDomovinu. U to vrijeme velike neizvjesnosti, uvjeravaosam ko lege da ćemo se uspjeti obraniti, pobije-Ubrzo nakon miniranja postrojenja zatvaračnice u Gusić Polju, hrvatski branitelji su otjeralineprijatelja pa je oštećenja otklonila ekipa: (s lijeva na desno, stoje): Ivan Prpić – Vrančina(prilazi skupini), Boris Boras, Iva Kostelac, Luka Tićak (a u to vrijeme rukovoditelj Pogona Lika,danas direktor HE Senj), Josip Marković, Pave Novačić, Mijo Atalić (pok.), Branko Gasović (tadatehnički direktor HE Senj); (čuče): Milan Zubčić, Kruno Lovrić (poslovođa strojarskogodržavanja u Grabovi), Krešimir Pavičić (pok., u to vrijeme direktor HE Senj), Zdenko Rešetar,Stjepan Marković i Božo Pavičić (poslovođa strojarskog održavanja u HE Sklope)34<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
diti u ratu i stvoriti državu Hrvatsku, nastojao sam ihohrabrivati. To pojedinim zaposlenicima srpske nacionalnostiu HE Sklope nije bilo ugodno čuti pa su miizravno prijetili da će prvi metak koji se ispali naElektranu biti namijenjen meni. Nisu me zastrašili, idalje sam kao i većina hrvatskog naroda čvrsto vjerovaou pobjedu, premda je neprijatelj bio vojno nadmoćniji.Svi mi koji smo ostali u gradu, sami smo senaoružali, jer tada se bez oružja nije moglo, a posebnona putu do HE Sklope, koji je prolazio naseljima sasrpskim stanovništvom i gdje su se s početkom pobunepodizale barikade. Za rukovoditelja Pogona Likasam došao 1. lipnja 1990., gdje sam ostao do 1. kolovoza2005., kada sam imenovan direktorom PogonaHE Senj.Put do HE Sklope kroz sela pobunjenih SrbaTih vremena dobro se sjećaju tada golobradi hrvatskibranitelji Vladimir Banić i Ivica Atalić. V. Banić se 1990.godine, kao pripravnik, zaposlio na mjestu elektromehaničarau održavanju HE Sklope, a njegov školskikolega i suborac I. Atalić u <strong>HEP</strong> je došao tek 1994.,najprije u Elektroliku, a kasnije u HE Sklope.O tom nam vremenu V. Banić govori:- Najteže je bilo dolaziti na posao i odlaziti s posla, jersmo morali prolaziti kroz srpska sela, gdje su lokalniSrbi postavljali barikade, a JNA im je još ranije helikopterimadopremila oružje. I na poslu je trebalo imati očina leđima, jer su dežurne smjene bile miješane.Nismo znali što koji od naših dotadašnjih srpskih kolegasmjera. Naše sumnje su se pokazale opravdane, jersu mnogi od njih napustili slobodan teritorij i otišli naokupirane dijelove Hrvatske.V. Banić je kao dragovoljac Domovinskoga rata sudjelovaoi bio ranjen u osvajanju vojarne u Otočcu15. rujna 1991., ali čim se oporavio priključio se133. brigadi Hrvatske vojske, u kojoj se zadržao godinui pol dana. Nakon toga se vratio na posao uHE Sklope, a početak Oluje zatekao ga je na radnommjestu. Kako smjena nije moga doći do Elektrane,V. Banić je ostao u Elektrani sve do završetka akcije.Njegov prijatelj i kolega iz 133. brigade I. Atalić bio jepripadnik Hrvatske vojske malo dulje i sudjelovao je uOluji, u postrojbama specijalne policije. Kasnije se zaposliou <strong>HEP</strong>-u i od završetka rata radi u HE Sklope.Naši sugovornici bili su u postrojbama Hrvatske vojskeu vrijeme kada su četnici, u strahu od napada hrvatskihbranitelja, u jesen 1991. godine minirali zatvaračnicuulazne građevine u Gusić Polju.Umjesto Elektranu, minirali zatvaračnicuu Gusić PoljuTaj događaj opisao nam je rukovoditelj Pogona Grabova,Dario Škrgatić:- Jednoga dana zazvonio je telefon, a s druge stranezačuo sam muški glas. Predstavivši se kao kapetanTodorović, rekao je da će nam minirati Elektranu.Nismo mogli ni pretpostaviti što će se to doista dogoditi,ali uskoro smo primijetili da opada tlak vode utunelu i tada samo znali da je prijetnja ostvarena.Istina, nije minirana Elektrana, koja je bila izvan dometaneprijateljskog oružja, nego postrojenje na zatvaračniciu Gusić Polju.Neprijateljske snage postavile su veliku količinu eksplozivai kada su ga aktivirali 9. <strong>listopad</strong>a 1991.godine - raznijeli su dio zgrade i uređaj za podizanjezatvaračnice pa je zatvoren dotok vode u tlačni tunel,koji vodi prema turbinama HE Senj u Grabovi.Na svu sreću, jedna od dvije postavljene eksplozivnenaprave nije eksplodirala, a da jest - šteta bi bilapuno veća. Hrvatski branitelji već za nekoliko danakrenuli su u akciju oslobađanja i uspješno otjeralineprijatelja, tako da su naši mogli započeti sanacijuzatvaračnice.Zanimljivosti o tomu saznajemo od L. Tićka:- Znakovito je da od ukupno devet zaposlenika HE Senjsrpske nacionalnosti, koji su otišli na okupirano područjepod nadzorom četnika i JNA, četvorica su radilana zatvaračnici u Gusić Polju. Oni su dobro znali gdjetreba postaviti eksploziv kako bi se onesposobilaElektrana tako da ne može proizvoditi električnu energiju,ali i da Senj, Velebitsko primorje i otoci ostanubez pitke vode.No, iznimnim zalaganjem brzo smo otklonili oštećenjai osposobili zatvaračnicu pa su postrojenja HE Senjnastavila raditi sve do završetka rata i osiguravati pitkuvodu za grad Senj, priobalje i otoke Rab i Pag.Zatvaračnica Gusić Polje danasNa ovom su mjestučetnici postavilieksploziv, kojim suraznijeli hidrauličneuređaje i veliki diozgrade - na sreću nijeeksplodirala i drugaeksplozivna napravaRukovoditelj Pogona Grabova,Dario Škrgatić primio jetelefonsku prijeteću najavukapetana Todorovića da ćeminirati Elektranu, ali budućida je ona bila izvan dometaneprijateljskog oružja –minirali su zatvaračnicuGusić PoljeU vrijeme velike neizvjesnosti,Luka Tićak uvjeravao je kolegeda ćemo se uspjeti obraniti,pobijediti u ratu i stvoriti državuHrvatsku, što pojedinimzaposlenicima srpskenacionalnosti u HE Sklope nijebilo ugodno čuti pa su muizravno prijetili da će prvi metakkoji se ispali na Elektranu bitinamijenjen njemu<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 35
20 GODINA OD POČETKA DOMOVINSKOGA RATASVJEDOCI IZ TE RIJEKA: ADRIANO FISCHER,MLADEN BAKULA, DRAGAN KAVRE I ZLATKO SOKOLOVIĆIvica TomićDomišljati Riječani“polove ne daju“!Zahvaljujući odlučnosti, hrabrosti, umješnosti i domoljubljunaših iz TE Rijeka, polovi statorskog dijelageneratora HE Obrovac (današnje HE Velebit)boravili su na “četverogodišnjem remontu“ nadnu strojarnice riječke Termoelektrane, a kada sunapokon bili vraćeni na svoja prava mjesta, omogućilisu proizvodnju električne energije za Hrvatsku,a ne za njene neprijateljePrije zime 1991. godine, tadašnjeg direktora TE RijekaAdriana Fischera su iz središnjice <strong>HEP</strong>-a zapitali moželi u Elektrani sakriti polove HE Obrovac (današnjaHE Velebit)? Naime, polovi (koji stoje na statorskomdijelu generatora, dugi su pet do šest metara i svaki jetežak nekoliko tona) su bili u Končaru na remontu, au međuvremenu su HE Obrovac okupirale pobunjeničkesrpske snage. A. Fisher je odgovorio potvrdno te sešest polova, u tišini, transportiralo i smjestilo u strojarnicuTE Rijeka. O čemu je bila riječ, znalo je vrlo maloljudi. Tadašnji čelnici <strong>HEP</strong>-a došli su u TE Rijeka, s uputamanjenom direktoru A. Fischeru da, bez obzira nazahtjeve i - kako se već tada očekivalo - velike pritiskeda se polovi vrate u HE Obrovac, to mora bezuvjetnospriječiti! Najavili su da će oni od njega morati tražitida se polovi vrate, ali se on na to mora oglušiti ipronaći način kako da to izbjegne. Od tada pa sve dozavršnih oslobodilačkih akcija Bljesak i Oluja trajala jepotraga za polovima, bez kojih HE Obrovac, dakako,nije mogla raditi i proizvoditi električnu energiju zaneprijatelje. Pokušavali su oni na sve načine vratitipolove - diplomatskim putom, trgovanjem i ucjenama,ponajviše posredstvom UNPROFOR-a.Lokacija polova ipak otkrivena, uslijedili i međunarodnipritisciPremda se pokušalo sve zadržati u tajnosti, s vremenomje ipak otkrivena lokacija polova i tada naHrvatsku započinju, ponajprije, međunarodni pritisci, apotom i pritisci naših državnih dužnosnika na <strong>HEP</strong> dase polovi isporuče pobunjenim Srbima koji bi zauzvrat,navodno, otvorili za promet cestu Novska-Okučani naokupiranom području. Najprije je procurila lažna vijestkako su polovi nestali.- Iz vrha <strong>HEP</strong>-a pitali su me kamo su nestali polovi, akada su saznali da su još u TE Rijeka, naložili su mi daih vratim. Ja sam odgovorio da polovi ostaju tamogdje jesu pa i pod cijenu da me smijene. Pritisci se idalje pojačavaju, sve je podignuto na međunarodnurazinu i teško je i dalje odbijati predaju polova, sjećase A. Fischer.Tada u TE Rijeka smišljaju novi plan: polove dizalicomspuštaju na dno strojarnice Elektrane, odakle ih jenemoguće izvući bez takve velike dizalice, koja je…“neispravna“. Jer, dan prije najavljenog dolaska predstavnikaUNPROFOR-a, direktor A. Fischer je priopćiosvojoj ekipi da je dizalica pokvarena i da je treba rastavitii popraviti. Začuđen takvom informacijom, poslovođaga je uvjeravao da je dizalica još jučer radila ibila potpuno ispravna. No, direktor ne trpi pogovore teje izdao nalog za rastavljanje dizalice, uz obrazloženjeda će se tada pokazati da je neispravna. Direktorovazapovijed mora biti provedena, bez obzira na to štotko misli ili zna.Drugog dana u TE Rijeka su stigli predstavniciUNPROFOR-a, uz pojačanje nekoliko inženjera elektro-struke.Domaćini su im pokazali gdje se polovinalaze, ali i rastavljenu dizalicu, koju bi trebalo popraviti,ali za to nemaju rezervnih dijelova. PredstavniciUNPROFOR-a bili su bijesni, ali nisu mogli dokazati daje dizalica ispravna. “Popravak“ dizalice, dakako, trajaoje danima, a polovi su i dalje bili na svom mjestu,jer takve divove od pet do šest metara duljine, s ponekoliko tona težine, nije moguće dići iz tako velikedubine bez snažne dizalice. Iz dana u dan, sa svihstrana jačaju pritisci na TE Rijeka, ali u Elektrani neDizalica, koja je dugobila u “kvaru“Polovi su bili na sigurnomovdje dolje, s naumom: štodalje od neprijatelja, što dulje36<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
popuštaju - bez dizalice se ne može, a za popravaktreba vremena.Razotkriven uzrok snage pritisakaOd A. Fischera, danas umirovljenog direktora TE Rijeka,saznajemo i zanimljive potankosti, koje otkrivaju zaštosu pritisci za vraćanje polova tada okupiranoj HE Obrovacbili tako jaki. Naime, u izaslanstvu UNPROFOR-akoje je dolazilo u TE Rijeka, bila je i jedna mlada dama,prevoditeljica, koja se predstavljala kao Anna Corazza- Rimljanka.- Kako sam po naravi nepovjerljiv, tijekom razgovora smladom damom vrlo brzo sam shvatio da nijeRimljanka, jer o Rimu je vrlo malo znala, a talijaniziranoprezime jako me podsjetilo na prezimena s našihprostora. Moje pretpostavke su se pokazale točnima,jer je ona kasnije postala zakonitom suprugom švedskogpolitičara Carla Bildta, poznatog po nesklonostiHrvatskoj i velikim simpatijama prema pobunjenimSrbima, otkrio nam je A. Fischer.Poznato je da je C. Bildt tijekom trajanja akcija Bljesaki Oluja od UN-a i NATO-a više puta zahtijevao bombardiranjeHrvatske iz zraka, sve da bi se spasila takozvanaSAO Krajina. Nadalje, zbog izjave iz 1995. godine,kojom je C. Bildt oštro osudio oslobodilačku akcijuHrvatske vojske, u Hrvatskoj je proglašen “perosonomnon grata“. Podsjećamo i na činjenicu da je C. Bildtkasnije bio i visoki predstavnik u BiH, a pri Haškom jetribunalu svjedočio u korist jedne od čelnica bosanskihSrba - Biljane Plavšić, koja je priznala sudjelovanje uratnim zločinima i, nagodivši se s Tužiteljstvom, odslužilakratkotrajnu zatvorsku kaznu.Polovi ipak vraćeni, ali neupotrebljiviNakon doista snažnih pritisaka s visoke međunarodnerazine, dizalica je poslije dugotrajnog odugovlačenjaipak morala biti “popravljena“. Tako su polovi, jedanpo jedan, kamionima UNPROFOR-a transportirani premaObrovcu. Ali, UNPROFOR-ovi stručnjaci su pregledomustanovili da je jedan neispravan, odnosno ukratkom spoju. To je bilo iznenađenje i za direktoraA. Fischera. Nije znao što se dogodilo, ali su mu nakonodređena vremena njegovi zaposlenici otkrili istinu.Zaposlenik TE Rijeka Emilio Tomažić, shvativši da ćepolovi morati biti isporučeni Srbima, stručno je onesposobiojedan pol, ali direktoru nije ništa rekao, kakobi ga zaštitio.U akciji “polova“, znači, bili su na određeni načinuključeni svi iz TE Rijeka, kako bi ih što dulje držalidalje od neprijatelja. I uspjeli su. Jer, polovi jesu isporučeniu HE Obrovac, ali kada su pripadnici Hrvatskevojske u oslobodilačkoj akciji ušli u Elektranu, zateklisu ih složene i neupotrijebljene. Pobunjeni Srbi nisuimali potrebnu tehnologiju, ni stručnosti da popraveonaj namjerno onesposobljeni pol i vrate ih u generator.Nisu imali ni vremena, jer su morali bježati predhrvatskim braniteljima. Tako su polovi, kada su nakon“četverogodišnjeg remonta“ napokon bili vraćeni nasvoja mjesta u HE Obrovac, omogućili proizvodnjuelektrične energije za Hrvatsku, a ne za četnike. Bilobi drukčije da nije bilo odlučnosti, hrabrosti, umješnostii domoljublja naših iz TE Rijeka!Prijetnje TE Rijeka iz zraka i s moraOvu zanimljivu ratnu priču iz <strong>HEP</strong>-a prenijeli smo čitateljima<strong>HEP</strong> Vjesnika prema sjećanjima tadašnjeg direktoraTE Rijeka Adriana Fischera, tadašnjeg tehničkogrukovoditelja, a sada direktora elektrane MladenaBakule, rukovoditelja proizvodnje Dragana Kavrea istručnjaka za sigurnost Zlatka Sokolovića, koji je u tovrijeme bio jedan od najbolje informiranih osoba uTE Rijeka, jer je bio i član Komisije za izradu Prijedlogauputa za rad <strong>HEP</strong>-a u izvanrednim okolnostima, neposrednojratnoj opasnosti i ratnom stanju.Saznali smo da su Elektranu čuvali oružjem te da jezrakoplove JNA, koji su krenuli uništiti TE Rijeka, protuzračnotopništvo natjeralo da se dignu na veću visinute su promašili cilj. U početku rata su danima radili nadometu neprijateljske topovnjače, koja se usidrila nasuprotElektrane i obližnje rafi nerije.TE Rijeka proizvodila je električnu energiju tijekom cijelograta. Kakvo je bilo čuvanje postrojenja zamračenjem,govori podatak da se automobil policijskepatrole, pri jednom od redovitih obilazaka objekta,sudario s kontejnerom u potpunom mraku dvorištaElektrane.RAD U RATUMnogi ne znaju da je već 3. srpnja 1991. godine,na temelju zaključka Upravnoga odbora na sjedniciodržanoj dan prije, tadašnji generalni direktor<strong>HEP</strong>-a Ivan Putanec izdao nalog o utemeljenjuKomisije za izradu Prijedloga uputa za rad <strong>HEP</strong>-au izvanrednim okolnostima, neposrednoj ratnojopasnosti i ratnom stanju.Predsjednik Komisije bio je Ivan Putanec, a njegovzamjenik Milan Bobetko, u to vrijeme i zamjenikgeneralnog direktora. Članovi su biliVenco Lasić iz Distribucijskog područja Osijek,Velimir Terzić iz Distribucijskog područja Split,Marko Čavar iz Distribucijskog područja Zagreb,Zlatko Sokolović iz TE Urinj i Ivan Feketija iz Odjelaobrane i zaštite <strong>HEP</strong>-a.Komisija je, osim izrade uputa za rad u izvanrednomstanju, odnosno ratnim okolnostima, imala izadaću pratiti stanje u područjima i pogonima<strong>HEP</strong>-a te predlagati dodatne obrambeno-zaštitnemjere. Prvi put se sastala 5. srpnja 1991. godineu poslovnoj zgradi <strong>HEP</strong>-a u Zagrebu.Mladen Bakula, Adriano Fischer, Zlatko Sokolović i Dragan Kavre danas prenose priču o polovimatadašnje HE Obrovac s osmjehom, jer tijekom dva desetljeća izblijedjela je težina rizika čuvanja spovjerenjem predane opreme “njihovoj kući“ i četiri godine odolijevanja pritiscima sa svih stranaEmilio Tomažićje, bez znanjadirektoraTE Rijeka, stručnoonesposobiojedan pol, kako ganeprijatelj ne bimogao koristiti<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 37
DRUŠTVENA ODGOVORNOST<strong>HEP</strong> DONIRAO ZAJEDNICU CENACOLOLucija MiglesMladi se odlučuju za sloboduZajednica Cenacolo jeod 1983. godineodgovor Božje ljubavina očajan krik mnogihmladih, umornih,razočaranih ovisnika ineovisnika... okupljaone u potrazi zaradošću i pravimsmislom života...prihvaća nezadovoljne,zbunjene, očajne...one koji žele pronaćisami sebe, radost ismisao životaS Projektom izgradnje polivalentne dvorane namijenjenesusretima mladih koji se bore protiv ovisnosti,na javnom natječaju <strong>HEP</strong>-a za dodjelu donacija u<strong>2011.</strong> godini Svjetlo na zajedničkom putu, jednu oddonacija dobila je i Udruga San Lorenzo, ZajednicaCenacolo u Vrbovcu, bratovština Sv. Vinko Paulski.Spomenimo da je Bratovština u Vrbovcu, gradu smještenomsjeveroistočno od Zagreba, utemeljena 1999.godine, a udomljuje sedamdesetak momaka u dvorcukoji su dobili na dar od časnih sestara. Osim zidarskihi poljoprivrednih poslova, momci u radionicama izrađujurukotvorine, a bave se i tiskarskom djelatnošću.Susret obiteljiS velikom radošću u Sektoru marketinga i korporativnihkomunikacija <strong>HEP</strong>-a d.d. primljen je poziv na svečanootvorenje dvorane, 17. rujna o.g. To je bila i prigodauživo boraviti u Zajednici te slaviti svetu misu,koju su predvodili don Stefano Aragno i don IvanFilipović.Okupilo se šestotinjak uzvanika - roditelja sadašnjih inegdašnjih članova Zajednice, kao i negdašnji članovi,potom druge bratovštine iz Hrvatske, BiH, kao iSlovenije, prijatelji i podupiratelji te gosti iz Italije.Svečanost susreta pripadnika Zajednice Cenacolo unovoj dvorani sa svojim najdražima - obitelji i prijateljima,još je ljepšim učinio subotnji lijep i sunčan dan.Uz glazbu i zajedništvo svi su sudjelovali u misnomslavlju. Nakon pričesti don Filipović i don Aragno blagoslovilisu dvoranu/šator, a prije završnog blagoslova,don Filipović je posebno naglasio kako će se radosti zajedništvo koje su svojim dolaskom pokazale iostale bratovštine, nastaviti u zajedničkoj molitvi jedanputmjesečno.Ponovno se roditi u Zajednici za novi životU toj jedinstvenoj prigodi, iscrpnije o Projektu je izvijestiodon Ivan Filipović - voditelj zajednice Cenacolou Hrvatskoj. Poručivši da su toga dana okupljeni kakobi svi Kristu rekli veliko hvala, osvrnuo se na gradnjudvorane/šatora riječima:- Zajednica, taj Božji biser koji je i od papinskog dekretaprepoznat kao čudo, već 20 godina spašava ljude. SamaBožja providnost vodila nas je gradnji dvorane i nijemanjkalo ljudi koji su izišli u susret, niti dobre volje.Don Stefano Aragno, zastupnik Zajednice za Hrvatsku,u svom je nadahnutom obraćanju ponajprije preniopozdrave majke Elvire Petrozzi - utemeljiteljiceZajednice te naglasio:- Drago mi je da danas mogu s vama živjeti ovu radost,dar Božji. Ovo je dar iznad svega vašim obiteljima:ne želimo da ste izvan Zajednice, želimo da uđeteunutra i da ona uđe dublje u vas. U ovoj se Zajednicisvi moramo ponovno roditi, roditi za novi život. A viroditelji ste ovdje zato da uz svoju djecu promijenite isvoje vlastite živote. Ljepota života u Zajednici je dasmo svi jednaki, nema profesora i učenika, svi zajednoučimo. Dovoljno je imati strpljenja i povjerenja iBog će u pravo vrijeme ispuniti svoju volju za vašedobro.Bratovština Sv. Vinko Zajednice Cenacolo u Vrbovcu utemeljena je 1999. godine, a u dvorcu koji su joj darovale časne sestreudomljuje sedamdesetak momaka38<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
RAZGOVOR S POVODOMDON IVAN FILIPOVIĆ, VODITELJZAJEDNICE CENACOLO U HRVATSKOJO ZAJEDNICI CENACOLOZajednica Cenacolo je kršćansko udruženje kojeprihvaća izgubljene mlade ljude, ovisnike i neovisnike,one u potrazi za radošću i pravim smislomživota. Zajednicu je utemeljila časna sestraElvira Petrozzi, počevši raditi u trošnoj kući u općiniSaluzzo u Italiji. Danas broji približno 60 kućadiljem svijeta i okuplja više od 2,5 tisuća momakai djevojaka. Zadnjih godina Zajednica je otvorilabratovštine i u Južnoj Americi, a misionari(članovi Zajednice) najčešće spašavaju napuštenudjecu s ulice, pružajući im prigodu za normalanživot i razvoj. U Hrvatskoj trenutačno postojisedam kuća Zajednice za momke i to u Vrbovcu,Šarengradu, Varaždinu, Šišincu, Novigradu,Biogradu i u mjestu Ugljane te jedna kuća zadjevojke u Vrbovcu. Od mladih koji žele živjeti uZajednici prethodno se očekuje pohađanje nekolikopripremnih kolokvija, na kojima ih se upoznajes načinom života Zajednice. To je razdobljekada se ocjenjuje postoji li volja za promjenom iprosuđuje jesu li mladima u stanju pomoći, sobzirom na teškoće s kojima se suočavaju. Nakonnekoliko kolokvija pozivaju ih u neku od bratovštinada provedu radni dan, a potom ih, ako tožele, primaju u Zajednicu. Život u Zajednici jebesplatan, s tim da obitelji mladih surađuju i pomažu,sukladno svojim mogućnostima. Zajednicaje zapravo proširena obitelj, svatko u njoj imavažno mjesto i od svakoga se zahtijeva da učivoljeti i živjeti život. Za ulazak u Zajednicu dovoljnaje čvrsta volja, odlučnost, vjera u Boga i Božjuprovidnost.Nemoguće je sklonitise pred svijetomS posebnim zadovoljstvom prihvatio sam obvezu pribilježiti u našem Vjesniku razgovor s jednim posebnimsugovornikom. Odmah da se očitujem: nije jednostavno pronaći pravog sugovornika, ili bolje reći: nesvakodnevnogsugovornika. Ali mi u <strong>HEP</strong>-u to ipak, po naravi naše misije, našega posla, ipak možemo, skoro svakodnevno.Zamislite: svaki dan smo u prigodi susretati dio tog potrošačkog fenomena u osobi onih kojimadajemo energiju, svjetlo, ljudsku riječ. A ovom prigodom, riječ je o onom dijelu Hrvatske koju smo susreli posredovanjemnašeg javnog natječaja za donacije. U toj posebno mozaičnoj galeriji sastavljenoj od iveraka hrvatskogduha i materije, upoznali smo jednu drugu Hrvatsku. Hrvatsku koja nas treba, koja nam se obraća kaona nekim prijateljski otvorenim vratima. A otvorena vrata svakako su najljepša vrata za onog koji dolazi, kojiulazi i obraća nam se s molbom za suradnju, za pomoć. Zadovoljstvo mi je biti jednim od onih koji stoje naotvorenim vratima naše tvrtke dok nam se obraća Hrvatska kao prijateljskom sugovorniku. A ona nam seobraća jer smo se mi njoj obratili, jer smo ju pozvali da se susretnemo na onim temama koje ne može samaodraditi. Eto, u tom međusobnu odnosu, u tom prijateljskom susretu, bilježimo susret i razgovor s jednim odonih iz spomenute hrvatske mozaične galerije, Ivanom Filipovićem - voditeljem Zajednice Cenacolo u Hrvatskoj.M.B.M.Svečanost otvorenja nove dvorane bila jeprigoda i za susret pripadnika ZajedniceCenacolo sa svojim najdražima - obitelji iprijateljimaOdmah u početku pitanje don Ivane, a naslovio bihnultim pitanjem: možemo li razgovarati doista otvoreno,jezikom gole istine, jer premda je tema fenomenovisnosti, riječ je ponajprije o Vama osobno?Svakako da možemo. Ja sam tijekom niza godina u medijimai javnim nastupima otvoreno govorio o svom životu,svojoj prošlosti, obraćenju, svećeničkom pozivu...Kada se pogleda Vaša osobna povijest, put premaovisništvu, može li se to dijagnosticirati kao nekavrsta nesvjesne želje da se sklonite pred svijetom,pred njegovom stvarnošću, tegobama, okrutnošću?!Mislim da u mom slučaju na ovo vaše pitanje se možeodgovoriti potvrdno. Ja sam uistinu kao adolescent počeobježati od uhodanih društvenih shema, koje su minudili roditelji, profesori… opće “propisana pravila“jednog takozvanog normalnog života. Taj bijeg je u istitren i bilo nekakvo traženje istinske slobode, nekakvihširina i dubina u kojima će čovjek biti slobodan od svihonih “dosadnih i već viđenih stvari“.Osjećao sam težinu svakodnevnosti u kojoj ima punobuke o vrijednostima, a zapravo malo istinske, prakticiranevrijednosti.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 39
RAZGOVOR S POVODOMDON IVAN FILIPOVIĆ, VODITELJZAJEDNICE CENACOLO U HRVATSKOJKoliko je to, i kakav je to način bio, kakav put udaljavanja,sklanjanja od svijeta? Ili jednostavnije:kako je sve započelo, recite nam ukratko? (Svijetovdje mislimo kao široki društveni prostor u kojemčovjek živi i čija ga kultura i kriteriji određuju!)Sami počeci su sigurno u samim počecima mog života…jer mislim da u svemu tomu nije zanemariv igenetski kôd i pomanjkanje fi gure oca u obitelji, kojije izbivao radi “privremenog rada“ u Njemačkoj. Alionaj nekakav vidljivi početak možemo locirati tamonegdje u adolescentsko vrijeme, u početak osamdesetih,kada su započinjala prva buntovništva, eksperimentiranjasa “zabranjenim i tabu stvarima“, a sve tonošeno glazbom novog vala, kako se danas čestonaziva sve ono novo što je nastajalo na rock sceni togvremena. Znači, moglo bi se reći, uobičajeni put gubljenja,premda svaki put gubljenja ima svoje podrijetlo,svoje ishodište.Pojavi li Vam se danas koji put vonj pakla kojim steprošli?!Ja sam se, uz Božju pomoć, izmirio sa svojom prošlošćui u miru mogu sagledavati sve ono što sam prošao, takoda taj vonj ne osjetim onako izravno, nego više neizravnokada susrećem mlade koji danas kucaju na vrataZajednice i dolaze u onom istom stanju u kakvom sambio ja. Tada prema njima osjećam razumijevanje i nekuposebnu blizinu iz koje zrači nada. To su možda trenucikada mi je prošlost najbliža. Sve to potvrđuje da nadživotom, kao središnjim Božjim darom svakoga od nas,treba ozbiljno stajati, ozbiljno mu se posvetiti. Čovjekmora čvrsto stajati u realnosti s Bogom za koju se opredijelio,jer realnost s Bogom jedina je realna budućnost.I nakon svega, odluka: biti svećenik…? Je li to biokompromis, milost Božja, sreća na kraju pustolovine?Ili nešto treće? Ili ste time htjeli izreći svoj radikalniDA dobru, a NE porazu?U odgovor bi stalo svega ovoga pomalo što ste nabrojili,a siguran sam da je najviše za moje svećenstvopridonijela milost Božja i Božji poziv koji mi je omogućioda kažem svoj radikalni DA dobru i nađem izvoristinske sreće uskrslog Isusa iz Nazareta i krenem u“jednu novu pustolovinu“. Kada se govori o pozivu,napomenuo bih da u mom slučaju nije bilo ničeg pretjeranomističnog. Danas imam osjećaj da me je odmajčinske utrobe tkao i predodredio za svećeničku službu,a ja sam u svojoj slobodi kroz život lutao, i evo,napokon sam se našao i došao na svoje mjesto.Kakva je činjenica biti svećenik u realnom životudanas: prednost ili znak odustajanja od mogućnostisvijeta? Komentirajte Vaše poimanje.Mislim da se o svećeniku i svećeništvu ne može govoritiu pojmovima “prednost“ i “odustajanje“. Kao svećenikumi je najvažnije da sam u potpunom zajedništvus Kristom. To zajedništvo ja najjače doživljavam u trenucimamolitve i nastojim ga zadržati 24 sata na dan. Svedrugo može biti važno, ali je sekundarno.U realnom životu to svakako nije lako, ali nije ni teško,jer kako do toga - znamo put koji su nam utabali tolikisveci prije nas.Kakav je to osjećaj POVRATAK životu, suočenje srealnošću? Vjerujem da to više nije bila riječ o istojosobi prije potonuća i nakon povratka? Jeste li sebojali reakcije svijeta?Povratak iz “iluzornog svijeta droge“ u realnost je putkoji čovjek prijeđe u nekom vremenu. Znači, nije šokkoji se dogodi trenutno. Više to nalikuje buđenju iz nekoglošeg sna. Treba čovjeku vremena da uroni u društvenurealnost. Moram priznati da poslije petnaestogodišnjegboravka u Zajednici u Italiji, gdje nisam previšei intenzivno “zavirivao“ u tamošnje društvo, doživiosam istinski susret s realnošću nakon povratka uHrvatsku. Vrijeđao me je primjetljivo superioran pogledzapadnog svijeta na Hrvatsku i ove naše prostore.Osjećao sam se podcijenjen, a kada sam povratkomzapočeo uviđati i sagledavati stvari - društvena realnostu najmanju ruku je tužna. U svom tom sivilu čovjekzdravih očiju uočava i puno pozitivnih stvari, pojedinaca,grupa, društvenih inicijativa, tako da se rađa nada,volja za radom...Čovjek, kada se pokaje za svoje propuste i izmiri se sBogom i samim sobom i pita oprost osobe koju je povrijedioi srcem oprosti komu treba oprostiti - u njemunema više straha, reakcija svijeta je sporedna, bez obzirana to kakva ona bila.Kako u kontekstu Vašeg čitava iskustva gledate nakulturu prihvaćanja križa u praktičnom smislu: križkao sveopći vizualni znak ili kao nezamjenjivi načinprihvaćanja realnosti?Život pred čovjeka svakodnevno stavlja raznorazne okolnosti,ljude, informacije... koje nam nisu uvijek ugodne,čak štoviše, ponekad su teške i mučne. One su u ovozemaljskomživotu neizbježne, s njima čovjek treba znatiživjeti, prihvatiti križ i ponijeti ga s radošću, ne prestajućibiti nešto lijepo i pozitivno za druge oko sebe.Zadržati tu radost življenja pod teretom križa realnosti jemoguće kod nas vjernika, jer smo svjesni da kada grlimokriž življenja da to nije samo križ, nego prije svegaRaspeti koji je izvor nade, ljubavi, istinske radosti…Potrebno je izrasti u razumijevanju da je prihvaćeni iživljeni križ izravno prihvaćanje samog života kao najvećegBožjeg dara svakom čovjeku.Kada pogledate vlastito, ali i iskustva ljudi s kojimase sada susrećete u Vašoj sadašnjoj misiji, znači li izsvega da se čovjek mora izgubiti da bi se našao -sebe pa Boga?!“Izgubiti se“ bih protumačio kao udaljiti se od Boga,napustiti Boga. Mislim da je to iskustvo koje svaki čovjekproživi u nekom razdoblju svog života i u toj izgubljenostiostane neko vrijeme ili do kraja. Stoga “bitiizgubljen“ ne bih isključivo povezivao s drogom. Čovjekje predodređen, njega je Stvoritelj tako satkao, da budeu zajedništvu s tim istim Stvoriteljem, on je pozvan u tozajedništvo. Čovjek je u punini čovjek kada odgovori nataj poziv i kada je u zajedništvu s Bogom. Sve drugo jeizgubljenost, iskustvo koje nas potiče na traženje...Stoga, ne smijemo se pasivizirati, moramo se otvoriti usvojoj slobodi toj mogućnosti, toj znatiželji i putu susretas Bogom. Bog tako izravno mijenja nas i preko nasdruge ljude i čitav svijet.Koji je put pravi (teži/lakši): otkriti sebe kao bićestvoreno na Njegovu sliku, pa nužno otkriti Boga usebi? Ili otkriti Boga pa sebe?Puno je putova kako doživjeti iskustveno susret sBogom, naći Boga. U mom slučaju, spoznaja samogsebe i spoznaja Boga su se događale nekako usporedo.Bogu sam zavapio da mi pomogne otkriti u dubini tkosam? Kakvog je to (ne)čovjeka droga učinila od mene.U molitvenoj tišini Bog se objavljuje kao Istina, kaoSvjetlo koje prožima savjest, prožima cijeli život i čovjekdolazi razumski do istine o sebi koja je gorka. Čovjek neostaje u toj gorčini istine o sebi, nego ga takvo stanjepodiže, dovodi do pokajanja i želje da bude bolji.Događa se objavljivanje Boga kao dobrog i milosrdnogOca koji bezuvjetno prašta i ljubi, ulijeva nadu i dajesnagu da to nutarnje obraćenje postane nešto konkretno,što se događa u svakidašnjici.Rezimirao bih rekavši da uz pomoć Boga spoznajemoistinu o sebi, a to je ujedno najveće, najdublje iskustvosusreta sa živim Bogom.Kako, općenito, kao pojedinac doživljavate privlačnost,izazov(nost) onog vanjskog oko čovjeka, tajspomenuti miris svakodnevice? Može li se govoritio drami odupiranja, stalnoj borbi?!Puno toga u današnjem svijetu čovjeka privlači, jer jepo sebi čovjek znatiželjan i teži užicima. Ni ja nisampošteđen tog fenomena i borbom se nastojim oduprijeti.Čovjek je krhak i bez Božje pomoći teško možeispoštivati moralne zakone svoje savjesti. Uz post isamovoljno odricanje, kao vježbi s kojima se ojačasnaga volje, kojima se pak odupiremo požudama -nalazim da mi najviše u toj borbi pomaže “činiti dobro“,služiti.40<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Vonj pakla, kojim sam prošao,neizravno osjetim kadasusrećem mlade koji danaskucaju na vrata Zajednice idolaze u onom istom stanjuu kakvom sam bio ja; tadaprema njima osjećam razumijevanjei neku posebnublizinu iz koje zrači nadaKada čovjek čini dobro, nalazi istinsku radost koja gaoslobađa od svih požuda ovog svijeta. Ili drukčije: dobrošto ga činimo, čini čovjeka slobodnim od ropstva svakeovisnosti.Kako ljudi gledaju, kako se odnose prema ovisnicima?Povratkom u Hrvatsku stekao sam dojam da su ljudijako loše informirani o problemima ovisnosti i o svemuonomu što se događa na tom području i koliko je uopćedruštvo zahvaćeno tim problemom. Imam osjećaj daje defi nicija ovisnika još ona iz devedesetih obilježenapojmovima “heroin“ i “igla“.Čini mi da su svi osobni problemi pojedinca i oni društvenitoliko veliki da zaokupljaju ljudsku pamet i stvarajuneku vrstu sljepoće na razne društvene fenomene,koji nam se događaju, pa tako i na ovisnost.Stoga, ne bih znao s preciznošću odgovoriti na to pitanje.Mislim da je raspon odgovora jako širok i tu širinumu daju stavovi pojedinaca. Društvo kao cjelina je konfuznoi neinformirano. Ponekad mi se učini da su ljudipovršni u doživljaju ovisnosti, da nastupaju kao suci. Aliima doista i onih drugih koji imaju razumijevanja, hoćepomoći načinom koji Bog traži od svakoga od nas.Iz svega što ste prošli, što prolazite, možete li potvrditionu filozofsku, životnu mudrost, prema kojojbez velike boli nema ljubavi, nama spasa, nemasretna čovjeka? Pa dolazimo do analogije da bez(prihvaćanja) križa nema ispunjenja, nema u konačnicisreće, o čemu danas svjedoče i znanstvenicipozitivisti?Nekako mi je u Vašem pitanju previše naglašeno ono“bez velike boli“. Ja bih radije naglasio “ljubav“ i rekaoda, ako uistinu želiš ljubiti, moraš na izvorište ljubavi, ato je Isus Krist. Istinska ljubav se zna žrtvovati, odreći,propatiti za dobro, za istinu… a to puno puta boli, a uistom trenutku je i sreća, jer ljubiš i živiš po savjesti.Da, to je moje svakodnevno iskustvo: ljubeći u isti trenosjećati bol i pravičnost koji je neki oblik sreće.Ljubav preko križa je nekako najistaknutija ljubav, najprovjerenijaljubav, najčistija ljubav. I kao takva, uzvraćasigurnom nagradom i radošću za svaki trenutakživljenja.Koliko se Vi osobno slažete sa stajalištem o površnostinaše kulture? O tomu da je suvremenost tekjedno prosječno nekreativno bauljanje po rubu? Ilijednostavno tvrdnja prema kojoj smo mi doistaPOVRŠNA, NEOZBILJNA epoha, neozbiljna kultura?Mogu se složiti s ovim vašim tvrdnjama i navodima, jerživeći u Zajednici susrećem se i živim s mladim ljudimakoji dolaze iz jedne takve kulture, u biti - oni su djecate kulture. Kada poslije određenog vremena steknupovjerenje u Zajednicu i mene osobno i započnu “otvaratidušu“, iz njihovih ispovijesti se jasno vidi neozbiljnosti površnost kulture kojoj pripadaju, što samo potvrđujeono što zamjećujemo u svakidašnjici. Opet možemoponoviti: suvremena kultura koja umišlja veličinu imoć da drži život, da joj ne treba Bog, ona je više negopovršna, ona je zapravo tragična. Stoga i ostavlja takavdojam nemoći i izgubljenosti najviše na ljudima kojesusrećemo u našem okružju.Otkud snaga toj varci, toj podvali, otkud snaga takvojkulturi bespotrebnosti, gdje se dogodilo tomoderno osljepljenje?Na ovo pitanje bi se moglo odgovoriti jednom cijelomknjigom. Ukratko, mislim da bi razloge trebalo tražiti uglobalnim promjenama kojima više ne možemo upravljati,koje ne možemo koristiti za čovjekovo dobro.Svakako razloge vidim i u stvaranju globalnog tržišta,uzrocima nastanka potrošačkog društva, neodgovornogbankarstva, prebrzog razvoja tehnologije komunikacija…sve je to čovjeka navezalo na novac i materijalnestvari, dovelo do kulture relativizma, gubljenja vjere uBoga, moralnog zastranjenja i deformiranja savjesti.Napomenuo bih da svi ovi navedeni društveni fenomeninisu isključivo nužno negativni, nego imaju i svojepozitivne konotacije i potencijale koje bi, opet, trebalopromatrati i proučiti njihovo djelovanje na društvo.I na kraju: kojim načinom, kojim sredstvom svjedočitidanas mladom naraštaju u općem dojmu bezvrijednosti,da se isplati boriti za nadahnuće, zasreću, ljubav? Da se jednostavno - isplati postojati?Svjedočiti trebamo životom. Mladi danas slušaju očima,ali i srcem. Umorni su od pustih i silnih riječi. Potrebnisu dosljedni ljudi, oni koji ono što govore u to i vjerujui to žive. Svjedoci smo toga da kada susretnu takvosvjedočanstvo, oni znaju dati povjerenje i krenuti uskimputom u drugom smjeru.Potrebni su istinske ljubavi koja liječi i koja je jača odsvakog društvenog trenda, a to je ljubav o kojoj smoveć govorili: ona koja se zna nesebično žrtvovati i datido kraja, ljubav koja je odgovorna, daje sigurnost, kojačuva život u najdoslovnijem smislu. Ljubav koja jednakotako zna biti zahtjevna i tražiti, očekivati od ljubljenogada se dade do kraja.Pripremili: L. Migles i M. B. Matković<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 41
OSVRTBDP NA PREISPITIVANJUNatalija RyznarPravi indikator napretka- nova mjera za blagostanje?Bruto domaći proizvod običan je brojač svega proizvedenogte ekonomski stručnjaci već godinamapokušavaju razviti nove metode mjerenja napretka,dodajući i socijalne i ekološke elemente, anova predložena mjera je - GPI (Genuine ProgressIndicator) - Pravi indikator napretkaSvaka politika treba težiti promociji održivog razvoja,u što spada i blagostanje, a da bi se blagostanjenaroda uistinu moglo ostvariti - socijalne,ekološke i ekonomske potrebe moraju se susrestiu ravnotežiKriza koja potresa svijet - na gospodarskom i ekološkom,ali i na društvenom području - sve zornije pokazujeneodrživost društva kakvog poznajemo. Temeljenona neumjerenom rastu, profi tu i pohlepi, iscrpiloje sve resurse te naposlijetku dovelo u pitanje budućnosti opstanak čovječanstva, pa i samog Planeta.Prosvjedi na Wall Streetu, u središtu svjetske fi nancijskemoći, tek su simbol iskazivanja bunta protiv takvog,nehumanog i nepravednog svijeta.Jedan od temelja tog društva i uobičajenog mjerilanapretka, odnosno gospodarskog blagostanja nekezemlje je Bruto domaći proizvod - BDP, no zbog sveganavedenog, i BDP je u posljednje vrijeme sve češćipredmet preispitivanja te su sve glasnija nastojanja dase zamijeni drukčijim, objektivnijim pokazateljem.Unatoč kritikama, BDP i dalje kralj statistike, standardnialat za mjerenje blagostanjaŠto znači Bruto domaći proizvod i može li zemlja vođenapolitikom koja se samo usmjerava na rast BDP-abiti održiva? Bruto domaći proizvod je običan brojačsvega proizvedenog u zemlji, svih proizvoda i usluga.Službeno je star nešto više od 67 godina, a započeose upotrebljavati krajem Drugog svjetskog rata.Prihvaćen je kao pokazatelj 1944. godine naBretton Woods konferenciji te je defi niran kao mjeraza ukupno blagostanje. Razvio se prema načelimakoja je nekoliko godina ranije defi nirao ekonomistSimon Kuznets. Međutim, i on sam je bio skeptičan,upozoravajući da se o blagostanju naroda može teškozaključiti iz mjerenja nacionalnog prihoda. Unatočkritici, BDP postaje kralj statistike, poslije Drugogsvjetskog rata njegova se upotreba brzo širi te postajestandardni alat za mjerenje blagostanja.Pridonosi li viši BDP blagostanju ljudi možemo vidjetiu sljedećem primjeru: gospodarstvo SAD-a u trećemtromjesečju 2005. godine bilježi rast BDP-a za 3,8 postoveći od očekivanoga, a pomak je zabilježen nakonuragana Katrina i Rita. Nacionalni prihod se povećaonakon prirodne katastrofe? Unatoč smrti ljudi, oštećenimi uništenim domovima, prekidima zaposlenja...,BDP je porastao. Razina kvalitete života je smanjena,a BDP je pokazao da je ona, odnosno blagostanje,veće nego inače!?Na ovaj način, nepotrebna potrošnja izazvana kriminalom,nezgodama, zagađenjem toksičnim otpadom,prirodne katastrofe koje se mogu spriječiti, zatvori ikorporativne prijevare - zbrajaju se jednako kao isocijalno produktivne investicije u domaćinstva, edukaciju,zdravstvo, sanaciju ili javni promet. To je kaoda poduzeće zbraja svoje fi nancijsko stanje jednostavnopribrajajući sve poslovne aktivnosti, zbrajajućizajedno troškove i prihode, kapital i dugovanja.Ekonomski stručnjaci već godinama pokušavaju razvitinove metode mjerenja napretka, dodajući mu socijalnei ekološke elemente, odgovarajući na pitanje kakose dobrobit uistinu treba mjeriti i mogu li uopće bitiosmišljene kvantitativne mjere. Nastojanje da se pronađenjegova zamjena je ključno, budući da BDP stvaratemelj za važne političke odluke.Pravi indikator napretka za vrijednosti koje njegujuživotJedna od predloženih mjera koja bi zamijenila BDP jeGPI (Genuine Progress Indicator) - Pravi indikator napretka.On u svojoj jednadžbi koristi BDP, ali tako da seBDP-u oduzmu vrijednosti koje ne podupiru, niti njegujuživot te se dodaju neke nove, koje BDP ne uzima uobzir, poput volonterskog rada i kućanskih poslova.Osim toga, GPI oduzima troškove povezane sa zagađenjem,gubitkom slobodnog vremena, automobilskimnesrećama, uništenjem ili degradacijom prirodnog kapitalate međunarodne dugove i iscrpljivanje resursa.Također, dodaje dobrobiti koje proizlaze iz aktivnostikao što su roditeljstvo, rad u kući, volontiranje i visokaedukacija... Krajnji rezultat je indeks koji nastoji mjeritikolektivno blagostanje prema načelima održivog razvoja- u ekonomskom, socijalnom i ekološkom području.Desetljećima unatrag, brojni ekonomisti su potvrdilida BDP ima temeljnih nedostataka te da ne mjeriblagostanje. Međutim, u pojedinim zemljama političarijoš uvijek koriste tu zastarjelu mjeru, kao mjerodavnu.Svaka politika treba težiti promociji održivog razvoja,u što spada i blagostanje, a da bi se blagostanjenaroda uistinu moglo ostvariti - socijalne, ekološke iekonomske potrebe moraju se susresti u ravnoteži.Primjer iz SAD-a:BDP pokazuje stalani strelovit rastgospodarstva iblagostanja, dok jeGPI (Pravi indikatornapretka) u padu42<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
OSVRT”SVJETLO SVIJETA: PAPA, CRKVA I ZNAKOVI VREMENA- RAZGOVOR S PETEROM SEEWALDOM”Ivana KovačevićIskreno i otvoreno o sebi iproblemima koji tište crkvuČitatelja oduševljava realizam Pape Benedikta XVI.,otkriva mu se misaoni čovjek koji je u potpunostirealan, prizemljen, a kroz odgovore daje do znanjada je svjestan što ljudi misle o mnogim pitanjimate otkriva da ima dobar osjećaj za brigemo dernog čovjeka, jer ne živi odvojen od svijetaNaklade knjiga u pravilu su pokazatelji prepoznatljivostinekog rukopisa, njegovog više ili manje uspješnogputa prema čitatelju i značaja koji se pronalazi unutarkorica knjige. Sukladno toj logici, knjiga ”Svjetlo svijeta:Papa, Crkva i znakovi vremena - razgovor sPeterom Seewaldom”, koja je iz tiska izašla u studenomprošle godine, postigla je iznimno veliki uspjeh:u biblioteci Verbuma je bila najprodavanija knjiga uve ljači o.g., a naklada je dosegla milijun prodanih primjerakana svjetskoj razini.Istodobno je objavljena na više jezika, podijeljena je u18 poglavlja grupiranih u tri dijela: “Znakovi vremena”,“Pontifi kat” te “Kamo idemo”.Rukopis je rezultat višednevnih razgovora njemačkoguglednog novinara i pisca Petera Seewalda i PapeBenedikta XVI., s pitanjima (i odgovorima) o delikatnimtemama koje su s naslovnica medija potresalecrkvene institucije.Sve manje nade i vjereBudući da se uz pape uvijek veže misterij, ova je knjigaposebno zanimljiva, jer nam otkriva strahove, nadei razmišljanja pape Benedikta XVI. kao čovjeka, ali ikao poglavara Katoličke crkve. On ne skriva strah nakonizbora za papu i suočenja s novim izazovima upoznim godinama svog života. O tomu kaže:- Zašto je Gospodin to učinio meni, morao sam prepustitiNjemu. Pokušao sam sačuvati prisebnost, sasvimse uzdajući da će me On sada voditi. Morat ću laganorasti u onomu što mi je svaki put činiti i uvijek seograničavati na sljedeći korak. Smatram da su upravoove Gospodinove riječi tako važne za čitav moj život:”Ne brinite se za sutra, svaki dan ima svoju muku”.Muka je svakoga dana dovoljna za čovjeka, više odtoga on ne može podnijeti. Zbog toga se pokušavamusredotočiti na to da iznesem današnju muku, a drugoostavim za sutra.”Svjetlo svijeta” pokriva pitanja o modernim vremenima,koja uključuju i seksualne skandale unutar crkve.Papa kaže da ga je to duboko pogodilo te je njegovosuosjećanje iskreno i jasno. Govori se o relativizmu modernihvremena, gdje je sve manje nade i gdje se ni ušto više ne vjeruje. Potom o ženskim svećenicima, sčim u svezi Papa objašnjava razloge nemogućnosti ređenjažena za svećenike. Progovara o homoseksualnosti,odnosu s islamom i židovstvom za koje smatra kakosu zajedno s Katoličkom crkvom na istoj strani borbe.Papa ne živi odvojen od svijetaČitatelja oduševljava Papin realizam, otkriva mu semisaoni čovjek, koji je u potpunosti realan, prizemljen.Kroz odgovore daje do znanja da je u potpunosti svjestanšto ljudi misle o mnogim pitanjima te otkriva daima dobar osjećaj za brige modernog čovjeka. Papane živi odvojen od svijeta, već se svaki dan sastaje sljudima. Kao nijedan papa prije njega, na pitanja odgovaraiskreno i otvoreno - o sebi i o problemima kojatište crkvu.Crkva se ne smije skrivati, vjera mora biti protumačena,smatra Benedikt XVI. te kaže:- Moramo sebi ponovno posvijestiti činjenicu da ječovještvo nešto veliko, velik izazov. Banalnost jednostavnaprepuštanja struji vremena nije mu primjerena.Kao ni stav da je lagodnost najbolji način života, da jeosjećaj ugode jedini sadržaj sreće. Ponovno se moraosjetiti da moramo postavljati veće zahtjeve čovještvu,odnosno da se upravo time otvara veća sreća: daje ovo čovještvo planinarenje u kojemu ima i teškihuspona. Ali tek preko njih dolazimo do visine i tektada možemo iskustiti ljepotu bivstva. Veoma mi je nasrcu da to naglasim.Cilj knjige je da Papina misao i prisutnost dođu štobliže ljudima, da u teškim vremenima pomanjakanjavjere i ljubavi donese čovjeku jednu novu nadu, ali ipoticaj na djelovanje te na razumljiv način upozna iobjasni crkvena stajališta. Zbog Papinih otvorenihod go vara na ključna pitanja o gorućim te ma ma ucrkvi i društvu, knjiga ”Svjetlo svijeta” privlačna jesvima - bez obzira na to kojoj vjeroispovijesti pripadali.43
POSLOVANJEEFQM MODELTihana Malenica BilandžijaKvaliteta na europski načinU cijelom svijetu porasla je svijest o važnosti podizanjakvalitete poslovanja, ne samo u stručnom,tehničkom i tehnološkom pogledu, već i u smisluetičnosti, ekološke osviještenosti i održivosti tedruštvene odgovornostiNeprofi tnu organizaciju The European Foundation forQuality Management - EFQM (Europska fondacija zaupravljanje kvalitetom), utemeljilo je 1988. godine 14tada vodećih europskih tvrtki. Cilj im je promicanjekvalitete i održive izvrsnosti u europskim tvrtkamakako bi one bile konkurentnije u svojim nastupima nasvjetskom tržištu. EFQM organizacija razvila je modelizvrsnosti (EFQM Excellen ce Model), a počevši od1992., na godišnjoj razini provodi natjecanje u izvrsnostii dodjeljuje nagradu za izvrsnost (The EuropeanQuality Award).OSAM TEMELJNIH NAČELATemeljna načela EFQM modela izvrsnostisu:1.Orijentacija na rezultate - izvrsnost se očitujeu postizanju rezultata koji zadovoljavajusve dionike organizacije.Izvrsne organizacije su ažurne i prilagodljive u odgovaranjuna promjenljive potrebe i očekivanja svojihdionika. One redovito prikupljaju podatke o potrebamai očekivanjima svojih postojećih i budućih dionikakako bi na kratki, srednji i dugi rok, u skladu s njima,postavili, implementirali i revidirali svoje poslovne politike,strategije, ciljeve, mjere i planove.2.Orijentacija na klijente - izvrsnost predstavljastvaranje održive vrijednosti za klijente.Izvrsne organizacije dobro poznaju i razumiju svojeklijente te su svjesne da njihova vjernost i zadržavanjetržišnog udjela ovise o jasnoj usmjerenosti na potrebei očekivanja postojećih i potencijalnih klijenata.3. vođenje, udruženo s postojanošću svrhe.Vodstvo i postojanost svrhe - izvrsnost semanifestira kroz vizionarsko i inspirativnoIzvrsne organizacije imaju vođe koji jasno usmjeravajuorganizaciju u željenom smjeru i to transparentno komuniciraju.Njihovo vodstvo se temelji na davanjuosobnog primjera i suradnji s dionicima. U kriznimvremenima zadržavaju dosljednost i podsjećaju naključnu svrhu organizacije, svojom staloženošću potičupovjerenje i posvećenost svojih dionika.Upravljanje pomoću procesa i činjenica -izvrsnost se očituje u upravljanju organizaci-4. jom kroz skup međusobno ovisnih i povezanihsustava, procesa i činjenica.Izvrsne organizacije imaju djelotvoran upravljački sustavutemeljen na potrebama i očekivanjima svih dionika,čiji je cilj njihovo ispunjenje. Sustavna implemenavaprovodi se kroz uspostavu jasno utvrđenog i integriranogseta poslovnih procesa.Kriteriji/moduli izvrsnosti EFQM modelaIzvor: www.manager.hr44<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
5. kroz njihov razvoj i aktivno uključivanje uRazvoj i uključivanje - izvrsnost se ostvarujemaksimiziranjem doprinosa zaposlenikaorganizacijske aktivnosti.Izvrsne organizacije identifi ciraju kompetencije potrebneza uspješnu implementaciju organizacijskih politika,strategija, ciljeva i planova. One zapošljavaju novei usavršavaju postojeće zaposlenike kako bi imali traženekompetencije. Svjesne su važnosti intelektualnogkapitala svojih zaposlenika i koriste njihovo znanjeza dobrobit organizacije.Neprestano učenje, inoviranje i unaprjeđivanje- izvrsnost predstavlja stalno preis-6. pitivanje postojećeg stanja i izazivanje promjena,iskorištavajući učenje u stvaranju mogućnostiza inovacije i unaprjeđenja.Izvrsne organizacije stalno uče, kako iz svojih vlastitihaktivnosti, tako i iz postupaka drugih organizacija.Provode interni i eksterni benchmarking te, kako biintenzivirali proces učenja, prikupljaju i dijele znanjeunutar i izvan organizacije.Razvoj partnerstva - izvrsnost je prisutnakroz razvoj i održavanje partnerstva koja do-7. nose dodatnu vrijednost.Izvrsne organizacije su svjesne da u zahtjevnom i promjenljivomokruženju u kojem posluju, uspjeh ovisi io partnerstvima sklopljenima sa svojim klijentima,dobavljačima, a ponekad i konkurentima, koja su potaknutajasno utvrđenom zajedničkom koristi.8. kontrolnog okvira, unutar kojeg organizacijaDruštveno odgovorno poslovanje - izvrsnostse očituje u nadilaženju minimumafunkcionira, i težnji da se razumiju očekivanja njenihdionika u društvu i da se na njih primjereno odgovori.Izvrsne organizacije prakticiraju etičnost u poslovanju,nastupaju otvoreno i odgovorno prema svojim dionicimate aktivno promoviraju društveno odgovorno i ekološkiodrživo poslovanje u sadašnjosti i u budućnosti.Dvije grupe kriterijaEFQM model izvrsnosti nudi strukturirani pogled nakoncept izvrsnosti i time njegovo bolje razumijevanje.Osim navedenih osam načela, model obuhvaća i dvijegrupe kriterija ili modula - osposobljivače (enablers) irezultate (results). U prvu grupu spadaju vodstvo,upravljanje ljudima, politika i strategija, partnerstva iresursi te procesi koji predstavljaju mjerljive pokazateljeorganizacijskih praksi, a drugu čine zadovoljstvozaposlenika i klijenata, utjecaj na društvo i poslovnirezultati koji predstavljaju mjerljive pokazatelje poslovnoguspjeha. Kriteriji osposobljivača pokrivaju oneaktivnosti organizacije koje ona pokreće da bi postiglaželjeni rezultat koji se, pak, mjeri kriterijima rezultata.Oni nude povratnu informaciju o postignutim rezultatimai služe unaprjeđenju poslovanja organizacije.Višegodišnjim samoprocjenjivanjem do TQM-aU okviru modela razvijen je iscrpan obrazac za samoprocjenu,temeljem kojeg trenirani procjenjivači određujustupanj izvrsnosti tvrtke u svakom procjenjivanompodručju. Za svaki od devet kriterija u upitnikupostoje pitanja na koja treba što preciznije i objektivnijeodgovoriti, s obzirom na stupanj primjene modelaizvrsnosti te potencijal i širinu njegova daljnjeg korištenjau organizaciji. Moguće je procjenjivati organizacijuu cjelini, ali i pojedinačne odjele. Na taj način,prikupljene spoznaje višestruko su korisne u okolnostimakada organizacija želi sljedeće:- utvrditi svoj sadašnji položaj i defi nirati buduće prioritetete stvoriti jedinstveno usmjerenje kroz dogovaranjezajedničkih prioriteta svih dijelova organizacije;- identifi cirati i eliminirati nepotrebne aktivnosti zaunaprjeđenje poslovanja te se usredotočiti na nekolikoključnih;- implementirati nove strateške ciljeve i redovito ihunaprjeđivati;- uspoređivati vlastita postignuća s onima drugih odjela,timova ili organizacija;- ispitati opažaju li svi članovi menadžmenta organizacijskesnage i slabosti na jednaki način;- razviti naviku kontinuiranog praćenja svog napretka.Ukratko, primjenom obrasca za samoprocjenu, EFQMmodel omogućuje organizaciji mjerenje onoga štoradi i nudi plan mogućeg poboljšanja te je dobra podlogaza kreiranje vizije organizacije. Nadalje, na temeljupostignutog rezultata, organizacija utvrđuje svojrazvojni stadij na putu prema izvrsnosti, smjer budućegrazvoja, svoje snage i slabosti, kao i prednosti inedostatke trenutačne strategije, iz čega nastaju planoviza unaprjeđivanje poslovanja pojedinih dijelova iorganizacije u cjelini, izdvajanje područja od posebnevažnosti i jačanje djelotvornosti rada organizacije.Višegodišnje kontinuirano samoprocjenjivanje premaodabranom modelu izvrsnosti i stalno unaprjeđivanjeposlovanja u konačnici dovodi do sustavnog i postupnoguvođenja tzv. potpunog upravljanja kvalitetom(Total Quality Management - TQM) na svim razinamai u svim segmentima poslovanja organizacije.Prema načelima izvrsnosti posluju i energetsketvrtkeUnatoč sve većem broju poduzeća koja se svake godineuključuju u natjecanje za jedan od prestižnihEFQM certifi kata, teoretski postavljen najviši rezultatna upitniku samoprocjene još nije dostignut. No, osvajanjemaksimalnih bodova i dobivanje certifi kata zaodređenu kategoriju i razinu poslovne izvrsnosti ne bitrebao biti glavni cilj organizacija koje ulažu sustavnenapore za dostizanje izvrsnosti u poslovanju. Oni trebajubiti samo dodatna potvrda njihove izvrsnosti.EFQM nagrada za kvalitetu dodjeljuje se jednoj organizacijiza kvalitetu cjelokupnog poslovanja, a posebnose nagrađuju i po jedna organizacija koja se istaklapo izvrsnosti u jednom od osam temeljnih EFQM koncepata.Fondacija razlikuje još dvije niže razine kvalitete,nazvane: “organizacije prepoznate po izvrsnosti“i “organizacije posvećene izvrsnosti“. Glavna nagradase dodjeljuje odvojeno za privatni i javni/neprofi tnisektor unutar kojih se još razlikuju velike od srednjih imalih organizacija.Da i energetske tvrtke mogu poslovati prema načelimaizvrsnosti potvrđuje podatak da je ukupni pobjedniku 2009. bila francuska energetska kompanijaEDF DCECL EST France, a ove godine je u kategoriji“Preuzimanje odgovornosti za održivu budućnost“nagradu osvojila španjolska kompanija RED Eléctricade España, S.A.U. (op.a. španjolski operator prijenosnogsustava).EFQM Quality Award ima svoje pandane naameričkom kontinentu u obliku MalcolmBaldrige National Quality Award u SAD-u (dodjeljujeje predsjednik SAD-a) i Canada Awards forExcellence (dodjeljuje ih kanadska vlada). UJapanu, Japansko društvo znanstvenika i inženjeradodjeljuje Demingovu nagradu, a u AustralijiAustralsko vijeće za kvalitetu dodjeljujeAustralian Business Excellence Award. Konačno,većina europskih zemalja je uspostavila svojenacionalne nagrade, što ukazuje na to da je ucijelom svijetu porasla svijest o važnosti podizanjakvalitete poslovanja, ne samo u stručnom,tehničkom i tehnološkom pogledu, već i u smisluetičnosti, ekološke osviještenosti i održivostite društvene odgovornosti.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 45
POSLOVANJEINTERNA KOMUNIKACIJA KAOSTRATEŠKA SVRHAMonika Ećimović, prof. psihologijeDvosmjerniodnos povjerenjaAko zaposlenici znaju kako se njihova ulogauklapa u organizaciju, može se očekivatinjihov najveći mogući angažman - bit ćemotivirani onoliko koliko su dobro informirani,a dvosmjerna komu nikacija, tolerancija idijalog moraju biti ugrađeni u kulturuorganizacijeInterna komunikacija je proces kreiranja i razumijevanjaporuka unutar mreže međusobno ovisnih odnosa, kako bise pomoglo razrješavanju nesigurnosti u okolini.Ili “…planirano korištenje komunikacijskih radnji radi sustavnogutjecanja na znanje, stavove i ponašanje sadašnjihzaposlenika” (Strauss, Hoffmann, 2000.).Naglašavanje važnosti interne komunikacije u svakoj tvrtkizapravo naglašava odnos sa zaposlenicima i to na svimrazinama.Kada curenje informacija, tračevi i glasine zamijene organiziranukomunikaciju kao glavni izvor informacija unutarsustava, to je siguran znak da postoje određeni problemi,što je jedan od uzroka propasti brojnih tvrtki.46<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>Strateške uloge interne komunikacije(Kernaghan i dr., 2001, prema Tench i Yeomans, 2009.)● Podupiranje glavnih programa promjene● Prenošenje poruka vrhovnog menadžmenta● Prenošenje poslovne misije /vizije/temeljnih vrijednosti● Podizanje svijesti o pitanjima poslovanja i prioritetima● Podizanje/očuvanje internog kredibiliteta najboljeg tima● Motivacija zaposlenika● Olakšavanje protoka povratnih informacija● Unaprjeđenje komunikacijskih vještina menadžera
Zaboravlja se ili ignorira činjenica da ni jedan projektili promjena neće uspjeti ako zaposlenici ne razumijuili se ne slažu s porukama koje rukovodstvo šalje.Uloga i svrha interne komunikacije može se sažetikao briga za izgradnju dvosmjernih, uključujućih, odnosasa svojim zaposlenicima, uz zadaću poboljšanjaorganizacijske djelotvornosti.Najvažniji odnos sa zaposlenicima na svim razinamaPozitivni vidovi djelotvornog internog komuniciranjasu: bolja učinkovitost, upoznatost zaposlenika sa stanjemi veća njihova motiviranost i uključenost u radsvoje organizacijske jedinice/tvrtke, bolji odnos irazumijevanje među zaposlenicima, bolje shvaćanjezaposlenika potreba za promjenom.Bolje informirani zaposlenici bit će i više motiviranite će tako pridonositi većoj produktivnosti. Cilj odnosasa zaposlenicima i komunikacija s njima jest priopćitipravu stvar na ispravan način. Uzimajući uobzir tu konstataciju, rukovoditelju treba stvoriti okolinuu kojoj je komunikacija djelotvorna, jer komunikacijakoja postoji sama po sebi rijetko postiže mjerljivei važne rezultate. Niti jedan organizacijski odnosnije važan kao što je onaj sa zaposlenicima na svimrazinama.Preuzimanje odgovornosti samo ako su ostvarenaočekivanjaAko “psihološki ugovor” između zaposlenika i poslodavcane ostvari planirana očekivanja, posljedičnose pojavljuje niska razina povjerenja, predanostii lojalnosti prema organizaciji. Radi toga zaposleniciignoriraju ključne poruke u trenutku određenihkriza. Naime, krizna stanja mogu proizići iz različitihbrojnih okolnosti, a ovise o zahtjevima pojedinogradnog mjesta. Ako očekivanja zaposlenika nisuostvarena na primjereni način, nije realno očekivatida će oni u kriznim stanjima preuzeti odgovornosti u potpunosti prihvatiti upute i strategiju svojihrukovoditelja. Odnosno, zaposlenici će preuzetidio odgovornosti rukovoditelja i sudjelovati u rješavanjuproblema isključivo ako rukovoditelji ostvarenjihova očekivanja; jedno bez drugog ne može seostvariti.Postoje četiri iznimno važne faze komunikacije tijekomprocesa rada zaposlenika i to: početak (privlačenjei primanje novih zaposlenika), rad (gdje bi setrebale širiti upute, vijesti i informacije vezane uzposao), nagrade i priznanja (promaknuća, posebnidogađaji, nagrade), prekid (otkazi, otpuštanje i umirovljenje).Internu komunikaciju određuje organizacijskakulturaRazumijevanje interne komunikacije bilo koje organizacijeili institucije iziskuje analizu kulture te organizacije.Da bismo razumjeli temeljno obilježje internekomunikacije, moramo razumjeti i temeljno obilježjeorganizacijske kulture, čiji je komunikacija integranidio.U ovom napisu razmotrit ćemo dva tipa organizacijekulture: autoritarne i sudioničke. Napominjem da jeu našem radnom okruženju još uvijek dominantnaautoritarna organizacijska kultura, premda se krozmnoge procese želi što više promovirati sudionička.Kada su procesi komunikacija strukturirani i formaliziraniunutar hijerarhije odlučivanja, riječ je o autoritarnojorganizacijskoj kulturi. Odluke se donose nanajvišim razinama organizacije, a provode ih oni nanižim razinama. Odlučivanje je centralizirano na najvišojrazini komunikacije, a povratna informacija seobično ne traži od zaposlenika na srednjim i nižimrazinama. Komunikacija u autoritarnim kulturama jeoblik širenja zamisli i ciljeva o kojima je odlučio višimenadžment te ih priopćava zaposlenicima. Upravausmjerava zaposlenike, ali je malo komunikacije odzaposlenika prema upravi. Autoritarne kulture pružajuotpor promjenama. U takvoj kulturi zaposlenici susuočeni s nesusretljivom upravom, što je uzrok većefl uktuacije zaposlenika i manjeg zadovoljstva radom,nego u drugim vrstama organizacijskih kultura.(Broom, 2010.).Ako se, pak, njeguje dijalog i razmjena informacija uorganizaciji sa zaposlenicima, riječ je o sudioničkojorganizacijskoj kulturi. Poštuje se timski rad, naglašavase zajedništvo više nego pojedinac, što znači daorganizacija i zaposlenici imaju zajedničke ciljeve.Sudionička organizacijska kultura traži povratne informacijeod svojih zaposlenika, drugim riječima - funkcionirakao otvoreni sustav - glede zaposlenika, njihovogmišljenja i briga. Povratna veza i komunikacijaprema gore omogućava zaposlenicima, i onima nanižim razinama organizacije, da utječu na odlukeuprave. Odluke se donose decentraliziranim načinom,na različitim razinama organizacije (Broom, 2010.)Važnost poznavanja kulture određene organizacijeoso bito je izraženo u slučaju potrebe za promjenomorganizacije i/ili upravljanja razvojem organizacije. Akoorganizacijska kultura stvara zapreku uspješnosti organizacije,valja razmotriti promjenu kulture. (Warr, P.,2002. Psychology at work, Penguin books)I komunicirati je moguće naučitiUsprkos postojanja spoznaje nesavršene komunikacije,istraživanja pokazuju da veliki broj rukovoditeljanije spreman učiti vještine, koje pomažu kvalitetnijemkomuniciranju ili misli da je to nemoguće naučiti.Postoji predrasuda u našem društvu da se vještinakomuniciranja smatra talentom, kojeg neka osobaprirodno posjeduje ili ne posjeduje. Činjenica je da jekomuniciranje jedna od temeljnih čovjekovih životnihfunkcija, a pretpostavlja se da su komunikacijskesposobnosti, kao najvažnija funkcija menadžmenta,odlučujuće za sposobnost rukovođenja.Ako zaposlenici razumiju što se od njih očekuje, odnosnoako znaju kako se njihova uloga uklapa uorganizaciju - može se očekivati njihov najveći mogućiangažman. Bit će motivirani onoliko koliko sudobro informirani, a dvosmjerna komunikacija, tolerancijai dijalog moraju biti ugrađeni u kulturu organizacije.Komunikacija jekrvotok...Ono što jesi govoritoliko glasno da nečujem ono što govorišRalph Waldo EmersonOphodeći se s ljudimaimaj na umu da tonisu logička već emocionalnastvorenja....svakeorganizacije!Dale CarnagieVećina razgovora suzapravo monolozi predsvjedocimaMargaret MillerSvoje uho daj svakom,a glas tek ponekomWilliam ShakespeareNajveći problemkomunikacije je prividda je do nje došloGeorge Bernard ShawOdabrala Olga Štajdohar-Pađen<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 47
U SVIJETU KNJIGAZACHARY SHORE: “KIKS (ZAŠTO PAMETNILJUDI DONOSE LOŠE ODLUKE)“Pretpostavka da će druga strana misliti poput nas,najučestalija je spoznajna zamkaBudući da živimo u vremenu informacija, a one donosemoć, novac i štošta drugo (ako pravu informacijuposjedujemo u pravo vrijeme), ne iznenađuje što sejedna spoznajna zamka, nazvana infomanija, temeljiupravo na njima. Z. Shore je opisuje kao: stanje opsjednutostiinformacijama. Infomanijaci vjeruju da ćeprofi tirati ako uspiju kontrolirati znanje koje ih okružuje...Postoje dvije vrste infomanijaka. Prvi su informizatori,ljudi koji gomilaju informacije uvjereni da ćedijeljenjem informacija potkopati svoj položaj. Oni zadržavajuinformacije za sebe ili ih povjeravaju svojojnajbližoj okolini, kontroliraju ih toliko čvrsto da ih nikadane dijele s drugima koji bi im mogli pomoći daizbjegnu potencijalne zablude. Druga vrsta su infoeva-Tihana Malenica aBilandžijaZamke mišljenjaDa bismo zamkama spriječili utjecaj na jasnoćumišljenja i zaključivanja, svjesnim naporima trebamorazvijati osobine, koje su temeljne sastavnicemudrosti, a to su: mentalna okretnost, spremnostna suprotstavljanje nazorima većine, odbijanjeredukcionizma i razvijanje sposobnosti empatijei mašteZachary Shore je izvanredni profesor za poslove nacionalnesigurnosti na Pomorskoj poslijediplomskojškoli i profesor na Institutu za europske studije priKalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju. Doktorirao jesuvremenu povijest na Oxfordu, a trenutačno pohađaposlijedoktorski studij na Harvardu. Dosad je objaviotri knjige i to: “What Hitler Knew; The Battle forInformation in Nazi Foreign Policy“ (2003.), “BreedingBin Ladens: America, Islam, and the Future of Europe“(2006.) i “Blunder: Why Smart People Make BadDecisions“ (2008.). Posljednja je 2010. godine prevedenai na hrvatski jezik pod naslovom “Kiks: Zaštopametni ljudi donose loše odluke?“ u izdanju NakladeLjevak. Osim spomenutih knjiga, Z. Shore redovitoobjavljuje napise i uvodnike o vanjskoj politici uThe International Herald Tribune, The Los AngelesTimes, The Baltimore Sun, Newsday, Haaretz, TheNational Interest, Orbis, The Journal of ContemporaryHistory i Intelligence and National Security.Proučavajući povijesne događaje, vojne i političke odlukedržavnika, ali i okolnosti koje u svakodnevnomživotu od ljudi zahtijevaju donošenje najrazličitijih procjenai odluka, Z. Shore je uočio određene obrascemišljenja, koji dovode do manjkavih zaključaka i procjenate promašenih odluka.Sedam spoznajnih zabludaZabluda je jednostavno pogreška koja proizlazi iz netočnihpodataka... S druge strane, spoznajni kiks jerješenje problema koje isti dodatno zakomplicira...Naposljetku, spoznajna zamka je stanje uma koje nasje dovelo do kiksa... (str. 18)Autor razlikuje i defi nira sedam spoznajnih zabluda ilizamki, a one su: strah od razotkrivanja (strah od slabosti),zabluda o uzroku, plošnost, panacejstvo, infomanija,projekcije i ukopanost. Pobliže objašnjavajućistrah od razotkrivanja i zabludu o uzroku napominje:Strah od razotkrivanja nije običan strah, nego uvjerenjeda će nedjelovanje na način koji se percipira kaoodlučnost rezultirati slabljenjem osobnoga položaja.(str. 23)Zabluda o uzroku - ili, ukratko, causefusion - svaka jezabluda o uzrocima zamršenih događaja. To je spoznajnazamka koja nas navodi da pretjerano pojednostavljujemostvari, često na vlastitu štetu. (str. 41)... Zabludao uzroku - kao svako pogrešno shvaćanje uzrokasloženih događaja - ima nekoliko oblika. Jedan od njihsprječava nas da vidimo važne karike u uzročnomelancu događaja. Drugi nas navodi da mislimo da jeposljedica zapravo uzrok. Ako postoji veza između različitihtipova zablude uzročnosti, ta je da svaki tip vodido stanovite jednouzročne kratkovidnosti. (str. 83)Zabludu koju naziva plošnošću mišljenja defi nira kao:svako kruto stajalište koje ograničava našu maštu nasamo jednu dimenziju i koja predstavlja binarno razmišljanje,a kako većina složenih događaja obično imaprimjese sivoga, zamka plošnosti ograničava naše razumijevanjeonoga što vidimo i, prema tome, navodinas na pojednostavljena rješenja. Plošnost je gotovoposve siguran recept za kikseve jer događaje razumijevamosamo kao pozitivne ili negativne, a ljude vidimosamo kao dobre ili zle i kategoriziramo ih samoprema tome jesu li uz nas ili protiv nas (str. 88/89).Jedan od oblika plošnosti mišljenja jest i zabluda kojunaziva panacejstvom, a koje podrazumijeva: dogmatskovjerovanje da se uspješna teorija može primjenjivatina sve. Obje spoznajne zamke oslanjaju se nareducirajuću, krutu kategorizaciju. Ali, za razliku odzablude plošnosti, koja nudi opći pogled na svijet, dijelećiljude, situacije i događaje u oštro odijeljenesfere, panacejstvo je puno konkretnije. Panacejstvo jegotovo religijsko vjerovanje u univerzalnu primjenjivostteorije. Pojavljuje se kada teoriju koja se u nekimslučajevima pokazala uspješnom primjenjuje na naizgledslične slučajeve u kojima se ona pokazuje neodrživom.Novi slučaj, tako, biva utrpan u kategoriju ukoju ne pripada i upravo zato do tada uspješna teorijapropada (str. 126/127).Obje opisane zamke ograničavaju našu maštu i lišavajunas sposobnosti empatije zbog čega nas često navodena to da problemima pristupamo uskogrudno(str. 95).zivci. Oni vjeruju da će im na neki način koristiti akose izoliraju od informacija kako bi ostali u informacijskojpraznini (str. 151).Nadalje, sklonost da stvari i događaje promatramo i,shodno tomu, procjenjujemo isključivo iz vlastite perspektiverezultira projekcijom - spoznajnom zamkomzbog koje svjesno ili nesvjesno pretpostavljamo da ćedruga strana misliti poput nas i da će postupati poputnas. To je zacijelo najučestalija spoznajna zamka jersvi smo mi skloni zanemarivati stvari koje nam nisuvažne. U nama se gotovo instinktivno javlja teškoćada zamislimo kako drugi možda percipiraju stvaridrukčije od nas (str. 189).I konačno, rigidnost mišljenja koju autor naziva ukopanošćuje: spoznajna zamka koja nas sprječava da prepoznamoili prihvatimo mijene svijeta. Ona zasljepljujenašu maštu upravo onda kada je najpotrebnije dasagledamo širu sliku. Ukopanost sprječava ljude prihvatitičinjenicu da se u njihovoj okolini odvijaju temeljitepromjene. Umjesto da trezveno procijene te promjenei prilagode im se, ljudi im se zbog vlastiteukopanosti opiru. Zbog želje da stvari ostanu kakve suoduvijek bile, izmiču im prilike za napretkom, mirom iuspjehom (str. 214).Svaku navedenu zamku Z. Shore podrobno opisuje, uzživopisne primjere koje najčešće pronalazi u prošlimpolitičkim i ratnim događajima iz različitih dijelova svijetai povijesnih razdoblja. Posebno poglavlje posvetioje identifi ciranju i analizi spoznajnih zamki koje je uočiotijekom političkog i vojnog djelovanja SAD-a uIraku u proteklom desetljeću, a u završnom nudi svojesavjete o načinu na koji se možemo othrvati zamkamao kojima piše. Pritom naglašava važnost ulaganjaosobnog napora kako bismo zamkama onemogućilida utječu na jasnoću mišljenja i zaključivanja.Naravno, ljudi koji stalno mijenjaju svoje mišljenje nestabilnisu i trebali bismo ih izbjegavati. Ali puno ćeuspješniji biti oni koji dopuste sebi da uče, koji shvaćajuda nove informacije mogu usavršiti njihov načinrazmišljanja. Sve te osobine - mentalna okretnost,spremnost suprotstaviti se nazorima većine, odbijanjeredukcionizma i razvijanje sposobnosti empatije i mašte- iziskuju naporan rad. Te osobine nitko u sebi nerazvija lako niti se one u nama prirodno razvijaju štosmo stariji. Te su osobine osnovne sastavnice mudrosti,koje moramo izgraditi svjesnim naporima. (str. 260)Z. Shore svoje teze i zaključke potkrepljuje brojnim primjerimakoji obiluju činjenicama, piše razumljivo i dopadljivote uspješno zaokuplja pozornost čitatelja svedo posljednje stranice. I naravno, neizbježno ga navodida se zapita kojim zamkama mišljenja i sam robuje.48<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
OKO KULTUREPRVI KONCERT PLAVOG CIKLUSA ZAGREBAČKEFILHARMONIJE “IZ RUSIJE S LJUBAVLJU“Ratko ČangalovićVečer lijepe glazbePrvi koncert Plavog ciklusa Zagrebačke filharmonijebio je pravi glazbeni doživljaj, koji je još jedanputpotvrdio potrebu da naš najstariji i najrenomiranijiorkestar napokon dobije svog šefa dirigentapoput maestralnog Dmitrija Kitajenka, kakobi vratio svoj prestižni ugledNova glazbena sezona u Koncertnoj dvorani Lisinski upunom je jeku, a tradicionalni ciklusi ove godine imajui atraktivne nazive.Plavi ciklus pozvao je pretplatnike lijepim naslovom“Iz Rusije s ljubavlju“. Poznati dirigent DmitrijKitajenko pripremio je za početak ciklusa dvije simfonije(6. simfonija u h-molu op. 54 Dmitrija Šostakovičai 2. simfoniju u e-molu op. 27 Sergeja Rahmanjinova)te “Pjesme i plesove smrti“ Modesta Musorgskog.Program je lijep, aktraktivan, nesvakodnevan ali,iskreno govoreći - ipak predugačak. Naime, rijetko kojidirigent u jednoj koncertnoj večeri odabere dvije simfonije,bez obzira na razinu kriterija. Naime, koncertniprogram je završio iza 22 sata, što je za publiku doistazamorno, unatoč ljepoti i privlačnosti izvedbe.Vrsni dirigent Dmitrij KitajenkoZagrebačka publika dobro poznaje vrsnog maestraD. Kitajenka, koji je više puta nastupao u Hrvatskoj. Onje umjetnik neupitna stručnog zvanja, tako da možesvakog orkestralnog glazbenika uvjeriti u ispravnostsvoje umjetničke zamisli u ostvarenju programa.Znakovito je i to što osobito ugodno komunicira sglazbenicima, na lagan i naravan način ophodi se sorkestrašima, a posjeduje i sposobnost kratkog konciznogzahtjeva tako da iz svakog glazbenika ono štoželi. Stoga, nije čudno da je u izvedbi Šostakovičeve6. simfonije, u kojoj je autor neobičnim rješenjima(osobito u prvom stavku) zbunjivao izvođače pa i kritičare,D. Kitajenko sjajno potvrdio mogućnosti pojedinihZagrebačke fi lharmonije da uvodni spori Larko, sbrojnim solo dionicama, briljantno izvedu.U nastavku programa slušali smo “Pjesme i plesovesmrti“ M. Musorgskog sa solistom - armenskim basbaritonom, Arutjunom Kočinjanom. Valja naglasiti daje riječ o pobjedniku brojnih prestižnih natjecanja,uključujući Belvedere u Beču, ARD u Münchenu,“Marie Callas“ u Ateni i drugih.U drugom dijelu maestro D. Kitajenko, uz vidno raspoloženiorkestar fi lharmoničara, predstavio nam je2. simfoniju u e-molu op. 27 S. Rahmanjihova, uz nadahnjujućuglazbu u kojoj smo svi u dvorani VatroslavaLisinskog doista uživali, premda je - ponavljam - većbilo doista kasno. Podsjetimo da je, s obzirom na fi jaskokoji ja autor doživio s Prvom simfonijom izvedenomu Dresdenu, zahtijevao premijernu izvedbu uSt. Peterbergu - Simfonija je praizvedena u Marijinskomkazalištu pod njegovim ravnanjem, a tjedan dana poslijei u Moskvi, s velikim uspjehom.Prvi koncert Plavog ciklusa Zagrebačke fi lharmonijebio je pravi glazbeni doživljaj koji je još jedanput potvrdiopotrebu da naš najstariji i najrenomiraniji orkestarnapokon dobije svog šefa dirigenta poput maestralnogDmitrija Kitajenka, kako bi Zagrebačka fi lharmonijavratila svoj prestižni ugled.Pretplatnici Plavog ciklusa uživali su u izvrsnoj izvedbi Zagrebačke filharmonijedjela ruskih glazbenih majstoraPoznati dirigent Dmitrij Kitajenko, dobropoznat zagrebačkoj publici, i ovom jeprigodom ugodno komunicirao s glazbenicimate na lagan i naravan način iz svakog od njihizvukao ono najboljeVARAŽDINSKE BAROKNE VEČERIU “malom Beču“ s kazaljkom unatragKrajem rujna, i ove godine su se brojni ugledni umjetnicii glazbenici uputili u Varaždin, gdje se početkomjeseni još 1971. godine održava međunarodni festivalbarokne glazbe - Varaždinske barokne večeri.Osim njegovanja tradicije, temeljni motiv tog festivalaje predstavljanje glazbene baštine baroka suvremenominterpretacijom, kao i izvođenjem novootkrivenih djela.Posebna je vrijednost praizvedbi i novih izvedbi, a dodjeljujese i nagrada “Ivan Lukačić” za najbolji muzikološkirad, odnosno najbolju interpretaciju barokne glazbete posebna nagrada za interpretaciju “Jurica Murai”.Varaždinske barokne večeri uvelike utječu na razvojglazbenog života, ne samo u Varaždinu, već i uHrvatskoj. Varaždinu i njegovim Večerima godinamasu vjerni brojni ugledni glazbenici, dirigenti, glazbeni ivokalni ansambli iz Hrvatske i svijeta, čiju izvedbusvake godine prati sve brojnija publika.Ove godine, 41. Varaždinske barokne večeri trajalesu od 23. rujna do 4. <strong>listopad</strong>a, a otvorene su svečanimkoncertom Vroclavskog baroknog orkestra iVroclavskog fi lharmonijskog zbora u varaždinskoj katedraliUznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, jerove godine zemlja partner bila je Poljska. Uz spomenuteizvrsne izvoditelje barokne glazbe, nastupio je iPoljski orkestar 18. stoljeća iz Krakowa, ali i AnsamblMarquise iz Budimpešte, Venecijanski barokni consort,Hrvatski barokni ansambl, Višeslav Jaklin, KrešimirLazar, REbaroque iz Stockholma i The King’s Consort izLondona.Izvedeno je ukupno 28 koncerata, od čega 17 uVaraždinu i Trakošćanu, a 11 u drugim gradovima uHrvatskoj i Europi.Đ.S.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 49
OKO KULTUREDRAGUTIN TADIJANOVIĆ(4. STUDENOG 1905. - 27. LIPNJA 2007.)Sanja Petrinec, prof.Klasik hrvatskog pjesništvaDragutin Tadijanovićnametnuo se kaonorma i standard, sosobitim utjecajem napjesništvo krugovaša,a o popularnostinjegove lirike svjedočistalno zanimanjestručne i čitateljskepublike, kao i brojnaponovljena izdanjanjegovih knjigaDragutin Tadijanović - legendarni je pjesnik, autortridesetak pjesničkih i proznih knjiga, o kojemusvje doči i više sabranih i izabranih djela, autor petstotinjakpjesama, rijetki pjesnik koji je svojim pjesništvompostigao popularnost. Premda je 2007.umro u 102. godini, Tadijino (kako su ga od miljazvali svi kojima je bio drag) stvaralaštvo ostavilo jeneizbrisiv trag i utjecaj na buduće pjesničke naraštaje.Rođen je 4. studenog 1905. u Rastušju kod SlavonskogBroda kao najstariji sin zemljoradnika MirkaTadijanovića i Mande Kegljen. Osnovnu školu polazioje u Podvinju, a realnu gimnaziju u SlavonskomBrodu. U Zagrebu je 1925. započeo studirati šumarstvo,a nakon tri godine prešao je na Filozofski fakultet(studij književnosti i fi lozofi je) te diplomirao1937. godine.Radio je kao korektor lista Narodne novine, tajnikDruštva hrvatskih književnika, nastavnik na Akademijilikovnih umjetnosti u Zagrebu, državni službenik, anakon 1945. kao urednik u izdavaštvu (u knjižnici“Djela hrvatskih pisaca“ u izdavačkompoduzeću “Zora“ i “Hrvatskipjesnici“ u Matici Hrvatskoj) pakao ravnatelj Instituta za književnosti teatrologiju JAZU - do umirovljenja.Bio je predsjednikDruštva hrvatskih književnika od1964. do 1965., uredio je brojnakritička i druga izdanja djela hrvatskihpisaca 19. i 20. stoljeća,preveo više pjesama Goethea,Novalisa i Heinea te sastavio nekolikoantologija. Knjige njegovihpjesama i pojedine pjesme prevedenesu na dvadesetak jezika.Zavičajne i intimne temeKao učenik petog razreda gimnazijezapočeo je pisati pjesme.Stanovao je u brodskom Samostanugdje je napisao devet pjesamaod kojih su sve, osim jedne,poslije i objavljene. Napisao jeglosu “Tužna jesen“ 12. <strong>listopad</strong>a1921. na prve stihove pjesmeBranka Radičevića “Kad mlidijahumreti“, a objavljena je u srednjoškolskomlistu “Omladina“ 1922.pod pseudonimom Margan Tadeoni jedina je objavljena pjesma zagimnazijskih godina. Pod svojim imenom prvi putzapočinje objavljivati pjesme 1930. u “Književniku“(“Pjesma mom srcu“) i u “Hrvatskoj reviji“(“Jednostavne pjesme o ljiljanima“). Premda se uknjiževnosti pojavio u doba odjeka moderne, ekspresionizmai tzv. socijalne književnosti, opredijeliose za zavičajne i intimne teme. Pjesme nastale od1930. do potkraj 1945. napisane su u Zagrebu,Kolašinu, Rastušju, Babinoj Gredi, Firenzi i Crikvenici.Osim kolektivne zbirke iz 1930. “Lirika šestorice“(Olinko Delorko, Ivo Frol, Vladimir Kovačić, MarijanMatijašević, Branko Perović, D. Tadijanović), autor jeobjavio pet knjiga pjesama: “Lirika“ (1931.), “Suncenad oranicama“ (1933.), “Pepeo srca“ (1936.),“Dani djetinjstva“ (1937.) i “Tuga zemlje“ (1942.).Za knjigu pjesama “Tuga zemlje“ 13. lipnja 1943.nagrađen je Antunskom nagradom za poezijuDržavnog zavoda za narodnu pro svjetu u Zagrebu.Novo utočište unutar stiliziranog poetskogtekstaPjesnikovo preseljenje u Zagreb, kao i česta putovanjau inozemstvo, ostavila su traga u njegovoj lirici ukojoj sve češće prevladava osjećaj osamljenosti iotuđenosti, osobito u ranijoj fazi pisanja (1920. -1935.). U pjesmama “Dugo u noć, u zimsku bijelunoć“, “Visoka žuta žita“, “Da sam ja učiteljica“,“Moja baka blagosilje žito“ - prikazana je čežnja zaprirodom i djetinjstvom rodnog Rastušja obilježenajasnim i jednostavnim jezikom, spontanošću te povratkom,kao ključnom temom.Prijelazom u novo razdoblje dolazi do suprotstavljanjaurbanog i ruralnog, zavičajnog i europskog,budućnosti i prošlosti, odnosno traženja novih oslonacaumjesto dotadašnje sentimentalne privrženostizavičajnom krajobrazu i njegovoj pomalo naivnojromantičarskoj slici. Rodno Rastušje prerastau idealiziranu i nedostižnu sliku arkadijski priprostai sretna svijeta, a autor intimističke kronike svojenovo utočište pronalazi unutar stiliziranog poetskogteksta.“Elegijom o pjesniku koji nije dugo pjevao“ (1953.)Tadijanovićeva lirska faza postaje eksplicitnija i preciznija,a pozornost sa Slavonije i Rastušja, kao središnjegpoetskog objekta, preusmjerava se premanovim urbano-povijesnim i intertekstualnim sadržajima(“Prsten“, “Kad me više ne bude“, “Ljudskivijek“, “Razgovor sa sjenom visoke planine“). Zbirkompjesama “Prijateljstvo riječi“ (1981.) pjesnikraskida s idealiziranim karakterom svoga pjesništva(pogovor “Zbogom Rastušje“ napisao je akademik50<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
TRADICIJA“ZAHVALA JESENI“ U KLANJCU- TREĆA ŠTRUKLIJADAIva KolarićSlavlje zagorskih štrukliAnte Stamać), a zbirkom “Kruh svagdanji“ u potpunostiprekida veze s rodnim Rastušjem. Knjiga jeobjavljena 1986. s pjesmama napisanim od 1982.do 1986. i pogovorom Tonka Maroevića “Sa hodočašćaizvorima“, u 600 primjeraka.I najnovije mu pjesme čuvaju ispovjedno-meditativnii pomalo rezignirajući ton, brojne literarne aluzije,citate, kolažiranje i apostrofi ranje upućuje na intertekstualnepoticaje, dok tematiziranje vlastite pozicijepjesničkog subjekta i konteksta nastanka pjesmegovori o iznimnoj poetskoj samosvijesti (“More umeni“, “Oblak“, “Ljudsko govorenje“, “Sve već rečeno“,“Pjesanca svetome Vlahi u Dubrovniku“).Naslanjajući se na tradiciju slobodnog stiha odKamova, Krleže i A.B. Šimića, osobitu ulogu u građenjustiha posvećuje pauzama, sintaktičkim ponavljanjima,sporom ritmu i tempu te narodnom osmercui desetercu. Vokabular mu je jednostavan i biran,formiran pod utjecajem Biblije, narodne pjesme teŠimića, Leopardija i Hoelderlina. Sve to pridonosikomunikativnosti njegove lirike, koju je modernopjesništvo gubilo.Preložen za Nobelovu nagradu, počasni građaninbrojnih hrvatskih gradova, dobitnik mnoštva poveljakulturnih ustanovaNa prvoj sjednici Razreda za književnost HAZU održanoj26. siječnja 1996. u Zagrebu, predložen je zaNobelovu nagradu za književnost. Obrazloženje jenapisao akademik Ivo Frangeš, a prijedlog su prihvatiliMatica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika iHrvatski centar PEN-kluba.Osim što je proglašen počasnim građaninom brojnihhrvatskih gradova, dodijeljeno mu je i mnoštvo poveljahrvatskih kulturnih ustanova. Kao najstarijemčlanu Matice hrvatske uručena mu je njena Zlatnapovelja 2005. godine u povodu njegova stotog rođendana.Uredio je veliki broj izdanja izabranih djela hrvat -skih pisaca - Kranjčevića, Matoša, Vidrića, Ujevića,I.G. Kovačića te Pregled mlade hrvatske lirike“Četrdesetorica“ s Dobrišom Cesarićem i ŠimomVučetićem. “Jutarnja zvijezda pozlaćen orah“ prva jenjegova pjesma prevedena na češki (Otto Babler), aJosip Velebit je preveo na esperanto i izdao knjigupjesama “Kanto al mia koro“.D. Tadijanović se nametnuo kao norma i standard sosobitim utjecajem na pjesništvo krugovaša, a o popularnostinjegove lirike svjedoči stalno zanimanjestručne i čitateljske publike, kao i brojna ponovljenaizdanja njegovih knjiga.Zagorske štrukle dobile su posebnomjesto u promidžbi tradicijei kulture Zagorja, a nakonisprobavanja tradicionalnihštrukli od sira, kuhanih uumaku od šafrana, slatkih srogačem ili, pak, posebnonep cu dragih od zelja s orasima,ove godine najboljimasu proglašene štrukle vrsnih kuhara TermiJezerčica iz Donje StubiceU okviru tradicionalne manifestacije “Zahvalajeseni“ u Klanjcu, 7. <strong>listopad</strong>a o.g. održana je3. štruklijada - manifestacija koja je zaštićena podtim imenom. Ocje nji vanje najboljih zagorskihštrukli provodi se u organizaciji Krapinsko - zagorskežupanije i Zagorske razvojne agencije, a podpokroviteljstvom radija Kaj. Ove godine u Klanjcuje sudjelovalo 25 ugostitelja s područja Županije,koji su se natjecali za najbolju štruklu <strong>2011.</strong>Štrukla - brand ZagorjaZagorske štrukle dobile su posebno mjesto u promidžbitradicije i kulture Zagorja.Na ovogodišnjoj štruklijadi, osim tradicionalnihštrukli od sira, slanih i slatkih, moglo se probati ikuhane štrukle u umaku od šafrana, slatke od rogača,a posebno nepcu drage su bile i štrukle odzelja, pomiješane s orasima, u slanoj varijanti.U natjecateljskom dijelu, u odabiru najbolje štrukleza ocjenjivački sud bili su važni: izgled, slanoća,sočnost, sklad i ukus. Najboljima su proglašeneštrukle vrsnih kuhara Termi Jezerčica iz DonjeStubice.Tom su prigodom štrukle prodavane prema promotivnojcijeni, a ukupno prikupljena sredstva doniranasu Udruzi za pomoć osobama s posebnimpotrebama Sv. Ana iz Lobora.Zahvaljujući raznovrsnom programu, poput“Erdödyjevi u trgovištu Klanjec“, osim u štruklama,moglo se uživati u tradicijskom sajmu i baroknimplesovima. Otputovali smo u neko drugovrijeme i na trenutak zaboravili svagdašnje brige.Naglasimo da domaćice rijetko otkrivaju svoj receptza štrukle, ali kada je u Klanjcu u pomoć priskočiopoznati kuhar, Stephano Macchi, učinjena jeiznimka.Mi možemo otkriti tradicionalni recept, koji će vambiti dostatan za obične štrukle, a dalje sve ostaloovisi o vašoj kreativnosti. Znači: brašno izmiješajtes mlakom vodom, u koju ste prethodno stavilimalo octa, soli, jedno jaje i malo ulja. Sve to dobroizmiješajte i ostavite da se tijesto odmori te gapotom razvucite po površini stola. Potom uz jedanrub tijesta nanesite nadjev od svježeg kravljeg sira,jajeta, soli i vrhnja te poškropite uljem ili rastopljenimmaslacem. Zarolajte i tanjurom narežite naželjenu veličinu štrukli, složite ih na namašćeni limi - pecite dok ne porumene.Dobar tek!Domaćice rijetko otkrivaju svoj recept za štrukle, ali kada je bakicama u Klanjcuu pomoć priskočio poznati kuhar Stephano Macchi, učinjena je iznimka<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 51
NAŠI IZVAN <strong>HEP</strong>-aZDRAVKO KARAČIĆ, AUTOR KNJIGE “TAJNA MRŠAVLJENJA“Tatjana Jalušić“Oni“ - razotkriveni!Kontrola čovjekanajlakše se provodipreko hrane - aditiviu procesiranoj hraniremete normalanmetabolizam, a štoje ljudska populacijateža, masnija, debljai bolesnija - to će seu prehrambenu,farmaceutsku iindustriju dijetnihproizvoda slijevativiše novca, što ječista ekonomija!- Želim da svi znaju da za poremećaj pretilosti postojilijek za koji „oni“ ne žele da vi znate!, poručuje usvojoj knjizi “Tajna mršavljenja“, naš kolega ZdravkoKaračić, inače zaposlenik Elektre Zagreb, koji je i samsve do nedavno imao problema s prekomjernom težinomi sa zdravljem.- Moje dosadašnje iskustvo s dijetama poznaje većinaljudi: jedan mjesec ste na dijeti, za dva mjeseca stejoš teži, što je poznati, tzv. jo-jo efekt, kaže namZ. Karačić, ocjenjujući većinu poznatih dijeta nezdravimai štetnima. Nova i, kako se uvjerio, doista čudesnadijeta je, tvrdi, laka i učinkovita, a dovodi ne samo dosmanjenja broja kilograma, već i do ispravljanja poremećajapretilosti te rješavanja nekih drugih stanja,simptoma ili bolesti uzrokovanih prekomjernom težinom!Epidemija pretilostiPretilost, čija je značajka prekomjerno nakupljanjemasnoća u organizmu, izaziva brojne fi zičke, a jednakotako i psihičke poremećaje. Zadnjih pedesetak godinasvijet je zahvatila globalna epidemija pretilosti,postala je ozbiljan javno-zdravstveni problem te je1997. godine i Svjetska zdravstvena organizacija tupojavu proglasila epidemijom. U Hrvatskoj približno50 posto muškaraca i 35 posto žena ima prekomjernutjelesnu težinu. Uz današnji način života te visokokaloričnuhranu bez svih korisnih tvari, među današnjompopulacijom stvorene su velike predispozicije za tajporemećaj.- Pretile osobe često su predmet ismijavanja, optužujuse za proždrljivost, nedostatak volje, lijenost..., no očitoje da u organizmu negdje postoji nekakav mehanizamkoji dovodi do pretilosti. Taj poremećaj nije primarnouzrokovan pretjeranim konzumiranjem hrane,ocjenjuje naš kolega.Za 26 dana 14 kilograma lakšiSve do prošle godine, i Zdravko je bezuspješno, raznimčudotvornim dijetama pokušavao postići idealnutežinu, a lijekovima je - također bezuspješno - pokušavaoizliječiti svoje raznorazne zdravstvene tegobe.Sve do lanjskog godišnjeg odmora u inozemstvu, kadaje naišao na napis u novinama o jednoj specifi čnojmetodi mršavljenja, koju je otkrio britanski liječnik dr.Simeons. Iscrpnije informacije potražio je preko interneta,započeo primjenjivati naputke iz tzv. Protokoladr. Simeonsa, ...i:- Već nakon tjedan dana vidio sam pozitivni učinak.Moje oduševljenje bilo je - do neba! Za vrijemeProtokola, koji traje samo 26 dana, izgubio sam 14kilograma te riješio neke dugogodišnje zdravstveneprobleme. Vaga je 26. dan provođenja Protokola pokazivala86 kg, umjesto početnih 100 kg!Oduševljenje razotkrivenom tajnom mršavljenja, nakonšto se u njene benefi te tako brzo uvjerio na vlastitojkoži, nije htio zadržati samo za sebe pa je tako i nastalaspomenuta knjiga, pod punim nazivom “Tajna mršavljenja“- revolucionarni plan za preoblikovanje tijela- tajna koja je skrivana više od 50 godina - plan koji nemože nadmašiti niti jedna druga dijeta. U čemu je njezinanajveća prednost, u odnosu na ostale dijete?Dijeta bez gladiU ljudskom tijelu, objašnjava Z. Karačić, razlikujemo trivrste masti: strukturalne masnoće, normalne te nenormalnerezerve masnoća. Većina dijeta zagovarasmanjeni unos kalorija i njihovu povećanu potrošnju.Kad pretile osobe pokušavaju smršaviti izgladnjivanjem,prvo dolazi do gubljenja normalnih rezervi masnoćakoje su organizmu nužne za mnoštvo funkcija.Kad su one iscrpljene, započinju sagorijevati strukturalnemasnoće. Kao posljednju alternativu, tijelo započinjekoristiti abnormalno pohranjene masti. U većinislučajeva, do tog vremena se osoba osjeća toliko slaba,gladna i iscrpljena da je dijeta već odavno napuštena.Većina takvih dijeta je i opasna za opće stanjeorganizma.- Međutim, to nije slučaj i s ovom dijetom. Primjenjujućiovaj protokol, ono što ćete izgubiti su isključivo abnormalnemasnoće, a normalne rezerve i strukturalnemasti neće biti ni dotaknute. Osim toga, niti jednejedine sekunde tijekom cjelokupna trajanja tretmanaja nisam osjetio glad, a raspoloženje mi je bilo izvrsno.Očekivao sam da je Protokol vrlo strog i da ću gateško slijediti te da ću, što mi se činilo najtežim, moratiodustati od svih užitaka prehrane. No, već nakonprvih dana shvatio sam da su moji strahovi bili neopravdani!Navodi i tuđa pozitivna iskustva, među kojima i onosvoje kolegice s posla, koja je ocijenila da je to najjednostavnijai najučinkovitija od svih dijeta koje je probalado sada!Otkriće: Protokol dr. SimeonsaU čemu je glavna tajna te dijete? Britanski endokrinologdr. Simeons, posvetivši više od 30 godina traženjuodgovora o temeljnom uzroku pretilosti, odbijao jesva površna tumačenja, smatrajući da je pretjeranokonzumiranje hrane posljedica nekog nereda u organizmu,a ne uzrok. Naposlijetku je otkrio da je ključ zapokretanje abnormalnih masnoća jedna prirodna tvarčije uzimanje, uz specifi čnu dijetu, dovodi do spektakularnihrezultata. U normalnim okolnostima, abnor-52<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
CRTICADobro je znati: Oprez i s kozmetikom!Većini ljudi je teško povjerovati da se losioni, uljai kreme kojima se tretira koža apsorbiraju u tijeloi ometaju smanjenje težine, baš kao da ste pojelinjihove sastojke. Mnogi kozmetički preparati,naime, sadrže sastojke koji ometaju endokrineprocese u tijelu i treba ih izbjegavati. Zapamtite:sve što stavite na kožu apsorbira se u tijelo kaoda ste to i pojeli!malnim masnoćama se ne može pristupiti, jer su one“zaključane“ u organizmu, a oslobađaju se samo kaoposljednja alternativa za preživljavanje kod ekstremneizgladnjelosti. Upravo ta prirodna tvar, koja se u jednojfazi Protokola uzima u malim količinama, utječući nacentar za masnoće u hipotalamusu - signalizira tijeluda ih mobilizira.Prilagođavajući Protokol današnjoj - lošoj - ishrani isjedilačkom načinu života, dopunio ga je KevinTrudeau (poznat kao autor knjige “Prirodni lijekovi zakoje “oni“ ne žele da vi znate“) pa on, u konačnici,nije usmjeren samo na mršavljenje, nego na ukupniboljitak življenja. Knjiga, u stvari, daje brojne provodljivesavjete - preporuke za promjenu životnog stila.Ako se Protokol provodi precizno i prema uputama,nema negativnih popratnih pojava, niti prehrambenogdefi cita vitamina, minerala ili drugih hranjivih tvari. Nopoželjno je, savjetuje Z. Karačić, da to bude uz nadzori u suradnji s liječnikom. U nekim svjetskim klinikamaProtokol dr. Simeonsa se, kaže, već uspješno provodi,a s njim su upoznati i neki eminentni hrvatski liječnicikoji se bave problemom pretilosti.- Oni za sada šute i ne komentiraju moju knjigu.Smatram da bi odgovorni u Ministarstvu zdravstva ušto kraćem roku trebali provesti klinička ispitivanja.Siguran sam da bi se legalizacijom korištenja ovogProtokola u zdravstvu mogle postići velike uštede, jerbi se u nevjerojatno kratkom roku učinkovito smanjiopostotak raznih bolesti. Nije riječ o godinama, nego omjesecima, odnosno danima. Pitam se - komu to nijeu interesu?Kemija u hrani - jedan od glavnih uzroka pretilostiZašto javnost ne zna za ovaj lijek za mršavljenje?Zašto je Protokol dr. Simeonsa tako dugo ostao tajna?Z. Karačić tvrdi:- Postoje tri razloga: novac, novac i novac. U slučaju daovaj način rješavanja pretilosti postane opće prihvaćen,u pitanje dolaze golemi profi ti prehrambene ifarmaceutske industrije. Kontrola čovjeka najlakše seprovodi preko hrane, a misija prehrambene industrijeje učiniti ljude pretilima.Kemija, odnosno aditivi u procesiranoj hrani, remetenormalan metabolizam, a što je ljudska populacijateža, masnija, deblja i bolesnija, to će se u prehrambenu,farmaceutsku i industriju dijetnih proizvoda slijevativiše novca. To je čista ekonomija!Kemikalije koje se dodaju hrani su, ukratko, otrovi kojimogu prouzročiti mnoge zdravstvene probleme. Uzimajućitakvu hranu, uz dodatno onečišćenje u okolišu,naše tijelo je neprestano izloženo toksinima. To povećavaopterećenje jetre, koja je primarni organ detoksifikacije. Kad jetra više ne može učinkovito obavljatibrojne funkcije za koje je odgovorna, dolazi do slabeprobave i slabe asimilacije hranjivih tvari. Toksini utječui na limfni sustav, koji je sustav fi ltriranja, pa dolazido zadržavanja vode u organizmu i debljanja. Kadadebelo crijevo postane toksično, ono ometa sposobnosttijela da pravilno asimilira hranjive tvari iz hranekoju konzumiramo što, pak, izaziva umor i žudnju zahranom.Zato je, što je i jedna od glavnih preporuka u knjizi,vrlo važno konzumirati hranu organskog podrijetla, nesamo tijekom spomenutog režima prehrane, nego inakon toga. Valja izbjegavati hranu iz velikih trgovačkihcentara ili restorana brze prehrane, te ju nabavljatiu dućanima zdrave hrane, kod lokalnih poljoprivrednika,iz vrta, ili sa svog balkona.- Čitajte popise sastojaka na proizvodima! savjetujenaš kolega.Nova stranica životaOsim promijenjenog, kvalitetnijeg načina ishrane,Z. Karačić iznimno važnim smatra i smanjenje stresa,ne samo radi smanjenja gladi i normalnog mršavljenja,nego i radi jačanja metabolizma i ublažavanjadepresije. Upravo njemu, koji je u Elektri 25 godina,stresa nije u radnom vijeku manjkalo: 15 godinaradio je na šalteru informacija u zagrebačkoj Elektriu Gundulićevoj ulici, a zadnjih nekoliko godina uCall centru - znači na jednim od najizloženijih punktovaprema kupcima. Komunikacija je najteža, smijese Zdravko, s onima kojima mora priopćiti damoraju platiti račun za električnu energiju, a takvihje većina; s onima koji su račune preplatili ili traženeku informaciju, stresa nema - komunikacija jeugodna i lagana.Tijekom provođenja dijete, pio je i veće količine tekućinei svakodnevno pješačio pola sata, a neizmjerno jezahvalan svojoj supruzi Ani, koja je bila također jednavažna karika u postizanju Zdravkovog uspjeha: svakodnevnoje strpljivo vagala i pripremala mu obrokeza dijetni plan i davala bezrezervnu potporu.Kada završite s ovom dijetom, poručuje Z. Karačić usvojoj knjizi, spremni ste započeti novi život, kao normalna,mršava, energična, sretna i zdrava osoba, kojaviše nije rob gladi i hrane!Najbolje svjedoči vlastitim primjerom, jer je nakonprovedenog Protokola, postao drugi čovjek. Danas sehrani - uobičajeno, ali nastojeći u što većoj mjeri uzimatiorganske namirnice, svjestan da je to u današnjemnačinu života ipak neizvedivo u potpunosti. I nakraju zaključuje:- Učinit ću sve što je u mojoj moći da lijek za poremećajpretilosti više ne bude tajna za koju “oni” ne želeda vi znate!(Za sva dodatna pitanja možete se obratiti na njegovue-mail adresu: tajnamrsavljenja@gmail.com)LUMBLIJA, JEDINSTVENI BLAGDANSKIKOLAČ KORČULANSKOG MJESTA BLATONe zaboravi me!Lumblija se u Blatu priprema već skoro dva stoljeća,a priča o njenu nastanku potječe još iz vremenakada je ove krajeve pohodila Napoleonova vojska iiza svega toga, naravno, stoji - ljubavKraj <strong>listopad</strong>a i početak studenog uvijek nas u mislimavraća našim najmilijima, koji više nisu s nama. Nosimocvijeće i svijeće na njihova vječna počivališta, prizivamoneke minule dane, pustimo poneku suzu tuge, svjesniprolaznosti života. Svatko od nas, na svoj način, šalje imporuku da nisu zaboravljeni i da su još uvijek tu, u našimsrcima.Na osobit način čine to i žitelji korčulanskog mjestaBlato, pripremajući starinski kolač neobična naziva -lumblija. Lumblija je blagdanski kolač koji se tradicijskipeče samo uoči i tijekom blagdana Svih svetih. Premdaje riječ o izvornom i autohtonom blatskom kolaču i originalnomproizvodu, on je zbog iseljavanja Blaćana usvijet i udavanja Blajki u susjedna mjesta i gradove, tijekomproteklih desetljeća prenesen i u druge sredine,gdje je nastavljena tradicija njegove pripreme, kao simbolapovezanosti sa zavičajem.Lumblija se u Blatu priprema već skoro dva stoljeća, apriča o njenu nastanku potječe još iz vremena kada jeove krajeve pohodila Napoleonova vojska. Priča, koja idanas prati ritual njene pripreme, govori o ljubavidvoje mladih - francuskog vojnika i Blajke, prekinutojodlaskom francuske vojske. Vojnik koji je bio pekar,napuštajući Blato i rastajući se od svoje drage, pokloniojoj je posebno za nju pripremljeni kolač uz riječin’ublie (ne zaboravi). Neutješnoj djevojci n’ublie jezazvučalo kao lumblija, kako je potom nazvana tabezimena poslastica.Što starija - to ukusnija!Od toga doba lumblija se u Blatu priprema u dobasjećanja na najmilije, početkom studenog. Po tomuje održala svoje značenje u početnom obliku, a to jesjećanje i veza s voljenom osobom. Ne zaboravi me,poruka je koja se svake godine šalje i dugo traje.Naime, zbog svojih sastojaka, taj specifi čni kolač jetrajan i, što je stariji, to je ukusniji. Ima oblik sirnice(i tu prestaje svaka sličnost), a priprema se s brojnimmirodijama, uz dodatak varenika i rakije.Kod nas se tradicija njene pripreme zadržala samo uBlatu i susjednoj Veloj Luci, a u istoj prigodi se peče joši na Korzici. Lumblije su se nekada nosile rodbini, prijateljimai susjedima, tako su se istodobno i davale i primale,pa su svi bili u prigodi kušati od svake po malo.Premda je osobno nikad nisam sama napravila, a obožavamje, lumblija mi svake godine u ovo doba stigneiz Blata i to zahvaljujući mojoj dragoj prijateljici Lidiji.Svojim miomirisima lumblija zamiriše i na mom obiteljskomstolu. Tako održavam tradiciju svojih predaka i nezaboravljam da sam i ja Blajka.M.Ž. Malenica<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 53
METEOROLOŠKI KUTAKJESEN Priprema: mr.sc. Milan Sijerković Listopad: Ima mnogo kišah, još je po srednje toplo (...)Sada se ljuti vjetri, kiše, studen i snieg, osobito u zadnjemčetvrtu, mješaju, te jesensko vrieme običajekazati spodobu oštre zime.Između kiše i sušeOsušenje <strong>listopad</strong>a ponajviše je posljedica povećanjaučestalosti srednjoeuropskih anticiklona, uusporedbi s prijašnjim stanjem: došle anticiklone iotjerale ciklone; otišle kiše, a došle suše!Ljeto je sunčano i toplo, a jesen oblačna, kišovita ihladna. Tako bi mnogi, sažeto i pojednostavljeno, opisalirazlike u klimi ljeta i jeseni. Čak i kada bi to bilopotpuno točno, uvijek treba imati na umu da se odgodine do godine vrijeme u tim godišnjim dobimamože itekako razlikovati od uobičajene i uvriježeneklimatske predodžbe. I takva klimatska kolebanja zapravosu dio cjelovite klimatske pripovijesti.Neobična ovogodišnja jesenOve godine jesen je započela neobično, nesukladnouobičajenoj predodžbi o tom godišnjem dobu. Manjekiše i hladnoće, a više Sunčeve topline nego što je topropisano klimatološkim prosjecima.Što se dogodilo?Rujan godine <strong>2011.</strong> slijedio je vremenska obilježjaproteklog ljeta, odnosno višak topline i manjak kišnice,s iznimno nepovoljnim utjecajem na brojne ljudskedjelatnosti. U svima krajevima Hrvatske bio jeiznimno ili ekstremno topao, a u većem dijelu Hrvatskei sušan.U većini mjesta bio je to najtopliji rujan od godine1948., znači u proteklih šezdesetak godina, pri čemuje obilno temperaturno premašio (ponegdje više odjednog Celzijusovog stupnja) sljedeći rujan od najtoplijihna ljestvici, onaj iz godine 1987.U Zagrebu pak, sa srednjom mjesečnom temperaturom21,4 °C na Griču, bio je čak 4,5 °C topliji od prosjekau razdoblju 1960.- 1990. Uz to, bio je najtoplijirujan od 1862. do sada, pri čemu je bio 0,4 °C toplijiod dosad najtoplijeg rujna godine 1942.U Zagrebu (Grič) je bilo osam vrućih dana, s temperaturom30 °C ili višom, dok je u zadnjih 50 godina (bezove) ukupno bilo sedam takvih dana!U nekoliko mjesta središnje Hrvatske bili su 11. rujna<strong>2011.</strong> postignuti novi maksimumi temperature zrakaod 1949. godine do sada. U Zagrebu (Maksimir)izmjereno je 34,0 °C (dosadašnji vrhunac 33,5 °C,6. rujna 2008.), u Sisku 34,9 °C, u Bjelovaru 33,6 °C,u Varaždinu 32,9 °C i u Krapini 32,6 °C!Ljetna suša se nastavila i u rujnu. U Slavoniji je ponegdjepalo samo deset postotaka prosječne rujanskekoličine oborine. U Lastovu su meteorolozi izmjerilisamo 1 mm oborine (u kolovozu je bilo 0 mm).Strašna suša, zar ne?Prvi <strong>listopad</strong>ski tjedan donio je nastavak pretoplog ipresuhog vremena. Bila je posvemašnja vedrina (izuzmemoli mjestimičnu jutarnju maglu u kopnenim predjelima),dok je popodnevna temperatura u kopnenojHrvatskoj premašivala ljetnih 25 °C, a u primorskojdosezala i vrućih 30 °C.Premda je ovogodišnji <strong>listopad</strong> u potonjem dijelu djelomicepopravio dojam, uz nastojanja kako bi što višenalikovao svojoj slici i prilici, u tomu ipak nije potpunouspio - barem ne što se tiče oborine.Za razumijevanje takve tvrdnje, treba i malo meteorološke,klimatološke povijesti.Listopad (više) nije kakav je nekad bioDugo, dugo vremena <strong>listopad</strong> je u središnjoj Hrvatskojbio najkišovitiji mjesec u godini.U trećoj nakladi Hrvatskog stoljetnog kalendara iz1850. godine zabilježeno je i sljedeće:Tko bi rekao da su negdašnji <strong>listopad</strong> i sadašnji istimjesec u godini? Različitosti su posljedica obilježjaopće atmosferske cirkulacije te nadmetanja ciklona ianticiklona. Kišonosne ciklone, što atlantske, što sredozemne,krojile su tadašnje vrijeme i oblikovale <strong>listopad</strong>skopodneblje. I tako je bilo desetljećima.Još je u tridesetogodišnjem razdoblju 1911.- 1940. uZagrebu prosječna količina <strong>listopad</strong>ske oborine bilavelikih 110 mm. Nakon toga <strong>listopad</strong> je započeo gubitidio po dio svoje oborine. U najnovijem klimatološkomrazdoblju 1961.- 1990. <strong>listopad</strong> je imao prosječno70 mm oborine, što znači da je izgubio otprilike trećinusvoje negdašnje oborine. Osušenje <strong>listopad</strong>a ponajvišeje posljedica povećanja učestalosti srednjoeuropskihanticiklona, u usporedbi s prijašnjim stanjem.Došle anticiklone i otjerale ciklone! Otišle kiše, a došlesuše!No, bilo bi pogrešno zaključivati kako više nema mokrih<strong>listopad</strong>a. Ima ih, a neki su među njima bili tolikobogati kišama da su uzrokovali i povodnje. Mnogiće se prisjetiti zloglasnog kišovitog <strong>listopad</strong>a 1964.godine i katastrofalne poplave zbog izlijevanja rijekeSave u Zagrebu. Tada je palo 160 mm oborine.Začudo, već sljedeće godine, 1965., palo je 0 (ništica)mm! Zadnji iznimno kišovit <strong>listopad</strong> bio je 1992.godine, koji je u zagrebačkoj zračnoj luci u Plesu izlio222 mm oborine!Činjenica je, međutim, da je od četrdesetih godina20. stoljeća, broj razmjerno suhih <strong>listopad</strong>a zamjetnoveći od kišovitih.No, u puku se zadržala predodžba negdašnjih kišovitihjeseni, o kojima su nam pripovijedali naraštaji našihpredaka. Zato ne iznenađuje što se i u suvremenom,uvijek kritičnom, šaljivom i pomalo podsmješljivomslavonskom bećarcu nalaze stihovi:Ej, ide jesen, idu blatni danci, / a u mene traljaviopanci!54<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
BAŠTINATARTAN, ZNAKOVITEŠARE ŠKOTSKIH KILTOVAAnita RobinićPrepoznatljivi škotski modni izumTartan je neraskidivo vezan uz škotsku povijest ipotječe iz Škotskog visočja (Highlands), gdje su seodjevni predmeti izrađivali od vune lokalnih ovaca,ukrašavali biljnim bojama i dizajnom koji biosmislili lokalni umjetnici i ubrzo je svaka regija isvaka obitelj imala svoje vlastite dizajne za ukrašavanjetartanaAko postoji išta što se u tren oka i bez ikakva razmišljanjapovezuje sa Škotskom, to je sigurno tartan(karirana vunena tkanina). Dovoljno je vidjetitek pokoju šaru s uzorka i odmah ćete se prisjetitinajsjevernijeg dijela Otoka.Premda danas nije isključivo škotski, tartan je neraskidivovezan uz škotsku povijest i potječe iz Škotskogvisočja (Highlands), gdje su se odjevni predmeti izrađivaliod vune lokalnih ovaca, ukrašavali biljnim bojamai dizajnom koji bi osmislili lokalni umjetnici. Ubrzoje svaka regija i svaka obitelj imala svoje vlastite dizajneza ukrašavanje tartana.Kreatori modernih verzija pojedinih priča iz škotskepovijesti (i holivudski producenti) ipak su se malo previše“zaletjeli” u fi lmovima poput “Bravehearta”(Hrabro srce), pokušavajući, dakako, u fi lm unijeti višeprepoznatljivih škotskih simbola. William Wallace krajem13. i početkom 14. stoljeća skoro sigurno ne binosio kilt od tartana: materijal i odjeća od tartanapostali su popularni u škotskom Lowlandsu tek u 18.stoljeću, a dotad su skoro isključivo predstavljali oznakeklanova u Visočju, a čak nisu bili niti to u razdobljuna koje se fi lm odnosi.stabla i pripadnosti pojedinoj obitelji ili klanu (ako ništadrugo - barem neku “daleku” obiteljsku vezu), nebi li saznali kako izgleda karakteristični tartan kojegabi oni trebali nositi. Popis klanova i pripadajućih tartanapronaći ćete svugdje - od suvenirnica do ozbiljnihtrgovina kiltovima.Kilt od četiri metra stopostotne vune nije tekobični odjevni predmetKako bi svi mogli uživati u ovom škotskom modnomizumu, osmišljeni su i mnogobrojni tartani koji se vežuuz pojedina područja, gradove ili čak i nogometne klubove- uvjeti, znači, nisu više tako strogi kao nekad.Najpoznatiji, najomiljeniji, najčešći i prigodni uzorci tartanaDa kilt s tartanom nije tek obični odjevni predmet,može se zaključiti prema njegovoj cijeni: kilt napravljenprema svim pravilima struke - od četiri metrastopostotne vune, stoji približno 300 funta, a čestočak i više. Jeftiniji se, dakako, mogu pronaći (često izuvoza). Autentičnost je nešto za što će Škoti, baš poputmnogobrojnih turista koji do te povijesne tradicijedrže i žele je sa sobom ponijeti kući, biti spremniplatiti tako veliki iznos. Većina Škota oblači kilt u različitimsvečanim i službenim prigodama, poput vjenčanja,a ako treba i iznajmljuju ga.Čaša whiskeya i kilt: teško da postoji neki drugi prepoznatljivijisimbol za Škote.‘Royal Steward’ je najpoznatiji uzorak tartana - simbol jekraljevske kuće Stewart i osobni uzorak kraljice Elizabete II.Omiljeni uzorak princu Charlesu je ‘Balmoral’, kojeg jepatentirao princ Albert, muž kraljice Viktorije‘Dundee’ je čest uzorak na kapama, kravatama i šalovima,a nastao je kao hommage princu Charlesu E. Stewartu‘Kinnison’ iz 1961. godine pronašao je svoje mjestou proizvodnji namještajaUobičajena odjeća škotskih vojnih regimenataNjihovoj je velikoj popularnosti krajem 17. i početkom18. stoljeća svakako pridonosio jakobitski pokret i njihovapobuna, jer su oni kao pristaše kralja Jamesa VII.(od Škotske, istodobno Jamesa II. od Engleske), isticalitartan kao znak nacionalne pripadnosti i otpora unionističkojvlasti.Nakon što su Jakobiti, unatoč potpori francuskih snaga,1746. glatko izgubili bitku protiv daleko nadmoćnijebritanske vojske kod Cullodena - bitku koja je,usput naglasimo, zanimljiva zbog činjenice što je tobila posljednja koja se ikad vodila na britanskom tlu- u Škotskom visočju 25 godina tartan je bio zabranjen!Nakon tog razdoblja u kojem su se “smirivalestrasti”, postao je uobičajena odjeća škotskih vojnihregimenata, a i kralj George IV. prigodom posjetaEdinburghu bio je odjeven upravo u tartan.Svaka obitelj, svaki klan iz Visočja ima svoj dizajn tartanapa oni koji smatraju da imaju škotske pretke,često ulažu mnogo truda za analizu svog obiteljskog‘Clark’ je nastao kao posveta admiralu Richardu ClarkuSedmobojni tartan ‘Manx National’ posvećen je otoku Manu‘Sutherland’ je dizajniran u čast Williama, lorda od Sutherlandau dvije varijante: zelenoj i smeđoj‘Connel’ je uzorak koji se danas pojavljuje u punk kulturiSmišljen u čast sv. Patrika, ‘Down’ se upotrebljavaza šivanje kiltaInspiriran Ovčjim otocima koji se smatraju vikinškompradomovinom, nastao je ‘Arran’<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 55
NESVAKIDAŠNJEEUROPSKO PRVENSTVO AUTOMODELARAU OFF-ROAD MODELIMAJurnjava automodelaVelikom GoricomNatjecatelji iz 14 europskih država nastavili su tradicijuautomodelarstva, koja u Hrvatskoj postojiod 1978. godineEuropska federacija automodelara (EFRA) čestitalaje i pohvalila velikogorički automodelarski klubAmk ‘V-Max’, koji je u tjednu automodelarstva uHrvatskoj, između 25. i 30. srpnja o.g., u Velikoj Goriciorganizirao Europsko prvenstvo automodelara u klasivelikih off-road modela. To se dogodilo nakon podnošenjaizvješća Godišnjoj skupštini Europske federacijeautomodelara, održanoj u Bruxelessu 5. i 6. <strong>listopad</strong>a.Ohrabreni lijepim riječima, naši su se automodelariprijavili za organizaciju europskih natjecanja i u drugimkategorijama.Naime, spomenutih pet srpanjskih dana, 79 automodelarskihekipa iz 14 europskih država natjecalo sena Europskom prvenstvu automodelara u klasi velikihoff-road modela, u Velikoj Gorici.Sve veće zanimanje za automodelarstvoNatjecatelji iz Danske, Nizozemske, Belgije, Njemačke,Francuske, Austrije, Španjolske, Švicarske, Italije, Slovenije,Slovačke, Češke, Velike Britanije i Hrvatskenastavili su tradiciju automodelarstva, koja u našojAnita Robinićzemlji postoji od 1978. godine. Tada je u Zagrebu, utadašnjem Centru za tehnički odgoj mladih Špansko,započelo okupljanje zaljubljenika u male automobilena daljinsko upravljanje. Modeli autića izrađivani suprema vlastitim nacrtima, a na utrke se u početkuodlazilo u Sloveniju.Zahvaljujući brojnim entuzijastima, među kojima izdvajamoZvonimira Matošića i Aleksandra Žaju, automodelarskadjelatnost ulazi u tehničku kulturu. Slijedomsve boljih rezultata na utrkama, u Zagrebu je1983. godine izgrađen mini-autodrom, a zaslugom Z.Matošića - Zagreb ima jednu od najljepših staza uovom dijelu Europe, smještenu na Knežiji. Ta okolnostpovećala je zanimanje za automodelarsku (danas sekontinuirano održava automodelarska škola za djecu imladež) i organiziraju se prve međunarodne utrke.Borba s nebom i zemljomOvogodišnje, drugo po redu, prvenstvo Europe u velikojskali off-road modela, zbog ćudljiva vremena,orga nizatorima je bilo iznimno zahtjevno.Već prvog dana kiša je u potpunosti namočila stazu ionemogućila regularan početak treninga za pridošlenatjecatelje, a sredinom tjedna ∑ u četvrtak, nakonobilne kiše, staza se pretvorila u blatno jezerce, pokojem su neki iz šale puštali brodove od papira. Crnioblaci, koji su se vrtjeli upravo nad tim dijelom VelikeGorice, prijeteći prolomom oblaka i prekidom utrke,učinili su završnicu dramatičnom. Domaćini su se neprestanomorali boriti s nebom (crpkama su uklanjalivodu sa staze, a novi kišni oblaci pristizali su sa svihstrana) i zemljom (veliki napor uložili su da održe stazuupotrebljivom kako se ne bi pretvorila u blatnjavukaljužu!). I uspjeli su! Spas je bilo nekoliko dovitljivihtehničkih rješenja, jedan valjak i jako puno napornograda svih ljudi iz organizacije i uz nesebičnu pomoćdijela natjecatelja. Još istog dana, kada se razmišljaloo mogućem prekidu natjecanja, u popodnevnim satimaodržani su treninzi i prve kvalifi kacije.Presudile gume, Nizozemska glavni pobjednikPetak je donio savršenu stazu i iznimno kvalitetnevožnje u kvalifi kacijama, a domaćinima veliko zadovoljstvo,jer je na čelu kvalifi kacijskog redoslijeda pisalo:CRO, Dario Veseli. U završnoj vožnji, pokazalo se,najvažniji je bio izbor guma.Podloga koja se stalno mijenja, od mekane do iznimnotvrde i obrnuto (glavna karakteristika off roadstaza), zahtijevala je i određeni rizik, jer jedna vrstaguma ne može dobro raditi na svim podlogama te jedoslovno trebalo pogoditi. Na žalost, naš glavni favoritDario Veseli, ali i ostali hrvatski vozači, s odabiromguma nisu imali sreće. D. Veseli je zauzeo 8., aM. Dodig 22. Mjesto, ali to ne treba smatrati neuspjehom.Glavni pobjednik je Nizozemska s osvojena svatri prva mjesta. Prvak Europe je mladi Key Koops, drugije Tim Vanderlast, a treći Ken Walckiers.Svi sudionici su na kraju izrazili veliko zadovoljstvoboravkom u našem gradu te s ljubaznim i požrtvovnimdomaćinima Europskog prvenstva, zahvaljujućiči jem je trudu natjecanje ne samo održano, nego je tobio događaj za pamćenje.Za popravak automodela potrebno je veliko znanjeDeset najboljih u EuropiMali automobil na daljinskoupravljanje, u zavoju56<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
NESVAKIDAŠNJEDOBAR ULOVIvica HuzjakSom težak 117 kg, dug 2,6 m!Poznato je da u <strong>HEP</strong>-u ima dobrih ribiča. Ta tvrdnja postaje znatnouvjerljivija nakon ovogodišnjeg ulova Perice Rajkovića, zaposlenikaTermoelektrane Sisak.Kao istinski ljubitelj prirode i ribolova, P. Rajković je takav pristup životu - iribolovu - prenio na sina Stipu pa njih dvojica, kad god je to god moguće,borave i uživaju u miru prirode na nekom od njima omiljenih mjesta. Jednood omiljenijih mjesta - raj za ribolov, im je Vransko jezero, kao i većini ribiča.Jezero bogato ribom, mir i tišina, ugodno društvo - to je idealan receptza odmor duše i tijela. No, kao i svakom dobrom receptu, potreban je dobarzačin, a za ribolovaca nema boljeg začina od dobrog ulova.Takav dobar ulov dogodio se 26. Iipnja o.g., kada se na štap na kederaKarasa uhvatio golemi som od impozantnih 117 kg težine i 260 cm duljine.- Kada se štap odjedanput izravnao sa zemljom, znali smo da se uhvatilonešto veliko. U strahu da nam ne pukne struna, sjeli smo u čamac i počelipolagano povlačiti. Borba je trajala pola sata, a kada se na površini pojavilariba - ostali smo doslovce bez daha, ispričao nam je P. Rajković.Doista nesvakidašnju ulov, koji priželjkuje svaki ribičČOVJEK I ZDRAVLJE: KOLIKO JE ZDRAVO PITI VINOJedna čaša je lijek, dvije su otrovPosljednjih godina učestala su istraživanja o utjecajuvina na zdravlje čovjeka, osobito crnoga. Znanstvenoje dokazano da ljudi, koji se potpuno odriču vina, češćeobolijevaju, a i kraće žive. Ali, poznata uzrečica“vino je lijek“, istinita je samo ako se, kao i koddrugih stvari u životu, pronađe prava mjera, odnosnoako se s konzumacijom vina ne pretjeruje.Primjerice, rimski pisac Plinije je u 1. st. n.e. zapisao“korist od vina može se mjeriti sa snagom Bogova“,a jednako su mislili i pojedini antički liječnici, poputHipokrata i Galena. Justus Liebig je sredinom 19. st.napisao da je “vino mlijeko starosti“, a KardinalRichelieu se zapitao: kada bi Bog branio piti, zar bivino napravio tako dobrim?U vrijeme kada je završila ovogodišnja berba grožđa ikada se mošt pretvorio u vino zapitajmo se što jedobro, a što loše u vinu? Krenimo redom.Resveratrol - medicinski najvažnija aktivna tvarVino je alkoholno piće, proizvod potpunog ili nepotpunogvrenja alkohola svježeg grožđa i njegova soka.Razlikujemo bijela, crna (crvena) i ružičasta vina. Bijelavina se proizvode od bijelog grožđa, rjeđe od crnog,kada mu sok nije obojen, a skoro jednako se dobiva icrno vino - od zdrava, zrela crnog grožđa. Od crnihsorti grožđa proizvodi se i ružičasto vino ili ružica.Vino sadrži najviše vode - od 84 do 92 posto, potometanola od 9 do 16 posto, organskih kiselina (14 g u1 litri vina), glicerola od 4 do 12 g., tanina od 0,1 do5 g u litri. Sadrži i određeni broj mineralnih sastojaka,pretežito soli natrija i magnezija najčešće vezanih zaPerica Rajković i njegov sin Stipe s trofejnim primjerkom somaorganske kiseline (vinsku kiselinu). Jednako tako, vinoje bogato vitaminima grupe B, a hranjiva vrijednostlitre vina je 600-700 kalorija (kod slatkih vina može sekretati i 1400 kalorija). Jedna čaša (130 g) vina sadržiprosječno 90 kalorija.S obzirom na sadržaj (volumni udjel) etanola, razlikujemoslaba (7-9 posto etanola), srednje jaka (8,5-12posto etanola), jaka (12-15 posto) i vrlo jaka vina(15-16 posto etanola).Alkohol etanol i polifenolni sastojci, prvenstveno resveratrol,medicinski su najvažnije aktivne tvari. Premapreporuci Svjetske zdravstvene organizacije, s obziromna energetsku vrijednost vina, ali i toksičnost alkohola,preporuča se dnevni unos do 35 g alkohola zazdrave muškarce (približno 350 ml vina - 12 postoalkohola), a za žene za polovicu manje.Ako vino pijete umjereno, možete ga popiti kolikohoćete, šalio se Aristotel. No, šalu na stranu - vinotreba piti razumno. Ono može biti korisno, ali i štetitizdravlju. Jedno od važnih korisnih učinaka vina je dapodiže razinu dobrog kolesterola u krvi. To znači dapomaže ravnoteži masnoća u krvi, čuvajući krvne žilei osiguravajući bolji protok krvi.Najveći potrošači vina su Portugal, Španjolska,Francuska, Italija i Grčka i - gle čuda - to su istodobnozemlje s najmanjom učestalošću srčanih oboljenja.Resveratrol u vinu ima jako antioksidativno djelovanje.Znanstveno je dokazano da ta tvar u organizmuaktivira proteine, koji su učinkoviti u borbi protiv srčanožilnihbolesti, šećerne bolesti tipa 2, raka pluća,debelog crijeva i niza drugih organa. Resveratrola imaviše u crnim, nego u bijelim vinima. Razumije se, postojei drugi korisni povoljni učinci umjerene konzumacijevina. Vino pojačava obrambene, imunološkesposobnosti organizma, potiče rad mozga, potiče probavu,pojačava apetit, izlučivanje žući i mokraće. Pozitivniučinci različitih sastojaka u vinu (njih približno400), osobito polifenolnih (fl avonoida), danas supredmet sve brojnijih istraživanja u svijetu.Druga strana medaljeKao i sve u životu, tako i vinska medalja ima onudrugu, tamniju stranu. Vino (crno i bijelo) ne smije sepiti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno je zabranjenou kroničnoj upali jetre (hepatitis). Za jetru jecrno vino štetnije od bijelog.Neumjereno konzumiranje vina štetno je i u čitavomnizu živčanih oboljenja. Budući da nadražuje živčanisustav, vino može uzrokovati i nesanicu.Kontinuirano, često pijenje većih količina vina vodiravno u alkoholizam, a prekomjerne količine vina uorganizmu postaju otrov, koji uništava čitav niz organa(jetra, gušterača, prostata, mozak, želudac, srce…)I da zaključim: za zdravog muškarca ili ženu, čašakvalitetnog vina uz ručak je lijek, dvije su otrov! Jato činim ovisnički svakog dana. Osjećam se dobro inisam alkoholičar. Jasno vam je što želim poručiti.Dignimo čaše i poželimo jedan drugom dobro zdravlje.Platon je, možda, bio vizionar kada je govoriokako Bog nije dao čovjeku ništa izvrsnije od vina.Živjeli!dr. Ivo Belan<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 57
NAŠI IZVAN <strong>HEP</strong>-aTIHOMIR MARTINOVIĆ, MARIO ŠTEFANAC IDAMIR SVJETLAČIĆ, PLANINARI/ALPINISTITihomir MartinovićLipički elektrašina vrhu TriglavaSada znamo zaštoSlovenci Triglav zovusvojim ponosom i zaštose među planinarimao Triglavu malo priča: usponje težak i zahtjevan, silazakje opasniji od uspona, aputem s pločica čitamoimena poginulih planinarai osjećamo poštovanjeprema njimaDamir: samopogled ravno iligore, nikako dolje58<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Godinama od starih planinara slušamo priče o njihovimizletima. Bili su svugdje po Hrvatskoj i planinamabivše Jugoslavije, ali nitko ne spominje Triglav. Kadkojega pitamo o Triglavu, svi nekako promjene temui ne odgovaraju na naše pitanje. Ima i rijetkih iznimakakoje o usponu na Triglav govore s poštovanjem.Spominju smjerove kojima su se penjali, završnomusponu s malog na veliki Triglav, sajlama, pločicama simenima poginulih planinara, nezaboravnom pogleduna ostale vrhove, pa čak i gostoljubivim domaćinimaSlovencima.Sve to, dodatno je zaintrigiralo nas trojicu iz PogonaLipik Elektre Križ, odnosno Maria Štefanca, DamiraSvjetlačića i mene i - odlučili smo popeti se na Triglav(2 864 m), najviši vrh Juliskih Alpi. Ubrzo nas je uhvatilaplaninarska groznica i cijeli tjedan smo proučavaliput za uspon. Odluka je pala: u Sloveniju krećemo23. rujna <strong>2011.</strong> (petak) u 15 sati!Plan trodnevnog izleta je: zaustavljanje u Zagrebu radikupnje dodatne opreme, prvo noćenje u Aljaževomdomu, drugi dan stazom Tomiškova pot do Kredarice i- ako budemo imali snage i ako bude dobro vrijeme- cilj je vrh i Triglava i noćenje u Staničevoj koći te,trećeg dana povratak stazom Čes prag do Aljaževogdoma i kući.I bolje da su provalije bile zaklonjene oblacimaDošao je i taj petak. Spakirali smo se dan ranije iodmah poslije radnog vremena krenuli za Zagreb. UZagrebu smo kupili i opremu koju nismo planirali teoko 21 sat doputovali na parkiralište Aljaževogdoma (1 015 m). U domu smo zatekli češke i bugarskeplaninare, ali dobili smo sobu, na sreću. Noćenjepo osobi stoji 11 eura, uz planinarski popust, pićesmo ponijeli od doma pa smo tako malo uštedjeli,jer pivo tamo stoji 3,5 eura. U rano jutro probudilesu nas pripreme drugih planinara, kojima smo seKrećemo serubovima klanca, uzprovalije od 300 do400 metara dubine:Tihomir naTomiškovoj stazipridružili i zajedno krenuli prema (nama) nepoznatom.Hodamo dolinom uz potok i dolazimo do prvog križanja.Velika većina planinara ide ravno, a nas trojcai troje Slovenaca skrećemo lijevo preko potoka paalpinističkom stazom (Tomiškova pot) u brdo. Stazaje osigurana sajlama i klinovima. Polako napredujemopo rubovima klanca, ulazimo u oblake, koji namsmanjuju vidljivost. Kažem da je dobro što je tako,jer ne vidimo po rubovima kakvih provalija se krećemo.Riječ je, naime, o provalijama od 300 do 400metara, a mi se krećemo po rubovima širokim dojednog metra. Možete misliti kako smo se osjećalikada smo, nakon što su se oblaci razišli, vidjeli kudasmo prošli.Mario i Damir na staziČes prag, teško sespuštamo, jer smoumorni, a velika jevisinska razlikaIdemo na vrh!Oko podneva stižemo na Kredaricu (2 515 m). Odmaramose i promatramo veličanstveni uspon na vrh.Nakon sata odmora, odlučujemo: vrijeme je lijepo,imamo snage, idemo na vrh! Ostavljamo svu opremu,osim sigurnosnih pojaseva, vode i foto aparata i krećemo.Uspon je zahtjevan - tko se popne na prvojvertikali, taj će i dalje. Na stazi je živahno, puno planinarasilazi sa vrha, a samo na pojedinim mjestimamožemo se mimoići. Penjemo se, odmaramo i dolazimodo prijelaza s Malog na Veliki Triglav. Prijelaz jeosiguran, kao i cjelokupna penjačka staza sa sajlama iklinovima zabijenim u stijene. Na pojedinim dijelovimastaze klinovi su ispali pa je penjanje dodatno otežano.Nakon prijelaza ostaje još završni uspon doAljaževog stupa na vrhu Triglava (2 864 m).Stižemo. Pogled je prekrasan. Vide se Julijske Alpe isvi njihovi vrhovi viši od 2 000 m, austrijski vrhovi višiod 3 000 m, a po lijepu vremenu i more. Na vrh semože doći i s druge strane, iz Doline jezera, i od tamodolaze planinari. Mi se odmaramo, fotografi ramo, pijemovodu, dakako. Ovdje se može kupiti i pivo i to za10 eura po boci. Business su pokrenuli pojedini domaćiplaninari, koji nose pivo na vrh i - zarađuju.Na vrhu se zadržavamo u ljepoti i nakon pola satakrećemo natrag. Silazak je opasniji od uspona, a putems pločica čitamo imena poginulih planinara i osjećamopoštovanje prema njima. Silazimo do Kredaricebez ikakvih većih poteškoća i tek tu se opuštamo odnapetosti uspona. Ali, čeka nas još jedan sat hoda doStaničeve koče, gdje ćemo noćiti. Imamo sreće, dobivamoležaj, premda nismo rezervirali. Prijatelji su usobi sa Česima, ja s Austrijancima.Prijelaz visinske razlikeU nedjeljno jutro krećemo prema parkiranom automobilu,a to je pet sati hoda i 1 300 m visinske razlike.Dan prije smo napravili visinsku razliku od 1 850 m inismo osjetili visinsku bolest kakvu je Damir osjetiokad smo se penjali na Grossglockner (3 798 m). Silaskomdolazimo do ras križja: jedan put vodi Tomiškovom,a drugi stazom Čes prag. Dan je lijep i Damir nas nagovarada ponovno idemo Tomiškovom stazom kakobi, ovog puta, vidio klance. Damir je usamljen, jerMario i ja to nismo prihvatili. Po Čes prag stazi teškose spuštamo, jer smo umorni, a moramo prijeći velikuvisinsku razliku. Pro lazimo i kraj veličanstvene sjevernestijene po kojoj se u daljini penje nekoliko alpinista.Sretno stižemo do Aljaževog doma i našeg automobilaoko 13 sati i krećemo kući.Sada znamo zašto Slovenci Triglav zovu svojim ponosomi zašto se među planinarima o Triglavu malopriča: uspon je težak i zahtjevan. Mi smo se dogovorilida ćemo se vratiti na Triglav, uspeti težom stazomkoja jednim djelom vodi Sjevernom stijenom. Trenutačnočekamo pravu zimu, a za veljaču smo dogovorilizimski uspon na Zavižan, jer sva trojca obožavamosnijeg i ledenu ploču.I ovdje je <strong>HEP</strong>!Mario Štefanac, TihomirMartinović i Damir Svjetlačićna vrhu Triglava, uz Aljaževstup, na 2 864 metara<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 59
ZABAVAKRIŽALJKAOdgonetka križaljke iz prošlog broja (vodoravno):Slavodobitnik, Vedran Mlikota, Ivandija, Aćim, Paru, nesanice, J(ana)N(ovotna), Tuarezi, A(leksandar) Nj(ekrasov), etnik, Irons, A, VIASAT,I, ariš, andezit, drame, jao, ašovi, MAV, ucjenjivanje, ti, J, Ivana Banfić,apte, A, Neira, E(mma) T(hompson), trp, črv, N(eva) R(ošić), učitelj,Jadara, Enakit, Mesići.60<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (81)SIRIJAPutuje i kuha: Darjan ZadravecU sljedećem nastavku: PanamaU obilju okusa, mirisa i bojaArapska Republika Sirija (Al-Ğumhūrīya al-’Arabīyaas-Sūrīya) smještena je u sredozemnom dijelu JugoistočneAzije, a od približno 20 milijuna stanovnika,blizu 90 posto su Arapi, dok preostali dio čine Kurdi,Armenci, Čerkezi i drugi.Sirija je kolijevka brojnih civilizacija, religija, znanosti iumjetnosti, o čemu svjedoče i očuvani tragovi u višeod 2 000 mjesta. Već u 3. tisućljeću pr.n.e. utemeljenisu gradovi-države, među njima i današnji glavni gradDamask. Zbog položaja na raskrižju kontinenata, ta supodručja bila metom brojnih osvajača - od Feničana,Aramejaca, Židova, Asiraca, Babilonaca, Perzijanaca,Aleksandra Velikog, Seleukida pa do Rimljana, Arapa,križara, mameluka i Turaka.Neovisna sirijska država na čelu s kraljem Faisalomutemeljena je 1920., ali su nakon propasti Otomanskogcarstva velike sile podijelile područje Palestine iSirije na četiri države: Siriju, Libanon, Palestinu iTransjordaniju. Sirija nije pristala na podjelu pa je kažnjenafrancuskom okupacijom (1922.), koja je potrajalado proglašenja neovisnosti1941., dijelom se nastavila i do1946., kada je francuska vojskanapustila Siriju.Nakon neuspješnog rata sIzraelom, čije utemeljenje nije priznala,Sirija ulazi u savez s Egiptom- UAR (1958. -1961.). Šezdesetihgodina izbijaju i unutrašnji sukobii državni udari pa tako 1963. vlastpreuzima stranka BAAS, koja vladasve do danas. Sirija 1967. i1973. ponovno ratuje s Izraelom,kada ostaje bez Golanske visoravni,a ratovala je i s Libanonom. UZaljevskom ratu (1991.) na stranije saveznika, a <strong>2011.</strong> ponovno izbijapobuna protiv vladajućeg režima.Sirijska kuhinja spoj je autohtone i elemenata susjednihkuhinja, a odlikuje se raznovrsnošću i bogatstvomsvježeg povrća, mahunarki, mesa, priloga od raznihžitarica, uz dodatak brojnih začina. Posebna se pozornostposvećuje i izgledu posluženog jela, a tradicionalnuponudu nadopunjuju i razne slastice. Omiljenopiće je čaj, posebno od mente, koji se često uživa uznargilu.KEBBEH SAJIEH (Polpete na pladnju- od burgula i mljevene janjetine)Sastojci: ½ kg mljevene janjetine, 150 g janjeće masnoće(loja), 2 usitnjena luka, 250 g burghula (lomljenapšenica*), sol, crni papar, kumin, mljevena slatkacrvena paprika, baharat** i Ghee (pročišćeni maslac).Priprema: Pomiješamo prethodno namočeni i dobroocijeđeni burghul s lukom i mesom da dobijemo homogenusmjesu. Prema potrebi dodamo hladne voderadi veće pastoznosti.Za nadjev pomiješamo loj s crvenom paprikom, baharatomi kuminom prema okusu.Od smjese za polpete ovlaženim rukama oblikujemokuglicu, spljoštimo, napravimo udubljenje u koje stavimoodređenu količinu nadjeva, poklopimo s drugomspljoštenom kuglicom, prstima zatvorimo sve rubove ioblikujemo polpete. Tako pripremljene polpete ispržimona maslacu.Sirove polpete možemo položiti i u dobro nauljeniprotvan i preliti s malo maslinova ulja te zapeći uprethodno zagrijanoj pećnici oko 1/2 sata na umjerenojvatri.Poslužimo uz jogurt i salatu.-------------* Burghul je zrnje pšenice koje se prvo kuha tako danapukne, a potom se osuši. Nakon namakanja (najmanje15 minuta) treba paziti da se iz njih istisnevode što je više moguće, jer će u protivnom zrna bitibljutava.**Baharat (ili bokharat) je mješavina začina koju možemoi sami pripremiti: pomiješamo ½ naribanogmuškatnog orašćića, 1 žličicu mljevenog crnog papra,1 žličicu mljevenih sjemenki korijandera, 1 žlicu mljevenogkumina, 1 žlicu mljevenog klinčića, 1 žlicucimeta, 1 žličicu mljevenih sjemenki kardamoma,2 žlice mljevene crvene paprike i 1 žličicu mljevenepapričice /feferona. Smjesu možemo čuvati u čvrstozatvorenoj posudici (neke od sastojaka možete i izostavitiili zamijeniti, primjerice, umjesto papričice dodatimljeveni piment).MOUJADDARA (Burghul s lećom)Sastojci: 600 g burghula, 300 g smeđe (ili druge)leće, 300 g luka, 4 dl maslinova ulja, sol i papar.Priprema: Očistimo leću i skuhamo (približno 20 minuta).Burghul operemo i ostavimo malo u hladnojvodi, a potom dobro ocijedimo. Nasjeckamo luk i popržimou 2 dl maslinova ulja. Ocijedimo ulje i ostavimoga na stranu, a odvojeno prženi luk. U većoj tavicizagrijemo preostalo ulje, dodamo osušeni burghul,sol i papar te pržimo približno 5 minuta. Dodamo lećui toliko vode da joj razina bude za prst iznad razinejela, lagano promiješamo, poklopimo i kuhamo približno15 minuta na slaboj vatri. Dodamo ranije prženoulje i pirjamo još nekoliko minuta.Poslužimo ukrašeno s prženim lukom.FATTOUSH (miješanasalata)Sastojci: 2 krastavcanarezana na kriške1 cm debljine,2 srednje rajčice narezanena osmine,šaku lišća od tušta,šaku sitno narezanerotkvice, 4 vanjskalista zelene salategrubo iskidana, ½crvene paprike i ½zelene paprike narezanena komadićeod 2 cm, ½ šalicesvježe mente, ½šalice nasjeckanogsvje žeg peršina, 3nasjeckana mlada luka, 1 lepinja natrgana na manjekomade.Dresing: 3 zgnječena režnja češnjaka, 1 žličica soli,2 žličice slatke paprike, 2 žličice začina sumac (ruj,rujevina - možemo zamijeniti s malo mljevene slatkecrvene paprike i limunova soka), 2 žlice maslinovaulja i 2 žlice limunova soka.Priprema: U manjoj zdjelici pomiješamo češnjak, sol,papriku, sumac, maslinovo ulje i limunov sok. U salataripomiješamo krastavce, rajčice, tušt, rotkvice, zelenusalatu, crvenu i zelenu papriku, mentu, peršin,mladi luk i lepinju i prelijemo dresingom, protresemoi poslužimo.<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 61
PUTOPISAUSTRALSKA DRŽAVA VIKTORIJA INJEN GLAVNI GRAD MELBOURNEDijana NazorDrukčiji od drugihLetjeti prema suprotnoj polutci od 24 do 28 sati (ovisnogdje se i koliko letova mijenja) i to prvi put…?!Uzbuđenje… iščekivanje… iznenađenje… iz hrvatskogljeta uskačem u australsku zimu.Odredište je Australija i njena najmanja, najgušće naseljenai visoko urbanizirana država Viktorija, koja senalazi u jugoistočnom dijelu Kontinenta. Ponajprijeposjet glavnom gradu Australije - Canberri, s približno350 tisuća stanovnika. Prepoznaje se da je riječ o pomnokoncepcijski isplaniranom gradu, u kojem je čaki svako stablo zasađeno prema nacrtu. Ime je dobiopo aboridžinskoj riječi koja znači mjesto sastanka.Lokacija grada odabrana je sporazumom izmeđuSydneya i Melbournea, a izgradnja Canberre započelaje 1913. godine. Grad je nastao stapanjem urbanog sprirodnim okolišem, što je jedna od najranijih primjenatakve vrste gradnje u svijetu. Polovicu grada zauzimajuambasade i državne službe.Jedinstvena i neponovljiva aboridžinska umjetnostNo, osobito me oduševio grad Sydney, s toplijom klimom,suvremenom arhitekturom i visokim općimstupnjem urbaniziranosti. U njemu živi približno četirimilijuna stanovnika i to je najmnogoljudniji i najstarijigrad Australije. Svakako, ako ste u prigodi, posjetiteSydney Opera House - jednu od najpoznatijih suvremenihgrađevina u svijetu.Kada sam se zapitala što je u toj dalekoj zemlji drukčije,u odnosu na druge, odgovor je da nije samo riječo bogatstvu izvorne prirode i endemskih biljnih i životinjskihvrsta koje su se razvile odvojeno od ostalihdijelova svijeta, ni ugodnom životu ili zanimljivoj i impresivnojsuvremenoj arhitekturi, nego i o osobitozanimljivoj - jedinstvenoj i neponovljivoj aboridžinskojumjetnosti, koja svakoga posebno dojmi.Aboridžini je skupni naziv za domorodačka plemena,a znači od početka. Ukupni udjel domorodačkog stanovništvau Australiji je manje od dva posto, premdaaboridžinski starosjeditelji tamo žive 40 000 godina.Nekada je u Australiji bilo više stotina plemena i govorilose 600 jezika. Aboridžini su bili nomadi pa im jei umjetnost prilagođena stalnom kretanju. Sa sobomsu nosili kamenje, drva, toteme, bumerange, oruđe ioružje. Veliki broj njihovih umjetničkih predmeta vezanje uz ispunjenje želja. Oslikavali su tijela za svečanosti,za žalovanje te ih obljepljivali blatom. Čak su ilubanje mrtvih oslikavali, dekorirali ih tako da udovicadio lubanje svoga pokojnog supruga može nositi naprivjesku kada se seli iz jednog mjesta u drugo. DanasAboridžini u umjetnosti koriste tradicionalni dizajn isimbole.Postoje neslužbeno tri kategorije aboridžinskog stanovništva:oni koji su se u potpunosti prilagodili urbanomnačinu života te pohađaju fakultete i škole; onikoji žive u gradovima, ali se nisu snašli u gradskomnačinu življenja te se predaju alkoholu; dio aboridžinskepopulacije koji živi u rezervatima u unutrašnjosti ina sjeveru.Melbourn pri vrhu za život najpoželjnijih svjetskihmetropolaS približno 3,5 milijuna stanovnika, Melbourne je poveličini drugi najveći grad u Australiji i glavni grad australskedržave Viktorija. Utemeljili su ga zemljoradnici,stočari i kopači zlata, a razvio se u multikulturalni grad.Pogled na kartu grada pokazuje da je riječ o dobroisplaniranom gradu, jer Melbourne je uredan i primjerenouravnotežen mrežom ulica. Nije neobično da jepri vrhu za život najpoželjnijih svjetskih metropola.Federacijski trg (Federation Square) glavni je trg i jedanod najfunkcionalnijih trgova na kojem sam ikadbila. Posjetitelji sjede na stubama od kamenih pločacrvene stijene, koje pružaju osjećaj topline. Trg je mjestosusreta, sastajanja u pravom smislu riječi, opuštanja.Ovdje možete obaviti i kupnju, a u velikom infocentrumožete rezervirati smještaj ili saznati o izletimai lokalnim atrakcijama.Na Trgu se nalazi suvremena zgrada Nacionalne galerije(National Gallery of Victoria), najstarije i najvećejavne umjetničke galerije i muzeja u Australiji. Glavnagalerija je u srcu Melbournea, s dijelom galerije naTrgu Federacije. Zbirka sadrži najveći i najobuhvatnijiraspon djela australskih te poznatih europskih baroknihi renesansnih umjetnika. Najzanimljivija je zbirkaaboridžinske umjetnosti.FederationSquare- mjestosusreta,sastajanja,opuštanjaUz Veliku oceansku cestumeđu brojnimznamenitostima iz oceanase izdiže neobičnamonolitna formacija stijenanazvanih Dvanaest apostolaNa Queen VictoriaMarketu se mogupovoljno kupiti Iaboridžinskisuveniri62<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Melburnški muzej (Melbourne museum) nudi bogatuvid u život Viktorije, njenu kulturu i povijest. UMuzeju je posebno zanimljiv Aboridžinski kulturni centars raznim tradicionalnim umjetninama, ali i suvremenimslikama. Zanimljivi su pogrebni stupovi, napravljeniod jednog komada drveta, visoki do šestmetara, ukrašeni tradicionalnim bojama i šarama, kojisimboliziraju pokojnika. U sklopu kompleksa nalazi seMelbourne IMAX , koji nudi najveći kinematografskiformat na svijetu.U blizini Trga je anglikanska katedrala Sv. Pavla iz19. st., sa zanimljivim vitrajima. Uz galerije, na Trgu suna otvorenom često izložene moderne skulpture, dokperformeri na ulicama uveseljavaju prolaznike.Odraz grada u vodi rijeke YarrePreporučila bih posjetiti toranj Eureka, koji je otvoren2006. godine. Na vrhu desetog kata je staklo u kojeje ugrađeno 24-karatno zlato. Na vrhu zgrade je vidikovac,koji je bio najviši vrh na južnoj hemisferi.Posebna atrakcija je staklena kocka, sa sigurnosnimprozirnim staklom, koja izvuče posjetitelje tri metraizvan zgrade, a odatle je promatranje panorame gradanezaboravno.Odlično prijevozno sredstvo za obilazak turističkih atrakcijau središtu grada je City Circle - besplatni turističkitramvaj, ali i autobus. Odmah pokraj glavnoga trga nalazise veliko zdanje Flinders Street Station, a danas jeto glavni kolodvor sagrađen polovicom 19. stoljeća.Noćni život je bogat, zgrade su prepune neonskihsvjetala, čiji se odraz ogleda u vodi rijeke Yarre. Rijekaprolazi središtem Melbourna i posebno privlači turistena fotografi ranje, kao i posjet brojnim restoranima uzlijepe šetnice. Uz obalu rijeke je Yarre MelbourneAquarium iz kojega se može razgledati bogato oceanskopodmorje, a posebna je atrakcija mogućnost ronjenjas jednom vrstom morskih psina koji su, naravno,bezopasni.Studio glas je galerija suvremenih skulptura, dizajnastakla i staklenog nakita poznatog umjetnikaPhilipa Stokesa, koja se nalazi blizu Centra za rani razvojpri sveučilištu Melbourne i na imanju povijesnogAbbotsford Conventa. Posjetitelji mogu uživo vidjetikako umjetnik radi u svom atelijeru i povoljnije kupitinjegove radove. U blizini je i predivna šetnica na kojojse može čuti pjev ptice kukubare, koja kao da seglasa ljudskim glasom. Uz rijeku se mogu vidjeti različitevrste visokih stabala eukaliptusa i mimoza.Dvanaest apostola nastalo prije 10-20 milijunagodinaDnevnim izletom moguće je obići Veliku oceanskucestu (Great Ocean Road) koja se proteže 243 kilometrauz jugoistočnu obalu, između viktorijanskih gradovaTorquaya i Warrnamboola. To je važna turističkaatrakcija u regiji, koja obuhvaća nekoliko poznatihznamenitosti. Ponajprije onu nacionalne važnosti -Dvanaest apostola. To je neobična monolitna formacijastijena, koje se iz oceana uzdižu do 50 metara visine.Sada ih je sveukupno sedam, jer su se ostale svremenom urušile. Stijene su nastale prije 10 - 20milijuna godina. Pri izlasku i zalasku Sunca, Dvanaestapostola promijeni boju, a lijepi je prizor kada Suncezažari pješčanu plažu. S druge strane nalazi se tropskašuma i šuma eukaliptusa (riječ eukaliptus znači onajkoji štiti, raste vrlo brzo i dostiže i do 80 metara visine,a ovdje se mogu vidjeti koale u prirodnom staništu).U blizini je gradić u kojem žive ribari i ronioci, a zapadnouz obalu su najpoznatije plaže na kojima su surferi,često čak i usred zime.Prijestolnica športaZanimljivo je posjetiti i Queen Victora Market, najpoznatijuotvorenu tržnicu u Melbourneu, ne samoradi bogate ponude raznovrsne hrane, nego i aboridžinskihsuvenira, koji se mogu kupiti povoljnijenego u galerijama. Nudi se i veliki izbor umjetnina,kao i tradicionalnih aboridžinskih instrumenata,poput didgeridoa - poznatog autohtonog instrumentakoji sviraju samo muškarci. Danas su mnogi njihovipredmeti turistički zanimljivi, kao primjerice bumeranzi,često oslikani i rezbareni. Premda su prvenstvenobili korišteni kao bacačko oružje namijenjenolovu, služe i kao glazbeni instrumenti te udaraljke iliigračke.Australska kuhinja je pretežito mediteranskog tipa.Budući da je u Melbourneu prisutna mješavina različitihkultura, u brojnim se restoranima, kafi ćima, bistroimai barovima nudi niz tipova iz velikih svjetskih kuhinja.Riba je svježa iz oceana, a cijene hrane i pića supretežito pristupačne, otprilike kao i u Hrvatskoj. Upojedinim se restoranima mogu jesti jela i od klokanovamesa.Osobno sam uživala u talijanskoj četvrti u kojoj subrojne pizzerije, slastičarnice i restorani. Ipak, najboljicappuccino i slastice nude se u slastičarni Brunetti.Naši ljudi često idu u restoran Dalmatino, gdje se pripremajuhrvatska jela.Tempo života potpuno je drukčiji od našeg. Radi sesamo u jednoj smjeni od 9 do 17 sati. Nakon 17 satirade samo rijetke trgovine te restorani s brzom hranom.Kuće su u Australiji skuplje, kao i alkohol i cigarete.Hrvati se svakodnevno okupljaju u hrvatskimklubovima, a posebno u Hrvatskom katoličkom centruSunshine. Rado će vas odvesti u najbolji nogometniklub hrvatske dijaspore Croatia, koji je utemeljen1953. godine. Poznato je da Melbourne zovu iprijestolnicom športa zbog brojnih športskih manifestacija.Bilo da želite uživati u netaknutoj prirodi, u kulturnimsadržajima Melbourna ili mirisu lišća različitih vrstaeukaliptusa, kao i u vrhunskom športu, posjetMelbournu i državi Viktoriji, istina nakon daaaalekaputa - sigurno će vam ostati u posebnom sjećanju.Suvremenaarhitektura usredištu MelbournaKlokan - nacionalni simbolAustralijeCvijet zvan Crvena četkadio je bogatog endemskogsvijeta<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 63
<strong>249</strong>/289IMPRESUMIZDAVAČ: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. ,SEKTOR MARKETINGA I KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA,ULICA GRADA VUKOVARA 37, ZAGREBDIREKTOR SEKTORA: MIHOVIL BOGOSLAV MATKOVIĆ,e-mail: mihovil.matkovic@hep.hrGLAVNI UREDNIK I RUKOVODITELJ ODJELA ZA INTERNO INFORMIRANJE:ĐURĐA SUŠEC, e-mail: durda.susec@hep.hrNOVINARI: DARKO ALFIREV, TATJANA JALUŠIĆ, LUCIJA MIGLES, JELENADAMJANOVIĆ, TOMISLAV ŠNIDARIĆ (ZAGREB), MARICA ŽANETIĆ MALENICA(SPLIT: 021 40 56 89), VEROČKA GARBER (SPLIT: 021 40 97 30), IVICATOMIĆ (RIJEKA: 051 20 40 08), DENIS KARNAŠ (OSIJEK: 031 24 40 90)FOTOGRAFIJA: IVAN SUŠECGRAFIČKO OBLIKOVANJE: PREDRAG VUČINIĆTAJNICA: MARICA RAK, ADMINISTRATOR: ANKICA KELEŠTELEFONSKI BROJEVI UREDNIŠTVA: 01 63 22 103 (GLAVNI UREDNIK),01 63 22 738, 01 63 22 106, 01 63 22 445 (NOVINARI),01 63 22 202 (TAJNICA), 01 63 22 819 (ADMINISTRATOR)TELEFAKS: 01 63 22 102TISAK: DENONA D.O.O., GETALDIĆEVA 1, ZAGREB64<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
Change language