Balkanu, pa će ovde i u ime Staljina pobosti zastavu, koju on bude hteo, i sprečavati svakom pristup naBalkan.* * *Ti dobro pitaš, zašto Tito? Daću ti odgovor ja: zato Tito što ako ti ne znaš, Srbine brate, ako ti nepoznaš srpski narod, Kominterna ga dobro zna. Kominterna zna da je srpski narod, narod u pravom smislureči, to jest da na sve pojave u prvom redu reaguje duhovno, pa zatim nacionalno, a tek u trećem redusocijalno, ekonomski. Tako samo pravi narod reaguje.Ima i drugih naroda koji se zovu narodi, ali, ustvari, oni su izgubili životnu unutrašnju sposobnost.Ti narodi reaguju u prvom redu ekonomski i socijalno, a tek posle politički, a duhovno izuzetno u krajnjojliniji. Kod Srba je obratno. Srbi najživlje, najbrže odgovaraju, reagiraju duhovno pa onda nacionalno, patek ekonomski i socijalno u trećem redu, a to je osobina svakog istinskog, pravog i zdravog naroda.Kominterna zna osobine tvoga naroda, i zato što to zna, zato je Tito na tome mestu, zato nema onih tvojihdrugova i saboraca iz ranije komunističke borbe i nikad ih na vodećim mestima u komunističkim vladamaneće biti.Put Moskve, put Titov, ne može doneti slobodu srpskome narodu, jer u tom slučaju mi ne bismoimali da očekujemo nikakvu slobodu, nego samo boljševiziranje našeg života, a to će reći: postavljanjecelokupnog našeg naroda na sasvim druge osnove, koji se ne mogu pomiriti sa osnovnim gledanjem našegnaroda na život svoj.Put Titov prvo nije srpski put, već internacionalni, pa otud on ne bi na ispit trebao biti pušten. Alikako ima i Srba koji su tamo otišli, i još ih ima koji se tamo nalaze, to moramo i njihove odgovore napostavljena pitanja ceniti.Put Titov ne rešava prvo pitanje slobode, jer on donosi sobom boljševizam.Put Titov ne rešava pitanje unutrašnjeg jedinstva, jer on baš ima zadatak da razbije svaki narodiznutra, deleći ga po unutrašnjoj liniji na proletere i buržuje i gurajući ih u međusobnu borbu.Put Titov nije rešenje pitanja spoljnjeg jedinstva, jer će u tom slučaju srpski narod biti rasparčan umnoge socijalističke republike, pošto isto tako, kao što se boljševizam plašio od ruskog naroda i zato gamajorizirao, tako se i na Balkanu plaši od Srba i zato mora da ih pocepa i razjedini...Nikakve kompromise s Titom mi, srpski nacionalisti, odavde ne priznajemo, pa ma ko ih u našeime činio, i ma po čijem zahtevu ili ma iz kakvog obzira to radio. Mi znamo šta je komunizam i niko nasne može, nikakvim maskiranjem prevariti i nikakvi obziri nas ne mogu nagnati da to svoje držanjepromenimo.Sa žalošću velikom mi posmatramo da je skoro pod pritiskom Londona i Vašingtona Kralj daomandat Subašiću, a ovaj ''legalizovao'' Tita. Ni to nas, ni za dlaku, ne može pomeriti sa našeg čvrstogstanovišta. Mi smo Kralju svome verni i to ćemo mu uvek biti, ali poslušnost mu dugujemo samo kad je usvome prestolu, u svojoj zemlji. To razlikovanje nam je omogućilo da branimo od svakog Njegova(Kraljeva) prava na ovu zemlju i sad pod okupacijom sjedne strane, a s druge strane da se ne obziremo naizjave kojima nas je inostrana propaganda zasipala, služeći se Kraljevim imenom.Blagodareći tome, u našem lojalitetu i legalitetu nas ništa ne koči: ni nova Subašićeva vlada niSubašićev sporazum s Titom. Sve to ako i ima političkog, ali nema zakonskog osnova. Svi su akti Kraljeviu inostranstvu, dok se ne vrati na svoj presto, bez ustavne i zakonske važnosti, i kao takvi ne vezujuNjegove podanike ni Njegovu zemlju.Svakako bi bolje bilo i za Kralja i za narod da takve ustupke Kralj nije učinio. Ne znamo,međutim, kako je moglo doći do toga, pa zato o tome ne možemo ni govoriti. Samo moramo zaključiti daje pritisak bio ogroman i bezobziran kada je takav uspeh postignut. Ali i to pokazuje u kakvoj smoopasnosti, ako ostanemo na putu komunističkom, pa zato i moramo biti nepokolebljivo na pravomsrpskom narodnom putu. 1)1) ''Pozadina rata i njen gospodar''.* * *70
Sovjeti bi, s pogledom na nas narod, pobedom dobili jednu novu sovjetsku socijalističku republiku- ovog puta srpsku - na koju bi se protegla automatski staljinska konstitucija, to jest ustav Sovjetije. A toznači: ustrojstvo tvog narodnog i državnog života ne zavisi od tvog narodnog genija, od tvog narodnogiskustva, od tvog narodnog gledanja na svet i život, od tvog narodnog shvatanja pravde i slobode niti biuređenje tvog društva i tvoje države odgovaralo tvojim potrebama i tvojim nadama. Automatski, samo odsebe, ti bi, rode moj, bio ubačen u gotov kalup, napravljen ne po uslovima svoga života, svojihstremljenja, već po tuđoj meri i po tuđoj potrebi.Ruski narod je, uglavnom, kao i ti, seljački narod. On je bio gladan zemlje. I ako je u predvečerjerevolucije seljak u evropskoj Rusiji imao u rukama 202 miliona hektara od ukupne površine Rusije (kojaje iznosila 436 miliona hektara, dok su veleposednici imali 68 i ''mrtva ruka'' - država, crkva i dr. - 160miliona hektara, što znači da je najveći deo ziratne zemlje pripadao seljaku ruskome, pošto su šumevećinom bile u posedu ''mrtve ruke'' i velikoposednika), - ipak je bio gladan zemlje. To je bila parola nakoju su ga boljševici ulovili i zarobili... 2)1) Iz predavanja ''Put ka slobodi'' održanih 1941 godine (v. ''Naša borba'' za 1941 godinu).Ali ne samo to! Šta mi donosiš ti koji kažeš da mi donosiš slobodu? Šta mi donosiš ti, kakvu tomisao sobom donosiš? U tebi danas vlada komunistička misao. Možeš ti tu komunističku misao da oblepišraznim etiketama. Možeš ti po potrebi da udariš preko nje i rusku trobojku, možeš da udariš i pravoslavnikrst, ali sve to ništa ne pomaže. Suština, stvarna roba, koju ti hoćeš da mi daš, ona je dobro poznata, i turobu koju ti hoćeš da uneseš, tu duhovnu robu, taj espap koji hoćeš da uneseš u moju zemlju, nju neprimam, jer šta je taj komunizam koji ti nosiš? U duhovnom pogledu to je borba protiv Boga, unacionalnom pogledu to je borba protiv svake nacije i Kralja, a u socijalnom pogledu to je borba protivdomaćina.Tako, dakle, sveden na najprostiju osnovu komunizam nije ništa drugo nego borba protiv Boga,borba protiv Kralja i svake nacije i borba protiv svakog domaćina. Kako mogu da primim tu misao? Tuduhovnu robu, taj duhovni espap koji mi ti donosiš ako je ceo zakon moga života, ceo moralni, duhovni,politički, nacionalni, ekonomski i socijalni zakon moga naroda obratno: Bog, Kralj, Domaćin. Kuda ću jasa tvojom robom koju ti hoćeš da doneseš kod mene, kad je ta roba koju mi ti donosiš, sasvim suprotna odonoga što čini hranu duše i tela naroda moga i cele istorije moje. Tu robu, dakle, ne mogu da primim izbog toga što ono što ti zoveš oslobođenjem mojim, smatram ropstvom svojim i zbog toga takvu sloboduiz tvojih ruku ne primam niti mogu primiti.Znam da ovakav razgovor između nekoga koji pretstavlja narod srpski i one crvene Moskve nijejoš formalno održan, ali stvarno takva razmena misli postoji. Načelo života srpskog, zakon života srpskogje tako jasno u tom pogledu nepomirljivo antikomunistički, da se ne može nikako srpski narod sa tihvečitih osnova svojih vrednosti prebaciti i postaviti na marksističke temelje.I baš zbog toga što srpski narod zna, da su osnove njegovog života nepomirljivo suprotne onimakoje mu nudi marksizam, i što je svestan da su nesreće koje su ga snašle nastale zato što se delimičnoudaljio od svojih osnova životnih, - baš zato srpski narod ne može da primi marksizam, već hoće,naprotiv, da se vrati na svoja životna načela i zakone. Eto, zbog toga srpski narod zauzima iz dana u dansve više i jasnije, sve određenije antipartizanski, antimarksistički, antikomunistički stav. Čak ni onastradanja koja je srpski narod pretrpeo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nisu bila u stanju da u toj meripomute njegovu svest, te da on, (iako živi pod uslovima nemogućim po život za ma koji bilo narod usvetu), ne uvidi i u takvim uslovima da takav put, Titov, nije put njegov.Znam da ako rezultat ove borbe koja se vodi danas nekom nesrećom bude išao u prilogboljševizma, znam da kad bi svi narodi u Evropi mirno stavili vrat svoj u jaram boljševički, znam jedannarod koji to ne bi nikad učinio, makar ga to zaista stalo uništenja. Taj narod nije daleko od nas. Naprotiv,to je naš narod. Nije ovo fraza koju samo izbacujemo ovde. To je moje duboko uverenje.Srpski narod je nepomirljiv, izuzetno nepomirljiv protivnik boljševizma. On je nepomirljiv protivnikboljševizma zbog toga što je narod u pravom smislu reči i što onog dana kad potpuno pronađe sebe, to jest71
- Page 1 and 2:
DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4:
svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6:
metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8:
nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10:
Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12:
njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14:
Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16:
To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18:
Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84: Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86: 6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88: -kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90: Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91: PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA