1) ''Bilten'' br. 29, 4 septembra 1939 godine.Izgubili smo u tome što smo otvorili vrata širom pogubnom marksističkom duhu što duva izMoskve. Ljudi koji su do juče, dok je Rusija bila zaista Rusija, sveta slovenska i pravoslavna Rusija,besmrtnih: Dostojevskog i Danilevskog, Gogolja i Puškina, okretali od nje glavu i upirali svoje slabačkeoči Zapadu, danas se okreću Moskvi, i tvrde da je to ''Slovenska Rusija'' - kad u njoj, kao što se vidi izutisaka nekih članova delegacije, samo s jednim Rusom Slovenom bilo im je moguće govoriti, od tolikihkoji SSSR pretstavljaju... Za nas je SSSR Sovjetija, instrumenat marksističke revolucije, koji je opustošioduhovno i porobio politički i materijalno veliki ruski narod. 2)2) ''Bilten'' br. 49, 28 juna 1940 godine.I došli su pregovori sa Sovjetijom. Dve nade su bile skopčane sa ovim pregovorima: Politička, danas Moskva sačuva od eventualnog napada. Druga, ekonomska, da nabavimo izvesne sirovine (naftu ipamuk). Ona prva je naivna i opasna, jer zavarava. Tako se Prag zavaravao, kada je izdavao letke sakartom ogromne teritorije SSSR, a sasvim male Nemačke i sa natpisom: ''Ne bojmo se! Nismo sami!''Posle se već zna kako je bilo.Ona druga je nada odmah pokazala svoju pravu vrednost. Treba da je predviđen volumen razmeneu iznosu od 176 miliona dinara. To je cifra koja bi mogla jednu veliku firmu da zadovolji a ne privreduJugoslavije. Time nećemo da kažemo da baš nikakve koristi neće biti od svega toga. Svakako, od svakogljudskog posla mora biti i neke koristi. Samo pitanje je da li se ta korist isplati, da li nije šteta veća odkoristi. A mi smo zato protiv ovog odlaska bili, jer je šteta veća od koristi. Zar vam, čim pogledate naizlog kioska, odmah ne padaju u oči knjige, ''Rusija'', ''SSSR'', kojima je, u stvari, samo jedno cilj: da namprikažu ''ogromna ostvarenja socijalističke otadžbine?''O, neka niko ne pomisli da se mi te istine bojimo. Naprotiv. Ništa se nje ne bojimo. Ali pravaistina se ne nalazi u tim knjigama, već istina nepotpuna, delimična ili čak i sama laž, a cilj je tim knjigamajedno: da nezadovoljnoj, s pravom inače, zemlji našoj nahrane dušu krivim pretstavama o Sovjetiji, pa daje tako učine lako prijemljivom za komunističku propagandu.Zar i sam radio, kada je veče humora, ne preti eventualnim napadačima: ''A mi imamo ujkumedveda?''Imamo štete, što će se kao Česi varati i naše narodne mase: ''nismo sami'' i ''imamo ujku medveda''.Od samoobmane su do sada i pojedinci i narodi samo štete mogli imati. 1)1) ''Bilten'' br. 44, 25 aprila 1940 godine.Kako se, dakle, u spoljnoj politici mi možemo naslanjati na Sovjetiju kad su nam ciljevi suprotni?Mi čekamo pravu Rusiju. Ona mora doći. Tada kada ona dođe, jedini među svima zemljama, i narodima,mi ćemo joj s pravom prići i ona će nas kao jedinoga iskrenoga prijatelja svoga prigrliti.Eto, sa ta dva razloga mislim da je odlazak naše delegacije u Moskvu sasvim pogrešan gest, odčega se imamo nadati samo gubitku onoga moralnoga kapitala koji je naša zemlja nepriznavanjemSovjetije do sada stekla s jedne, a s druge strane samoobmani da nas u spoljnoj politici čuva Sovjetija kojaima sasvim suprotne ciljeve u spoljnoj politici nego mi! 2)2) ''Bilten'' br. 45, 22 maja 1940 godine.''Sovjetija čuva Balkan'' je najgluplja krilatica, u koju bi samo deca mogla poverovati. Pa ipak senalazi toliko ljudi ''inteligentnih'' kod nas, koji u to čvrsto veruju. Čuvati se toga kao žive vatre, čuvati separola komunističkih, kako komunista naših tako i sovjetske diplomatije, - jer je Sovjetiji cilj rat dalje odnjenih granica da bi sebe spasla a druge iscrpla.58
Niko nas neće čuvati ako mi sami sebe ne čuvamo, - ako se ne trudimo da budemo složni. 3)3) ''Bilten'' br. 49, 28juna 1940 godine.Što se tiče ekonomske koristi za koju se toliko zalaže ''Trgovinski Glasnik'', u kome sede tri glavnasaradnika poznata levičara a ni jedan trgovac za lek, ona je vidljiva iz same globalne cifre.Mnogi su bili iznenađeni izveštajima agencije ''Avala'' da je vlada ove zemlje rešila da otpočnetrgovinske pregovore sa Sovjetijom. Ubeđeni smo da se pogrešniji potez nije mogao povući.Mi smo izgubili time onaj moralni kapital, koji je ova zemlja dosadašnjim beskompromisnimstavom prema Sovjetiji imala - koji se gubitak nikakvim koristima političkim i privrednim ne moženadoknaditi.Tipovima, intelektualizovanim, i poluintelektualizovanim, što su danas izbili tu i tamo u našemnarodu, ova reč zvuči naivno, jer je za njih naivan svaki beskompromisan moralni stav u javnom iprivatnom životu. To su oni što ne shvataju veličinu čestitoga Kneza i njegove dileme između carstvaNebeskog i carstva zemaljskog, njegova opredeljivanja carstvu nebeskom jer,Zemaljsko je za malena carstvoA nebesko uvek i do veka...Ali u istoriskoj perspektivi pokazuje se plodonosnija propast na Kosovu, nego najveće naše pobede- baš zbog toga štoCar volede carstvu nebeskome.Kao što će u istoriskoj perspektivi stav Srbije 1915 i njeno povlačenje preko Albanije bitiplodonosnije od ma koje njene pobede.Ali ostavljajući na stranu samu promenu beskompromisnog moralnog stava prema Sovjetiji, nevidimo tu koristi političke ili ekonomske koje ma i na izgled nadoknađuju onaj gubitak koji smo naprednaveli.1)-Sovjetija je tvrđava rata i revolucije. Ako to nije bilo svima jasno od 23 avgusta, od togavremena su se svi morali uveriti u opravdanost naše teze. Kakve političke koristi iz tih odnosamože izvući naša zemlja koja želi mir i protivna je revoluciji?Samo oni ljudi koji po svome političkom znanju teško da su položili malu maturu, mogugovoriti još o ''Slovenskoj Rusiji'', kada sve činjenice govore, da tamo, na ruskoj zemlji, nadruskim narodom stoji jedna tiranska organizacija internacionalnog karaktera nadahnutamarksističkim duhom, koji ima samo jedan jedini cilj političku u svetu: putem svetske revolucije,kojoj mora prethoditi svetski rat, oboriti sve nacionalne države i svuda ustanoviti boljševički,socijalno-ekonomski i politički režim, i svaku novu socijalističku sovjetsku republiku uvesti uSavez Socijalističkih Sovjetskih Republika.Otuda ako s takvom organizacijom stupimo u vezu ne vidimo da možemo imati kakve godpolitičke koristi.2) - Ne vidimo naročite ekonomske koristi od trgovačkih veza. I ne verujemo da su motivi ovihtrgovačkih pregovora ekonomske prirode. Jer kad bi ove potrebe ekonomske postojale, mi bi smoih morali svi osetiti. A to niko ne oseća, zahvaljujući izvanrednoj ekonomskoj konjukturidanašnjice.Otuda verujemo da ipak neki politički računi moraju postojati i ako ih mi ne vidimo, a miih samo pogrešnim moramo zvati.59
- Page 1 and 2:
DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4:
svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6:
metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84: Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86: 6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88: -kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90: Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91: PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA