- Pa nije valjda hleb važniji od roda? upita nekomunista komunistu.- Kako da nije, to je najvažnija stvar na svetu. Kad sam gladan ne znam ni za rod.- E, prijatelju, reći će nekomunista, da ti ispričam jedan svoj doživljaj: kada sam bio đak, jednenedelje došao sam ocu u selo, a on mene povede da obiđemo naš svinjac. U svinjcu krmače i prasci.Otvorismo obor i svinje izađu na utrinu. Bacismo im kukuruz i svinje polete da jedu. Kod mojih nogujedno lepo prasence. Meni se dopalo. Sagnem se hitro i sčepam ga za nožicu. Ono počne cikati.Tada se desi ono što ti ne razumeš i što ne razumeju oni što veruju daje hleb važniji od roda. Nesamo ona krmača koja je prasče oprasila, već sve zajedno ostaviše kukuruz i nasrnuše na mene. Ja sezbunih, pa držeći prase u naručju stanem bežati. A krmače sve za mnom. ''Baci prase'', viknu moj otac.''Požderaće te''. Ja bacim prase, krmače pritrčaše prasetu da se uvere da li sam bacio ono njihovo prasenceili šta drugo. Pa kad se uveriše da je prasence slobodno - one se rokćući veselo vratiše da jedu.Ja sam govorio ovim ljudima i pred tobom o rodu, a ne o hlebu jer mislim da kad je za krmačevažniji rod od hleba, da mora biti i za ljude tako. Ti si tvrdio da je važniji za krmače važniji rod od hleba,da mora biti ti ne želiš da budeš gori od krmača, koje svoj rod ljube više od same hrane.Ova prosta priča o krmačama i kukuruzu bije u glavu marksističko shvatanje da je ekonomija prečaod politike - kad narod i sam ne bi inače znao istinu da rđava politika može da upropasti dobru ekonomiju,a dobra politika može da popravi rđavu ekonomiju. A ako je politika preča od ekonomije, kako da nijenacija preča od ekonomije, - kad je ekonomija samo jedno sretstvo za održavanje telesnog života nacije. Asamim tim rodoljublje ili nacionalizam dolaze ispred ekonomije, jer zato što volimo svoj rod, mi želimoda on ima dovoljno ekonomskih dobara za svoje održavanje.Isto tako stoji i sa drugim delom marksističke doktrine o većoj važnosti ekonomije od etike, odduhovnog i moralnog života.Nema dobre ekonomije bez dobre politike, niti ove bez zdravog duha i dobrog morala.Ali to baca u bes komuniste i sve one koje oni oseniše svojim duhom, jer se ruše osnovi njihovogpaklenog plana o zarobljavanju naroda, jer se tako otvaraju oči narodu našem, jer se on tako budi iz sna.* * *Lažna humanistika od XIII do XIX veka razmekšala nas je sve, pa se svaki napor žrtva i borbasmatraju teretom, koji treba izbeći. A istina je pred našim očima. Hleb se samo nemilosrdnim gnječenjemmože umesiti. Čovek se rađa u krvi i mukama. Zrno ne može dati ploda dok ne umre. Prikloniti glavu predtim istinama, saobraziti svoju filozofiju njima, kao životom svuda prisutnom sadržaju, shvatiti da je ludilopokušati da se taj sadržaj životni promeni pred našim pojmovima, već naše pojmove uskladiti sa onim štostalno posmatranje života otkriva u njemu, znači omogućiti sebi osnove svake mudrosti, a naročitopolitičke.Rusije nema. I zbog toga i jeste zlo. Ona tek ima da se rodi ponovo: svetla i sveta. Ali, da bi serodila, treba režim koji ju je na krst stavio da padne. I on mora pasti.Ovih dana studenti komunisti stavili su trake sa natpisom ''Branićemo zemlju.''A šta stavljaš, pritvorni rode, te trake: ''Branićemo zemlju!'' - kad je sve to gadna laž.Vidiš, rode lažljivi, mi znamo šta je rat, a ti ne znaš. I mi smo videli stotine hiljada koji su, odista,branili ne ''zemlju'', već otadžbinu. Ali nikada nismo videli da oni nose te trake na prsima niti se deru poulicama. Ali su odista branili svoju otadžbinu, branili i odbranili. I sutra ako otadžbina dođe do nevolje,njeni ćutljivi junački sinovi, zajedno sa onim malobrojnim junacima koji su i danas ostali u životu, uzećeoružje u ruke i braniće je ponovo ćuteći kao svoj običan, od pokolenja na pokolenje predavan posao.Drugi je smisao tih traka i tvojih povika. Paklena je to i opasna igra. Ali mi je providimo.A ako uspeš u tome, ti ćeš baciti brzo te trake.O, znamo mi to dobro. Nismo mi tako slepi, kao što ima generala i oficira, profesora univerziteta iakademika, koji uzimaju za gotovo tvoju dreku i koji se ljute na nas, što ne damo ''rodoljubivoj omladini''da ide u ''studentske dobrovoljačke bataljone'' ili pak da ide po zemlji i priređuje ''rodoljubive akademije''.Nas tvoj duh nije uspeo da oseni svojim duhom, pošto smo uspeli da ostanemo u senci Hristovoj i pod52
milostivom zaštitom Duha Svetog (budući sami iskreno ubeđeni da smo sa svojim poštenim silama sasvim''nisči'', pa se od naleta satanskog drukčije ne možemo spasti). Dobro te poznajemo mi, omladino odrođenaod duha narodnog.Sovjetija, pošto je pola godine pregovarala o sklapanju saveza političkog i vojničkog, i posto je čaki uspela da nagovori Francuze i Engleze da joj pošalju svoje generale, radi zaključenja vojnog saveza -''iznenada'' im saopšti da će zaključiti pakt o nenapadanju i prijateljstvu s Nemačkom.Odmah zatim naši komunisti poskidaše one trobojne trake s natpisom: ''Branićemo zemlju!'' iotpočeše vikati: ''Dole rat!'', pošto je rat već, zahvaljujući veštini njihovih duhovnih roditelja, došao, pa odtada gledahu svaku teškoću koju je rat doneo i zemljama koje ne ratuju, da iskoriste u svojerevolucionarne svrhe - a otpočeše hvaliti mudrost sovjetske politike.''Videli, vele, Rusi da hoće ovim savezom Englezi da bace Nemce na Rusiju. A Rusi na to kazalida i oni konje za trku imaju, tj. i oni znaju za jadac, pa kazali Nemcu: S naše strane možeš biti potpunospokojan. Mi ćemo te pomagati s hranom i benzinom koliko možemo.''Pa znamo, velimo im mi, na ovo, ali zar ste zaboravili kako ste govorili da će savez engleskofrancusko-sovjetskikao kleštima uhvatiti i stegnuti Hitlera.''Ono istina je da smo tako govorili, ali ovo je bolje. Mudar je Staljin. Ne da on da mu Englezpodvali. ''Eto, neću ja vaditi kestenje iz vatre za tebe.'' Glava je to. Genijalni Staljin.'' Odgovaraju našiprotivnici.''Zar neće to pomaganje benzinom, sirovinama i hranom biti u suprotnosti sa onim što ste ranijegovorili, da Hitler ne može ratovati, jer nema sirovina, hrane, benzina'', - pitamo mi.''Istina je da smo tako govorili. Ali mudra je politika sovjetska. Na taj način Sovjeti s nešto malohrane, sirovina i benzina, koje daju Nemačkoj, udaljuju rat od sebe.''A mi bi na ovo dodali: i pripremaju prevrat revolucijom.Da, revolucijom? To bi bio upravo taj cilj, to je onaj glavni, onaj pravi cilj, zbog koga si ti do ratadoveo i u rat ušao. Da, revolucija! Razumemo. I to ne samo u Nemačkoj, nego i u Francuskoj, Italiji,Engleskoj, na Balkanu, i u celoj Evropi i u Americi i u celom svetu. Zato ste vi za taj rat do kraja, jer izanjega vi vidite ''mrzost opustošenja''.Zapitaj se čitaoče, prijatelju, zapitaj sebe: zašto marksizam, ako mu je samo cilj takozvanasocijalna pravda, zašto napada nacionalizam i hrišćanstvo, zar ne bi bilo prirodnije da se socijalna pravdazahteva baš u ime nacionalizma i hrišćanstva? Zamisli se malo. Nemoj hitati s odgovorom. Zastani izadubi se malo protiv svog običaja. A pri tome ne zaboravi jednu pažnje dostojnu stvar: kao po pravilunekom marksizam ne traži ljude koji su puni ljubavi za sve one koji pate, već samo one koji su punimržnje za one koji su u dobrom ili malo boljem položaju od onih koji pate. Zar nije jedan od sovjetskihbiografa Lenjinovih dao onu tačnu karakteristiku njegovu: ''On je više mrzeo buržoaziju nego što je volioproletarijat''. Ako zaista tražiš istinit odgovor na pitanje kojim smo se usudili da tvoju površnost idobronamernost uznemirimo, onda će odgovor biti samo onaj koji smo napred izneli.Ljubavlju bi se i u nacionalizmu i u hrišćanstvu, i baš u njima, dala najveća moguća socijalnapravda. Ali tada bi nacionalizam i hrišćanstvo bili učvršćeni. Zato je potreban unutrašnji crv koji ćeduhovno tkivo narodno da podgrize i razori. I zato je došao marksizam, sa svojim posledicama,bezboštvom i anacionalnošću radi ostvarenja unutrašnjeg fronta u svakom narodu, radi raslabljenja svijuhrišćanskih nacija.Ali to se još bolje videlo kad je marksizam izišao iz okvira unutrašnje politike posebnih nacija iprešao na plan svetske međunarodne politike. Marksizam je to učinio još 1917 osvajanjem Rusije, putemtzv. oktobarske revolucije (čiju je 23 godinu pre neki dan proslavio tovarišč Plotnjikov u salonima''Srpskog Kralja'' uz oduševljeno učešće i srdačno čestitanje izaslanika našeg dvora i naše vojske.Nedostajala je samo još srpska pravoslavna crkva da bi kosti cara dobrotvora i mučenika našeg Nikoledrugoga i njegove mučeničke porodice i svih pravoslavnih Rusa pobijenih u toj revoluciji mirno počivale).To osvajanje su izvršili Rus Lenjin uz pomoć svog štaba.Osvojivši, opustošivši i osiromašivši Rusiju kao što i priliči marksistima ''koji više mrze buržoazijunego što vole proletarijat'', oni su joj ime, (posle smrti Lenjina i stupanja na njegovo mesto Đurđijanca J.53
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47 and 48: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84: Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86: 6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88: -kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90: Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91: PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA