neskriveno su značile samo jedno: Sovjetiji više nije potrebna maska ''Sovjetske Rusije'', ''zaštitnice malihdržava'', ''borca protiv sile i nasilja'', ''saveznice i prijateljice demokratija''.Mi iz ovoga skidanja maske zaključujemo da je Sovjetija izgubila ne samo jedan veliki adut, već islobodu manevrisanja. Pre toga, dok je bila pod maskom ona je mogla vući za nos i Englesku i sve drugedržave sveta. Sada, posle demaskiranja, to više nije moguće. Njene su karte poznate. Ona vredi samo joštoliko koliko joj vredi brutalna sila. Ne može biti snaga tamo, gde je narod živeo toliko godina podjednim, odista izuzetnim režimom najcrnjeg terora, najveće bede, najtežeg neznanja, ugnjetavanja itlačenja.Nama se mnogo prebacivalo zbog napada na ''Slovensku Rusiju''. Čak i u poslednje vreme kada jeveć skidanje maske bilo očigledno, dobili smo pisma u kojima nam se prebacuje neobjektivnost ''koja idedo smešnoga'' tvrđenjem, po izveštajima iz Poljske, o bajonetima uvezanim kanapom. Mi smo senasmejali na ovo jer smo i tu videli kako je teško zabludu iskoreniti, ako joj se prethodno dozvoli da seuvreži. 2) 2)''Bilten'',br. 37, 14 januara 1940godine.Treći deoNARODNA ILI BOLJŠEVIČKA DRŽAVADVE REVOLUCIJEU mnogobrojnim pokušajima da se nađe izlaz i rešenje naših savremenih nevolja ima samo dvapravca. Jedno je komunizam, a drugo je shvatanje narodne i organske države koje mi zastupamo. Trećeg,pravog izlaza nema. Ima lažnih izlaza, prividnih - ali pravih nema. Ima zasebnih vrata, ali ta vrata vodeipak na kraju krajeva samo na jedan od ova dva stvarna izlaza...Interesantno je, da je na poslednjem kongresu komunističke Treće internacionale usvojena odlukada se u svim državama pomogne borba demokratije. Samim tim je jasno da komunisti, koji inače ne stojena gledištu liberalne demokratije, parlamentarizma, pomažu demokratije jer ta vrata vode na njihov izlaz. Ito treba da se dobro zna i upamti! Mali broj ljudi to tačno i jasno uviđa. Imate poštene i čestite ljude kojiplivaju u mulju kad čuju kako notorne pristalice Treće internacionale dižu u vis njihovu zastavu. Pored svesvoje pameti i rodoljublja oni ne vide jednu osnovnu istinu: kad bi njihov front pružio kakvo objektivnorešenje narodnih nevolja, kada bi odvraćao narod od rušilačkog besa, onda ga sigurno pristalice Trećeinternacionale ne bi pomagale, jer one dobro znaju da treba samo pustiti da se situacija normalno razvija,pa će tada doći voda na njihovu vodenicu. Zato oni i žele da se takva situacija samo tako ''normalno''razvija i dalje.I komunisti i mi vidimo suštinu savremenih događaja. I komunisti i mi konstatujemo da je nastaladuboka društvena kriza, i komunisti i mi nalazimo da je nastala kriza političkog sistema jer je i on izrazsvoga ekonomskog sistema, a inače u sebi nosi klicu raspadanja.Dotle se slažemo. Odatle nastaje duboko razlikovanje. Oni bi hteli da donesu rešenja mehanički, ami organskim sretstvima. Oni ukidaju privatnu svojinu, privatnu inicijativu, porodicu, svode ljudskodruštvo na veliku kasarnu rada, proklamuju diktaturu jedne klase. Mi, pak, u dubokoj popravci ljudskog,društvenog poretka s jedne strane čuvamo te iskonske kristale ljudskog života, a s druge straneograničavamo interesom celine svemoć i gospodarenje individualnog interesa u privrednim, političkim idrugim društvenim odnosima.Komunisti imaju računa da kapitalizam do kraja razvija sve nedostatke svog ekonomskog,političkog i društvenog sistema; jer, što se bolje bude to razvijalo, sve će manje imati izgleda da se štogodod savremene društvene zgrade sačuva, sve će biti bliže ona svome kraju, a tada je i njihova vlada tu...Dva su izlaza samo dakle:48
Jedan, narodne i organske države - koji hoće da ograniči neobuzdanu igru individualnih interesa uprirodi, politici i drugim društvenim odnosima i podredi ih interesima celine, a da pri tom sačuvaporodicu, privatnu svojinu, privatni poduhvat, ljudsku slobodu, dostojanstvo i pravo.Drugi je - komunizam sa boljševičkom državom u kome se, istina, neobuzdana igra individualnihinteresa u ekonomiji i politici stvarno obuzdava, ali po skupu cenu rušenja porodice, ukidanjasvojine, ograničenja ljudske slobode, dostojanstva i prava.Oni koji to ne vide, u stvari guraju baš na drugi izlaz. 1)1) ''Otadžbina'' br. 76, 18 avgusta 1935 godine.Jedna od dve revolucije nam, dakle, pretstoji: ili ona silna rušilačka i slepa, ili ona smela, razumnai gradilačka.Ona prva nastaje kad gospodareći elementi u državi nemaju smelosti ili uviđavnosti da popravegreške, teškoće i nevolje, a ove dostignu izvestan stepen, kad sve prepreke pred nestrpljenjem masapostaju slabe, pa obaraju sve zakone, sve svetinje, sva prava.A druga nastaje, kad državom zagospodare elementi koji imaju smelosti i uviđavnosti da iz osnovepoprave pogreške, savladaju teškoće i otklone ih, bez obzira na prepreke iz stečenih prava, priznatihinteresa i izuzetnih položaja.U onoj prvoj revoluciji pušiće se zgarišta na sve strane, prolivaće se krv bezobzirce, uništavaće sebogatstva naroda, kao da nisu ni postojala, padaće glave baš najboljih, kao da su najgori. Rušiće seosnovne vrednosti - ne samo narodne, već ljudske. Tek posle strašnog rušenja, požara i krvoprolića, dugogi mučnog, gospodar i zver revolucije, putem gvozdene stege, otpočeće izgradnju novoga života.U drugoj revoluciji radiće ne rušilački bes mase, već nemilosrdna i razumna ljubav upravljača: kaolekari će poći i seći samo ono što treba da bude uništeno, čuvajući dragocene snage, vrednosti, bogatstvaza narodnu celinu, vraćajući joj na taj način ono gradilačko oduševljenje koje organizam oslobođen gadnihizraslina oseti odmah posle toga, a u isto vreme oslobodiće i uputiće to gradilačko oduševljenje onimputevima kojimje davno trebalo da ide. 2)2) ''Otadžbina'' br. 79, 8 septembra 1935 godine.Najveći i najbolji deo naše univerzitetske omladine, po mnogim obaveštenjima koja dobijamo, -onaj najnesebičniji deo, mršti se kada se govori o otadžbini. Nalazi da je otadžbina isuviše mali oltar da bimogao na njemu da raspali oganj svoga oduševljenja. Veruje da je nacija nedovoljno uzvišeni subjekatistoriske sudbine. Misli da nacionalna istorija ima zvuk praporaca koji njenu dušu ne može ispuniti.Govori o čoveku, o čovečanstvu i međunarodnosti s oduševljenjem. Uverena je ta omladina da pravaistorija počinje tek od Karla Marksa.Greh je protiv čovečanstva, osiromašenje njegove istorije i njegove fizionomije - onakav stavdobre naše omladine prema svojoj naciji i svojoj istoriji.Ko je istinski građanin sveta, mora želeti da svaka nacija dođe do svoga najvišeg izraza, da ispunimeru svojih razvojnih mogućnosti. Kako onda da svojoj naciji to isto i ne poželi i svom snagom ne osetitaj proces koji se zove istorija njegovog naroda?Govori se da su klase stvarnost i da, identičnošću interesa i životnih uslova, klasa prelazi granicenacija i vezuje pripadnike iste klase raznih nacija tako, da sve klase treba da su istoriske jedinice, amaterijalni interesi i uslovi - motivi svih istoriskih zbivanja.Možda bi se racionalno moglo nekakvo društvo tako i napraviti, ali danas nije tako. I život nijeracionalan. Ne vidimo kad će to biti. Ni kako će to biti.49
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45 and 46: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 47: svetu, s tim da komunističke stran
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84: Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86: 6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88: -kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90: Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91: PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA