1) ''Drama savremenog čovečanstva''.BAZA ZA SVETSKU REVOLUCIJUŠta su Sovjeti hteli? Ono zašta su i stvoreni: oni žele svetsku revoluciju, a da bi to uspeli oni želerat, ali u ratu ne žele da učestvuju, ili, kako je to na XVIII kongresu Savezne Komunističke Partije JosifVisarionović Džugašvili-Staljin rekao, oni hoće rat, ali hoće da ''od artiljeriskog ognja'' oni sami bududalje, oni hoće da rat bude što dalje od njihovih teritorija, tako da kad rat izmoždi sve narode koji u njemuučestvuju, onda tek na neki način da se pojavi njihov valjak i prevalja sve narode i svuda nametne svojuvolju.Šta hoće SSSR? On hoće da putem revolucije izvrši promenu celokupnog političkog, socijalnog,duhovnog oblika celoga sveta. Imaju li računa Engleska i Francuska da štite SSSR? Nikakvog interesanemaju, pošto je dobro poznato da SSSR želi prvo njih kao glavne kapitalističke pretstavnike sveta dauništi... Je li SSSR prijatelj nas na istoku ili neprijatelj? To nije prijatelj, to je neprijatelj celog sveta jer onima u svome amblemu globus, ne pola Evrope, ne pola Azije ni Afrike nego ceo svet.Sovjeti su neprijatelji Engleske i Francuske i svih ostalih naroda kugle zemljine. 1)1) ''Pozadina rata i njen gospodar''.Sovjetija - SSSR - to joj ime samo kaže, ima težnju da ostvari socijalističko društvo i komunističkodržavno uređenje. I to ne samo na teritoriji koju danas drži, već i u celom svetu. To je njen cilj i zadatak.I kad to bude ostvarila, ona nema potrebe da menja svoje ime. Ona ostaje Savez Sovjetskih SocijalističkihRepublika i kad bi uspela da sve zemlje ovoga sveta podvrgne svojoj vlasti. A to joj je neskriveni cilj.Ona ide za tim da to ostvari putem svetske revolucije. Njoj je ta revolucija potrebna iz dva razloga: prvi,koji izlazi iz njene marksističke doktrine da ostvari u celom svetu socijalističko uređenje, - drugi, kojiizlazi iz njenog sadašnjeg stanja, kad već zbog mana samog sistema nije u stanju da ojača sebe, da baroslabi druge zemlje, jer će u tome slučaju njena slabost biti snaga prema slabostima ostalih.To su dva cilja spoljašnje politike Sovjetije i sve je podređeno njima. To treba da se zna dobro usvetu. Blagodareći marksističkoj propagandi koja je neobično jaka i zlatom dobro snabdevena, apotpomognuta zavedenom omladinom, to ne može da bude dovoljno rasprostranjeno. 2)2) ''Iz moga života''.Sovjeti nemaju interesa da uđu u rat, ili pak da sprečavaju rat. Naprotiv, njihov je interes da ratabude što pre. Oni su želeli da bude 1935 (Abisinija), 1936 (Španija), 1937 (Kina), 1938 (Ćehoslovačka),ali bez njih. Želeli su i žele da ga bude, i to strašnog, opšteg, samo bez njih. To je njihov spas. Pa da trajedugo, toliko dok posejani kvasac boljševizma po pozadini ratujućih strana ne da dobru i krvavu žetvu.Tada kada revolucija svuda zagudi svoju krvavu orgiju, tada će Sovjeti pobedonosno da se pojave i daudarima svojih snaga polome još po koju građevinu država koje unutrašnja revolucija nije uništila, i da narazvalinama svih država, tako oborenih, proglase SSSR celoga sveta ili bar Evrope, Azije i Afrike, -ostavljajući Ameriku i Australiju za budući skok.Ko vam kaže da je to njihov interes? Pitaju zaneseni i bunovni. Kaže mi prvo, razum, jer SSSRima životni interes da izjednači uslove života svojih naroda s narodima koji žive u neboljševičkom inemarksističkom društvu. Jer ako ovi narodi žive bolje, ako imaju više slobode, bolje uslove rada i života,od naroda SSSR-a, onda će Sovjeti brzo pasti, oboriće ih uverenje njihovih naroda da žive pod jednimrežimom, zasnovanim na zabludi.Kaže mi zatim kongres Kominterne od avgusta 1935, na kome je sve to Dimitrov, glavni sekretarKominterne, od reči do reči izneo. Pa je u tom cilju preporučio formiranje narodnih frontova u celom46
svetu, s tim da komunističke stranke ostanu glavne dinamične snage tih sprega, pa se odista, posle toga,razni narodni frontovi i udružene opozicije, otpočeli i pojavljivati po onim državama u kojima suprikriveno komunističke stranke postojale.A treće, nema snage SSSR. Da bi se snaga imala, treba u jednoj zemlji da vlada pogodan režim zato. Da bi čovek zdrav bio, treba da živi po režimu kojim se zdravlje čuva. Zar vi mislite da narodi moguživeti kako hoće? Mogu, ali tada će imati i posledice od svog načina života: ako su živeli pod režimompogodnim za okupljanje snaga, biće jaki; ako su živeli obrnuto biće slabi. Sovjeti žive pod diktaturomjedne stranke: komunističke. Ona jedva broji milion članova, a naroda ima pod Sovjetima 180 miliona. 1)1) ''Novi put'', br. 33, 25 septembra 1938 godine.Do sada su se boljševici trudili da revolucionarno međunarodni posao odvoje od diplomata. Zarnisu oni bili inicijatori formule o napadaču koju smo i mi, sa njima zajedno, potpisali u Ženevi, a gde senapadač smatra i onaj koji sa svoje teritorije, pod izgovorom nepriličnog političkog ili ekonomskog stanjana teritoriji druge države, podržava ili pomaže prevratničke organizacije. Ovome je bio cilj uspavljivanjeevropskih država radi što uspešnije revolucionarne akcije Kominterne. Danas im je to nepotrebno. Sve jeveć gotovo za revoluciju. Seme je zasejano širom Evrope. Čeka se samo rat, pa da seme proklija i dâ kaožetvu crvenu revoluciju. Sad Lozovski može slobodno da se pojavi u Narkomindelu (narodni komesarijatza spoljne poslove). Danas je za Sovjete spoljna politika-pripremanje svetske revolucije. Lozovski je i dosada to radio. Naravno prikriveno. Sada može javno da produži svoj posao kao pomoćnik Narkomindela. 2)2) ''Bilten'', br. 21, 25jula 1939 godine.Sovjeti su otpočeli sa skidanjem maski 23 avgusta 1939 u Moskvi; zatim se to pojačalo 17septembra 1939 upadom Sovjeta u Poljsku, a 1 decembra 1939 ovo je toliko napredovalo, da je napad namalu Finsku skinuo masku Sovjetije, a usled toga pala je veza s očiju slepim hrišćanskim narodima. Mismo već o tome govorili, ukazujući na korisnost toga čina, odnosno na veliku opasnost za sovjetskeplanove, usled preranog skidanja maske. Ovo prerano skidanje maske smatramo glavnim uzrokomofanzive za mir koji se nagoveštava iz Rima, Vatikana i Vašingtona, kao iz svih božićnih i novogodišnjihposlanica koje su se do sada pojavile i u kojima je mir bio glavna tema.Već sada smemo reći da je skidanje maske Sovjetije imalo za posledicu gubitak glavne snage njenepolitike: rad pod obrazinom. I dalje govore o ''Sovjetskoj Sfingi'', o zagonetnoj Sovjetiji, hoteći time daubede površno svoje čitaoce da je njihov utisak da je Sovjetiji pala maska, netačan, jer eto ni svetskomjavnom mišljenju još Sovjetija nije dovoljno jasna. Jer je vera Sovjetije u pobedu na glas da je dramazapočela 1939 postala takva da je smatrala da više ni malo opreznosti ne treba da pokaže.Zar cinički Molotov nije u svom prvom velikom govoru, posle toga, o paktu i o napadaču, koji suna predlog Sovjetije potpisale s njom zajedno tolike države među kojima i naša, rekao da se ta formula ''nakoju su se drugi u potpunosti navikli, a kojoj smo mi do nedavno služili'' sad mora promeniti! Ovim jeotvoreno i javno pokazao da je laž jedno od glavnih sretstava sovjetske politike. Jer se druge sile, tu itamo, služe malim lažima u svojoj spoljnoj politici, ali se toga stide i od toga brane. Sovjetija, doslednasvojoj revolucionarnoj prirodi, ne priznaje uopšte hrišćanski moral, smatrajući ga moralom vladajućeklase, nametnutim onoj klasi kojom se vlada radi boljeg eksploatisanja i otuda njena cinična iskrenostizbija u ovom Molotovljevom priznanju da je formula o napadaču za Sovjetiju bila samo zgodna laž ''skojom smo se mi do nedavno služili i na koju su se mnogi u potpunosti navikli'' (kao na nešto sigurno,istinito).Otuda celom svetu počinje s očiju veza da pada. Shvataju da Sovjetija nije Rusija, razumeju da jeto organizacija sveobuhvatne revolucionarne misli koje se njeni pretstavnici nikada nisu odrekli, već,naprotiv, baš sada više nego ikada veruju, da je Sovjetiji i njenoj revolucionarnoj misli pobedaobezbeđena, pošto su veštom igrom u predigri drame doveli do razgaranja revolucionarne misli. ZatoMolotov smatra da više formula o napadaču nije potrebna, da se mora promeniti. Te njegove reči47
- Page 1 and 2: DIMITRIJE V. LJOTIĆSVETSKAREVOLUCI
- Page 3 and 4: svetu bitku protivu satanskog zla,
- Page 5 and 6: metode naučnog osvetljavanja svake
- Page 7 and 8: nalazili za to... Mi smo hteli da o
- Page 9 and 10: Pripadnici ovog filozofskog pravca
- Page 11 and 12: njegovi neprijatelji, da su prava n
- Page 13 and 14: Sad je marksističko društvo bacil
- Page 15 and 16: To je pokretalo ljude na revoluciju
- Page 17 and 18: Jer je krvca iz zemlje provrela,Zem
- Page 19 and 20: ''Misliš li ti, da je ovo pusto''?
- Page 21 and 22: Narodi osećaju da u tome čudesnom
- Page 23 and 24: U čijoj duši ljubavi nema, već s
- Page 25 and 26: hrišćanstvom. Između hrišćanst
- Page 27 and 28: To je zemlja u kojoj se kupuju i st
- Page 29 and 30: -još čovek može i da razume - da
- Page 31 and 32: Rđavo odelo i krajnje rđava hrana
- Page 33 and 34: po zvaničnim statistikama, radi ka
- Page 35 and 36: Godina 1939 je vrlo karakterističn
- Page 37 and 38: BOLJŠEVIZAM - INSTRUMENAT TUĐE PO
- Page 39 and 40: ono, što je posle ta šaka boljše
- Page 41 and 42: Spoljna politika Sovjeta obeležena
- Page 43 and 44: d) Saznanje da je prethodna politik
- Page 45: U igru ulazi Sovjetija. Skinuvši m
- Page 49 and 50: Jedan, narodne i organske države -
- Page 51 and 52: Da je nešto u Nemačkoj komunista
- Page 53 and 54: milostivom zaštitom Duha Svetog (b
- Page 55 and 56: zastideli, dakle? Videli smo to u R
- Page 57 and 58: ivši organizator borbenih štrajko
- Page 59 and 60: Niko nas neće čuvati ako mi sami
- Page 61 and 62: čak i sa čisto vojničkog glediš
- Page 63 and 64: ola, što više krvi, što više su
- Page 65 and 66: Tri središta rasula diriguju naši
- Page 67 and 68: poznati. A, opet, i druga stvar da
- Page 69 and 70: Ne vodi ona nikakvu rusku, a još m
- Page 71 and 72: Sovjeti bi, s pogledom na nas narod
- Page 73 and 74: se već nesreća dogodila. Naša ul
- Page 75 and 76: 38. Komandant kurskog fronta, Sluzi
- Page 77 and 78: 4. Direktor pasošne ekspedicije, M
- Page 79 and 80: 26. A. Rogov Jevrejin27. G. Lemerih
- Page 81 and 82: Počasni članovi iste akademije42.
- Page 83 and 84: Sovjetska industrijaTeška industri
- Page 85 and 86: 6,4% ostalihDržavaDiplomatska stra
- Page 87 and 88: -kod boljševika:Šrejde;Borodin (G
- Page 89 and 90: Sastav stanovništva SSSR u 1940 go
- Page 91: PRIVATNA IZDANJAALEKSANDRA ŽELJKA